52014DC0669

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak

I.       NAPREDAK U PROVEDBI PROGRAMA I POUKE  

Energetska infrastruktura i inovacije, pokretačke sile Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) i danas su jednako važne kao i 2009. kada je EEPR uspostavljen. Obje imaju ključnu ulogu u poboljšanju sigurnosti opskrbe, ostvarivanju trenutačnih i budućih ciljeva povezanih s energijom i klimatskim promjenama te dovršenju unutarnjeg tržišta.

Nedavni politički događaji u Ukrajini i Rusiji još su jednom pokazali važnost osiguravanja sigurnosti opskrbe plinom. EEPR, kroz projekte kao što su protok plina u suprotnom smjeru, već je pridonio poboljšanju otpornosti EU-a, posebno u usporedbi s prethodnom plinskom krizom 2009. EEPR-ova potpora inovacijama u sektoru priobalne vjetroenergije i u hvatanju i skladištenju ugljika (CCS) također su pridonijeli znatnom poboljšanju EU-ovoj uporabi domaćih resursa, kao što su vjetar i ugljen.

Informacije o trenutačnom stanju svih projekata u okviru EEPR-a dostupni su na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/energy/eepr/doc/cswd_project_2014.pdf

U svojoj nedavno objavljenoj Komunikaciji o Europskoj strategiji za energetsku sigurnost, donesenoj 28. svibnja 2014.[1], Komisija je potvrdila važnost razvijanja kritične infrastrukture po pitanju jačanja naše energetske sigurnosti.

Infrastruktura i inovacije bit će ključni za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a – bilo da je riječ o ciljevima 20/20/20 za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova trenutačno na snazi ili o ciljevima koje je Komisija nedavno predložila za 2030. Projekti u okviru EEPR-a za priobalnu vjetroenergiju već proizvode električnu energiju za mrežu i stoga pridonose ciljevima EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije i stakleničkih plinova. Projekti koji se financiraju u okviru Europskog fonda za energetsku učinkovitost (EEE F) pridonose energetskoj učinkovitosti. Projekti u okviru EEPR-a za hvatanje i skladištenje ugljika ključni su za pravovremeno pokazivanje tehnologije potrebne za isplativo ublažavanje emisija stakleničkih plinova i za prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika. Infrastruktura i inovacije ključni su i za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta te za razvoj interkonekcija uz čiju pomoć niti jedna zemlja neće biti izolirana od europskih mreža za plin i električnu energiju.

U ožujku 2014. Europsko vijeće zatražilo je ubrzavanje napora osobito u pogledu provedbe svih mjera radi postizanja interkonekcija od najmanje 10 % njihova instaliranog proizvodnog kapaciteta za električnu energiju za sve države članice[2].  Projekti u okviru EEPR-a već su znatno doprinijeli ovom cilju.

Projekti u okviru EEPR-a već su znatno doprinijeli ciljevima EU-a, a projekti u tijeku i dalje su važni za nove predložene ciljeve. Ovo izvješće iznosi, za svaki dio EEPR-a, napredak postignut u provedbi projekata i EEE F-a. Ovo izvješće nastavlja se na izvješće doneseno 2013.[3] te obuhvaća provedbu projekata u razdoblju između listopada 2013. i 31. kolovoza 2014. i plaćanja izvršena između 1. srpnja 2013. i 31. kolovoza 2014.

II.       SVEUKUPNA PROVEDBA PROJEKTA

Na kraju 2013. 30 projekata od ukupno 61 bilo je već u potpunosti tehnički završeno, a ukupan iznos od 1 499 826 548 EUR isplaćen je korisnicima.

Stopa plaćanja i dalje je niska, no kako je vidljivo u radnom dokumentu službi Komisije u prilogu, većina je projekata završena, a predlagatelji će podnijeti konačne zahtjeve za plaćanje do kraja ove godine. Time se potvrđuju poteškoće u planiranju takvih velikih i složenih projekata. Uistinu, složenost tehnologija koje se upotrebljavaju, posebno za integraciju priobalne vjetroenergije u mrežu i hvatanje i skladištenje ugljika, poteškoće za tijela javne vlasti na razini vlade ili regulatornoj razini u davanju odgovarajućeg regulatornog okvira, izostanak odobravanja javnosti, kao i poteškoće povezane s pitanjima zaštite okoliša te javna nabava stvaraju dodatne izazove za predlagatelje projekata. Štoviše, postupak izdavanja dozvola uzrok je mnogih kašnjenja.

Trenutačno, 42 milijuna EUR nepotrošenih sredstava povučeno je iz njemačkog projekta hvatanja i skladištenja ugljika. Za završene projekte infrastrukture za električnu energiju i plin opozvano je 12 milijuna EUR. Ovo je djelomično objašnjeno činjenicom da su konačni troškovi niži od prvotno procijenjenih troškova.

1.         Infrastruktura za plin i električnu energiju

Infrastrukturnim potprogramom u okviru EEPR-a podupiru se 44 projekta u tri glavna područja djelovanja.

Projekte provode operatori prijenosnog sustava u svakoj državi članici ili predlagatelji projekta. Dodijeljen je iznos od 2 268 milijuna EUR od kojeg je oko 897 973 693 EUR, tj. 40 % isplaćeno korisnicima do travnja 2014. Plaćanja su podložna čvrstoj obvezi predlagatelja projekta za provedbu projekta konačnom odlukom o ulaganju.

Projekti obuhvaćaju tri područja:

- projekte skladištenja i infrastrukture za plin: infrastrukturu za prijevoz i prodaju plina u EU-u potrebno je dalje integrirati izgradnjom veza koje nedostaju između država članica. Daljnja diversifikacija energetskih izvora i pravaca u EU-u trebala bi se nastaviti, uključujući i ukapljeni prirodni plin (LNG).

- projekte za protok plina u suprotnom smjeru: tijekom krize opskrbe plinom između Rusije i Ukrajine u 2009., većina država članica iz središnje i istočne Europe ostala je bez plina, ne zbog nedostatka plina u Europi već zbog toga što je postojećoj infrastrukturi nedostajalo tehničke opreme i sposobnosti da promijeni tokove plina iz smjera istok-zapad u smjer zapad-istok. Financiranjem u okviru EEPR-a omogućena je potpora rješavanju tog problema te sada u središnjoj i istočnoj Europi postoji protok plina u suprotnom smjeru. Najistaknutiji primjer završenih projekata četiri su projekta u Austriji koja pružaju bolji pristup svim susjednim državama austrijskim skladišnim objektima u Baumgartenu, dva projekta u Slovačkoj kojima se osigurava dvosmjerni tok plina između Slovačke i Češke te između Slovačke i Austrije i poboljšan pristup podzemnom objektu za skladištenje (UGS) plina u Slovačkoj; tri projekta u Češkoj kojima se povećao prijenos kapaciteta u smjeru sjeverozapad-istok te jedan projekt u Mađarskoj kojim se omogućava siguran protok plina u smjeru zapad–istok između Mađarske i Rumunjske.

- projekte infrastrukture za električnu energiju: integracija povećane količine električne energije iz obnovljivih izvora energije zahtijeva golema ulaganja u novu infrastrukturu. Štoviše, određene države članice još uvijek su „energetski otoci“ jer su loše povezane sa susjednim državama i unutarnjim energetskim tržištem.

1.1       Dosadašnji napredak

Do danas je zaključeno 27 od 44 infrastrukturna projekta (u usporedbi s 19 na početku 2013.). Štoviše financijska potpora za četiri projekta je završena. U sektoru električne energije završeno je sedam projekta. Preostalih pet projekata dobro napreduje, a za neke od njih se očekuje da će biti završeni tijekom ove godine, a najkasnije do 2015. U plinskom sektoru završeno je 20 projekata; osam projekata napreduje prema planu, a četiri su u postupku završetka. Većina je (12 od 14 projekata) projekata protoka u suprotnom smjeru i projekata interkonekcija u središnjoj i istočnoj Europi završeno. Sredstva iz EEPR-a pomogla su projektima da osiguraju vlastito financiranje te stoga postanu operabilni bez odgađanja. Time je poboljšana i sigurnost i pouzdanost plinske mreže, povećana je sigurnost opskrbe i diversifikacija te su uklonjena kritična uska grla.

Može se istaknuti više primjera. Sredstva iz EEPR-a osigurala su i ubrzala porast prekograničnih kapaciteta između Francuske i Belgije. U Belgiji su izgrađene dvije nove kompresorske stanice (Berneau i Winksele) koje su već u funkciji. U Francuskoj su isporučene cijevi za dijelove Pitgam-Nedon i Cuvilly-Dierrey-Voisines, a izgradnja je u tijeku.

Sredstva iz EEPR-a pomogla su da se danski prijenosni sustav proširi i osnaži te omogući povećanu dostavu plina u Švedsku i uvoz plina iz Njemačke kroz točke interkonekcija u Ellundu.  U budućnosti taj projekt može dovesti do isporuke norveškog plina potrošačima u središnjoj Europi i u baltičkoj regiji preko mogućih kanala iz Norveške kroz Dansku.

Dovršetak dvije interkonekcije električne energije u 2011. između Portugala i Španjolske, u regijama Douro i Algarve, pomogao je povezivanju obnovljivih izvora energije. Sredstvima iz EEPR-a znatno se pridonijelo poboljšanju i proširenju portugalske mreže, a time i povećanju prekograničnih kapaciteta sa Španjolskom.

Sredstvima iz EEPR-a potpomognuta je i uspostava prve elektroenergetske interkonekcije između Irske i Velike Britanije. Pridonoseći povećanju kapaciteta interkonekcije električne energije te dopuštajući moguću integraciju priobalne vjetroenergije, ova je interkonekcija povećala sigurnost opskrbe i diversifikaciju izvora energije za Irsku.

Tri projekta EEPR-a u baltičkoj regiji imaju u cilju poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg energetskog tržišta i osiguranje ravnopravnih tržišnih uvjeta. Kada budu gotovi, tim će se projektima znatno pridonijeti povećanju sigurnosti opskrbe, omogućavanju trgovanja električnom energijom i smanjenju potreba regije za uvozom. U takvom kontekstu sredstvima EEPR-a ubrzana je izgradnja podmorske električne interkonekcije između Estonije i Finske (Estlink2) koja je u funkciji od ožujka 2014. Estlink2 važna je poveznica za integraciju budućeg tržišta energije između baltičkih država članica i Nord Pool Spota. Osim toga, Estlink2 povećat će i pouzdanost baltičkog sustava energije smanjujući pritom njegovu ovisnost o opskrbi energijom iz Rusije.

Međutim, unatoč određenom napretku, četiri projekta u plinskom sektoru suočila su se s velikim poteškoćama te će se završiti u 2014. To se odnosi na Nabucco, Galsi, Poseidon i na projekt protoka plina u suprotnom smjeru u Rumunjskoj. Za prva tri projekta poslovni pregovori za opskrbu plinom nisu pozitivno zaključeni. U slučaju projekta za protok plina u suprotnom smjeru u Rumunjskoj, projekt se nije mogao provoditi zbog tehničkih razloga. 

1.2       POUKE  

Postignut je značajan napredak u projektima infrastrukture za električnu energiju i plin. Velika većina projekata (40 od 44) su ili završeni ili se bliže završetku. Za neke je projekte konačni datum provedbe produžen (vidi radni dokument službi Komisije).

EEPR-om se konkretno poboljšava način na koji funkcionira unutarnje tržište, omogućavajući interkonekcije između zapadnih i istočnih dijelova EU-a te povećavajući sigurnost opskrbe dotične zemlje i regija. Postignuti su neki važni koraci: projekti za protok plina u suprotnom smjeru pokrenuti su i provode se te je zahvaljujući njima izbjegnuta kriza opskrbe plinom za vrijeme velikih hladnoća u veljači 2012. Projektima uz potporu koji se odnose na električnu energiju daje se snažan poticaj uspostavi unutarnjeg tržišta. Projektima mreže električne energije pridonijet će se apsorpciji električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Dovršetak europskog energetskog infrastrukturnog sustava napreduje zahvaljujući uklanjanju uskih grla i progresivnoj integraciji „energetskih otoka” poput tri baltičke države, Iberskog poluotoka, Irske, Sicilije i Malte.

Predviđeno je da bi većina od 13 projekata koji su u tijeku trebala biti završena u 2014. i 2015., dok će se samo nekoliko projekata izvoditi do 2017.

Vježba EEPR-a pokazuje da su neki projekti odgođeni uglavnom radi postupaka izdavanja dozvola, regulatornih poteškoća u slučaju prekograničnih projekata i nedostatka komercijalne održivosti.  U tom kontekstu EEPR podupire razvoj europske politike za energetsku infrastrukturu koja predstavlja glavni prioritet energetske politike. Smjernice za transeuropsku energetsku infrastrukturu[4] pružaju mjere za pravovremeni razvoj projekata od zajedničkog interesa u osam utvrđenih energetskih koridora. Posebno, projekti od zajedničkog interesa mogu se koristiti ubrzanim postupcima (najviše tri i pol godine) za dobivanje dozvola, regulatornim poticajima za olakšanje provedbe prekograničnih projekata te mogu biti prihvatljivi za dobivanje sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF)[5].

2. Projekti za priobalnu vjetroenergiju (OWE)

2.1 Dosadašnji napredak

Potprogram EEPR-a sastojao se od devet projekata financiranih iznosom od 565 milijuna EUR podijeljen na dvije glavne vrste aktivnosti:

· velika ispitivanja, proizvodnja i uvođenje inovativnih turbina i temeljnih priobalnih konstrukcija (šest projekata); i

· razvoj modularnih rješenja za mrežnu integraciju velikih količina električne energije proizvedene vjetrom (tri projekta).

Tri od navedenih projekata su zaključeni, a jedan je prijevremeno završen. Za projekte je isplaćeno 226 981, 500 EUR.

2.2 Dosadašnji napredak po sektorima

2.2.1 Napredak s inovativnim turbinama i priobalnim strukturama

Od posljednjeg izvješća, dva dodatna projekta uspješno su završena, Bard I i Borkum West II. Zajedno s već završenim projektom Thornton Bank tri projekta rezultirala su dodatnim kapacitetom energije vjetra od 925 MW puštenim u pogon zahvaljujući financiranju iz EEPR-a.

Još jedan projekt, Nordsee Ost, napreduje prema planu, a vjetroelektranu bi trebalo naručiti do kraja 2014.

Za preostala dva projekta, Aberdeen Offshore Wind Farm – Wind Deployment Centre i Global Tech I, provedba nailazi na znatne poteškoćama. U Aberdeenu zbog poteškoća s dobivanjem građevinskih dozvola projekt je odgođen i procjenjuje se da će u najboljem slučaju konačna odluka o ulaganju biti donesena u drugom tromjesečju 2015. (sa završetkom 2018.). Za Global Tech dozvole su dobivene, ali za projekt je potreban suulagatelj da bi se mogao ostvariti znatan daljnji napredak. Komisija nastavlja pomno pratiti situaciju te će završiti projekte ako u narednih 12 mjeseci ne dođe do zadovoljavajućeg napretka.

2.2.2 Napredak s integracijom mreže energije vjetra

Jedan projekt, HVDC Hub je završen. Dva preostala projekta, Kriegers Flak i Cobra Cable, daleko su od realizacije.

Za Kriegers Flak nositelji projekta zaprimili su ponude za izgradnju projekta. Ponude za neke ključne komponente tehnologija bile su znatno iznad cijene predviđene u proračunu.  To je prisililo nositelje projekta da ponovno ocjene plan projekta radi smanjenja troškova. Ocjenjivanje je u tijeku, a Komisija čeka prijedlog predlagatelja o promjeni projekta i njegovog trajanja. Provjerit će prijedlog kako bi utvrdili je li u skladu s EEPR-om. Pod uvjetom da je u skladu, ići će se u ponovnu nabavu za neke komponente projekta prije donošenja konačne odluke o ulaganju.

Za projekt Cobra Cable, ostvaren je znatan napredak od posljednjeg izvješća. Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava je izmijenjen, a aktivnosti produljene do prosinca 2017. Nakon završetka izmjena nositelji projekta zatražit će potrebne dozvole i izdati poziv na podnošenje ponuda kako bi se donijela konačna odluka o ulaganju u drugom tromjesečju 2016. Kabel bi trebao biti u funkciji dvije godine kasnije.

3. Hvatanje i skladištenje ugljika

Potprogram EEPR-a sastojao se od šest projekata s financijskom potporom od milijardu EUR projektima koji dokazuju potpuno hvatanje ugljika, prijevoz i postupak skladištenja.

Od 30. travnja 2014.:

Jedan projekt čiji je rezultat operativno pilot postrojenje za hvatanje, prijevoz i skladištenje je završen. Tri projekta su prijevremeno završen. Dva projekta su u tijeku. Tim projektima isplaćeno je 374 871 355 EUR.

Napredak projekata hvatanja i skladištenja ugljika

Dio projekta Compostilla koji je dobio bespovratna sredstva EEPR-a završen je u listopadu 2013., a njegov rezultat bila je uspješna izgradnja tri pilot postrojenja za hvatanje, prijevoz i skladištenje. Rezultati ispitivanja obavljenih u pilot postrojenjima i drugi pripremni radovi pridonijeli su promicanju znanja u mreži za projekte hvatanja i skladištenja ugljika[6], a izdano je i izvješće o projektu. Nositelj projekta zatim je odlučio ne nastaviti s izgradnjom demonstracijskog postrojenja, za koji se ne bi dobila bespovratna sredstva EEPR-a. Pilot postrojenja i dalje će biti korisni objekti za testiranja koji su i dalje u funkciji zahvaljujući podršci španjolske vlade te nude svoje usluge na tržištu[7]. 

Preostala dva projekta, ROAD (u Nizozemskoj) i Don Valley (u Ujedinjenoj Kraljevini) i dalje imaju znatne poteškoće u dobivanju potrebnog financiranja za izgradnju i funkcioniranje.

Projektom Don Valley postignut je znatan napredak u pripremi za izgradnju infrastrukture za prijevoz i skladištenje u slanom vodonosniku; unatoč tome, budućnost projekta Den Valley u potpunosti ovisi o dobivanju operativne potpore iz programa Ujedninjene Kraljevine „Ugovor za razliku”. U kolovozu 2014. vlada Ujedinjene Kraljevine objavila je dokument za utvrđivanje opsega politika kojim se određuju sljedeći koraci o mogućem planu hvatanja i skladištenja ugljika za program „Ugovor za razliku”, koji je prikladan za projekte hvatanja i skladištenja ugljika kao što je Don Valley. Komisija će nastaviti rasprave s nositeljima projekta i s vladom Ujedinjene Kraljevine o vremenskom okviru i perspektivi projekta u cilju postizanja pozitivne konačne odluke o ulaganju.

Za projekt ROAD manjak u financiranju, uglavnom zbog niske cijene CO2, znači da će biti potrebno pronaći dodatna sredstva.  Europska komisija uložila je znatne napore u povezivanju dotičnih država članica, koje su prepoznale potencijal projekta, uključenih industrijskih partnera i Norveške radi pronalaženja rješenja. U to je bio uključen i  prijedlog da svi partneri unaprijed financiraju projekt te način na koji bi se sredstva iz Obzora 2020. mogla iskoristiti za povlačenje dodatnog financiranja država članica za operativnu fazu projekta. Rješenje za trenutačni manjak u financiranju projekta ROAD potrebno je pronaći prije 31. prosinca 2014., trenutačni krajnji rok sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava EEPR-a.

III.        EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEE F)

Europski fond za energetsku učinkovitost osnovan je u srpnju 2011. godine, s doprinosom EU-a u iznosu od 146,3 milijuna EUR za potporu projektima za energetsku učinkovitost. On uključuje doprinos od 125 milijuna EUR za Fond koji za sada ukupno iznosi 265 milijuna EUR[8], uz potporu instrumenta za dodjelu bespovratnih sredstava za tehničku pomoć s proračunom od 20 milijuna EUR i 1,3 milijuna EUR za aktivnosti podizanja svijesti

Budući da je izvješće o evaluaciji na sredini razdoblja doneseno u studenome 2013. kao dio posljednjeg godišnjeg izvješća EEPR-a, odobreno je dodatnih sedam projekata. Ukupno, Fond je dodijelio 219 milijuna EUR za 13 projekata, uglavnom u sektoru za energetsku učinkovitost.

Ukupan doprinos EU-a za Fond (125 milijuna EUR) stoga je uspješno dodijeljen za ulaganja u projekte do 31. ožujka 2014. u skladu s Uredbom[9].

1. Dosadašnji napredak

Fond

Na kraju 2013., Fond je potpisao drugo vlasničko ulaganje u postrojenje na biomasu i kombiniranu toplanu i elektranu u Rennesu ponavljajući slično vlasničko ulaganje u Orléansu (oba u Francuskoj). EEE F je ujedno zaključio i prvo partnerstvo s financijskom institucijom: olakšice za financiranja u području ekologije s rumunjskom bankom „Banca Transilvania” koja će pružati male zajmove tijelima javne vlasti u Rumunjskoj zajedno s tehničkom pomoći za potporu projektima za energetsku učinkovitost. Potpuni popis odobrenih projekata i projekata za koje je potpisan sporazum nalazi se u prilogu ovom izvješću.

Tehnička pomoć

Iz Omotnice za tehničku pomoć (20 milijuna EUR) dana je potpora za 20 projekata na način da se pomoglo njihovo strukturiranje.  Otprilike 2,2 milijuna EUR iz omotnice za tehničku pomoć ostat će neraspodijeljeno. To se može objasniti činjenicom da većini projekata financiranih do sada nije bila potrebna tehnička pomoć. Naime, prvi projekti utvrđeni u okviru faze nadogradnje Fonda bili su u naprednijoj fazi/razini zrelosti kako bi se moglo riješiti vremensko ograničenje i cilj oporavka iz Uredbe. Tehnička pomoć posljednji je put pružena 2013. tijelima javne vlasti u Ringkøbing-Skjernu (Danska) za razvijanje projekta biomase, u Rhône-Alpesu (Francuska) za pripremu programa za naknadnu izgradnju u školama, Ore Valley Housing Associationu za razvoj sustava centralnog grijanja i u Elcheu (Španjolska) za razvijanje javne rasvjete i programa za naknadnu izgradnju.

Aktivnosti podizanja svijesti

EPEC[10] zaključio je kampanju za podizanje svijesti usredotočenu na tri aspekta: potporu razvoju ugovaranja energetske učinkovitosti u državama članicama, poticanju optimalne upotrebe strukturnih fondova i kohezijskog fonda za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju i širenju informacija o nedavnim promjenama politika i prioriteta za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. (MFF). Na temelju pripreme raznih informativnih članaka i strategija zemalja, ciljane radionice i daljnje aktivnosti organizirane su u raznim državama članicama.

2. Glavni zaključci i izgledi

Fond je uspješno ostvario svoj cilj dodjelom cjelokupnog doprinosa EU-a do kraja investicijskog razdoblja utvrđenog u Uredbi te pružanjem inovativnih financijskih rješenja projektima za energetsku učinkovitost. Tehnička pomoć se također pokazala korisnom u pružanju potpore tijelima javne vlasti u pripremi njihovih projekata koji će se potom financirati iz Fonda.

EEE F će nastaviti s traženjem uravnoteženog pristupa za ulaganja i povećati geografsku pokrivenost kako bi se udovoljilo raznim potrebama europskih lokalnih i regionalnih tijela javne vlasti. Do sada je Fond postupno ostvario dobre rezultate profitabilnih ulaganja (neto dobit zabilježena u 2013.) te će sada aktivno tražiti dodatne više ulagatelje kako bi se dalje potaknuo EU na davanje doprinosa.

IV. Opći zaključci 

EEPR je ostvario dobre rezultate. Većina je projekata završena, posebno u pogledu programa koji se odnosi na interkonektore. Oni povećavaju otpornost EU-a u odnosu na sigurnost krize opskrbe te pridonose ciljevima EU-a u pogledu energije i klimatskih promjena.  

EEE F također je bio uspješan: uspostavljen je komercijalni fond koji će nastaviti s rastom pružajući financijska rješenja i stvarajući dobit za pokrivanje administrativnih troškova, dividendi dionika i vraćanja troškova uspostave.

Najproblematičnije područje je hvatanje i skladištenje ugljika. Kao što je već utvrđeno u prethodnim izvješćima to odražava različite čimbenike, najvažniji od kojih je izmijenjeni poslovni model za tehnologiju od početka programa  EERP. Komisija nastavlja ulagati političke napore za daljnji razvoj preostala dva projekta; međutim, njihov uspjeh ovisit će o naporima privatnih ulagača i nacionalnih vlada.

Dok je provedba programa bila sporija od očekivanog u nekim područjima, uglavnom je to bilo zbog razloga koji su izvan izravne kontrole Komisije. Pitanja povezana s dozvolama (npr. Aberdeen), problemi s troškovima inovativnih tehnologija (npr. Kriegers Flak), regulatorni noviteti na nacionalnoj razini (npr. Cobra Cable) i dobivanje financiranja pridonijeli su kašnjenjima.

Međutim, bez obzira na ta kašnjenja, vrijednost velikih infrastruktura, inovativnih tehnologija i inovativnog financiranja EU-a u postizanju sigurnosti opskrbe EU-a, unutarnje tržište i ciljevi klimatskih promjena i dalje su visoki. To je naglašeno u Vijeću i Europskom parlamentu kada su povećana financiranja EU-a u energetsku infrastrukturu i inovacije u okviru Instrumenta  za povezivanje Europe (CEF), Obzora 2020. i strukturnih fondova u skladu s novim financijskim okvirom. Završetak ostalih projekata u okviru EEPR-a dopunit će te programe i pružit će vrijedno iskustvo koje može služiti kao primjer dok se projekti izvode.

[1]               COM(2014) 330 završna verzija

[2]               Europska strategija za energetsku sigurnost predlaže da se taj cilj proširi na 15 % do 2030.

[3]               COM (2013) 791 završna verzija

[4]               Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu (SL L 115, od 25.4.2013., str. 39.).

[5]               Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

[6]               http://ccsnetwork.eu/

[7]               http://www.ciuden.es/index.php/en/tecnologias/instalaciones

[8]           Dodatna ulaganja omogućili su Europska investicijska banka u iznosu od 75 milijuna EUR, Cassa Depositi e Prestiti

SpA (CDP) u iznosu od 60 milijuna EUR te Investment Manager Deutsche Bank (DB) u iznosu od 5 milijuna EUR.

[9]               Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike, SL L 346, 30.12.2010., str. 5.

[10]             Europski centar znanja za javno-privatna partnerstva (EPEC) zajednička je inicijativa EIB-a, Europske komisije i država članica EU-a te zemalja kandidatkinja.  EPEC pomaže u jačanju sposobnosti članova javnog sektora da se uključe u transakcije javno-privatnog partnerstva. http://www.eib.org/epec/.

PRILOG 1.

Plaćanja u okviru EEPR-a

Ukupni iznos plaćanja za projekte u okviru EEPR-a (EUR) Od 31. kolovoza 2014.:

Proračunska stavka || godina || Ukupno

Interkonektori || 2010. || 360 855 255,05

|| 2011. || 224 168 978,21

2012. || 129 803 680,81

2013. || 126 931 210,31

2014. || 56 214 568,83

ukupno |||| 897 973 693,21

Hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) || 2010. || 193 746 614,74

2011. || 192 003 911,76

2012. || -5 616 118,92

2013. || 26 844 338,79

2014. || -32 107 391,30

ukupno |||| 374 871 355,07

PRIOBALNA VJETROENERGIJA || 2010. || 146 307 027,84

|| 2011. || 41 300 324,67

2012. || 15 624 303,94

2013. || 11 990 156,27

2014. || 11 759 687,45

ukupno |||| 226 981 500,17

Europski fond za energetsku učinkovitost ||||

|| 2011. || 30 000 000,00

|| 2012. || 934 251,15

2013. || 24 892 026,95

2014. || 32 333 453,99

ukupno || || 88 159 732,09

Sveukupno || 2010. || 700 908 897,63

2011. || 487 473 214,64

|| 2012. || 140 746 116,98

2013. || 190 657 732,32

2014. || 68 200 318,97

Ukupno || || 1 587 986 280,54

Nalozi za povrat sredstava oduzeti su od plaćanja