15/Sv. 012

HR

Službeni list Europske unije

253

L 204/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.08.2009.

(1)

Uredba (EZ) br. 834/2007, a posebno njezina glava III., utvrđuje osnovne zahtjeve u vezi s uzgojem akvatičnih životinja i algi. Trebalo bi utvrditi detaljna pravila za provedbu tih zahtjeva izmjenjujući Uredbu Komisije (EZ) br. 889/2008 (2) koja predviđa podrobna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.

(2)

Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o strategiji za održivi razvoj europske akvakulture (3) izlaže viziju za razvoj ovog sektora kroz desetogodišnje razdoblje da bi se u ruralnim i obalnim područjima stvorila stabilna industrija koja osigurava alternative industriji ribarstva u pogledu proizvoda i zapošljavanja. Komunikacija je istaknula potencijal ekološkog uzgoja akvakulture i zahtjev za razvoj normi i načela.

(3)

Da bi se osiguralo opće razumijevanje, definicije kako su utvrđene člankom 2. Uredbe (EZ) br. 889/2008 trebale bi se nadopuniti i ispraviti radi izbjegavanja nejasnoća i radi jamstva jednoobrazne primjene proizvodnih pravila akvatičnih životinja i morskih algi iz ekološke akvakulture.

(4)

Uzgojno područje za ekološke alge i životinje iz akvakulture od iznimnog je značaja za uzgoj sigurnih proizvoda visoke kvalitete uz minimalni utjecaj na vodni okoliš. Zakonodavstvo Zajednice o kvaliteti voda i kontaminantima u hrani, uključujući Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (4), Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (5), Uredbu Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (6) i uredbe (EZ) br. 852/2004 (7), (EZ) br. 853/2004 (8) i (EZ) br. 854/2004 (9) Europskog parlamenta i Vijeća, predviđa ciljeve u pogledu zaštite vodnog okoliša te osigurava visoku kvalitetu hrane. Stoga je primjereno sastaviti plan održivog upravljanja za akvakulturu i uzgoj morskih algi u kojem su navedene mjere, npr. smanjivanje otpada.

(5)

Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (10), Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (11) i Direktiva Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (12) trebale bi osigurati primjerenu interakciju s okolišem istodobno uzimajući u obzir utjecaj tih aktivnosti na ciljeve zaštite okoliša za vodu navedene u primjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/56/EZ. Trebalo bi donijeti odredbe za sastavljanje ekološke procjene koja obuhvaća najbolju prilagodbu za neposredni okoliš i ublažavanje mogućih negativnih učinaka. Trebalo bi uzeti u obzir da bi takve procjene trebale osigurati da ekološki uzgoj morskih algi i životinja akvakulture, što je relativno nova djelatnost u usporedbi s ekološkom poljoprivredom, nije samo prihvatljiv u pogledu okoliša, već i da je otvoren za ostale mogućnosti, najviše u skladu sa širim javnim interesom, te da je istodobno ekološki primjeren i održiv.

(6)

Specifičan topljivi medij vode zahtijeva da se proizvodne jedinice ekološke i konvencionalne akvakulture na primjeren način odvoje; trebalo bi utvrditi primjerene mjere takvog odvajanja. S obzirom na raznolikost situacija u pogledu slatkovodnog i morskog okoliša diljem Zajednice, najbolje je da se primjerene udaljenosti odvajanja odrede na razini država članica, jer su države članice najbolje pripremljene za obavljanje odvajanja s obzirom na heterogenu prirodu takvog vodnog okoliša.

(7)

Uzgoj morskih algi može imati povoljan učinak u određenim pogledima poput uklanjanja nutrijenata te može olakšati polikulturu. Potrebno je voditi računa da se nalazišta divljih morskih algi ne iskorištavaju prekomjerno da bi im se omogućio oporavak i da bi se osiguralo da uzgoj ne dovede do značajnog utjecaja na stanje vodnog okoliša.

(8)

Države članice suočavaju se sa sve većim nedostatkom ponude ekoloških proteinskih kultura. Istodobno je uvoz ekološke proteinske hrane za životinje nedostatan za udovoljavanje zahtjevima. Ukupno uzgojno područje ekoloških proteinskih kultura nije dovoljno veliko da bi udovoljilo potrebi za ekološkim proteinima; stoga bi se proteinska hrana za životinje dobivena s parcela u prvoj godini prijelaznog razdoblja trebala pod određenim uvjetima dopustiti za uporabu.

(9)

S obzirom na ranu fazu ekološkog uzgoja životinja akvakulture, ekološka matična jata nisu dostupna u dostatnim količinama. Trebalo bi usvojiti odredbu za uvođenje, pod određenim uvjetima, konvencionalnih matičnih jata i mlađi.

(10)

Ekološki uzgoj životinja iz akvakulture trebao bi osigurati udovoljavanje potrebama životinja s obzirom na posebnosti vrste. U tom pogledu uzgojna bi praksa, sustavi upravljanja i držanja trebali udovoljavati potrebama dobrobiti životinja. Trebalo bi donijeti odredbe o primjernoj konstrukciji čvrstih kaveza i mrežnih kaveza u moru, kao i za uzgojne sustave na kopnu. Da bi se umanjio pobol i nametnici, te radi velike dobrobiti i zdravlja životinja, trebalo bi utvrditi maksimalne nasadne gustoće. Uzimajući u obzir široke varijacije vrsta s pojedinačnim potrebama, trebalo bi utvrditi za njih specifične odredbe.

(11)

Nedavni tehnički razvoj doveo je do povećane uporabe zatvorenih recirkulacijskih sustava za proizvodnju akvakulture, takvi sustavi ovise o vanjskom unosu i visokoenergetski su, no omogućuju smanjivanje ispuštanja otpada i sprečavanje bijega. Zbog načela da bi ekološka proizvodnja trebala biti što je više moguće bliža prirodi, uporaba takvih sustava ne bi se do daljnjih spoznaja trebala dopustiti za ekološku proizvodnju. Izuzeće od takve uporabe trebalo bi se omogućiti samo za posebne proizvodne situacije, poput mrjestilišta i mladičnjaka.

(12)

Sveukupna načela za ekološku proizvodnju, kako je predviđeno člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 834/2007, temelje se na primjerenom osmišljavanju i upravljanju biološkim procesima, temeljeno na ekološkim sustavima koji rabe prirodna dobra svojstvena sustavu metodama koje posebno koriste akvakulturu koja udovoljava načelu održivog iskorištavanja ribarstva. Ona osiguravaju i načelo da se u proizvodnji akvakulture treba očuvati biološku raznolikost prirodnih vodnih ekosustava. Ta se načela inače temelje na procjeni rizika i uporabi mjera opreza i preventivnih mjera kada je to primjereno. U tu svrhu, trebalo bi razjasniti da umjetno poticanje reprodukcije životinja iz akvakulture putem hormona i hormonskih derivata nije spojivo s idejom ekološke proizvodnje i potrošačkog poimanja proizvoda ekološke akvakulture i da se stoga takve tvari ne bi trebale koristiti u ekološkoj akvakulturi.

(13)

Hrana za životinje iz akvakulture trebala bi udovoljavati hranidbenim potrebama i za nju je isto tako nužno da udovoljava zahtjevu u pogledu zdravlja da hrana za životinje dobivena od jedne vrste životinja ne može biti davana kao hrana toj istoj vrsti životinja kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (13). Stoga je primjereno utvrditi određene odredbe za mesojede i druge životinje iz akvakulture.

(14)

Sirovi sastojci za hranidbu ekološki uzgojenih mesojednih riba i rakova trebali bi po mogućnosti potjecati iz održivog iskorištavanja ribarstva iz članka 5. točke (o) Uredbe (EZ) br. 834/2007 i iz članka 3. točke (e) Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru Zajedničke ribarstvene politike (14) ili biti ekološka hrana za životinje koja potječe iz izvora ekološke akvakulture. S obzirom na ranu fazu ekološke akvakulture i mogućih nedostataka ekološke stočne hrane iz održivog ribarstva ili hrane iz održivog ribarstva, trebalo bi donijeti odredbe za uporabu konvencionalne hrane za životinje koje se temelje na Uredbi (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (15), što postavlja pravila u pogledu zdravlja za materijal ribljeg podrijetla koji se može koristiti u akvakulturi i osigurava zabranu hranidbe ribe određene vrste materijalom dobivenim iz iste vrste uzgajane ribe.

(15)

Uporaba određenih konvencionalnih sastojaka hrane za životinje, aditiva za hranu za životinje i pomoćnih tvari u procesu proizvodnje dozvoljena je za potrebe ekološke akvakulture i uzgoja morskih algi pod dobro definiranim uvjetima. Dotične bi nove sirovine trebalo odobriti prema članku 16. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007. Temeljeno na preporukama ad hoc skupine stručnjaka (16) o „Hrani za ribe i materijalima za čišćenje u ekološkoj proizvodnji” kojima se zaključuje da bi se takve tvari navedene u Prilogu V. i Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 889/2008 i odobrene za ekološki uzgoj životinja trebale dopustiti i za ekološku akvakulturu i zaključuju da su određene tvari ključne za određenu vrstu riba i takve se tvari trebaju dodati u Prilog VI. toj Uredbi.

(16)

Uzgoj školjkaša koji se hrane filtriranjem može imati povoljne učinke na kakvoću obalne vode putem uklanjanja nutrijenata i njihova uporaba može olakšati polikulturu. Trebalo bi utvrditi posebna pravila za školjkaše uzimajući u obzir da dodatna hranidba nije potrebna i da utjecaj na okoliš, u tom pogledu, može biti značajno manji od ostalih grana akvakulture.

(17)

Upravljanje bi se zdravljem životinja trebalo ponajprije temeljiti na sprečavanju pojave bolesti. Mjere predviđene ovom Uredbom ne dovode u pitanje Direktivu Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i suzbijanju određenih bolesti akvatičnih životinja (17) u slučaju veterinarskog liječenja. Određene bi tvari za čišćenje, premaze protiv obraštanja i dezinfekciju proizvodne opreme i objekata trebalo dopustiti pod definiranim uvjetima. U prisutnosti živih životinja uporaba dezinficijensa zahtijeva posebnu pažnju i mjere koje osiguravaju da primjena nije štetna. Takve bi tvari trebalo odobriti na temelju članka 16. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007. Temeljeno na preporuci ad hoc skupine stručnjaka takve bi tvari trebalo navesti u Prilogu.

(18)

Trebalo bi utvrditi posebna pravila za veterinarsko liječenje rangiranjem različitih vrsta liječenja koja ograničavaju učestalost uporabe u slučaju alopatskog liječenja.

(19)

Trebalo bi poduzeti mjere predostrožnosti tijekom rukovanja i prijevoza žive ribe tako da se udovolji njihovim fiziološkim potrebama.

(20)

Prijelazno razdoblje na ekološku proizvodnju zahtijeva prilagodbu svih sredstava ekološkoj metodi za dano razdoblje. Ovisno o prethodnim proizvodnim sustavima trebalo bi utvrditi posebna prijelazna razdoblja.

(21)

Pokazalo se da određeni prilozi Uredbi (EZ) br. 889/2007 sadrže pogreške; trebalo bi donijeti odredbe za ispravak tih pogrešaka.

(22)

Trebalo bi utvrditi odredbe za posebne nadzorne zahtjeve koji u obzir uzimaju specifičnosti akvakulture.

(23)

Trebalo bi utvrditi određene prijelazne mjere radi olakšavanja prijelaznog razdoblja objekata koji već proizvode ekološki na temelju nacionalnih ili privatnih standarda na nova pravila Zajednice.

(24)

Ekološka akvakultura je relativno novo područje ekološke proizvodnje u usporedbi s ekološkom poljoprivredom, u kojoj na razini gospodarstava postoji dugogodišnje iskustvo. S obzirom na rastući interes potrošača za proizvode ekološke poljoprivrede, vjerojatan je daljnji rast jedinica akvakulture koje prelaze na ekološku proizvodnju. To će ubrzo dovesti do povećanog iskustva i tehničkih znanja. Štoviše, očekuje se da planirana istraživanja rezultiraju novim spoznajama, posebno o sustavima držanja, potrebi za konvencionalnim sastojcima hrane za životinje ili uzgojnoj gustoći za određene vrste. Novo bi se znanje i tehnički razvoj, koji bi vodili poboljšanju ekološke akvakulture, trebali odraziti na proizvodna pravila. Stoga bi trebalo donijeti odredbu za preispitivanje trenutačnog zakonodavstva u svrhu njegove preinake kada je to primjereno.

(25)

Uredbu (EZ) br. 889/2008 bi trebalo stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(26)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem regulatornog Odbora za ekološku proizvodnju,

1.

u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ova se Uredba ne odnosi na:

Međutim, glava II., glava III. i glava IV. na takve se proizvode primjenjuju mutatis mutandis dok se za te proizvode na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007 ne utvrde temeljita proizvodna pravila.”;

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

u glavi II. umeće se sljedeće poglavlje 1.a:

„POGLAVLJE 1.a

Uzgoj morskih algi

Članak 6.a

Područje primjene

Ovo poglavlje utvrđuje detaljna proizvodna pravila za sakupljanje i uzgoj morskih algi. Ono se primjenjuje mutatis mutandis na uzgoj svih višestaničnih morskih algi ili fitoplanktona i mikroalgi radi daljnje uporabe za hranidbu životinja iz akvakulture.

Članak 6.b

Održivost vodenog medija i plan održivog upravljanja

1.   Operacije se smještaju u lokalitetima koji nisu podložni zagađenju proizvodima ili tvarima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju ili onečišćujućim tvarima koje bi ugrozile ekološku prirodu proizvoda.

2.   Ekološke i konvencionalne proizvodne jedinice primjereno se odvajaju. Takve se mjere odvajanja temelje na prirodnom smještaju, odvojenim distribucijskim sustavima za vodu, udaljenosti, plimi i oseci, uzvodnom i nizvodnom smještaju ekološke proizvodne jedinice. Tijela država članica mogu odrediti lokacije ili područja koja smatraju neprikladnim za ekološku akvakulturu ili uzgoj morskih algi i isto tako mogu odrediti minimalne udaljenosti između ekoloških i konvencionalnih proizvodnih jedinica.

Ako su određene minimalne udaljenosti, države članice tu informaciju dostavljaju operaterima, drugim državama članicama i Komisiji.

3.   Za sve nove operacije koje se prijavljuju za ekološku proizvodnju i za proizvodnju više od 20 tona proizvoda akvakulture godišnje potrebna je procjena utjecaja na okoliš razmjerna proizvodnoj jedinici da bi se utvrdili uvjeti proizvodne jedinice i njezinog neposrednog okoliša i mogući učinci tih operacija. Subjekti kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu dostavljaju procjenu utjecaja na okoliš. Sadržaj procjene utjecaja na okoliš temelji se na Prilogu IV. Direktivi Vijeća 85/337/EEZ (21). Ako je jedinica već bila podvrgnuta procjeni utjecaja na okoliš, tada se njezina uporaba dopušta u tu svrhu.

4.   Subjekti osiguravaju plan održivog upravljanja razmjeran proizvodnoj jedinici za akvakulturu i uzgoj morskih algi.

Plan se godišnje ažurira i detaljno navodi učinke operacije po okoliš, kakvo sustavno praćenje okoliša treba poduzeti, te popis mjera koje se trebaju poduzeti da bi se umanjili negativni učinci na neposredno vodeni i kopneni okoliš uključujući, kada je to primjenjivo, ispust nutrijenata u okoliš po proizvodnom ciklusu ili po godini. Plan navodi nadzor i popravak tehničke opreme.

5.   Poželjno je da subjekti akvakulture i uzgoja morskih algi koriste obnovljive izvore energije i reciklirane materijale i u sklopu održivog plana upravljanja sastave raspored smanjivanja otpada koji se treba uspostaviti na početku operacija. Kada je to moguće, uporaba rezidualne topline ograničava se na energiju iz obnovljivih izvora.

6.   Za uzgoj morskih algi na početku se donosi jednokratna procjena biomase.

Članak 6.c

Održivo sakupljanje divljih morskih algi

1.   Na jedinici ili na objektu potrebno je voditi evidenciju koja subjektu omogućuje da identificira, a nadležnom tijelu ili kontrolnom tijelu da provjeri da su sakupljači dostavili samo divlje morske alge proizvedene u skladu s Uredbom (EZ) br. 834/2007.

2.   Sakupljanje se provodi tako da prikupljene količine ne uzrokuju značajan utjecaj na stanje vodnog okoliša. Poduzimaju se mjere koje će osigurati da morske alge imaju mogućnost regeneracije, poput tehnika sakupljanja, minimalnih veličina, dobi, reproduktivnih ciklusa ili veličine preostalih morskih algi.

3.   Ako se morske alge sakupljaju iz zajedničke površine ubiranja ili dijeljene površine ubiranja, potrebno je dokumentirati da ukupno sakupljanje udovoljava ovoj Uredbi.

4.   Uzimajući u obzir članak 73.b stavak 2. točke (b) i (c), ta dokumentacija mora osigurati dokaz održivog upravljanja bez dugoročnog utjecaja na površinu ubiranja.

Članak 6.d

Uzgoj morskih algi

1.   Uzgoj morskih algi na moru koristi jedino nutrijente koji se prirodno pojavljuju u okolišu, ili iz ekološkog uzgoja životinja akvakulture, po mogućnosti smještene u blizini kao dio sustava polikulture.

2.   U kopnenim objektima u kojima se koriste vanjski izvori nutrijenata, razina nutrijenata u efluentu treba biti provjerljivo ista ili niža od njihove razine u ulaznoj vodi. Mogu se koristiti samo nutrijenti biljnog ili mineralnog podrijetla kako su navedeni u Prilogu I.

3.   Gustoća kulture ili operativni intenzitet dokumentira se i održava cjelovitost vodnog okoliša osiguravajući da se ne premašuje maksimalna količina morskih algi koja se može dobiti bez negativnih učinaka po okoliš.

4.   Konopi i ostala oprema koja se koristi za uzgoj morskih algi koriste se iznova ili se recikliraju, kada je to moguće.

Članak 6.e

Protuobraštajne mjere i mjere čišćenja proizvodne opreme i objekata

1.   Obraštajni organizmi uklanjaju se samo fizičkim putem ili ručno te, kada je to primjereno, vraćaju u more na određenoj udaljenosti od uzgajališta.

2.   Čišćenje opreme i objekata obavlja se fizičkim ili mehaničkim mjerama. Kada to nije zadovoljavajuće, mogu se koristiti samo tvari kako su navedene u Prilogu VII. odjeljku 2.

4.

u članku 21. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Do 20 % ukupne prosječne količine hrane koja se daje stoci može potjecati s ispaše ili s trajnih pašnjaka, parcela s trajnim krmnim biljem ili proteinskim kulturama, dobivene na temelju ekološkog upravljanja zemljom u njihovoj prvoj godini prijelaznog razdoblja, pod uvjetom da su dio samog objekta i da tijekom posljednjih pet godina nisu bili dio ekološke proizvodne jedinice tog objekta. Kada se koristi i hrana za životinje u prijelaznom razdoblju i hrana za životinje s parcela u njihovoj prvoj godini prijelaznog razdoblja, ukupni zajednički postotak takve hrane za životinje ne smije premašivati maksimalne postotke utemeljene stavkom 1.”;

5.

u glavi II. umeće se sljedeće poglavlje 2.a:

„POGLAVLJE 2.a

Uzgoj životinja akvakulture

Odjeljak 1.

Opća pravila

Članak 25.a

Područje primjene

Ovo poglavlje utvrđuje detaljna proizvodna pravila za vrste riba, rakova, bodljikaša i mekušaca kako je obuhvaćeno Prilogom XIII.a.

Ono se primjenjuje mutatis mutandis na zooplankton, mikroračiće, rotifere, crve i ostale životinje za hranidbu u vodi.

Članak 25.b

Održivost vodenog medija i plan održivog upravljanja

1.   Na ovo se poglavlje primjenjuju odredbe članka 6.b stavaka od 1. do 5.

2.   Obrambene i zaštitne mjere poduzete protiv grabežljivaca na temelju Direktive 92/43/EEZ (22) i nacionalna pravila upisuju se u plan održivog upravljanja.

3.   Između susjednih subjekata prilikom sastavljanja njihovih planova upravljanja odvija se provjerljivo usklađivanje kada je to primjenjivo.

4.   Za uzgoj životinja akvakulture u ribnjacima, bazenima ili uzgojnim bazenima u nizu, uzgajališta su opremljena ili prirodnim filtrima, taložnicama, biološkim filtrima ili mehaničkim filtrima za sakupljanje otpadnih nutrijenata ili uporabu morskih algi i/ili životinja (školjkaša i algi) koji doprinose poboljšanju kakvoće efluenata. Sustavno praćenje efluenata provodi se u redovitim razmacima kada je to primjereno.

Članak 25.c

Istovremeni ekološki i konvencionalni uzgoj životinja akvakulture

1.   Nadležno tijelo može odobriti da se u mrjestilištima ili mladičnjacima mlađ uzgaja i ekološki i konvencionalno u istom objektu pod uvjetom da postoji jasna fizička odvojenost između jedinica i poseban sustav distribucije vode.

2.   U slučaju proizvodnje u punom uzgojnom sustavu, nadležno tijelo može dopustiti postojanje ekoloških i konvencionalnih jedinica za uzgoj životinja akvakulture u istom objektu pod uvjetom da se udovolji članku 6.b stavku 2. ove Uredbe te ako su uključene različite proizvodne faze i različita razdoblja rukovanja životinjama iz akvakulture.

3.   Subjekti dokumentiraju provedbu odredbi koje se spominju u ovom članku.

Odjeljak 2.

Podrijetlo životinja iz akvakulture

Članak 25.d

Podrijetlo životinja iz ekološke akvakulture

1.   Koriste se lokalne vrste i uzgoj je usmjeren na dobivanje sojeva koji su prilagođeniji uzgojnim uvjetima, dobrom zdravlju i dobroj iskoristivosti hranidbenih izvora. Treba dokumentirati njihovo podrijetlo i liječenje za kontrolno tijelo ili za nadležno tijelo.

2.   Biraju se vrste koje se mogu uzgajati bez značajne štete po divlji fond.

Članak 25.e

Podrijetlo i upravljanje životinjama iz konvencionalne akvakulture

1.   U svrhu uzgoja ili radi poboljšanja genskog fonda i kada nisu dostupne životinje iz ekološke akvakulture, u objekt se mogu donijeti divlje ulovljene životinje ili životinje iz konvencionalne akvakulture. Takve se životinje drže u okviru ekološkog upravljanja barem tri mjeseca prije nego ih se može iskoristiti za uzgoj.

2.   U svrhu uzgoja i kada ekološke juvenilne životinje iz akvakulture nisu dostupne, u objekt se mogu dovesti konvencionalne juvenilne životinje iz akvakulture. Barem posljednje dvije trećine trajanja proizvodnog ciklusa trebaju se odvijati pod ekološkim upravljanjem.

3.   Maksimalni postotak konvencionalnih juvenilnih životinja akvakulture koje su unesene u uzgajalište je: 80 % do 31. prosinca 2011., 50 % do 31. prosinca 2013. i 0 % do 31. prosinca 2015.

4.   U svrhu uzgoja sakupljanje divljih juvenilnih životinja akvakulture ograničeno je na sljedeće specifične slučajeve:

Odjeljak 3.

Uzgojna praksa u akvakulturi

Članak 25.f

Opća pravila uzgojne prakse u akvakulturi

1.   Uzgojni okoliš životinja iz akvakulture uređuje se tako da životinje iz akvakulture u skladu sa svojim posebnim potrebama:

2.   Uzgojna gustoća kako je određena Prilogom XIII.a određuje se prema vrsti ili skupini vrsta. Razmatrajući učinke uzgojne gustoće na uzgajane ribe, prati se stanje ribe (poput oštećenja peraja, ostalih povreda, stope rasta, izraženog ponašanja i sveukupnog zdravlja) te kakvoća vode.

3.   Osmišljavanje i izvedba vodenih kaveznih sustava treba osiguravati stopu protoka i fizikalno-kemijske parametre koji čuvaju zdravlje životinja i njihovu dobrobit te osiguravaju njihove životne potrebe karakteristične za vrstu.

4.   Kavezni se sustavi osmišljavaju, smještaju i stavljaju u uporabu tako da rizik bijega životinja svode na minimum.

5.   Prilikom bijega riba ili rakova treba poduzeti primjerene radnje da bi se umanjio učinak na lokalni ekosustav, uključujući ponovno hvatanje tih životinja, kada je to primjereno. Treba o tome voditi dokumentaciju.

Članak 25.g

Posebna pravila za vodene kavezne sustave

1.   Zatvoreni recirkulacijski objekti zabranjeni su za uzgoj životinja iz akvakulture, uz izuzetak mrjestilišta i mladičnjaka ili za uzgoj vrsta koje se koriste za ekološku hranidbu životinja.

2.   Uzgojne jedinice na kopnu trebaju udovoljavati sljedećim uvjetima:

3.   Kavezni sustavi na moru trebaju:

4.   Umjetno grijanje ili rashlađivanje vode dopušta se samo u mrjestilištima i mladičnjacima. Prirodna arteška voda može se koristiti za grijanje ili rashlađivanje vode u svim proizvodnim fazama.

Članak 25.h

Upravljanje životinjama iz akvakulture

1.   Rukovanje životinjama iz akvakulture treba se svesti na minimum, poduzimati s najvećim oprezom te primjerenom opremom i protokolima da bi se izbjegao stres i fizičko oštećenje povezano s postupcima rukovanja. Matičnim jatom rukuje se tako da se fizičko oštećenje i stres svede na minimum i, kada je to primjereno, uz anesteziju. Operacije sortiranja trebaju se svesti na minimum i odvijati prema potrebi da bi se osigurala dobrobit životinja.

2.   Na uporabu umjetnog svjetla odnose se sljedeća ograničenja:

3.   Aeracija se dopušta da bi se osigurala dobrobit životinja i njihovo zdravlje, pod uvjetom da se mehanički aeratori po mogućnosti snabdijevaju energijom iz izvora obnovljive energije.

Takvu uporabu treba zabilježiti u evidenciji uzgoja akvakulture.

4.   Uporaba kisika dopuštena je za uporabu povezanu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja i kritičnim razdobljima uzgoja ili prijevoza, u sljedećim slučajevima:

Treba o tome voditi dokumentaciju.

5.   Tehnike klanja trebaju ribu trenutačno ostaviti bez svijesti i neosjetljivom na bol. Prilikom razmatranja optimalnih metoda klanja potrebno je uzeti u obzir razlike u veličini izlova, vrste, te proizvodnih mjesta.

Odjeljak 4.

Uzgajanje

Članak 25.i

Zabrana hormona

Zabranjuje se uporaba hormona i njihovih derivata.

Odjeljak 5.

Hrana za ribe, rakove i bodljikaše

Članak 25.j

Opća pravila o hrani za životinje

Režimi hranidbe osmišljavaju se sa sljedećim prioritetima:

Članak 25.k

Posebna pravila za hranu za mesojedne životinje iz akvakulture

1.   Hrana za mesojedne životinje iz akvakulture nabavlja se sa sljedećim prioritetima:

2.   Ako hrana spomenuta u stavku 1. nije dostupna, u prijelaznom se razdoblju do 31. prosinca 2014. mogu koristiti riblje brašno i riblje ulje iz ostataka konvencionalne akvakulture ili iz ostataka riba ulovljenih za prehranu ljudi. Takvi hranidbeni materijali ne smiju premašivati 30 % dnevnog obroka.

3.   Hranidbeni obrok može sadržavati najviše 60 % ekoloških biljnih proizvoda.

4.   Astaksantin dobiven primarno iz ekoloških izvora, poput ekoloških oklopa rakova, može se koristiti u hranidbenom obroku za losose i pastrve u okviru njihovih fizioloških potreba. Ako ekološki izvori nisu dostupni, mogu se koristiti prirodni izvori astaksantina (poput gljivice Phaffia).

Članak 25.l

Posebna pravila za hranu za određene životinje iz akvakulture

1.   Životinje iz akvakulture kako se spominju u Prilogu XIII.a odjeljcima 6., 7. i 9. hrane se hranom koja je prirodno dostupna u ribnjacima i jezerima.

2.   Ako izvori prirodne hrane nisu dostupni u dovoljnim količinama kako se spominje u stavku 1., može se koristiti ekološka hrana biljnog podrijetla, po mogućnosti uzgajana na samom uzgajalištu, ili morske alge. Subjekti evidentiraju potrebu za korištenjem dodatne hrane.

3.   Ako se prirodna hrana dopunjuje u skladu sa stavkom 2., hranidbeni obrok vrsta kako se spominju u odjeljku 7. i soma vrste Pangasius kako se spominje u odjeljku 9. može sadržavati najviše 10 % ribljeg brašna ili ribljeg ulja dobivenih iz održivog ribarstva.

Članak 25.m

Proizvodi i tvari kako se spominju u članku 15. stavku 1. točki (d) iii. Uredbe (EZ) br. 834/2007

1.   Hranidbeni materijali životinjskog i mineralnog podrijetla mogu se koristiti u ekološkoj akvakulturi samo ako su navedeni u Prilogu V.

2.   Aditivi za hranu, određeni proizvodi koji se koriste u hranidbi životinja i pomoćne tvari za preradu mogu se koristiti ako su navedeni u Prilogu VI. i ako se udovoljava ograničenjima koja su tamo utvrđena.

Odjeljak 6.

Posebna pravila za mekušce

Članak 25.n

Područje uzgoja

1.   Uzgoj dvodijelnih školjkaša može se provoditi u istoj vodenoj površini kao i uzgoj ekološki uzgojenih riba i morskih algi u sustavu polikulture, što se dokumentira u planu održivog upravljanja. Školjkaši se mogu uzgajati u polikulturi i zajedno s glavonošcima, poput obalara.

2.   Ekološki uzgoj dvodijelnih školjkaša odvija se na područjima ograničenim oznakama, plutačama ili drugim jasnim naznakama i, kako je primjereno, ograđuje se mrežastim vrećama, kavezima ili drugim proizvedenim sredstvima.

3.   Ekološka uzgajališta školjkaša umanjuju rizik po vrste koje su važne za očuvanje. Ako se koriste mreže za grabežljivce, njihova izvedba ne smije škoditi pticama plivaricama.

Članak 25.o

Izvor ličinki

1.   Pod uvjetom da ne postoji značajna šteta po okoliš te ako je to dopušteno lokalnim zakonodavstvom, u slučaju školjkaša mogu se koristiti divlje ličinke izvan granica proizvodne jedinice ako dolaze iz:

Treba voditi evidenciju o tome kako, gdje i kada su prikupljene divlje ličinke da bi se osigurala sljedivost sve do područja sakupljanja.

Međutim, ličinke iz konvencionalnih mrjestilišta dvodijelnih školjkaša mogu se uvesti u ekološke proizvodne jedinice sa sljedećim najvišim postocima: 80 % do 31. prosinca 2011., 50 % do 31. prosinca 2013. i 0 % do 31. prosinca 2015.

2.   Za japansku kamenicu, Crassostrea gigas, prednost se daje stoku koji je selektivno uzgajan da bi se smanjio mrijest u divljini.

Članak 25.p

Upravljanje

1.   Za uzgoj se rabi uzgojna gustoća koja nije veća od one koja se koristi za konvencionalno uzgojene školjkaše na dotičnom lokalitetu. Sortiranje, razrjeđivanje i prilagodbe uzgojne gustoće odvijaju se u skladu s biomasom te radi osiguravanja dobrobiti životinja i visoke kakvoće proizvoda.

2.   Obraštajni organizmi uklanjaju se fizičkim putem ili ručno i, kada je to primjereno, vraćaju se u more daleko od uzgajališta školjkaša. Školjkaši se jednom tijekom uzgojnog ciklusa mogu tretirati otopinom vapna radi kontrole kompetitivnih obraštajnih organizama.

Članak 25.q

Pravila uzgoja

1.   Uzgoj dagnji na pergolarima i ostalim načinima kako je navedeno u Prilogu XIII.a odjeljku 8. može biti prikladan za ekološku proizvodnju.

2.   Pridneni uzgoj mekušaca dopušta se samo ako to nema značajni utjecaj po okoliš na mjestima sakupljanja i rasta. Dokaz o minimalnom utjecaju na okoliš treba popratiti istraživanjem i izvješćem o području uzgoja koje subjekt dostavlja kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu. Izvješće se dodaje kao odijeljeno poglavlje održivom planu upravljanja.

Članak 25.r

Posebna pravila uzgoja za kamenice

Dopušta se uzgoj u vrećama na nogarima. Te ili druge strukture na kojima se nalaze kamenice postavljaju se tako da se izbjegava stvaranje potpune barijere uz obalu. Stok se pažljivo pozicionira na ležišta u odnosu na smjer plime i oseke da bi se poboljšao uzgoj. Uzgoj udovoljava načelima opisanim u Prilogu XIII.a odjeljku 8.

Odjeljak 7.

Sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje

Članak 25.s

Opća pravila o sprečavanju bolesti

1.   Plan upravljanja zdravljem životinja koji udovoljava članku 9. Direktive 2006/88/EZ treba detaljno navesti praksu biosigurnosti i sprečavanja bolesti uključujući pisani sporazum za savjetovanje u pogledu zdravlja, proporcionalno proizvodnoj jedinici, s kvalificiranim servisima za zdravlje životinja iz akvakulture koji će posjećivati uzgajalište najmanje jednom godišnje i najmanje jednom u dvije godine u slučaju školjkaša.

2.   Sustave za držanje životinja, opremu i oruđe treba primjereno očistiti i dezinficirati. Mogu se koristiti samo proizvodi navedeni u Prilogu VII. odjeljcima 2.1. do 2.2.

3.   S obzirom na odmor objekta:

4.   Kada je to primjereno, nepotrošena riblja hrana, izmet i uginule životinje uklanjaju se bez odlaganja da bi se izbjegao bilo kakav rizik značajne štete po okoliš s obzirom na kakvoću vode, da bi se umanjila opasnost od bolesti i izbjeglo privlačenje kukaca ili glodavaca.

5.   Ultravioletno svjetlo i ozon mogu se koristiti samo u mrjestilištima i mladičnjacima.

6.   Za biološku kontrolu ektoparazita prednost se daje uporabi čišće ribe.

Članak 25.t

Veterinarsko liječenje

1.   Kada se unatoč preventivnim mjerama za osiguranje zdravlja životinja u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (f) i. Uredbe (EZ) br. 834/2007 pojavi zdravstveni problem, veterinarsko se liječenje može koristiti sljedećim redoslijedom:

2.   Uporaba alopatskog liječenja ograničava se na dvije serije liječenja godišnje, uz izuzetak cijepljenja i obveznih planova iskorjenjivanja. Međutim, u slučajevima uzgojnog ciklusa koji traje manje od godine dana primjenjuje se ograničenje od jednog alopatskog liječenja. Ako se spomenuta ograničenja za alopatsko liječenje premaše, dotične životinje iz akvakulture ne mogu se prodavati kao ekološki proizvodi.

3.   Korištenje liječenja protiv nametnika koje ne uključuje obvezne sustave kontrole koje provode države članice ograničava se na dva puta godišnje ili jednom godišnje u slučajevima uzgojnog ciklusa koji traje manje od 18 mjeseci.

4.   Karenca za alopatsko veterinarsko liječenje i liječenje protiv nametnika na temelju stavka 3., uključujući liječenje pod obveznim nadzorom i planom iskorjenjivanja, dvostruka je od propisane karence kako se spominje u članku 11. Direktive 2001/82/EZ, a u slučaju u kojem se to razdoblje nije potanko navelo, ona iznosi 48 sati.

5.   Kada god se koriste veterinarsko-medicinski proizvodi, takva se uporaba treba prijaviti kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu prije no što se životinje stave na tržište kao ekološki uzgojene. Liječene životinje trebaju biti jasno prepoznatljive.

6.

u poglavlju 3. glave II. iza članka 29. umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.a

Posebne odredbe za morske alge

1.   Ako je konačan proizvod svježa morska alga, ispiranje izvađene morske alge obavlja se morskom vodom.

Ako je konačan proizvod dehidrirana morska alga, za ispiranje se može koristiti i pitka voda. Sol se može rabiti za uklanjanje vlage.

2.   Zabranjuje se uporaba izravnog plamena koji dolazi u izravni doticaj s morskim algama radi sušenja. Ako se za postupak sušenja koriste konopi ili druga oprema, oni trebaju biti slobodni od protuobraštajnih premaza te slobodni od tvari kojima se obavlja čišćenje ili dezinfekcija, osim u slučajevima ako je proizvod za tu uporabu naveden u Prilogu VII.”;

7.

u poglavlju 4. glave II. umeće se sljedeći članak 32.a:

„Članak 32.a

Prijevoz žive ribe

1.   Živa se riba prevozi u prikladnim bazenima s čistom vodom koja udovoljava njihovim fiziološkim potrebama u pogledu temperature i otopljenog kisika.

2.   Prije prijevoza ekološki uzgojene ribe i proizvoda od ribe, bazeni se temeljito čiste, dezinficiraju i ispiru.

3.   Treba poduzeti mjere predostrožnosti radi izbjegavanja stresa. Tijekom prijevoza gustoća ne smije dosizati razinu koja šteti ribi.

4.   Za stavke 1. do 3. potrebno je voditi evidenciju.”;

8.

u članku 35. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   U slučaju uzgojnih jedinica za ekološki uzgojeno bilje, morske alge, stoku i životinje iz akvakulture, zabranjuje se pohrana unesenih proizvoda u uzgojnoj jedinici osim onih koji su odobreni na temelju ove Uredbe.

3.   Skladištenje alopatskih veterinarsko-medicinskih proizvoda i antibiotika na objektima se dopušta pod uvjetom da ih je propisao veterinar u odnosu na terapiju kako se spominje u članku 14. stavku 1. točki (e) ii. i članku 15. stavku 1. točki (f) ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, da su pohranjeni na mjestu koje se nadzire i da su upisani u evidenciji za stoku iz članka 76. ove Uredbe ili, kako je primjereno, u evidenciji za uzgoj akvakulture iz članka 79.b ove Uredbe.”;

9.

u poglavlju 5. glave II. umeće se sljedeći članak 36.a:

„Članak 36.a

Morske alge

1.   Prijelazno razdoblje za mjesto vađenja morskih algi je šest mjeseci.

2.   Prijelazno razdoblje za jedinicu uzgoja morskih algi je dulje od šest mjeseci ili jedan puni proizvodni ciklus.”;

10.

u poglavlju 5. glave II. iza članka 38. umeće se sljedeći članak 38.a:

„Članak 38.a

Uzgoj životinja u akvakulturi

1.   Sljedeća prijelazna razdoblja za jedinice uzgoja akvakulture primjenjuju se za sljedeće vrste objekata akvakulture, uključujući postojeće životinje iz akvakulture:

2.   Nadležno tijelo može odlučiti retroaktivno priznati kao dio prijelaznog razdoblja bilo koje prethodno dokumentirano razdoblje u kojem objekti nisu bili ničim tretirani niti izloženi proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju.”;

11.

naslov članka 43. zamjenjuje se sljedećim:

„Uporaba ekološke hrane za životinje biljnog ili životinjskog podrijetla”;

12.

članak 59. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ovo se poglavlje ne odnosi na hranu za kućne ljubimce i hranu za krznaše”;

13.

članak 60. stavak 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

14.

u glavi IV. umeće se sljedeće poglavlje 2.a:

„POGLAVLJE 2.a

Posebni zahtjevi u pogledu kontrole za morske alge

Članak 73.a

Postupci kontrole za morske alge

Pri prvoj provedbi sustava kontrole koji se primjenjuje izričito na morske alge, potpuni opis lokaliteta kako se spominje u članku 63. stavku 1. točki (a) uključuje:

Članak 73.b

Evidencija o uzgoju morskih algi

1.   Evidenciju o uzgoju morskih algi subjekt sakuplja u obliku registra i ona na objektu mora biti stalno dostupna kontrolnim tijelima ili nadzornim tijelima. Ona sadrži barem sljedeće podatke:

2.   Zapisi za vađenje divljih morskih algi sadrže i:

15.

u glavi IV. umeće se sljedeće poglavlje 3.a:

„POGLAVLJE 3.a

Posebni zahtjevi u pogledu kontrole za uzgoj životinja iz akvakulture

Članak 79.a

Postupci kontrole za uzgoj životinja iz akvakulture

Pri prvoj provedbi sustava kontrole koji se primjenjuje izričito na uzgoj životinja iz akvakulture, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) uključuje:

Članak 79.b

Evidencija o uzgoju životinja iz akvakulture

Subjekt u obliku zapisa sakuplja sljedeće podatke koji na objektu trebaju stalno biti ažurirani i dostupni kontrolnim tijelima ili nadzornim tijelima:

Članak 79.c

Specifični kontrolni obilasci za školjkaše

Za uzgoj školjkaša inspekcijski obilasci odvijaju se prije i tijekom najveće proizvodnje biomase.

Članak 79.d

Nekoliko proizvodnih jedinica koje vodi isti subjekt

Kada subjekt upravlja s nekoliko proizvodnih jedinca kako je predviđeno člankom 25.c, jedinice koje proizvode životinje iz konvencionalne akvakulture isto će biti podvrgnute kontrolnom sustavu kako je određeno u poglavlju 1. i u ovom poglavlju.”;

16.

naslov poglavlja 4. glave IV. zamjenjuje se sljedećim:

17.

naslov poglavlja 5. glave IV. zamjenjuje se sljedećim:

18.

u stavku 2. članka 93. dodaju se sljedeće točke:

19.

u članku 95. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Za potrebe članka 12. stavka 1. točke (j) Uredbe (EZ) br. 834/2007 i do uključenja posebnih tvari na temelju članka 16. stavka 1. točke (f) iste Uredbe, mogu se koristiti samo proizvodi koje je odobrilo nadležno tijelo.”;

20.

u članku 95. dodaje se sljedeći stavak:

„11.   Nadležno tijelo može na razdoblje koje istječe 1. srpnja 2013. odobriti one proizvodne jedinice za životinje iz akvakulture i morske alge koje su već prije stupanja na snagu ove Uredbe uspostavljene i koje uzgajaju pod nacionalno prihvaćenim ekološkim pravilima, da bi zadržale svoj ekološki status istodobno se prilagođavajući pravilima ove Uredbe, pod uvjetom da ne postoji nikakvo nepotrebno onečišćenje voda tvarima koje nisu dopuštene u ekološkom uzgoju. Subjekti koji imaju koristi od te mjere, dotične objekte, ribnjake, kaveze ili područja morskih algi trebaju prijaviti nadležnom tijelu.”;

21.

prilozi se mijenjaju u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

(a)

točka 4. članka 1. primjenjuje se na dan stupanja na snagu ove Uredbe;

(b)

korektivne mjere kako su predviđene točkom 19. članka 1. i točkama 1.(b) i (c) Priloga primjenjuju se od početka primjene Uredbe (EZ) br. 889/2008.

1.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

2.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

u odjeljku 1. za svinje u tovu umeće se četvrti podred u šestom redu:

3.

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

4.

Prilog VI. mijenja se kako slijedi:

5.

Prilog VII. zamjenjuje se sljedećim:

6.

u Prilogu VIII. odjeljku A tablica se mijenja kako slijedi:

7.

Prilog XII. zamjenjuje se sljedećim:

8.

sljedeći se Prilog XIII.a umeće iza Priloga XIII.: