POZIV NA OČITOVANJE

ZA PROCJENU UČINKA

Ovim dokumentom želimo informirati javnost i dionike o budućem zakonodavnom radu Komisije, pozvati ih da se očituju o Komisijinu poimanju problema i mogućim rješenjima i zamoliti da nam dostave sve relevantne informacije, među ostalim o mogućim učincima ponuđenih opcija.

Naziv inicijative

Akt o ubrzavanju industrijske dekarbonizacije – ubrzavanje dekarbonizacije

Vodeća glavna uprava (nadležni odjel)

GU GROW – Odjel I1

Vjerojatna vrsta inicijative

Uredba

Okvirni rok

Četvrto tromjesečje 2025.

Dodatne informacije

Plan za čistu industriju 

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Europska industrijska baza važan je dio našeg identiteta i neophodna je za našu konkurentnost i otpornost. Plan za čistu industriju 1  nova je europska strategija rasta za ubrzavanje dekarbonizacije i konkurentnosti europske industrije. Cilj mu je povećanje održive i otporne industrijske proizvodnje u Europi i ulaganje u dekarbonizaciju. Za postizanje klimatske neutralnosti potrebno je dekarbonizirati energetski intenzivne industrije. Međutim, to se ne može postići ako se ne zaštiti njihova konkurentnost. Te su industrije od strateške važnosti za otpornost, sigurnost i gospodarsko blagostanje EU-a. One su ključna polazna točka za mnoge lance vrijednosti jer osiguravaju sirovine i prerađene i polugotove materijale sektorima na kraju proizvodnog lanca, kao što su automobilska industrija, građevinarstvo, tehnologije s nultom neto stopom emisija, inženjerski proizvodi, obrana i zrakoplovno-svemirska industrija, te čine temelj zelene i digitalne tranzicije. Zbog toga je energetski intenzivnim industrijama potrebna hitna potpora za dekarbonizaciju, elektrifikaciju i smanjenje visokih troškova energije, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa koji ugrožavaju njihov poslovni model, štete njihovoj konkurentnosti i oslabljuju europsku otpornost.

U Planu za čistu industriju najavljen je akt o ubrzavanju industrijske dekarbonizacije kako bi se uklonile prepreke u izdavanju dozvola povezane s industrijskom dekarbonizacijom i pristupom energiji te podupiralo stvaranje vodećih tržišta za razvoj europskih čistih i otpornih industrijskih tehnologija i proizvoda.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Energetski intenzivne industrije čine 19 % emisija stakleničkih plinova EU-a, zapošljavaju 7,8 milijuna ljudi i osiguravaju dodanu vrijednost od 549 milijardi eura.

Konkurentnost tih sektora narušava nekoliko čimbenika: veći troškovi energije nego u zemljama izvan EU-a, usporavanje potražnje u nekim glavnim sektorima na kraju proizvodnog lanca (npr. automobilska industrija, građevinarstvo), netržišni prekomjerni kapaciteti potaknuti strategijama rasta koje se temelje na izvozu i proizvodnja koju subvencionira država u zemljama izvan EU-a 2 . To dovodi do većeg pritiska na cijene zbog jeftinog uvoza i rizika od stvaranja ovisnosti u strateškim sektorima.

Kako bi se to prevladalo, nadovezujući se na druge postojeće ili tekuće inicijative, ovom se inicijativom nastoje riješiti sljedeći konkretni problemi. Prvo, dugotrajni postupci izdavanja dozvola 3 za projekte dekarbonizacije (ponekad povezani s pristupom energetskoj infrastrukturi) predstavljaju problem energetski intenzivnim industrijama koje se žele dekarbonizirati. Drugo, tehnologije za dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija često još nisu troškovno konkurentne zbog visokih kapitalnih i operativnih troškova te vrlo dugih razdoblja povrata te se često još ne primjenjuju u velikim razmjerima. Treće, potražnja za čistim industrijskim proizvodima po tekućim cijenama manja je od potražnje za konvencionalnim alternativama.

Svi ti čimbenici doprinose smanjenju industrijske proizvodnje i otežavaju poduzećima ulaganje u dekarbonizaciju 4 . Jačanjem sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) s vremenom će se poboljšati poslovni model, ali cijene ugljika i dalje su vrlo neizvjesne. Smanjene emisije prečesto su rezultat smanjene proizvodnje, a ne povećane učinkovitosti, integracije energetskog sustava i dekarboniziranih proizvodnih procesa, posebno u energetski najintenzivnijim sektorima (npr. celuloza i papir, osnovni metali, minerali i kemikalije 5 ). Ulaganja u čiste tehnologije nisu dovoljno brza da bi se ponudile održive poslovne strategije za dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija i ostvario europski cilj klimatske neutralnosti 6 .

Temelj za djelovanje EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Pravna osnova

Članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) odgovarajuća je pravna osnova jer se njime EU-u omogućuje donošenje mjera za bolju usklađenost i osiguravaju jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu kako bi se održala i povećala industrijska proizvodnja podupiranjem ulaganja u dekarbonizaciju. Članak 173. stavak 3. UFEU-a o industrijskoj politici mogao bi biti relevantna pravna osnova i za pomoć državama članicama u osiguravanju uvjeta potrebnih za industrijsku konkurentnost.

Praktična potreba za djelovanjem EU-a

Postojeći kontekst pogodan je za intervenciju EU-a u cilju pružanja potpore europskom industrijskom poslovnom modelu. Zbog integrirane prirode tržišta energetski intenzivnih industrijskih proizvoda i energetskih tržišta države članice problem mogu riješiti samo djelomično. Moramo očuvati jednake uvjete na jedinstvenom tržištu. Bez dodatnog djelovanja EU-a zadržao bi se status quo, čime bi se povećao rizik od gubitka europskih strateških industrija i prekomjerne ovisnosti o trećim zemljama u pogledu zelenih, digitalnih, obrambenih i gospodarskih ciljeva EU-a. Djelovanje na razini EU-a osiguralo bi dodanu vrijednost u smislu pojednostavnjenja regulatornog opterećenja i administrativne prakse, čime bi se stvorio brži i koordiniraniji okvir za olakšavanje ulaganja u dekarbonizaciju i jačanje europske otpornosti. Koordinirani pristup EU-a pridonio bi i učinkovitosti ulaganja i razvoju vodećih niskougljičnih europskih tržišta bez fragmentacije unutarnjeg tržišta.

B. Ciljevi i opcije politika

Opći je cilj akta o ubrzavanju industrijske dekarbonizacije povećati održivu i otpornu industrijsku proizvodnju u energetski intenzivnim industrijskim sektorima u EU-u podupiranjem ulaganja u dekarbonizaciju. Osim osnovnog scenarija (status quo) Komisija će ocijeniti opcije koje se odnose na zakonodavne i nezakonodavne mjere. U aktu će se razmotriti tri posebna cilja: 1. ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za industrijsku dekarbonizaciju, 2. utvrđivanje i promicanje prioritetnih projekata i klastera za industrijsku dekarbonizaciju i 3. stvaranje i zaštita vodećih europskih tržišta za europske niskougljične proizvode. Nastojat će se pridonijeti i šestom prioritetnom području Plana za čistu industriju, odnosno osiguravanju vještina, kvalitete radnih mjesta i pravedne tranzicije uspostavom te dimenzije u svim ciljevima i mjerama.

Fokus inicijative bit će na energetski intenzivnim industrijama (tj. kemikalijama, čeliku, celulozi i papiru, rafinerijama, cementu, neželjeznim metalima, staklu i keramici) te će se, prema potrebi, razmotriti povezane industrije na kraju proizvodnog lanca u okviru logike lanca vrijednosti. U procjeni učinka ocijenit će se i utvrditi opseg relevantnih sektora i razmotriti mjere usklađene s utvrđenim sljedećim ciljevima:

1.Ubrzanje postupaka izdavanja dozvola za industrijski pristup energiji i industrijsku dekarbonizaciju uz osiguravanje visokih standarda zaštite okoliša: u procjeni učinka razmotrit će se razne mjere, uključujući mjere za poboljšanje pristupa energiji (ponajprije električnoj energiji, ali i vodiku) i pristupa infrastrukturi za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika. Te će se mjere temeljiti na iskustvu stečenom u okviru Hitne uredbe EU-a o izdavanju dozvola 7 , Direktive o energiji iz obnovljivih izvora 8 , Uredbe o TEN-E-u 9 , Akta o kritičnim sirovinama 10 i Akta o industriji s nultom neto stopom emisija 11 , i pritom će se iskorištavati potencijal digitalizacije.

2.Utvrđivanje i promicanje prioritetnih projekata i klastera: rizici povezani s ulaganjima u projekte dekarbonizacije su visoki, a javne intervencije često su ključne za smanjenje rizika ulaganja u čiste tehnologije. U procjeni učinka ocijenit će se relevantni kriteriji za utvrđivanje prioritetnih projekata ili klastera industrijske dekarbonizacije i ocijeniti mjere politike za njihovu potporu i promicanje, među ostalim olakšavanjem pristupa financiranju. U opcijama politike uzet će se u obzir i kako poduprijeti države članice u planiranju i provedbi odgovarajućeg poticajnog okruženja za industrijske klastere.

3.Stvaranje i zaštita vodećih europskih tržišta za niskougljične proizvode: u procjeni učinka razmotrit će se mjere za potporu vodećim tržištima, među ostalim:

·uvođenjem kriterija održivosti i otpornosti i minimalnih zahtjeva EU-a u pogledu sadržaja u javnoj nabavi (te u nekim okolnostima i privatnoj nabavi) u strateškim sektorima. Cilj je stvoriti vodeća tržišta za niskougljične industrijske proizvode, uz istodobno usklađivanje s drugim zakonodavnim inicijativama i međunarodnim obvezama EU-a

·promicanjem industrijskih proizvoda s niskim emisijama ugljika, uključujući mogućnosti za oznaku EU-a. Osmislit će se dobrovoljna oznaka za čelik na temelju podataka ETS-a i metodologije mehanizma EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama. U procjeni učinka razmotrit će se i poticaji za uvođenje čistih sirovina koje sadržavaju ugljik, uključujući hvatanje i upotrebu ugljika, održivu biomasu i reciklirani otpad

·zaštitom vodećih europskih tržišta. U okviru opcija politike razmotrit će se mjere za povećanje koristi za jedinstveno tržište od (izravnih stranih) ulaganja u inovativne tehnologije i svladavanje industrijskih izazova, nadopunjujući, prema potrebi, postojeće instrumente trgovinske politike.

Inicijativa je usklađena s postojećom nacionalnom politikom i politikom EU-a i uskladit će se s međunarodnim obvezama EU-a. U njoj se provode odluke o politikama najavljene u Planu za čistu industriju i dopunjuje postojeće zakonodavstvo kao što su Akt o industriji s nultom neto stopom emisija, sustav EU-a za trgovanje emisijama, mehanizam EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama, propisi o energetskim tržištima i instrumenti trgovinske zaštite.

C. Vjerojatni učinci i utjecaji

Kad je riječ o gospodarskom učinku, u procjeni učinka ocijenit će se opcije s obzirom na mogućnost da se njima ubrza industrijska dekarbonizacija, među ostalim podupiranjem ulaganja, uz istodobno očuvanje europskih strateških industrija i konkurentnosti. Te mjere pridonijele bi uklanjanju regulatornih prepreka i uskih grla u novim i postojećim projektima ulaganja u dekarbonizaciju pojednostavnjenjem postupaka i poticanjem potražnje za otpornim i niskougljičnim proizvodima. Stoga se očekuje da će doprinijeti većoj konkurentnosti i otpornosti EU-a, a da se pritom održi dodana vrijednost proizvodnih poduzeća i kvalitetnih radnih mjesta. Mjere koje će pomoći u stvaranju vodećih tržišta niskougljičnih proizvoda ili kojima će se podupirati industrije iz strateških ili sigurnosnih razloga istodobno bi mogle imati određene negativne učinke u smislu povećanja troškova za proizvode na kraju proizvodnog lanca i/ili krajnje potrošače. Ti će se učinci pažljivo ocijeniti. Ako je moguće, istražit će se i kvantificirati troškovi i koristi različitih opcija. S obzirom na to da ova inicijativa ima dimenziju pojednostavnjenja, fokus će biti na smanjenju opterećenja. Osim toga, u različitim opcijama posebno će se analizirati dimenzija malih i srednjih poduzeća (MSP) i konkurentnosti.

Kad je riječ o socijalnom učinku, mjerama bi se podupirali projekti industrijske dekarbonizacije u EU-u, čime bi se pružile mogućnosti za regionalni razvoj, očuvala postojeća razina zaposlenosti u energetski intenzivnim industrijama te potencijalno povećala razina zaposlenosti, među ostalim usavršavanjem ili prekvalifikacijom.

Kad je riječ o utjecaju na okoliš, mjerama bi se pridonijelo smanjenju emisija stakleničkih plinova u industrijskim sektorima i regijama te istodobno podupiralo uvođenje čišćih tehnologija u skladu s klimatskim ambicijama EU-a.

D. Instrumenti bolje regulative

Procjena učinka

Komisija će provesti procjenu učinka kako bi ocijenila razne opcije politike i njihov vjerojatni učinak. Analiza će se temeljiti na rezultatima otvorenog javnog savjetovanja, predviđenom ciljanom savjetovanju, unutarnjoj analizi i vanjskim studijama i pomoći će u pripremi prijedloga Komisije 12 .

Strategija savjetovanja

Svrha je savjetovanja prikupiti dokaze i stajališta dionika i građana, uključujući one na koje će ova inicijativa izravno utjecati. Time će im se pružiti prilika da iznesu relevantne informacije o problemima i mogućim rješenjima.

Aktivnosti savjetovanja obuhvatit će: i. ovaj poziv na očitovanje i popratno javno savjetovanje, koji će biti otvoreni za sudjelovanje dvanaest tjedana na portalu Iznesite svoje mišljenje, ii. ciljana savjetovanja s državama članicama, socijalnim partnerima, dionicima i stručnjacima prema potrebi. U tim će se aktivnostima posebna pozornost posvetiti MSP-ovima, ulagačima, građanima i potrošačima. Organizirat će se radionice za dionike kako bi se prikupili dodatni dokazi.

Nakon javnog savjetovanja objavit će se sažetak glavnih nalaza. Procjeni učinka priložit će se sažeto izvješće o svim aktivnostima savjetovanja.

Cilj savjetovanja

Cilj savjetovanja je da svi relevantni dionici imaju priliku iznijeti svoja stajališta, dokaze i iskustva. Time će se poboljšati i baza dokaza na kojoj se temelji inicijativa, a Komisiji će se omogućiti da uzme u obzir informacije i stajališta o problemima i mogućim rješenjima.

Ciljani dionici

Na sudjelovanje u ovom savjetovanju pozvani su svi građani i dionici. Posebno se traže odgovori nacionalnih i podnacionalnih uprava u EU-u, poduzeća, uključujući MSP-ove, europskih i nacionalnih trgovinskih udruženja, nevladinih organizacija, socijalnih partnera, skupina za strateško promišljanje, udruga potrošača, istraživačkih institucija i trećih zemalja.