This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document C:2018:456:FULL
Official Journal of the European Union, C 456, 18 December 2018
Službeni list Europske unije, C 456, 18 prosinca 2018.
Službeni list Europske unije, C 456, 18 prosinca 2018.
Display all documents published in this Official Journal
|
ISSN 1977-1088 |
||
|
Službeni list Europske unije |
C 456 |
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Informacije i objave |
Godište 61. |
|
Sadržaj |
Stranica |
|
|
|
I Rezolucije, preporuke i mišljenja |
|
|
|
REZOLUCIJE |
|
|
|
Vijeće |
|
|
2018/C 456/01 |
|
|
II Informacije |
|
|
|
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2018/C 456/02 |
Povlačenje prijave koncentracije (Predmet M.9094 – Amcor/Bemis) ( 1 ) |
|
|
IV Obavijesti |
|
|
|
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
|
Vijeće |
|
|
2018/C 456/03 |
||
|
2018/C 456/04 |
||
|
|
Europska komisija |
|
|
2018/C 456/05 |
||
|
2018/C 456/06 |
||
|
|
Revizorski sud |
|
|
2018/C 456/07 |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
|
HR |
|
I Rezolucije, preporuke i mišljenja
REZOLUCIJE
Vijeće
|
18.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 456/1 |
Rezolucija Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o okviru za europsku suradnju u području mladih:
strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027.
(2018/C 456/01)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA KOJI SU SE SASTALI U VIJEĆU,
UVAŽAVAJUĆI suradnju u području politike EU-a za mlade do 2019. EU od 2002. (1) provodi ciljanu suradnju u području politike EU-a za mlade na temelju načela aktivnog sudjelovanja i ravnopravnog pristupa mogućnostima, u sinergiji s drugim politikama namijenjenima mladima, poput obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja. Suradnja je potaknula političke i zakonodavne promjene u državama članicama te je doprinijela izgradnji kapaciteta organizacija mladih.
PODSJEĆAJUĆI na to da s obzirom na činjenicu da je cilj ove Rezolucije uspostaviti strategiju EU-a za mlade kojom se može odgovoriti na izazove s kojima se mladi suočavaju diljem Europe, osigurati zajednički i dosljedan odgovor EU-a na njih te u tom pogledu dopuniti napore i inicijative država članica, takav se cilj može na bolji način ostvariti na razini EU-a nego na razini samih država članica. Kako bi se takav cilj postigao, Vijeće stoga može donositi inicijative u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Rezolucija ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
PREPOZNAJU da:
1. Mladi imaju posebnu ulogu u društvu i suočavaju se s posebnim izazovima
Mladi žele preuzeti kontrolu nad svojim životima, surađivati s drugima i podupirati ih. Pri preuzimanju kontrole nađu se suočeni s nekolicinom uobičajenih tranzicija u svojem osobnom životu i okruženju, od obrazovanja do rada, samostalnog života, partnerstava ili započinjanja obiteljskog života. Mnogi se suoče s pitanjem nesigurne budućnosti zbog globalizacije i klimatskih promjena, tehnoloških promjena, demografskih i socioekonomskih kretanja, populizma, diskriminacije, socijalne isključenosti i lažnih vijesti, s još nepoznatim učincima na radna mjesta, vještine ili način funkcioniranja naših demokracija.
Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti mladima kojima prijeti opasnost od marginalizacije na temelju mogućih izvora diskriminacije, kao što su njihovo etničko podrijetlo, spol, spolna orijentacija, invaliditet, vjera, uvjerenje ili političko mišljenje.
Socioekonomska isključenost i demokratska isključenost usko su povezane (2). Mladi u nepovoljnu položaju obično su manje aktivni građani i imaju manje povjerenja u institucije. Europa si ne može priuštiti rasipanje talenata, socijalnu isključenost ili nezainteresiranost među mladima. Mladi ne samo da bi trebali sami krojiti svoj život, nego bi trebali pridonositi i pozitivnim promjenama u društvu. Kako bi mladi u potpunosti iskoristili mjere EU-a, te mjere trebaju odražavati njihove težnje, kreativnost i talente te odgovarati njihovim potrebama. S druge strane, mladi obogaćuju ambicije EU-a. Prema Izvješću EU-a o mladima (3) ova je generacija dosad najbolje obrazovana generacija te je posebno vješta pri korištenju informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i društvenim medijima.
2. Strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. potrebna je.
Nadovezujući se na iskustva i odluke povezane sa suradnjom u području mladih u proteklih nekoliko godina (4), strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. za cilj ima rješavanje postojećih i predstojećih izazova s kojima se mladi suočavaju diljem cijele Europe. Strategijom EU-a za mlade pruža se okvir ciljeva, načela, prioriteta, ključnih područja i mjera za suradnju u području politike za mlade, namijenjen svim relevantnim dionicima, uz dužno poštovanje njihovih nadležnosti i načela supsidijarnosti.
Među relevantnim dionicima nalaze se države članice EU-a, relevantne institucije Europske unije i druge međunarodne organizacije, kao što su Vijeće Europe, lokalna i regionalna tijela vlasti, vijeća mladih, organizacije mladih, organizacije koje rade s mladima, osobe koje rade s mladima, istraživači u području mladih i akteri civilnog društva te strukture u okviru programâ Erasmus+ i Europske snage solidarnosti i programa kojima se oni nastavljaju.
Uključivanjem i osnaživanjem svih mladih politikama za mlade može se pridonijeti uspješnom ostvarenju vizije kontinenta na kojem mladi mogu iskorištavati različite prilike i voditi se europskim vrijednostima.
3. Europski ciljevi za mlade pružaju viziju za Europu
Tijekom šestog ciklusa strukturiranog dijaloga pod nazivom „Mladi u Europi: što slijedi?” donositelji odluka, mladi i istraživači zajednički su putem savjetovanja na razini EU-a prikupili teme važne mladima i objedinili ih u 11 područja. Kao rezultat tog participativnog postupka u kojem su sudjelovali mladi iz cijele Europe utvrđeno je 11 europskih ciljeva za mlade. Njima se odražavaju stavovi mladih u Europi i predstavlja vizija onih koji su aktivni u strukturiranom dijalogu.
Svjedoče o snažnoj volji brojnih mladih Europljana da sudjeluju u određivanju smjera u kojem bi se europska suradnja u području mladih trebala kretati. Strategija EU-a za mlade trebala bi pridonijeti ostvarivanju te vizije mladih mobilizacijom instrumenata politike na razini EU-a, kao i djelovanjima svih dionika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Kao neredigiran glas sudionika, europski ciljevi za mlade u svojoj su cijelosti navedeni u Prilogu 3. kako bi, uz dužno poštovanje načela supsidijarnosti, nacionalne nadležnosti i slobode udruživanja, pružili nadahnuće i smjer EU-u, njegovim državama članicama te njihovim relevantnim dionicima i tijelima vlasti.
POZDRAVLJAJU
Komunikaciju Komisije pod nazivom „Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade” od 22. svibnja 2018. (5)
U SKLADU S TIME SLAŽU SE u pogledu sljedećega:
1. Opći ciljevi
Suradnjom EU-a u području mladih najbolje će se iskoristiti potencijal politike za mlade. Njome se potiče sudjelovanje mladih u demokratskom životu u skladu s člankom 165. Ugovora o funkcioniranju EU-a. Osim toga, njome se podupire socijalni i civilni angažman te se nastoji osigurati da svi mladi imaju potrebna sredstva za sudjelovanje u društvu.
Strategijom se za naredne godinama nastoji:
|
— |
mladima omogućiti da kroje vlastitu sudbinu, podržavaju svoj osobni razvoj i put do samostalnosti, postanu otporni te steknu životne vještine kako bi se nosili sa svijetom koji se mijenja; |
|
— |
poticati mlade i pružiti im resurse koji su im potrebni kako bi postali aktivni građani, nositelji solidarnosti i pozitivnih promjena koji se vode vrijednostima EU-a i europskim identitetom; |
|
— |
poboljšati političke odluke u pogledu njihova utjecaja na mlade u svim sektorima, posebno u pogledu zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne uključenosti; |
|
— |
pridonijeti iskorjenjivanju siromaštva mladih i svih oblika diskriminacije te promicati socijalnu uključenost mladih; |
2. Vodeća načela
Europska politika za mlade i sve mjere poduzete u okviru strategije Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. trebale bi biti čvrsto utemeljene na međunarodnom sustavu ljudskih prava. U svim politikama i aktivnostima koje se odnose na mlade trebalo bi primjenjivati sljedeća načela:
|
A. |
Načelo ravnopravnosti i nediskriminacije: suzbijati sve oblike diskriminacije i promicati rodnu ravnopravnost, prepoznati da su mladi izloženi riziku od višestrukih oblika diskriminacije, uključujući diskriminaciju na temelju dobi, te poštovati načela priznata, među ostalim, člancima 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. |
|
B. |
Načelo uključenosti: uvažavajući činjenicu da mladi nisu homogena skupina te stoga imaju različite potrebe, podrijetlo, životne situacije i interese, strategijom EU-a za mlade trebalo bi promicati aktivnosti i politike uključive za sve mlade, a posebno one s manje mogućnosti i/ili one čiji je glasove moguće prečuti. |
|
C. |
Načelo sudjelovanja: prepoznajući to da svi mladi predstavljaju resurs za društvo, svim politikama i aktivnostima koje se na njih odnose trebalo bi podupirati pravo mladih na sudjelovanje u razvoju, provedbi i naknadnom praćenju politika koje na njih utječu putem konstruktivnog sudjelovanja mladih i organizacija mladih. U tom bi se kontekstu politike trebale temeljiti na prepoznavanju promjena koje donose digitalne komunikacije, a koje utječu na demokratsko i građansko sudjelovanje. |
|
D. |
Globalna, europska, nacionalna, regionalna i lokalna dimenzija: kako bi se osigurao održiv učinak na mlade, važno je da se politika EU-a za mlade provede imajući u vidu međupovezanosti s regionalnim i lokalnim razinama te da se na lokalnoj razini provedu aktivnosti za potporu politikama za mlade. Istodobno bi se glasovi mladih trebali uzeti u obzir kad god se razmatraju globalna pitanja. |
|
E. |
Dvojak pristup: Politike kojima se nastoji poboljšati život mladih ne mogu se ni u kojem slučaju ograničiti na samo područje mladih. Stoga je dvojak pristup, dogovoren u prethodnom okviru suradnje za razdoblje 2010.–2018., i dalje neophodan s obzirom na to da se njime nastoje riješiti pitanja važna za mlade, i to uključivanjem inicijativa u različita područja politika s jedne strane te konkretnim inicijativama u sektoru mladih s druge strane. |
UJEDNO SE SLAŽU sa:
1. Radom na učinkovitoj, usmjerenoj i zajedničkoj provedbi unutar sektorâ i među njima
Živote mladih oblikuju politike ukorijenjene u višestrukim političkim područjima i na različitim razinama provedbe. Stoga se samo prioritetnim uključivanjem mladih u različita područja politike može osigurati uzimanje u obzir posebnih potreba ili učinaka u pogledu mladih u predviđenim politikama ili programima. Kako bi se pružio dobar primjer, i dalje bi se na razini EU-a trebalo nastaviti s međusektorskim pristupom kao temeljnom osnovom. Nadalje, uključivanje mladih može biti učinkovito samo ako se njime ujedno mladima jamči pravo glasa u svim područjima politike koja na njih utječu.
Međusektorsku suradnju trebalo bi ojačati na svim razinama donošenja odluka nastojeći ostvariti sinergije i komplementarnost među mjerama te uključujući veću angažiranost mladih.
2. Bavljenjem ključnim područjima sektora mladih: Uključivanje. Povezivanje. Osnaživanje.
a. Uključivanje
Pružanje mladima mogućnosti za angažman u svakodnevnom životu, ali i u demokratskom životu, ključno je za funkcionalnu demokraciju i društvo u cjelini. Usredotočenost na sudjelovanje mladih posebno je važna s obzirom na to da sve odluke koje se danas donesu najdugotrajniji učinak imat će na trenutačnu generaciju mladih. Osim toga, dobna skupina mladih manje je zastupljena u političkim tijelima te ima manje prilika da bude utjecajna i sudjeluje u postupcima donošenja odluka u odnosu na druge dobne skupine. Cilj je strategije EU-a za mlade postići smisleno građansko, gospodarsko, društveno, kulturno i političko sudjelovanje mladih.
Stoga angažiranje mladih mora biti temelj buduće suradnje u području politike EU-a za mlade. To ujedno znači da mladi moraju imati pravo glasa u razvoju, provedbi i evaluaciji politika koje se na njih odnose, kao što su strategija EU-a za mlade i nacionalne strategije za mlade. Kako bi bili što uključiviji i kako bi se prilagodili postojećim i budućim izazovima, ključno je istražiti nove i alternativne oblike sudjelovanja.
POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U OKVIRIMA SVOJIH NADLEŽNOSTI:
|
— |
potiču i promiču uključivo demokratsko sudjelovanje svih mladih u društvu i u demokratskim procesima; |
|
— |
aktivno angažiraju mlade, organizacije mladih i druge organizatore rada s mladima u razvoju, provedbi i evaluaciji politika koje utječu na živote mladih ljudi na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini; |
|
— |
podupiru uspostavu i razvoj zastupanja mladih na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, priznavanje prava mladih na sudjelovanje i samoorganiziranje, priznavanje predstavničkih struktura mladih i njihovo uključivanje u rad lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih tijela vlasti; |
|
— |
podupiru i prenose dijalog EU-a s mladima (6) kako bi se različiti stavovi mladih uključili u postupke donošenja odluka na svim razinama te potaknuo razvoj građanskih kompetencija obrazovanjem građanstva i strategijama učenja; |
|
— |
podrže i razvijaju mogućnosti „učenja o sudjelovanju”, čime se povećava interes za participativna djelovanja i mladima pomaže da se pripreme za sudjelovanje; |
|
— |
istraže i promiču uporabu inovativnih i alternativnih oblika demokratskog sudjelovanja, primjerice alata digitalne demokracije, i olakšaju pristup kako bi se podržalo sudjelovanje mladih u demokratskom životu i mlade angažiralo na uključiv način, istodobno imajući na umu da neki od mladih nemaju pristup internetu i digitalnim tehnologijama ili vještinama potrebnima za korištenje njima; |
b. Povezivanje
Mladi u Europi sve su povezaniji. Poveznice, odnosi i razmjena iskustava ključna su korist u vidu solidarnosti i budućeg razvoja Europske unije. Ta se povezanost najbolje potiče različitim oblicima mobilnosti.
Stoga svim mladim ljudima trebaju biti dostupne prilike za razmjenu iskustava, suradnju te kulturno i građansko djelovanje u europskom kontekstu. Time im se omogućuje da razviju i ojačaju osobne, socijalne i građanske kompetencije, razviju kritičko razmišljanje i kreativnost, poboljšaju zapošljivost i postanu aktivni europski građani. Razmjene i projekti u vezi s mladima u okviru programa Erasmus+, programa Europske snage solidarnosti i programa kojima se oni nastavljaju izvori su međukulturnog učenja i osnaživanja, posebno za mlade s manje mogućnosti.
Suradnjom EU-a i mladih trebalo bi poduprijeti te mogućnosti za mlade. Za tu bi suradnju programi EU-a kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti te programi kojima se oni nastavljaju trebali biti od koristi kako bi se unaprijedilo znanje o mladima i njihovim težnjama te kako bi se ojačala politička suradnja i izgradnja zajednice.
Strategija EU-a za mlade također bi trebala poticati povezanost mladih iz EU-a i zemalja kandidatkinja, zemalja partnera Istočnog partnerstva i zapadnog Balkana (7) te ostalih trećih zemalja s kojima je EU sklopio sporazume o pridruživanju ili suradnji, ako je to primjereno, uz potporu EU-a putem odgovarajućih EU-ovih programa financiranja.
POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U OKVIRIMA SVOJIH NADLEŽNOSTI:
|
— |
omoguće svim mladima te osobama koje rade s mladima pristup mogućnostima za prekograničnu mobilnost, uključujući volontiranje u sektoru civilnog društva, s pomoću uklanjanja prepreka i provedbe mjera potpore s posebnim naglaskom na mlade s manje mogućnosti; |
|
— |
potiču angažman mladih u korist solidarnosti, promičući programe potpore, te nastoje postići komplementarnost i sinergije između EU-ovih instrumenata financiranja te nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa |
|
— |
aktivno uključuju mlade i organizacije mladih u oblikovanje, provedbu i evaluaciju relevantnih EU-ovih programa financiranja; |
|
— |
razmjenjuju najbolje prakse i dodatno rade na učinkovitim sustavima vrednovanja i priznavanja vještina i kompetencija stečenih neformalnim i informalnim učenjem, uključujući aktivnosti solidarnosti i volontiranja, čime se nastavlja provedba Preporuke Vijeća iz 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja. |
c. Osnaživanje
Osnaživanje mladih znači da ih se potiče da uzmu život u svoje ruke. To iziskuje potrebne resurse i alate, kao i okruženje spremno obratiti dovoljno pozornosti na stavove mladih. Danas se mladi diljem Europe suočavaju s različitim izazovima, kao što su poteškoće pri pristupanju svojim socijalnim pravima, socijalna isključenost i diskriminacija te prijetnje koje proizlaze iz lažnih vijesti i propagande.
Kako bi se odgovorilo na te izazove i pritom omogućilo istinsko osnaživanje mladih, potrebno je zajednički raditi na politikama kojima se rješava posebna situacija mladih i time poboljšava život mladih u EU-u.
U tom kontekstu rad s mladima u svim oblicima može poslužiti kao katalizator za osnaživanje. Rad s mladima donosi jedinstvene koristi mladima pri njihovu ulasku u svijet odraslih (8), pružajući im sigurno okruženje za stjecanje samopouzdanja i učenje na neformalan način. Za rad s mladima tipično je stjecanje ključnih osobnih, profesionalnih i poduzetničkih kompetencija i vještina poput timskog rada, vodstva, međukulturnih kompetencija, upravljanja projektima, rješavanja problema i kritičkog razmišljanja. U ponekim je slučajevima rad s mladima poveznica za obrazovanje, osposobljavanje ili posao, čime se sprečava isključenost.
Kako bi se iskoristile prednosti navedenoga, postoji veća potreba za priznavanjem neformalnog i informalnog učenja u okviru rada s mladima, koje je posebno korisno za one s malo formalnih kvalifikacija, kao načina poboljšanja zapošljivosti. Priznavanje se može poboljšati sustavnijom uporabom alata za povećanje kvalitete.
POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U OKVIRIMA SVOJIH NADLEŽNOSTI:
|
— |
razvijaju i provode europsku agendu za rad s mladima radi kvalitete, inovacija i priznavanja rada s mladima. Kako bi se ostvario puni potencijal, potrebno je uključiti stručno znanje predstavništava mladih, organizacija mladih, osoba koje rade s mladima i istraživača. Trebalo bi poticati daljnju sinergiju s radom Vijeća Europe u tom području; |
|
— |
podupiru razvoj kvalitetnog rada s mladima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, uključujući razvoj politika u tom području, osposobljavanje osoba koje rade s mladima, uspostavu pravnih okvira i dostatnu dodjelu sredstava; |
|
— |
podupiru aktivnosti rada s mladima na svim razinama, uključujući one na lokalnoj razini, i priznaju organizacije mladih kao pružatelje razvoja kompetencija i socijalne uključenosti putem rada s mladima i aktivnosti neformalnog obrazovanja, istodobno poštujući nacionalne, regionalne i lokalne aktivnosti u tom području; |
|
— |
izrađuju i dodatno razvijaju, kada i gdje je to moguće, lako dostupne kontaktne točke za mlade koje pružaju širok spektar usluga i/ili pružaju informacije, uključujući financijske smjernice, savjete i potporu u vezi s karijerom, zdravljem i odnosima, kao i obrazovnim i kulturnim mogućnostima te mogućnostima zapošljavanja. |
U SKLADU S TIME POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U OKVIRIMA SVOJIH NADLEŽNOSTI:
3. Surađuju na temelju instrumenata i upravljanja
Za učinkovitu provedbu strategije EU-a za mlade u EU-u i državama članicama potrebni su konkretni instrumenti. Sljedeće mjere upotrijebit će se za postizanje ciljeva strategije EU-a za mlade, prema potrebi, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini:
|
a. |
Oblikovanje politike za mlade na temelju dokaza i izgradnja znanja: Politika EU-a za mlade trebala bi se temeljiti na dokazima i počivati na stvarnim potrebama i situacijama mladih. To iziskuje stalno istraživanje, razvoj znanja i kontakte s mladima i organizacijama mladih. Prikupljanje raščlanjenih podataka o mladima posebno je važno za poticanje razumijevanja potreba različitih skupina mladih, posebno onih s manje mogućnosti. Oblikovanje politika na temelju dokaza trebalo bi se provoditi uz potporu alata Youth Wiki i istraživačkih mreža za mlade te s pomoću suradnje s međunarodnim organizacijama kao što su Vijeće Europe, OECD i druga tijela, uključujući organizacije mladih. |
|
b. |
Uzajamno učenje i širenje informacija: Uzajamno učenje između država članica, Europske komisije i relevantnih dionika trebalo bi biti alat za unapređenje politike za mlade u pogledu i ključnih i međusektorskih područja. Stručne skupine nastavit će razvijati smjernice politike, praktične alate i dijeliti dobre prakse. Ovom će se strategijom ponuditi novi alati za uzajamno učenje poput stručnih revizija i suradničkog savjetovanja, foruma na visokoj razini, analiza i studija, općenito slijedeći prioritete strategije EU-a za mlade, kao i u okviru trogodišnjih planova rada. Slijedit će se sustavniji pristup kvalitetnim informacijama u području mladih, dopiranju do mladih i širenju informacija na temelju postojećih mreža. |
|
c. |
Participativno upravljanje: Kako bi se mladi prepoznali kao stručnjaci za vlastiti život, ključno je osigurati da se mladi i njihove predstavničke organizacije uključe u različite faze provedbe strategije EU-a za mlade. Sudjelovanjem se povećava vidljivost mladih i njihovih bojazni, no u njihovim očima povećava se i vidljivost donositelja odluka u području politike za mlade. Sudjelovanje je usmjereno i na sve veću legitimnost i priznavanje politika za mlade. Kako bi se uspostavila osnova za redovit građanski dijalog, dionicima dala veća uloga u koordinaciji provedbe strategije te ponudile mogućnosti za razmjenu informacija o aktivnostima i rezultatima, platformom za strategiju EU-a za mlade nastojat će se olakšati participativno upravljanje i koordinacija provedbe strategije. Komisija je pozvana organizirati namjenske sastanke radi okupljanja, prema potrebi, predstavnika institucija EU-a, država članica, nacionalnih agencija za programe Erasmus + i Europske snage solidarnosti, organizacija mladih i drugih relevantnih dionika te lokalnih i regionalnih tijela vlasti. |
|
d. |
Mobiliziranje programa i financijskih sredstava EU-a: Strategijom će se promicati učinkovita uporaba programa i financijskih sredstava EU-a, kao što su program Erasmus+, Europske snage solidarnosti, europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020., među ostalim i Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, program Kreativna Europa i njihovi nasljednici. Države članice pozivaju se istražiti sinergije između izvora financiranja na razini EU-a te izvora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. |
|
e. |
Praćenje financiranja od strane EU-a: Transparentnost o djelovanju EU-a za mlade trebala bi uključivati praćenje potrošnje EU-a na mlade, među ostalim prema potrebi služeći se postojećim mehanizmima. |
|
f. |
Informiranje mladih o strategiji EU-a za mlade: Imajući na umu različite dionike uključene u oblikovanje politika za mlade, važno je na sveobuhvatan način prenijeti svrhu i sadržaj strategije EU-a za mlade, služeći se jezikom prilagođenim mladima. Strategijom EU-a za mlade u kombinaciji s europskim ciljevima za mlade osobama koje su intenzivno uključene u oblikovanje politike za mlade, kao i dionicima izvan tog područja, mogu se pružiti smjernice čime se stvara nova i pozitivna slika o politici EU-a za mlade i radu mladih u Europi. |
|
g. |
Plan budućih nacionalnih aktivnosti (9): Cilj plana budućih nacionalnih aktivnosti (FNAP) omogućiti je državama članicama da na dobrovoljnoj osnovi s drugima dijele svoje prioritete u skladu sa strategijom EU-a za mlade. Njihov je cilj povećati transparentnost u provedbi politika za mlade na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Time bi se trebalo pridonijeti utvrđivanju odgovarajućih partnera za aktivnosti uzajamnog učenja, u skladu s pojedinačnim potrebama država članica. Kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje, FNAP-ovi bi se trebali temeljiti na postojećim nacionalnim okvirima politike za mlade/nacionalnim strategijama za mlade. |
|
h. |
Dijalog EU-a o mladima (10): Na temelju postignuća strukturiranog dijaloga s mladima i organizacijama mladih uspostavit će se novi dijalog EU-a o mladima, s potrebnim alatima, u cilju uključivanja više donositelja odluka i mladih, osobito onih koje nitko ne sasluša i/ili onih s manje mogućnosti, u postupke donošenja odluka i provedbu strategije EU-a za mlade, potičući njihov angažman i političko sudjelovanje u EU-u i društvu općenito. Osim toga, trebalo bi olakšati redovitiju razmjenu između nacionalnih radnih skupina za dijalog EU-a s mladima i Europske komisije. |
|
i. |
Koordinator EU-a za mlade: Vijeće pozdravlja namjeru uspostavljanja koordinatora EU-a za mlade unutar Europske komisije s ciljem jačanja međusektorske suradnje te razvoja znanja i razmjene informacija o problemima mladih u okviru službi Europske komisije. Koordinator EU-a za mlade trebao bi blisko surađivati s različitim dionicima kako bi se osigurala dosljedna komunikacija usmjerena na mlade. |
|
j. |
Informacije i potpora za mlade: s odgovarajućim pružanjem kvalitetnih usluga i platformi za informiranje mladih na svim razinama, uključujući Europski portal za mlade, te uz potporu organizacija u cijeloj Europi, može se promicati ravnopravan pristup mladih kvalitetnim informacijama o njihovim pravima, mogućnostima, uslugama za mlade i programima EU-a za mlade; |
|
k. |
Planovi rada EU-a za mlade: Strategijom EU-a za mlade pratit će se trogodišnja radna razdoblja koja obuhvaćaju po dva trija predsjedništava. Prioriteti i mjere u odgovarajućim radnim razdobljima bit će izneseni u planovima rada EU-a za mlade. Vijeće će zajedno s Komisijom odrediti te planove rada EU-a, počevši s planom rada za razdoblje 2019.–2021. (11) Ti bi se planovi trebali temeljiti na vodećim načelima i prioritetima ove strategije, rješavajući pitanja mladih u drugim sastavima Vijeća i njihovim pripremnim tijelima u okviru relevantnih područja politika. |
|
l. |
Praćenje, izvješćivanje, evaluacija: Kako bi se mogao preispitati i olakšati napredak koordinacije politika, trebalo bi provoditi periodično praćenje postignuta napretka. Trebalo bi utvrditi dobre prakse i njihove uvjete za prenosivost kako bi se olakšalo uzajamno učenje među državama članicama. Komisija će izvješćivati o provedbi strategije EU-a za mlade svake tri godine, među ostalim, na temelju informacija država članica i alata Youth Wiki. Alatom Youth Wiki nastavit će se pružati informacije o razvoju nacionalnih politika za mlade. Organizacije mladih i drugi relevantni dionici bit će na razini EU-a intenzivno uključeni u praćenje napretka putem platforme za strategiju EU-a. Popis pokazatelja EU-a za mlade može se upotrebljavati za praćenje općeg položaja mladih u državama članicama. Države članice i Europska komisija pozivaju se da preispitaju popis pokazatelja u prvoj godini nakon donošenja strategije EU-a za mlade. Kao sredstva za usporedbu najboljih praksi i praćenje provedbe strategije mogli bi se uspostaviti kvantitativni i kvalitativni pokazatelji i mjerila, prilagođeni potrebama država članica i uključenih sektora. Preispitivanje politike koja se odnosi na istraživačke projekte koje financira EU trebalo bi se provoditi od 2019. nadalje kako bi se dobili relevantni rezultati za područje politike za mlade. |
|
m. |
Preispitivanje u sredini provedbenog razdoblja: Vijeće provodi preispitivanje strategije EU-a o mladima u sredini provedbenog razdoblja na temelju izvješća o evaluaciji koje Komisija treba dostaviti do 31. prosinca 2023. Vijeće na odgovarajući način preispituje ovu Rezoluciju 2024. kako bi se je prilagodilo mogućim novim kretanjima i potrebama. |
(1) Rezolucija vijeća o obnovljenom okviru u području mladih (2010.–2018.)
Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada o okviru za europsku suradnju u području mladih (27. lipnja 2002.).
(2) Eurofound – odjeljak o mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju: https://www.eurofound.europa.eu/topic/NEETs
(3) Dokument 9264/18 ADD 2 - SWD(2018) 169 final dijelovi 1.–7.
(4) Komunikacija Komisije o ulaganju u mlade u Europi (COM(2016) 940), Zaključci Vijeća o strateškim perspektivama za europsku suradnju u području mladih nakon 2018., svibanj 2017.
(5) Dokument 9264/18 + ADD 1 – ADD 8 – COM(2018) 269 final.
(6) Za više informacija vidjeti Prilog 1. o dijalogu EU-a o mladima.
(7) https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/policy/eu-and-western-balkans_en
(8) Stručna skupina o temi „Doprinos rada s mladima te neformalnog i informalnog učenja u svladavanju izazova s kojima se suočavaju mladi, osobito tijekom prijelaza iz obrazovanja u zapošljavanje”. http://ec.europa.eu/assets/eac/youth/library/reports/contribution-youth-work-summary_en.pdf
(9) Za dodatne pojedinosti vidjeti Prilog 2. o planu budućih nacionalnih aktivnosti.
(10) Za više informacija vidjeti Prilog 1. o dijalogu EU-a o mladima.
(11) Za više informacija vidjeti Prilog 4. o Planu rada EU-a za mlade u razdoblju od 2019. do 2021.
PRILOG 1.
o dijalogu EU-a s mladima
1. Uvod
„Dijalog EU-a s mladima” znači dijalog s mladima i organizacijama mladih koji prema potrebi obuhvaća oblikovatelje politika i donositelje odluka te stručnjake, istraživače i druge relevantne dionike civilnog društva. Služi kao forum za kontinuirano zajedničko promišljanje i savjetovanje o prioritetima, provedbi i daljnjem postupanju u vezi s europskom suradnjom u području mladih (1).
Dijalog EU-a o mladima proizlazi iz postupka strukturiranog dijaloga utvrđenoga Rezolucijom o obnovljenom okviru za suradnju u području mladih (2010.–2018.) i dodatno razvijenoga u narednim godinama, u skladu s rezultatima kontinuiranog praćenja i evaluacije (2).
U rezoluciji Vijeća o budućem razvoju strukturiranog dijaloga usvojenoj u svibnju 2017. države članice i Komisija pozvane su „da preispitaju proces strukturiranog dijaloga i njegove ciljeve koji se odnose na europsku suradnju u području mladih nakon 2018. te razmotre inovativne i učinkovite načine promicanja smislenog i konstruktivnog dijaloga i interakcije s mladima različitog podrijetla, organizacijama mladih, istraživačima koji se bave mladima i tvorcima politika, uključujući dionike iz drugih relevantnih sektora.” (3)
2. Ciljevi dijaloga EU-a s mladima
Dijalog EU-a s mladima trebao bi doprinijeti općim ciljevima i slijediti vodeća načela strategije EU-a za mlade kako je utvrđeno u navedenoj Rezoluciji.
Posebni su ciljevi dijaloga EU-a o mladima sljedeći:
|
a) |
poticati sudjelovanje mladih u demokratskom životu Europe u skladu s člankom 165. UFEU-a; |
|
b) |
promicati ravnopravno sudjelovanje mladih žena i muškaraca; |
|
c) |
uključiti različita stajališta i osigurati otvorenost prema svim mladima kako bi doprinijeli oblikovanju politika; |
|
d) |
dovesti do pozitivnih promjena u politici za mlade na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini; |
|
e) |
ojačati građanske kompetencije mladih i osjećaj pripadnosti društvu i Europskoj uniji. |
3. Provedba dijaloga EU-a s mladima
Dijalog EU-a s mladima trebao bi po mogućnosti slijediti radne cikluse od 18 mjeseci s jednim tematskim prioritetom po ciklusu, prema potrebi usko povezanim s prioritetima strategije EU-a za mlade i europskim ciljevima za mlade.
Svaki ciklus trebao bi se oslanjati na stečena iskustva iz prethodnoga. Stalno praćenje ključno je za praćenje rezultata kvalitete i općenitog učinka čitavog postupka. Svi partneri uključeni na odgovarajućoj razini trebali bi u svim fazama postupka provoditi postupke za mjerenje kvalitativnog i/ili kvantitativnog učinka.
Vodeći se navedenim ciljevima, dijalog s mladima trebao bi se temeljiti na pristupima sudjelovanju u različitim fazama:
|
a) |
pružanja informacija o mogućnostima sudjelovanja te cjelokupnoj temi, koje se pružaju od lokalne do europske razine; |
|
b) |
savjetovanja, uključujući metode interakcije na internetu i izvan njega kao i rezultate istraživanja koji se temelje na dokazima; |
|
c) |
izravna dijaloga između donositelja odluka i mladih, nadovezujući se na najbolje prakse u dosad razvijenim metodološkim pristupima u okviru strukturiranog dijaloga, kao i na stalne inovacije u tom pogledu; |
|
d) |
stalnog partnerstva u upravljanju postupkom na nacionalnoj i europskoj razini, uključujući, prema potrebi, partnerstva s relevantnim sektorima prema temi ciklusa. |
4. Upravljanje dijalogom EU-a s mladima
Upravljanje dijalogom EU-a s mladima trebalo bi se nadovezati na iskustva iz prošlosti, s ciljem postizanja jasnija i jednostavnija procesa.
Kako bi se poduprla provedba i upravljanje dijalogom EU-a s mladima, različita partnerstva na različitim razinama mogu biti korisna, primjerice s vijećima mladih, organizacijama mladih i ostalim dionicima u području mladih te partnerima iz drugih sektora.
Države članice potiču se da omoguće sudjelovanje mladih u svim fazama provedbe dijaloga EU-a s mladima davanjem, među ostalim, vodeće uloge u Nacionalnoj radnoj skupini Nacionalnom vijeću mladih.
(1) Dokument 11865/18, Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013.
(2) Dokument 9264/18 ADD 1 Radni dokument službi Komisije o rezultatima otvorene metode koordinacije u području mladih 2010.–2018. priložen komunikaciji Komisije o pod nazivom „Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade”.
(3) Dokument 9632/17 Rezolucija Vijeća o strukturiranom dijalogu i budućem razvoju dijaloga s mladima u kontekstu politika za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.
PRILOG 2.
o planu budućih nacionalnih aktivnosti
Kako bi se povećala transparentnost u provedbi politika za mlade na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a, planovi budućih nacionalnih aktivnosti (FNAP-ovi) usmjereni su na omogućavanje državama članicama da na dobrovoljnoj osnovi razmjenjuju svoje prioritete u skladu sa strategijom EU-a za mlade.
Politike za mlade u državama članicama među najvažnijim su instrumentima za provedbu strategije EU-a za mlade. Često se konsolidiraju u nacionalnoj strategiji za mlade ili u jednakovrijednom dokumentu za planiranje politike za mlade. Sadržaj tih nacionalnih strategija za mlade može biti vrlo važan za druge države članice jer im se njime omogućuje ostvarivanje sinergija, olakšavanje suradničkog učenja i pomoć u prepoznavanju i objedinjavanju različitih interesa i posebnih potreba država članica u razvoju politika za mlade.
Cilj je prikupljanja budućih nacionalnih prioriteta u području mladih sljedeći:
|
— |
stvaranje baze znanja za poticanje mogućih bilateralnih ili multilateralnih projekata i aktivnosti u području oblikovanja politika za mlade; |
|
— |
omogućavanje državama članicama da se strateški uključe u suradnju s drugim državama članicama u pogledu nacionalnih potreba i budućih strategija; |
|
— |
utvrđivanje područja suradničkog učenja među državama članicama; |
|
— |
davanje uloge nacionalnim i regionalnim aktivnostima na europskoj razini. |
U svojim bi FNAP-ovima države članice mogle:
|
— |
imenovati odgovorne sudionike; |
|
— |
utvrditi prenošenje europskih prioriteta u nacionalni kontekst, povezujući ih s konkretnim mjerama; |
|
— |
utvrditi kako su mjere iz planova povezane s nacionalnim i EU-ovim programima financiranja za mlade, kao što su Erasmus +, Europske snage solidarnosti, Jamstvo za mlade i programi kojima se oni nastavljaju, u okviru višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. |
Oblikovanje FNAP-ova trebalo bi se po mogućnosti voditi načelom sudjelovanja mladih u oblikovanju politika. Trebalo bi također poticati sudjelovanje nacionalnih agencija za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti u tom procesu, uz suradnju s različitim međusektorskim dionicima.
Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ostvario potencijal suradničkog učenja i sinergije, FNAP-ovi bi trebali biti javno dostupni.
PRILOG 3.
o europskim ciljevima za mlade
Europski ciljevi za mlade (1) ishod su šestog ciklusa strukturiranog dijaloga s mladima, donositeljima odluka, istraživačima i drugim dionicima održanoga pod nazivom „Mladi u Europi: što slijedi?”. Cilj tog ciklusa bio je prikupiti stavove mladih i zajednički doprinijeti stvaranju strategije EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027.
Europski ciljevi za mlade predstavljaju viziju za Europu kojom će se mladima omogućiti da ostvare svoj puni potencijal. U njima su utvrđena međusektorska područja koja utječu na živote mladih te su istaknuti izazovi koje treba riješiti.
Prva faza šestog ciklusa strukturiranog dijaloga bila je usmjerena na kreativno promišljanje i utvrđivanje zajedničkog razumijevanja o temi ciklusa. Mladi su zajedno s donositeljima odluka utvrdili relevantne teme za oblikovanje politika u području mladih koje su uključenim istraživačima poslužile kao temelj za osmišljavanje savjetovanja na razini cijele Europe. U sljedećoj fazi savjetovanja sudjelovali su mladi iz različitih sredina iz cijele Europe putem fokusnih skupina, anketa i drugih metoda. Na temelju rezultata tog savjetovanja, predstavnici mladih i donositelji odluka zajedno su sastavili 11 europskih ciljeva za mlade navedenih u nastavku koje su ministri uvelike pozdravili tijekom sljedeće rasprave o politikama na sastanku Vijeća EU-a za mlade. U posljednjoj fazi ciklusa pozornost je bila usmjerena na planiranje konkretnih mjera i istraživanje načina za provedbu europskih ciljeva za mlade.
U skladu sa svojim nadležnostima države članice i Europska komisija pozivaju se da u europskim ciljevima za mlade potraže nadahnuće te da tu viziju kad god je to prikladno uključe u sve povezane politike i agende.
S obzirom na supsidijarnost, s europskim ciljevima za mlade trebalo bi postupati u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Unije te nacionalnim okolnostima. Europski ciljevi za mlade nisu pravno obvezujući.
|
|
Br. 1 POVEZIVANJE EU-a S MLADIMA Kontekst: Sve veći broj mladih nema povjerenja u EU i nailazi na poteškoće u razumijevanju njegovih načela, vrijednosti i funkcioniranja. Demokratski deficit u postupcima EU-a također je utvrđen kao jedan od razloga porasta euroskepticizma među mladima. |
Cilj: Potaknuti osjećaj pripadnosti mladih europskom projektu i izgraditi most između EU-a i mladih kako bi se vratilo povjerenje i povećalo njihovo sudjelovanje.
Podciljevi:
|
— |
Jamčiti smislenu uključenost mladih i dijalog s njima u svim fazama donošenja odluka EU-a poboljšanjem postojećih participativnih mehanizama i stvaranjem novih. |
|
— |
Osigurati jednak pristup kvalitetnim nepristranim i mladima prilagođenim informacijama o načinu rada EU-a i sudjelovanja u njemu te mogućnostima koje nudi. |
|
— |
Uvesti i povećati obrazovanje o Europi i EU-u u formalnom i neformalnom okruženju. |
|
— |
Jamčiti pravednu zastupljenost svih država članica u političkim i administrativnim tijelima EU-a u skladu s načelom jednakopravnog građanstva. |
|
— |
Povećati proračun i učinak programâ EU-a za mlade. |
|
— |
Izgraditi povjerenje mladih u projekt EU-a rješavanjem demokratskog deficita te nedostatka transparentnosti i vidljivosti. |
|
— |
Institucionalizirati procjenu politika EU-a u pogledu prilagođenosti mladima te njihova utjecaja i učinaka. |
|
|
Br. 2 RAVNOPRAVNOST SVIH RODOVA (2) Kontekst: Rodno uvjetovana diskriminacija i dalje utječe na mnoge mlade, a posebno na mlade žene. Potrebno je osigurati jednake mogućnosti i pristup pravima za mlade svih rodova uključujući mlade nebinarnog roda i mlade pripadnike zajednice LGBTQI+ (3). |
Cilj: Osigurati ravnopravnost svih rodova i rodno osvještenije pristupe u svim područjima života mladih.
Podciljevi
|
— |
Suzbijati diskriminaciju i osigurati jednaka prava za sve rodove u kulturnom, političkom i socioekonomskom životu. |
|
— |
Ostvariti univerzalnu svijest o rodno uvjetovanoj nejednakosti i diskriminaciji, posebice u medijima. |
|
— |
Okončati rodno uvjetovano nasilje učinkovito se hvatajući se ukoštac s njime u svim oblicima. |
|
— |
Iskorijeniti stereotipne rodne uloge i prihvatiti različite rodne identitete u obrazovnim sustavima, obiteljskom životu, na radnom mjestu i u drugim područjima života. |
|
— |
Okončati rodno uvjetovanu strukturalnu diskriminaciju na tržištu rada i osigurati jednaka prava, pristup i mogućnosti. |
|
— |
Osigurati jednake plaće za jednak rad i jednaku podjelu odgovornosti za pružanje skrbi. |
|
— |
Osigurati jednak pristup formalnom i neformalnom obrazovanju, kao i to da obrazovni sustavi budu oblikovani u skladu s rodno osviještenim pristupom. |
|
|
Br. 3 UKLJUČIVA DRUŠTVA Kontekst: Trećina mladih u Europi izložena je riziku siromaštva i socijalne isključenosti. Mnogi od njih nemaju pristup svojim socijalnim pravima. Mnogi se i dalje suočavaju s višestrukom diskriminacijom, predrasudama i zločinima iz mržnje. Nove pojave u vezi s migracijama dovele su do nekoliko izazova u pogledu društva i isključenosti. Stoga je ključno raditi na ostvarenju prava svih mladih u Europi, uključujući najmarginaliziranije i najisključenije. |
Cilj: Omogućiti i osigurati uključenost svih mladih u društvu.
Podciljevi
|
— |
Osigurati pravnu zaštitu i provoditi međunarodne pravne instrumente za borbu protiv svih vrsta diskriminacije i govora mržnje, prepoznajući da su mladi izloženi višestrukim oblicima diskriminacije. |
|
— |
Ojačati aktivnosti informiranja marginaliziranih mladih ljudi kako bi se osiguralo da su svjesni prostora, mogućnosti i iskustava koji su im na raspolaganju. |
|
— |
Osigurati da sve marginalizirane mlade osobe imaju jednak pristup formalnom i neformalnom okruženju za učenje, imajući u vidu sve dimenzije uključenosti. |
|
— |
Jačati kapacitete nastavnog osoblja za rad s marginaliziranim mladim osobama. |
|
— |
Pružiti više prostora, mogućnosti, resursa i programa za poticanje dijaloga i socijalne kohezije i boriti se protiv diskriminacije i segregacije. |
|
— |
Jačati socijalnu potporu provedbom prava na plaću dostatnu za život, poštene radne uvjete, univerzalan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi te osigurati posebne mjere za marginalizirane mlade osobe. |
|
— |
Osigurati da marginalizirane mlade osobe sudjeluju u svim postupcima donošenja odluka i da su ključni akteri, osobito u procesima koji se odnose na njihova vlastita prava, dobrobit i interese. |
|
|
Br. 4 INFORMACIJE I KONSTRUKTIVAN DIJALOG Kontekst: Mladi se suočavaju s poteškoćama pri provjeri točnosti i pouzdanosti informacija. Moraju biti primjereno pripremljeni za snalaženje u medijskom okruženju i sudjelovanje u konstruktivnom dijalogu. |
Cilj: Osigurati da mladi imaju bolji pristup pouzdanim informacijama, podupirati njihovu sposobnost da kritički vrednuju informacije i sudjeluju u participativnom i konstruktivnom dijalogu.
Podciljevi
|
— |
Osnažiti mlade da budu kritički nastrojeni i odgovorni korisnici i proizvođači informacija. |
|
— |
Osigurati da su mladi sposobni prepoznati i prijaviti opetovano obmanjujuće vijesti te provjeriti točnost upotrijebljenih izvora vijesti. |
|
— |
Osigurati da su mladi sposobni prepoznati i prijaviti govor mržnje i diskriminaciju na internetu i izvan njega. |
|
— |
Osigurati da mladi mogu sudjelovati u dijalogu uz poštovanje, toleranciju i nenasilnu retoriku, na internetu i izvan njega. |
|
— |
Osigurati jednostavan pristup razumljivim informacijama prilagođenima mladima koje slijede etičke kodekse i standarde kvalitete |
|
— |
Osigurati da su roditelji i skrbnici te sve osobe uključene u obrazovanje i osposobljavanje mladih medijski i digitalno pismene i da su pouzdani izvori informacija za mlade. |
|
|
Br. 5 MENTALNO ZDRAVLJE I DOBROBIT Kontekst: Značajan i sve veći broj mladih diljem Europe izražava zabrinutost zbog raširenosti među vršnjacima problema u vezi s mentalnim zdravljem kao što su visoka razina stresa, tjeskoba, depresija i druge mentalne bolesti. Mladi to obrazlažu ogromnim društvenim pritiscima s kojima se danas suočavaju i izražavaju potrebu za boljim pružanjem usluga zaštite mentalnog zdravlja za mlade. |
Cilj: Postići bolju mentalnu dobrobit i okončati stigmatizaciju problemâ u vezi s mentalnim zdravljem čime se promiče socijalna uključenost svih mladih.
Podciljevi
|
— |
Poticati razvoj samosvijesti i manje natjecateljskog načina razmišljanja poticanjem uvažavanja pojedinačnih vještina i prednosti. |
|
— |
Zaštititi prava na rad i obrazovanje osoba s problemima u vezi s mentalnim zdravljem tijekom i nakon bolesti kako bi se osiguralo da mogu slijediti vlastite ambicije. |
|
— |
Razviti uključiv međusektorski pristup pružanju usluga zaštite mentalnog zdravlja za sve, posebice za marginalizirane skupine. |
|
— |
Svim djelatnicima koji rade s mladima te obiteljima i prijateljima osigurati kvalitetno osposobljavanje iz pružanja prve pomoći u pogledu metalnog zdravlja. |
|
— |
Osigurati uključivo, dostojanstveno i dobro financirano liječenje uključivanjem pružanja usluga mentalnog zdravlja visoke kvalitete u sve zdravstvene ustanove. |
|
— |
Usmjeriti se na preventivne mjere s pomoću kojih se osigurava da mladi steknu znanja i vještine potrebne za bolju mentalnu dobrobit. |
|
— |
Boriti se protiv stigmatizacije u pogledu problema u vezi s mentalnim zdravljem izradom programa podizanja svijesti. |
|
|
Br. 6 KORAK NAPRIJED ZA MLADE U RURALNIM PODRUČJIMA Kontekst: Unatoč općoj predanosti EU-a ruralnom razvoju i s obzirom na činjenicu da je do 2015. gotovo trećina stanovništva EU-a živjela u ruralnim područjima, između života u urbanim i života u ruralnim područjima postoje raširene razlike (4) . Važno je stoga osigurati ravnopravnost za mlade u urbanim i ruralnim sredinama. |
Cilj: Stvoriti uvjete kojima se mladima omogućuje da ostvare svoj potencijal u ruralnim područjima.
Podciljevi
|
— |
Osigurati odgovarajuću infrastrukturu u ruralnim područjima kako bi se osiguralo pravedno pružanje javnih usluga, podatkovne povezivosti i mogućnosti stanovanja za mlade. |
|
— |
Osigurati da se u ruralnim područjima stvore održiva i visokokvalitetna radna mjesta dostupna mladima. |
|
— |
Osigurati decentralizaciju različitih aktivnosti mladih, za mlade i koje uključuju mlade kako bi se poduprla njihova uključenost i potpomogle lokalne zajednice. |
|
— |
Osigurati aktivno sudjelovanje mladih u ruralnim područjima u postupcima donošenja odluka. |
|
— |
Osigurati jednak pristup visokokvalitetnom obrazovanju za mlade u ruralnim područjima. |
|
— |
Stvoriti pozitivnu sliku ruralnih područja. |
|
— |
Osigurati zaštitu ruralnih tradicija. |
|
|
Br. 7 KVALITETNO ZAPOŠLJAVANJE ZA SVE Kontekst: Mladi se suočavaju s visokim stopama nezaposlenosti mladih, nesigurnim i izrabljivačkim radnim uvjetima, kao i diskriminacijom na tržištu rada i na radnom mjestu. Mladi se ne mogu u potpunosti integrirati u tržište rada zbog nedostatka informacija i odgovarajućih vještina za buduće zapošljavanje. Potrebno je stoga poduzeti mjere kako bi se osiguralo kvalitetno zapošljavanje za sve. |
Cilj: Zajamčiti pristupačno tržište rada s mogućnostima koje dovode do kvalitetnih radnih mjesta za sve mlade.
Podciljevi
|
— |
Stvoriti kvalitetna radna mjesta kojima se jamče pravedni radni uvjeti, radna prava i pravo na plaću dostatnu za život za sve mlade. |
|
— |
Očuvati socijalnu zaštitu i zdravstvenu skrb za sve mlade radnike. |
|
— |
Jamčiti pravedno postupanje i jednake mogućnosti za sve mlade kako bi se okončala diskriminacija na tržištu rada. |
|
— |
Svim mladima osigurati jednake mogućnosti da razviju potrebne vještine i steknu praktično iskustvo kako bi se olakšao prijelaz iz obrazovanja na tržište rada. |
|
— |
Jamčiti priznavanje i vrednovanje kompetencija stečenih stručnom praksom, naukovanjem i drugim oblicima učenja kroz rad, kao i volontiranjem i neformalnim obrazovanjem. |
|
— |
Osigurati uključenost mladih i organizacija mladih kao jednakih partnera u oblikovanje, provedbu, praćenje i evaluaciju politika zapošljavanja na svim razinama. |
|
— |
Osigurati jednak pristup kvalitetnim informacijama i odgovarajućim mehanizmima potpore kako bi se mladi pripremili za tržište rada koje se mijenja i budućnost rada. |
|
|
Br 8. KVALITETNO UČENJE Kontekst: Obrazovanje je i dalje ključno za aktivno građanstvo, uključivo društvo i zapošljivost. Našu viziju obrazovanja za 21. stoljeće moramo stoga proširiti tako što ćemo se više usredotočiti na prenosive vještine, učenje usmjereno na učenike i neformalno obrazovanje kako bismo postigli istinski jednak i univerzalan pristup kvalitetnom učenju. |
Cilj: Integrirati i poboljšati različite oblike učenja čime će se mlade pripremiti za izazove života u 21. stoljeću koji se stalno mijenja.
Podciljevi
|
— |
Jamčiti univerzalan i jednak pristup kvalitetnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju. |
|
— |
Osigurati da svi mladi imaju pristup primjereno financiranom neformalnom obrazovanju na svim razinama, koje je priznato i potvrđeno. |
|
— |
Promicati otvorenost i podupirati razvoj međuljudskih i međukulturnih vještina. |
|
— |
Oblikovati i provesti u većoj mjeri personalizirane, participativne i kooperativne metode usmjerene na učenika u svakoj fazi obrazovnog procesa. |
|
— |
Jamčiti da se obrazovanjem svim mladima omogućuje stjecanje životnih vještina kao što su upravljanje novcem i zdravstveno obrazovanje, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje |
|
— |
U okviru formalnog i neformalnog obrazovanja uključiti metode kojima se učenicima omogućuje da razviju osobne vještine, uključujući kritičko i analitičko razmišljanje, kreativnost i učenje. |
|
— |
Osigurati da mladi imaju pristup građanskom odgoju i obrazovanju kako bi stekli dobro znanje o političkim sustavima, demokraciji i ljudskim pravima, također putem iskustava na razini zajednice u cilju promicanja aktivnog sudjelovanja građana. |
|
|
Br. 9 PROSTOR I SUDJELOVANJE ZA SVE Kontekst: Mladi su nedovoljno zastupljeni u postupcima donošenja odluka koji na njih utječu iako je njihov angažman od ključne važnosti za demokraciju. Mladima je u njihovim zajednicama potreban pristup fizičkim prostorima namijenjenima podupiranju njihova osobnog, kulturnog i političkog razvoja. |
Cilj: Ojačati demokratsko sudjelovanje i samostalnost mladih te osigurati namjenske prostore za mlade u svim područjima društva.
Podciljevi
|
— |
Osigurati da mladi na odgovarajući način mogu utjecati na sva područja društva i na sve dijelove postupaka donošenja odluka, od utvrđivanja programa do provedbe, praćenja i evaluacije putem mladima prilagođenih i dostupnih mehanizama i struktura, čime se osigurava da politike odgovaraju potrebama mladih. |
|
— |
Osigurati jednak pristup svakodnevnom odlučivanju za sve mlade iz različitih sredina. |
|
— |
Povećati sudjelovanje mladih, a time i jednaku zastupljenost u izbornom postupku te u izabranim tijelima i drugim tijelima koja donose odluke na svim razinama društva. |
|
— |
Osigurati fizičke objekte i infrastrukturu pod vodstvom mladih pod nazivom prostori za mlade, čija je značajka da su otvoreni, sigurni i dostupni svima te da se njima pruža stručna potpora za razvoj i osiguravaju prilika za sudjelovanje mladih. |
|
— |
Osigurati da su svim mladima dostupni sigurni virtualni prostori za mlade kojima se pruža pristup informacijama i uslugama te osiguravaju mogućnosti za sudjelovanje mladih. |
|
— |
Osigurati održivo financiranje, zajedničko priznavanje i razvoj kvalitetnog rada s mladima radi jačanja organizacija mladih i njihove uloge u uključenosti, sudjelovanju i neformalnom obrazovanju. |
|
— |
Pružiti relevantne i sveobuhvatne informacije prilagođene mladima, koje mladi ujednooblikuju i koje se oblikuju u suradnji s njima, kako bi se omogućilo sudjelovanje mladih. |
|
|
Br. 10 ODRŽIVA ZELENA EUROPA Kontekst: Danas trošimo na način koji naš okoliš ne može podnijeti. Društvo mora djelovati protiv klimatskih promjena i sve većih prijetnji okolišu. No naše društvo ne može riješiti problem koji nije voljno priznati. Zato svi, uključujući mlade, moraju početi preuzimati odgovornost za svoja djelovanja i učinak na život budućih generacija. Ostvariti održivost nije izbor, već obveza. |
Cilj: Ostvariti društvo u kojem su svi mladi aktivni i obrazovani u pogledu okoliša te mogu ostvariti promjene u svakodnevnom životu.
Podciljevi
|
— |
Osigurati da su svi, uključujući mlade, upoznati s učinkom svojih aktivnosti na okoliš. |
|
— |
Osnažiti cijelo društvo, a posebno mlade, da djeluju kao pokretači promjena u razvoju okoliša i održivom razvoju. |
|
— |
Uzeti u obzir učinak svake odluke o politici i životu na okoliš te istodobno osigurati sudjelovanje mladih u oblikovanju politika održivog razvoja na svim razinama. |
|
— |
Povećati međunarodnu suradnju kako bi se okončala proizvodnja i potrošnja štetna za okoliš. |
|
— |
Podupirati i povećati mogućnosti za mlade da volontiraju u sektoru okoliša. |
|
— |
Osigurati da svi, a posebice mladi, imaju pristup infrastrukturi prihvatljivoj za okoliš kako bi mogli prakticirati održiviji način života. |
|
— |
Proširiti istraživanja i inovacije u rješenja i tehnologije prihvatljive za okoliš. |
|
|
Br. 11 ORGANIZACIJE MLADIH I EUROPSKI PROGRAMI ZA MLADE Kontekst: Organizacije mladih i europski programi za mlade uključuju milijune mladih u cilju podupiranja njihova aktivnog građanstva i razvoja životnih vještina. Međutim, organizacije mladih i europski programi za mlade i dalje nemaju dovoljno sredstava te nisu dovoljno priznati i pristupačni. |
Cilj: Svim mladima osigurati jednak pristup organizacijama mladih i europskim programima za mlade, čime se gradi društvo temeljeno na europskim vrijednostima i identitetu.
Podciljevi
|
— |
Za sve mlade osigurati vidljivost i pružiti kvalitetne informacije u pogledu organizacija mladih i europskih programa za mlade. |
|
— |
Osigurati dostatna sredstva iz programâ EU-a za organizacije mladih kako bi mogle razvijati projekte i imati pristup strukturnoj potpori za obavljanje svojih zadaća te u cilju potpore njihovu radu. |
|
— |
Osigurati bolju povezanost organizacija mladih i europskih programa za mlade s obrazovnim sustavima i prepoznati ih kao čimbenike kojima se potiču životne vještine i aktivno građanstvo. |
|
— |
Povećati pristupačnost europskih programa za mlade, osigurati administrativni postupak prilagođen mladima i pružati potporu i kvalitetne informacije svim sudionicima i podnositeljima zahtjeva. |
|
— |
Doprijeti do marginaliziranih mladih i pružiti im potporu da budu aktivni u organizacijama i skupinama mladih i programima EU-a za mlade. |
|
— |
Povećati resurse te proširiti spektar bespovratnih sredstava i raznolikost inicijativa dostupnih organizacijama i skupinama mladih. |
|
— |
Osigurati sudjelovanje mladih u postupcima upravljanja europskim programima za mlade. |
(1) www.youthgoals.eu
Ikone ciljeva za mlade dizajnirala je Mireille van Bremen te se mogu preuzeti zajedno s priručnikom za upotrebu dizajna logotipa i ikona.
(2) S obzirom na supsidijarnost, „svi rodovi” trebali bi se tumačiti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Unije te nacionalnim okolnostima.
(3) Kraticom „LGBTQI +” želi se obuhvatiti neheteroseksualne i/ili nebinarne identitete, a slova se odnose na lezbijke, gejeve, biseksualne, transrodne ili queer osobe, osobe koje propituju svoj rod i/ili seksualnu orijentaciju te interseksualne osobe, a znak + znači da je riječ o neiscrpnom popisu.
(4) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Statistics_on_rural_areas_in_the_EU
PRILOG 4.
o planu rada za strategiju EU-a za mlade 2019.–2021.
|
Datum: |
Metoda rada/instrument |
Okvirni cilj i rezultati |
Povezani ciljevi mladih |
Prijedlog došao od |
||||||
|
Opći rezultati |
||||||||||
|
Jednom godišnje godina |
Platforma za strategiju EU-a za mlade |
Najmanje jednom godišnje (sa sastancima dionika između). Izvješće s platforme treba staviti na raspolaganje široj publici. |
|
Komisija |
||||||
|
Trio predsjedništava RO, FI, HR |
||||||||||
|
Opća tema: „stvaranje mogućnosti za mlade” |
||||||||||
|
Sredinom 2019. |
Stručna skupina za pokazatelje |
Pokazatelji politike za pomoć pri praćenju napretka u provedbi strategije za mlade |
|
Komisija |
||||||
|
2019. |
Stručna skupina za prekograničnu solidarnost |
Preporuke za politike koje će se uključiti u preispitivanje Preporuke Vijeća o mobilnosti mladih volontera diljem Europske unije |
|
DE, (Komisija) |
||||||
|
2019. (1. polovica) |
Zaključci Vijeća o povećanju prilagodljivosti mladih izazovima budućnosti rada |
|
|
RO |
||||||
|
2019. (1. polovica) |
Konferencija/seminar o jednakom pristupu kvalitetnom zapošljavanju za mlade |
Preporuke o politikama koje se izrađuju zajedno s mladima na temu olakšanja ulaska na tržište rada |
|
RO |
||||||
|
2019. (1. polovica) |
Pilot-program Predstavnik mladih EU-a |
Pilot-program u kojem predstavnici mladih iz zemlje aktualnog predsjedništva mogu sudjelovati u provedbi aktivnosti predsjedništva i/ili promicanju aktivnosti predsjedništva u području mladih, i na razini EU-a i na nacionalnoj razini. |
|
RO |
||||||
|
2019. (2. polovica) |
Zaključci Vijeća o obrazovanju i osposobljavanju osoba koje rade s mladima |
Donosi Vijeće Promicanje kvalitetnog rada s mladima s pomoću obrazovanja i osposobljavanja osoba koje rade s mladima |
|
FI |
||||||
|
2019. (2. polovica) |
Zaključci Vijeća o digitalnom radu s mladima |
Donosi Vijeće Promicanje zajedničkog razumijevanja i strateškog razvoja digitalnog rada s mladima |
|
FI |
||||||
|
2020. |
Razvoj internetskog tečaja o radu s mladima |
Internetski tečaj o radu s mladima; Daljnje širenje Priručnika o poboljšanju rada s mladima – vaš vodič za razvoj kvalitete (2017.) Daljnje širenje izvješća stručne skupine o razvoju digitalnog rada s mladima (2018.) |
|
Komisija |
||||||
|
2020. |
Aktivnost suradničkog učenja o međusektorskim pristupima radu s mladima |
Zbirka primjera dobre prakse |
|
Komisija |
||||||
|
2020. |
Studija kojom će se predložiti namjenski priručnik o politikama za mlade na lokalnoj razini |
Izrada namjenskog priručnika usmjerenoga na oblikovatelje politika na regionalnoj i lokalnoj razini o rješavanju potreba mladih, s posebnim naglaskom na međusektorska partnerstva |
|
Komisija |
||||||
|
2020. |
Stručna skupina za pristup politikama za mlade koji se temelji na pravima. |
Preporuke za politike o promicanju pristupa mladima koji se temelji na pravima |
|
PT |
||||||
|
2020. |
Aktivnost suradničkog učenja Mogući zajednički projekt s Odborom regija. Višerazinsko upravljanje i sudjelovanje |
Jačanje višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u političkim i drugim postupcima donošenja odluka na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini |
|
PT |
||||||
|
2020. (1. polovica) |
(mog.) Zaključci Vijeća o radu s mladima u ruralnim područjima i promicanju međugeneracijske solidarnosti |
|
|
HR |
||||||
|
2020. (1. polovica) |
(mog.) Zaključci Vijeća o promicanju rada s mladima podizanjem svijesti o sektoru mladih informiranjem i jačanjem resursa |
|
|
HR |
||||||
|
2020. (1. polovica) |
(mog.) tema za sastanak GU-a – promicanje socijalnog poduzetništva među mladima |
|
|
HR |
||||||
|
Trio predsjedništava DE, PT, SI |
||||||||||
|
2020. (2. polovica) |
Ažuriranje Preporuke Vijeća iz 2008. o mobilnosti mladih volontera diljem Europske unije |
Donosi Vijeće Jačanje potencijala europskih programa za mlade u dopiranju do mladih i pomoć izgradnji zajednice. |
|
DE, (Komisija) |
||||||
|
2020. (2. polovica) |
Rezolucija Vijeća „Agenda za rad s mladima” (pojam u skladu s konačnom strategijom EU-a za mlade) |
Donosi Vijeće Sažimanje/spajanje/konsolidacija djelovanja i rezolucija u području rada s mladima u Europi i utvrđivanje sinergije u suradnji s Vijećem Europe. |
|
DE |
||||||
|
Prosinac 2020. |
3. Europska konvencija o radu s mladima |
Početak postupka provedbe Europske agende za rad s mladima i Preporuke Vijeća Europe o radu s mladima. |
|
DE |
||||||
|
2020. (2. polovica) |
Zaključci Vijeća o mladima i demokraciji |
Donosi Vijeće |
|
DE |
||||||
|
2020. (2. polovica) |
(mog.) Zajednički sastanak GU-a i šefova nacionalnih agencija za Erasmus+ Mladi na djelu/Europske snage solidarnosti |
Rasprava o doprinosu novih programa EU-a za mlade koji počinju od 2021. ostvarivanju političkih ciljeva politike EU-a za mlade. |
|
DE |
||||||
|
2020. ili 2021. |
(mog.) Postupak suradničkog učenja o digitalnom radu s mladima |
|
|
FI |
||||||
|
2020. – 2021. |
Aktivnosti suradničkog učenja o nacionalnim aktivnostima solidarnosti |
Aktivnosti suradničkog učenja za razmjenu aktivnosti dobrih praksi |
|
Komisija |
||||||
|
Svibanj 2021. |
Međunarodni seminar |
Neformalno i informalno obrazovanje kao alati za rad s mladima u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. (mog.) Zaključci predsjedništva |
|
PT |
||||||
|
2021. (1. polovica) |
(mog.) Zaključci Vijeća o osiguravanju pristupa politikama za mlade koji se temelji na pravima |
Donosi Vijeće (uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 12. prosinca 2014. o promicanju pristupa mladih pravima kako bi se potaknulo njihovu samostalnost i sudjelovanje u civilnom društvu.) |
|
PT |
||||||
|
2021. (1. polovica) |
(mog.) Zaključci Vijeća o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u političkim i drugim postupcima donošenja odluka na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini |
Donosi Vijeće Povodom 10. obljetnice Rezolucije Vijeća o poticanju novih i učinkovitih oblika sudjelovanja svih mladih u demokratskom životu Europe |
|
PT |
||||||
|
2021. |
Aktivnost suradničkog učenja u pogledu inovativnih načina financiranja rada s mladima |
Zbirka primjera dobre prakse |
|
Komisija |
||||||
|
2021. (2. polovica) |
Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije o provedbi strategije EU-a za mlade |
Izvješće o napretku ostvarenom u razdoblju 2019.–2021. u provedbi strategije za mlade, uključujući trogodišnji plan rada |
|
SI, (Komisija) |
||||||
|
2021. (2. polovica) |
Plan rada za razdoblje 2022.–2024. |
|
|
SI |
||||||
|
2021. (2. polovica) |
Dijalog EU-a s mladima, zaključci Vijeća |
|
|
SI |
||||||
II Informacije
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija
|
18.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 456/23 |
Povlačenje prijave koncentracije
(Predmet M.9094 – Amcor/Bemis)
(Tekst značajan za EGP)
(2018/C 456/02)
(Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004)
Dana 15. studenoga 2018. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije između Amcora i Bemisa. Dana 12. prosinca 2018. podnositelji prijave obavijestili su Komisiju da su povukli svoju prijavu.
IV Obavijesti
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Vijeće
|
18.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 456/24 |
Obavijest namijenjena određenim osobama i subjektima na koje se odnose mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2014/145/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine
(2018/C 456/03)
O sljedećim informacijama obavješćuju se g. Aleksandr Viktorovich VITKO (br. 19), g. Dmitry Olegovich ROGOZIN (br. 22), g. Valery Kirillovich MEDVEDEV (br. 31), g. Oleg Yevgenyvich BELAVENTSEV (br. 35), g. Oleg Genrikhovich SAVELYEV (br. 36), g. Denys Volodymyrovych PUSHYLIN (br. 46), g. Igor Nikolaevich BEZLER (br. 55), gđa Ekaterina Yurievna GUBAREVA (br. 83), gđa Oksana TCHIGRINA (br. 89), g. Sergey Vadimovich ABISOV (br. 91), g. Vladimir Petrovich KONONOV (br. 97), g. Andrei Nikolaevich RODKIN (br. 102), g. Aleksandr Akimovich KARAMAN (br. 103), g. Sergey Yurievich KOZYAKOV (br. 120), gđa Larisa Leonidovna AIRAPETYAN (br. 122), g. Yevgeniy Eduardovich MIKHAYLOV (br. 129), g. Vladyslav Mykolayovych DEYNEGO (br. 132), g. Alexandr Vasilievich SHUBIN (br. 138), g. Aleksandr Yurievich TIMOFEEV (br. 142) i g. Andrei Valeryevich KARTAPOLOV (br. 149), te Republika Donjeck (br. 24), Mir regiji Lugansk (br. 25), Slobodni Donbas (br. 26) i Gospodarska unija Luganska (br. 28), osobe i subjekti koji se nalaze u Prilogu Odluci Vijeća 2014/145/ZVSP (1) i u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 269/2014 (2) o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine.
Vijeće razmatra mogućnost zadržavanja mjera ograničavanja protiv navedenih osoba i subjekata s novim obrazloženjima. Te se osobe i subjekti obavješćuju da do 28. prosinca 2018. na sljedeću adresu mogu podnijeti zahtjev Vijeću radi dobivanja predviđenih obrazloženja za njihovo uvrštenje na popis:
|
Vijeće Europske unije |
|
Glavno tajništvo |
|
RELEX.1.C |
|
Rue de la Loi/Wetstraat 175 |
|
1048 Bruxelles/Brussel |
|
BELGIQUE/BELGIË |
|
E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu |
Dotične osobe i subjekti mogu u bilo kojem trenutku na gore navedenu adresu podnijeti zahtjev Vijeću, zajedno s popratnom dokumentacijom, za ponovno razmatranje odluke o njihovu uvrštenju na popis i zadržavanju na njemu. Takvi se zahtjevi razmatraju po njihovu primitku. U tom pogledu dotičnim osobama i subjektima ukazuje se na to da Vijeće redovno preispituje popis. Kako bi se zahtjevi uzeli u obzir pri sljedećem preispitivanju, potrebno ih je poslati do 14. siječnja 2019.
|
18.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 456/25 |
Obavijest namijenjena osobama koje podliježu mjerama ograničavanja iz Odluke Vijeća 2011/172/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 270/2011 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Egiptu
(2018/C 456/04)
G. Mohamedu Zohiru Mohamedu Wahedu Garrani i g. Habibu Ibrahimu Habibu Eladliju navedenima u Prilogu Odluci Vijeća 2011/172/ZVSP (1) i Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 270/2011 (2) o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Egiptu skreće se pozornost na sljedeće informacije.
Vijeće razmatra mogućnost zadržavanja mjera ograničavanja protiv navedenih osoba. Navedene osobe obavještava se da mogu podnijeti zahtjev Vijeću radi dobivanja elemenata koje Vijeće ima u spisu za njezino uvrštenje na popis, prije 28. prosinca 2018., na sljedeću adresu:
|
Council of the European Union |
|
General Secretariat |
|
RELEX.1.C |
|
Rue de la Loi/Wetstraat 175 |
|
1048 Bruxelles/Brussel |
|
BELGIQUE/BELGIË |
|
E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu |
U tom pogledu pozornost dotične osobe skreće se na redovno preispitivanje popisa uvrštenih osoba koje je Vijeće obavilo u Odluci 2011/172/ZVSP i Uredbi (EU) br. 270/2011.
Europska komisija
|
18.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 456/26 |
Tečajna lista eura (1)
17. prosinca 2018.
(2018/C 456/05)
1 euro =
|
|
Valuta |
Tečaj |
|
USD |
američki dolar |
1,1341 |
|
JPY |
japanski jen |
128,44 |
|
DKK |
danska kruna |
7,4659 |
|
GBP |
funta sterlinga |
0,89890 |
|
SEK |
švedska kruna |
10,2725 |
|
CHF |
švicarski franak |
1,1254 |
|
ISK |
islandska kruna |
139,20 |
|
NOK |
norveška kruna |
9,7838 |
|
BGN |
bugarski lev |
1,9558 |
|
CZK |
češka kruna |
25,801 |
|
HUF |
mađarska forinta |
323,32 |
|
PLN |
poljski zlot |
4,2835 |
|
RON |
rumunjski novi leu |
4,6550 |
|
TRY |
turska lira |
6,0958 |
|
AUD |
australski dolar |
1,5801 |
|
CAD |
kanadski dolar |
1,5189 |
|
HKD |
hongkonški dolar |
8,8624 |
|
NZD |
novozelandski dolar |
1,6668 |
|
SGD |
singapurski dolar |
1,5588 |
|
KRW |
južnokorejski von |
1 282,21 |
|
ZAR |
južnoafrički rand |
16,2812 |
|
CNY |
kineski renminbi-juan |
7,8222 |
|
HRK |
hrvatska kuna |
7,4028 |
|
IDR |
indonezijska rupija |
16 529,51 |
|
MYR |
malezijski ringit |
4,7292 |
|
PHP |
filipinski pezo |
60,123 |
|
RUB |
ruski rubalj |
75,5249 |
|
THB |
tajlandski baht |
37,198 |
|
BRL |
brazilski real |
4,4355 |
|
MXN |
meksički pezo |
22,8295 |
|
INR |
indijska rupija |
81,2130 |
(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.
|
18.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 456/27 |
Komunikacija Komisije o produljenju posebnog režima za operativne potpore zračnim lukama s godišnjim prometom do 700 000 putnika predviđenog u Smjernicama o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima
(2018/C 456/06)
1.
U Smjernicama o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima (1) („Smjernice”) utvrđeni su uvjeti pod kojima javno financiranje zračnih luka i zračnih prijevoznika može činiti državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te, ako čini državnu potporu, pod kojim se uvjetima može smatrati usklađenim s unutarnjim tržištem.
2.
Operativna potpora u načelu je oblik potpore kojim se ozbiljno narušava tržišno natjecanje i može se odobriti samo u iznimnim okolnostima. Komisija smatra da bi zračne luke i zračni prijevoznici u pravilu trebali sami snositi svoje operativne troškove. Međutim, kako bi se sektoru zrakoplovstva omogućilo da se prilagodi novim tržišnim situacijama, kao što je povećano tržišno natjecanje među zračnim lukama kako bi se privukli zračni prijevoznici, određene kategorije operativnih potpora zračnim lukama i dalje bi mogle biti opravdane pod određenim uvjetima.
3.
U tom kontekstu u Smjernicama je predviđeno prijelazno razdoblje od 10 godina, koje počinje 4. travnja 2014., tijekom kojeg zračne luke s godišnjim prometom do 3 milijuna putnika mogu primati operativnu potporu. Do kraja prijelaznog razdoblja u 2024. sve zračne luke moraju u potpunosti pokrivati vlastite operativne troškove, a od tog trenutka nijedna se operativna potpora neće smatrati usklađenom s unutarnjim tržištem, uz iznimku operativne potpore koja se dodjeljuje u skladu s horizontalnim pravilima za dodjelu državnih potpora, kao što su pravila primjenjiva na financiranje usluga od općega gospodarskog interesa (2).
4.
U Smjernicama se priznaje da se zračne luke s godišnjim prometom do 700 000 putnika mogu suočiti sa sve većim poteškoćama u postizanju potpune pokrivenosti troškova tijekom desetogodišnjega prijelaznog razdoblja. Stoga je za prvih pet godina prijelaznog razdoblja, odnosno do 3. travnja 2019., za takve zračne luke predviđen posebni režim.
5.
Za potrebe tog posebnog režima iznos potpore u načelu se utvrđuje ex ante kao fiksni iznos koji pokriva očekivani manjak operativnih financijskih sredstava (utvrđen na temelju ex ante poslovnog plana) (3). U svakom slučaju, najviši dopušteni iznos potpora tijekom cijelog prijelaznog razdoblja ograničen je na 80 % početnog manjka operativnih financijskih sredstava za razdoblje od pet godina (4).
6.
U Smjernicama se navodi da će Komisija ponovno procijeniti potrebu za daljnjim posebnim tretmanom i buduće izglede za potpuno pokrivanje operativnih troškova za tu kategoriju zračnih luka, pri čemu će posebno voditi računa o promjenama tržišnih uvjeta i izgledima za profitabilnost nakon četiri godine. U Smjernicama ne postoje posebna pravila o operativnoj potpori za tu kategoriju zračnih luka za razdoblje nakon 3. travnja 2019.
7.
U točki 175. Smjernica Komisija navodi da će do 4. travnja 2020. provesti opću ocjenjivanje Smjernica, koje će obuhvatiti i pravila o operativnoj potpori za zračne luke.
8.
S obzirom na to da će pregled posebnih pravila za manje zračne luke i ostalih pravila o operativnoj potpori omogućiti sveobuhvatniju procjenu stanja na tržištu, primjereno je ponovnu procjenu tog posebnog režima provesti u okviru ukupne ocjene Smjernica, koja će se provesti do 4. travnja 2020. To će Komisiji omogućiti i da procijeni primjerenost Smjernica u cjelini i po potrebi predloži dosljedan paket izmjena za sve kategorije zračnih luka i sve vrste potpora.
9.
Zbog odgađanja ocjenjivanja posebnog režima za zračne luke s godišnjim prometom do 700 000 putnika potrebno je produljiti postojeća pravila, kojima će se osigurati kontinuitet i pravna sigurnost tretmana te vrste potpora. Stoga se posebni režim utvrđen u točki 130. Smjernica produljuje do 3. travnja 2024., čime se prijelazno razdoblje za primjenu pravila za manje zračne luke usklađuje s onim za zračne luke s godišnjim prometom većim od 700 000 putnika.
10.
Zato će od datuma objave ove Komunikacije u Službenom listu Europske unije najviši dopušteni iznos potpora za zračne luke s godišnjim prometom do 700 000 putnika iznositi 80 % početnog manjka operativnih financijskih sredstava za razdoblje od deset godina nakon početka prijelaznog razdoblja. Na primjer, ako je prosječni godišnji manjak financijskih sredstava male zračne luke u razdoblju od 2009. do 2013. iznosio 1 milijun EUR, najveći iznos operativne potpore koju bi ta zračna luka mogla primiti kao fiksni iznos utvrđen ex ante bio bi 8 milijuna EUR tijekom deset godina (80 % x 1 milijun x 10).
(1) SL C 99, 4.4.2014., str. 3.
(2) Vidjeti Odluku Komisije 2012/21/EU od 20. prosinca 2011. o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL L 7, 11.1.2012., str. 3.); Komunikaciju Komisije o okviru Europske unije za državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga (2011.) (SL C 8, 11.1.2012., str. 15.).
(3) Vidjeti točku 121. Smjernica.
(4) Vidjeti točku 130. Smjernica.
Revizorski sud
|
18.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 456/29 |
Tematsko izvješće br. 34/2018
Uredski smještaj institucija EU-a – Neki su primjeri prakse upravljanja dobri, no postoje i različiti nedostaci
(2018/C 456/07)
Europski revizorski sud obavještava vas da je upravo objavljeno tematsko izvješće br. 34/2018 „Uredski smještaj institucija EU-a – Neki su primjeri prakse upravljanja dobri, no postoje i različiti nedostaci”.
Izvješće možete pregledati ili preuzeti na internetskim stranicama Europskog revizorskog suda: http://eca.europa.eu.