EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,30.5.2018.

COM(2018) 380 final

2018/0202(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF)

{SEC(2018) 273 final}
{SWD(2018) 289 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) prvotno je osnovan Uredbom (EZ) br. 1927/2006 1 za programsko razdoblje 2007.–2013. Uspostavljen je kako bi Unija dobila instrument da pruži potporu i pokaže solidarnost prema radnicima koji su proglašeni viškom zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom i čija otpuštanja znatno štete regionalnom ili lokalnom gospodarstvu. Sufinanciranjem mjera aktivne politike tržišta rada iz EGF-a nastoji se olakšati povratak radnika u svijet rada na prostorima, u sektorima, područjima ili na tržištima rada pogođenima ozbiljnim ekonomskim poremećajem.

U kontekstu razmjera i brzine kojom se 2008. razvijala financijska i gospodarska kriza Komisija je u Europskom planu gospodarskog oporavka 2 predvidjela reviziju Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Osim određenih trajnih izmjena na temelju prvih godina provedbe EGF-a glavni je cilj te revizije 3 bio proširiti područje primjene EGF-a od 1. svibnja 2009. do 30. prosinca 2011. Komisija je s pomoću EGF-a željela pokazati solidarnost Unije i pružiti potporu radnicima koji su proglašeni viškom izravno kao posljedica financijske i gospodarske krize te povećati stopu sufinanciranja s 50 na 65 % radi smanjenja opterećenja za države članice.

Za višegodišnji financijski okvir 2014.–2020. područje primjene EGF-a prošireno je Uredbom (EU) br. 1309/2013 4 Europskog parlamenta i Vijeća kojom je stavljena izvan snage Uredba (EZ) br. 1927/2006. Cilj nije bio obuhvatiti samo otpuštanja uzrokovana ozbiljnim ekonomskim poremećajem izazvanim nastavkom globalne financijske i gospodarske krize iz Uredbe (EZ) br. 546/2009, nego i obuhvatiti svaku novu globalnu financijsku i gospodarsku krizu. EGF bi stoga mogao ponuditi potporu i u slučaju neočekivanih kriza koje uzrokuju ozbiljne poremećaje lokalnog, regionalnog ili nacionalnoga gospodarstva. Takve neočekivane krize mogle bi biti primjerice ozbiljna recesija u važnim trgovinskim partnerima ili krah financijskog sustava usporediv s onim 2008. Kako bi se osiguralo da je potpora iz EGF-a dostupna radnicima neovisno o vrsti ugovora o radu ili radnog odnosa, proširen je pojam „radnika”. To je značilo da je postalo moguće uključiti ne samo radnike s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, kako je bilo predviđeno Uredbom (EZ) br. 1927/2006, nego i radnike s ugovorom na određeno vrijeme, radnike koji rade preko agencija za privremeno zapošljavanje, vlasnike-upravitelje mikropoduzeća i samozaposlene osobe. Osim toga, države članice mogle su u određenim okolnostima u svoje zahtjeve za doprinos iz EGF-a uključiti onoliko mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju koliko otpuštenih radnika. Razlozi za to bili su visoka nezaposlenost mladih i činjenica da je mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju još teže pronaći posao ako je na tržištu rada došlo do ozbiljnih poremećaja zbog primjerice velikih restrukturiranja.

Ovim se Prijedlogom ponajprije nastoji osigurati da EGF nastavi djelovati i nakon 31. prosinca 2020. bez vremenskog ograničenja jer je riječ o posebnom instrumentu izvan gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira.

Kako bi se osiguralo da EGF ostane valjan instrument na europskoj razini, zahtjev za potporu iz EGF-a za radnike može se podnijeti kad broj otpuštanja dosegne minimalni prag. Iskustvo s funkcioniranjem Uredbe (EU) br. 1309/2013 pokazalo je da je preporučljiv prag od 250 otpuštanja u određenom referentnom razdoblju, posebice kad je moguće podnijeti zahtjeve za manji broj otpuštanja na malim tržištima rada ili u izvanrednim okolnostima. Prag od 250 radnika niži je od praga za programsko razdoblje 2014.–2020. On je takav zbog opće tendencije smanjivanja masovnih otpuštanja i zbog toga što otpuštanje 250 radnika obično ima znatne posljedice u većini regija. Osim toga, želi se u obzir uzeti da je u mnogo država članica većina radnika zaposlena u malim i srednje velikim poduzećima (MSP-ovi).

Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su 17. studenoga 2017. proglasili europski stup socijalnih prava 5 kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Uzimajući u obzir promjene u svijetu rada, EU mora biti spreman za sadašnje i buduće izazove globalizacije i digitalizacije. To podrazumijeva uključiviji rast te bolju politiku zapošljavanja i socijalnu politiku. Načela europskog stupa socijalnih prava služit će kao opći orijentacijski okvir Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) te će omogućiti Uniji da u slučaju velikih restrukturiranja primjeni relevantna načela u praksi.

Na razini Unije europski semestar koordinacije europskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi.

Današnji globalni svijet sve je povezaniji, a tržišta su sve ovisnija jedna o drugima. S obzirom na međudjelovanje i međusobne učinke otvorene trgovine, tehnoloških promjena ili drugih faktora kao što je prelazak na niskougljično gospodarstvo sve je teže izdvojiti konkretan faktor koji uzrokuje otpuštanja. Paradoksalno bi se, zbog najnovijih globalizacijskih trendova, vjerojatno smanjili broj podnesenih zahtjeva i upotreba EGF-a ako se on ne bio mijenjao. Činjenica da je u prethodnom desetljeću bilo znatno manje slučajeva velikih restrukturiranja (s više od 500 otpuštanja) najvjerojatnije će dodatno utjecati na upotrebu fonda. Stoga će se u budućnosti EGF mobilizirati samo za restrukturiranja sa znatnim učinkom, koje je definirano prethodno spomenutim minimalnim pragom od 250 radnika koji su proglašeni viškom.

Unatoč nepromijenjenim visokim stopama nezaposlenosti mladih iskustvo je pokazalo da bi drugi instrumenti mogli biti primjereniji za pomoć mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, osobito Europski socijalni fond. Uvjetovanje pomoći mladima podnošenjem zahtjeva za doprinos iz EGF-a moglo bi se smatrati poticanjem nejednakosti jer bi se time isključilo većinu mladih kojima je pomoć potrebna.

EGF je usmjeren na aktivne mjere tržišta rada kojima se otpuštenim radnicima želi brzo vratiti stabilna radna mjesta. Slično kao i Uredbom (EU) br. 1309/2013 ovim se Prijedlogom predviđa financijski doprinos iz EGF-a za paket aktivnih mjera tržišta rada. Tim mjerama ponajprije se želi pružiti prilagođenu potporu pri ponovnom uključivanju na tržište rada, više podupirati stjecanje digitalnih vještina te podupirati mobilnost, kad god to bude potrebno. Iz EGF-a se ne mogu financirati pasivne mjere. Naknade se mogu uključiti samo ako su osmišljene kao poticaj za lakše sudjelovanje otpuštenih radnika u mjerama aktivne politike tržišta rada. Kako bi se osigurala ravnoteža između istinskih mjera aktivne politike tržišta rada i „aktivirajućih” naknada, ograničen je udio naknada u usklađenom paketu aktivnih mjera tržišta rada.

EGF ostaje jedan od posebnih instrumenata kojima se Uniji omogućuje da reagira na nepredviđene okolnosti te je zbog toga izvan proračunskih gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira. Međutim, njegovu učinkovitost smanjili su dugački i postupovni zahtjevi postupka donošenja odluka. Sve bi strane uključene u postupak EGF-a trebale koliko je moguće nastojati skratiti vrijeme od obavijesti o otpuštanjima do stvarne isplate moguće potpore iz EGF-a te pojednostavniti postupke. Države članice trebale bi se potruditi da nakon ispunjenja relevantnih kriterija što prije podnesu potpuni zahtjev. Nakon podnošenja potpunog zahtjeva Komisija bi ga trebala ocijeniti i odlučiti o njegovoj prihvatljivosti, a proračunsko tijelo trebalo bi brzo donijeti odluku o upotrebi sredstava iz EGF-a.

Budući da će se zahtjevi temeljiti isključivo na tome je li restrukturiranje imalo znatan učinak ili nije, što je definirano pragom od 250 radnika koji su proglašeni viškom, neće više biti opsežnih uvjeta za zahtjeve iz postojećeg i prethodnih programskih razdoblja koji su često sprečavali države članice da ih podnesu. Smanjit će se administrativno opterećenje za državu članicu pri podnošenju zahtjeva i za Komisiju pri provjeri prihvatljivosti. Time će se olakšati i ubrzati odlučivanje o doprinosu.

Iskustvo iz provedbe fonda pokazalo je da države članice traže mobilizaciju samo kad su situacije zaista krizne. Iako je prag trenutačno 500 radnika koji su proglašeni viškom, zahtjevi se uvelike razlikuju, od 108 do 6 120 radnika koji su izgubili radno mjesto tijekom referentnog razdoblja 6 . Kako bi se smanjio rizik od mogućeg većeg broja zahtjeva za doprinos iz EGF-a, povisit će se godišnji najviši doprinos EGF-a 7 , a referentno razdoblje skratit će se s devet na šest mjeseci (u okviru sektorskih primjena). Iako se zbog uklanjanja prepreka očekuje i želi veća upotreba fonda, ne čini se da postoji rizik da će države članice prekomjerno upotrebljavati fond.

Kako bi se pokrile potrebe na početku godine, Komisija će u okviru godišnjeg proračunskog postupka nastaviti predlagati minimalni iznos u odobrenim sredstvima za plaćanje za odgovarajuću proračunsku liniju.

Potpora iz EGF-a dopunit će mjere država članica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Zbog dobrog financijskog upravljanja EGF ne može zamijeniti mjere koje su već obuhvaćene fondovima i programima Unije uključenima u višegodišnji financijski okvir. Isto tako, financijskim doprinosom iz EGF-a ne mogu se zamijeniti nacionalne mjere ili mjere za koje su nadležna poduzeća u kojima se otpuštanja provode u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili kolektivnim ugovorima.

Proračunski postupak predviđen Prijedlogom proizlazi izravno iz točke 9. nacrta međuinstitucijskog sporazuma. Kad god je moguće, postupak će se skratiti i pojednostavniti.

S obzirom na to da se mjere koje se sufinanciraju iz EGF-a provode u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama, mehanizam plaćanja financijskih doprinosa ostat će usklađen s mehanizmom koji se primjenjuje za taj način upravljanja proračunom Unije. Istodobno bi aranžmani financiranja trebali odražavati opseg mjera koje države članice trebaju provesti kako su predložile u zahtjevima.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

U Komisijinu prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. utvrđen je ambiciozniji cilj u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u sve programe EU-a, s ciljem da se 25 % rashoda EU-a namijeni ostvarenju klimatskih ciljeva. Doprinos ovog fonda ostvarivanju tog općeg cilja pratit će se putem EU-ova sustava klimatskih pokazatelja na odgovarajućoj razini razdvajanja, uključujući upotrebu preciznijih metodologija ako su dostupne. Komisija će i dalje svake godine objavljivati informacije u obliku odobrenih sredstava za preuzete obveze u kontekstu godišnjeg nacrta proračuna.

Kako bi poduprla potpuno iskorištavanje potencijala fonda u svrhu ispunjenja klimatskih ciljeva, Komisija će nastojati utvrditi relevantne aktivnosti u pripremi, provedbi, reviziji i evaluaciji fonda.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 175. stavak 3.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Predloženi instrument: uredba.

3.REZULTATI RETROSPEKTIVNIH EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Retrospektivne evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Ex post evaluacija postojeće uredbe mora se provesti do 31. prosinca 2021. Međutim, već je provedena evaluacija u sredini provedbenog razdoblja EGF-a 2014.–2020. 10 i rezultati su uzeti u obzir.

U evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja EGF-a 2014.–2020. predlaže se poboljšanje oblikovanja EGF-a. Trebalo bi rješavati nekoliko pitanja.

Kad je riječ o području primjene, savjetovanja s dionicima provedena za potrebe evaluacije pokazala su da je potrebna revizija ili bolja definicija oblikovanja EGF-a. To obuhvaća aspekte kao što su točno područje primjene fonda i kriteriji za njegovi aktivaciju. U skladu s načelom supsidijarnosti sva restrukturiranja moraju imati znatan učinak na gospodarstvo i tržište rada da bi se njima opravdalo mobiliziranje potpore iz EGF-a. Međutim, pojam „znatan učinak” nije jasno definiran. To posebice vrijedi ako je broj otpuštanja ispod trenutačnog praga od 500 radnika koji su proglašeni viškom (primjenjivo za razdoblje 2014.–2020.). U ruralnim područjima ti slučajevi lako mogu biti prihvatljivi, primjerice, u skladu s odredbom o odstupanju iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u, ali države članice nisu sigurne kako dokazati znatan učinak. Mnogo provoditelja stoga predlaže niži prag.

Pojmovi „globalizacija” i „kriza” također nisu jasno definirani. Države članice često ne znaju u odnosu na koji kriterij bi trebale podnijeti zahtjev. Države članice obično jednom od glavnih prepreka za podnošenje zahtjeva smatraju činjenicu da prvo moraju navesti što je uzrokovalo otpuštanje kako bi vidjele može li se uopće podnijeti potencijalni zahtjev. S obzirom na navedene teškoće i uzimajući u obzir da se više radnih mjesta gubi zbog tehnoloških promjena (ti radnici koji su proglašeni viškom suočavaju se s istim izazovima kao i oni koji su proglašeni viškom zbog globalizacije jer su njihove vještine zastarjele), moguće bi rješenje moglo biti da se u područje primjene EGF-a uključe sva velika otpuštanja koja uzrokuju znatan učinak. Prema evaluaciji EGF bi time dobio na značenju i bio bi spremniji za buduće gospodarske izazove. Osim toga, bio bi i pravedniji jer ne bi bio usmjeren na vrlo specifičnu skupinu radnika koji su proglašeni viškom. Zbog takvih bi promjena upotreba EGF-a postala uravnoteženija i njegov bi se potencijal proširio na države članice skupine EU-13 (te se države članice trenutačno ne koriste često EGF-om). Pri podnošenju zahtjeva više se ne bi trebalo dokazivati da su radna mjesta izgubljena zbog globalizacije ili krize. S obzirom na to da je to jedan od dva koraka u podnošenju zahtjeva koji oduzimaju najviše vremena, pojednostavnjenje bi ubrzalo mobilizaciju EGF-a za nekoliko tjedana jer više ne bi bile potrebne velike provjere. Prošireno područje primjene i niži prag otvorili bi više mogućnosti manjim državama članicama da podnesu zahtjev za potporu.

Kad je riječ o zahtjevima za praćenje i izvješćivanje, zaključak je evaluacije da bi za bolju analizu učinkovitosti EGF-a države članice morale prikupljati detaljnije podatke o praćenju, posebice u pogledu kategorije radnika (obrazovanje i profesionalno iskustvo), njihova radnog statusa i vrste radnog odnosa.

Čini se da bi EGF trebalo bolje uskladiti s ostalim politikama EU-a. U evaluaciji je predloženo da se potpora iz EGF-a u većoj mjeri uključi u Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja te osmisli usklađeniji pristup za preventivne mjere u očekivanju velikih restrukturiranja, kao i jednokratne reaktivne mjere poput mjera koje se trenutačno sufinanciraju iz EGF-a. To bi moglo značiti proširenje raspona aktivnosti EGF-a ili razvoj koordiniranijeg pristupa s drugim instrumentima EU-a kao što je ESF+. Iako oblikovanje EGF-a pokazuje jasnu komplementarnost s ESF-om plus, države članice bi mogle djelotvornije uključiti potporu iz EGF-a u sveobuhvatni paket potpore za restrukturiranje. Promjene na tržištu rada zahtijevaju pojačana ulaganja u ljudski kapital u obliku proaktivnih predviđajućih mjera i reaktivnih mjera.

•Savjetovanja s dionicima

Opsežna savjetovanja s dionicima, među ostalim otvorena savjetovanja putem interneta, ciljana savjetovanja i sastanci tematskih skupina bili su glavni elementi prethodno spomenute evaluacije u sredini provedbenog razdoblja i procjene učinka spomenute u nastavku.

Komisija je organizirala i događaje za dionike na kojima se raspravljalo o mogućim promjenama oblikovanja EGF-a nakon 2020. Te su rasprave održane tijekom redovitih sastanaka osoba zaduženih za kontakt u vezi s EGF-om i seminara za umrežavanje u listopadu 2017. i ožujku 2018. te tijekom izvanrednog sastanka osoba zaduženih za kontakt u vezi s EGF-om u siječnju 2018., koji je u potpunosti bio posvećen raspravama o planovima nakon 2020.

•Vanjsko stručno znanje

Pri pripremi evaluacije u sredini provedbenog razdoblja Komisija je od vanjskog konzultanta naručila evaluacijsku studiju.

•Procjena učinka

Provedena je procjena učinka. Ta procjena učinka, koja je dio regulatornih prijedloga Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje za sljedeći višegodišnji financijski okvir, obuhvaća sljedeće fondove:

–Europski socijalni fond (ESF – jedan od europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi)) i Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI),

–Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD),

–Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF),

–Zdravstveni program EU-a i

–Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI).

U procjeni učinka procijenjene su sljedeće opcije za fondove:

Opcija 1.: spajanje ESF-a, YEI-ja, FEAD-a, EaSI-ja i Zdravstvenog programa 

–To je bila najpoželjnija opcija na temelju rezultata evaluacija i savjetovanja s dionicima. Prema mišljenju upravljačkih tijela široka integracija fondova poboljšala bi njihove kapacitete za pojednostavnjenje njihovih strateških intervencija u svim područjima socijalne politike. Time bi se povećala fleksibilnost u planiranju intervencija i olakšala provedba načela europskog stupa socijalnih prava. Korisnici su potvrdili da još postoji neiskorišten potencijal za jačanje sinergija među programima i financiranim projektima.

Opcija 2.: spajanje ESF-a, YEI-ja, FEAD-a, EaSI-ja, Zdravstvenog programa EU-a i EGF-a 

–Rezultat bi ove opcije bilo umjetno smanjenje broja fondova. Vrlo specifični ciljevi EGF-a, njegova velika politička vidljivost i proračunska fleksibilnost izgubili bi se kad bi se spojio s ESF-om plus. To su potvrdili dionici u okviru postupka savjetovanja 11 .

Opcija 3.: spajanje fondova pod podijeljenim upravljanjem (tj. bez EaSI-ja i Zdravstvenog programa EU-a, ali uključujući EGF) 

–To bi značilo odreći se velike vidljivosti EGF-a kao kriznog instrumenta na razini EU-a kojim se ublažavaju negativni učinci globalizacije. Izgubile bi se potencijalna fleksibilnost i sinergije koje se mogu steći uključivanjem EaSI-ja u ESF+.

Opcija 4.: FEAD ostaje zasebni fond, ali se spajaju dvije vrste programa unutar FEAD-a (materijalna pomoć i socijalna uključenost)

–Time bi se omogućilo više sinergija između raznih oblika potpore za osnovnu materijalnu pomoć i mjera socijalne uključenosti, a istodobno zadržala trenutačna pravila provedbe. Međutim, ne bi se osiguralo odgovarajuće razgraničavanje mjera socijalne uključenosti ESF-a.

Opcija 5.: spajanje svih ESI fondova

–To bi otežalo provedbu politika jer ne bi bilo moguće prilagoditi pravila prilagodbe posebnim zahtjevima politika koje se podupiru. Ne bi se povećale sinergije i usklađenost s drugim fondovima za ulaganje u ljudski kapital.

•Pojednostavnjivanje

nije primjenjivo

•Temeljna prava

nije primjenjivo

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

EGF je jedan od posebnih instrumenata koji nisu uključeni u proračunske gornje granice višegodišnjeg financijskog okvira, i raspolaže od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. s najvišim iznosom od 200 milijuna EUR godišnje (u cijenama iz 2018.).

Njegovo funkcioniranje uređeno je točkom 9. nacrta međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju.

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Praćenje uspješnosti EGF-a ojačat će se uvođenjem odredbi o zajedničkom sustavu praćenja s pokazateljima ostvarenja i rezultata u Uredbu o EGF-u. Uspjeh će se uglavnom mjeriti s pomoću stopa ponovnog zapošljavanja, odnosno udjelom ljudi koji su pronašli posao nakon što su primili potporu iz EGF-a.

Države članice morat će uključiti slanje zajedničkih pokazatelja ostvarenja i rezultata u ugovore s provedbenim tijelima. Zahtjevi koji su trenutačno dio odluka o financiranju EGF-a uključit će se u Uredbu o EGF-u, što znači da se podaci o radnom statusu korisnika trebaju dostaviti kad predmetna država članica predaje završno izvješće godinu dana kasnije. To uključuje informacije o vrsti i načinu zaposlenja (npr. na neodređeno/određeno) te o promjenama u zapošljivosti korisnika nakon završetka mjera (npr. stečene kvalifikacije). Prikupljeni podaci trebaju se temeljiti na ispitivanjima i podacima koje su dostavila nacionalna tijela. Tako će se moći procijeniti koliko je potpora pomogla u poboljšanju zapošljivosti korisnika i promjeni njihova radnog statusa kako bi se utvrdilo funkcionira li EGF učinkovito.

Na temelju zaključaka prethodnih evaluacija i izvješća Revizorskog suda uvest će se određivanje ciljeva u pojedinačnim slučajevima. Ti će ciljevi morati uzeti u obzir posebnosti svakog slučaja i stupanj usporedivosti s prethodnim slučajevima. Ciljevi bi se trebali odnositi na stope ponovnog uključivanja korisnika u svijet rada. Te su stope potrebne zbog izvješćivanja i evaluacija, ali nisu povezane s mehanizmima sankcija ili plaćanjima na temelju rezultata. Za krizne je situacije karakteristično da se događaju neočekivano, često u nepredvidivim okruženjima koja se brzo mijenjaju. Plaćanja na temelju rezultata bila bi pravedna samo ako se rezultati mogu izravno pripisati odobrenoj potpori i ako istodobno ne bi bili uvelike ovisni o vanjskim faktorima. Međutim, u završnim izvješćima države članice morat će dostaviti utemeljenu analizu o tome koliko su ostvareni ciljevi. Evaluacije su pokazale da usmjerenost na rezultate sama po sebi nikad nije bila upitna. Država članicama uvijek je bilo najvažnije da se ljudi ponovno zaposle i/ili da se poveća njihova zapošljivost. No, mjerenje rezultata nije uvijek bilo moguće zbog slabe dostupnosti podataka.

Nakon evaluacije u sredini provedbenog razdoblja EGF-a ispostavilo se da bi buduće evaluacije vremenski trebalo planirati tako da na raspolaganju bude dovoljno podataka. Stoga će se, u skladu sa smjernicama za bolju regulativu, raspored budućih evaluacija bolje uskladiti s ciklusom provedbe EGF-a. To znači da svake četiri godine treba dovršiti evaluaciju.

Evaluacije će se provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 12 u kojem su tri institucije potvrdile da evaluacije postojećeg zakonodavstva i politika trebaju biti temelj procjena učinka za opcije daljnjeg djelovanja. Evaluacijama će se procijeniti učinci programa na terenu na temelju pokazatelja/ciljeva programa i detaljne analize u kojoj se mjeri program može smatrati relevantnim, djelotvornim i učinkovitim, koliko dodane vrijednosti EU-a stvara te je li dosljedan s ostalim politikama EU-a. U njih će biti uključene pouke kako bi se utvrdili nedostaci/problemi ili potencijali za poboljšanje mjera ili njihovih rezultata te kako bi se maksimalno iskoristili njihova primjena i učinak.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U člancima 2. i 3. predložene uredbe navedeni su misija i ciljevi EGF-a. Za razliku od sadašnje uredbe o EGF-u (EU) 1309/2013 misija izričito uključuje ulogu EGF-a u doprinosu relevantnim načelima europskog stupa socijalnih prava. Nadalje, u ciljevima je jasno istaknuto da će se EGF-om rješavati svako neočekivano veliko restrukturiranje, zbog čega se fond može lakše prilagoditi sadašnjim i budućim gospodarskim izazovima.

Intervencijski kriteriji opisani su u članku 5. Predloženi prag otpuštanja je najmanje 250 radnika koji su proglašeni viškom, a u sadašnjoj uredbi iznosi 500 takvih radnika. Time se želi jače uzeti u obzir stvarnost u mnogo regija, u kojima restrukturiranja s 250 radnika koji su proglašeni viškom imaju znatan učinak na tržište rada. Osim toga, željelo se uvažiti činjenicu da je općenito sve manje velikih otpuštanja. Dodana je nova odredba kojom se državama članicama omogućuje da podnesu zahtjev za potporu iz EGF-a ako do otpuštanja dolazi u istoj regiji ali u različitim gospodarskim sektorima. U slabije nastanjenim regijama val istodobnih otpuštanja u različitim sektorima može imati zaista znatan učinak na tržište rada. Dodana je nova odredba kojom se utvrđuje da se EGF, kao fond usmjeren na trgovinu, ne može mobilizirati ako su otpuštanja u javnom sektoru izravna posljedica javnih proračunskih rezova. Time se uzima u obzir i činjenica da se iz EGF-a ne daje potpora poduzeću u kojem se otpuštanja provode, pri čemu bi u tom slučaju poduzeće bila tijela države članice koja podnosi zahtjev za potporu iz EGF-a.

U članku 8. navedene su prihvatljive mjere. Za razliku od sadašnje uredbe obvezno je uključivanje širenja vještina potrebnih u digitalno doba. U kontekstu potreba tržišta rada to se smatra neophodnim zahtjevom. Mjere koje se nude trebaju se temeljiti na osobnim potrebama i kvalifikacijama korisnika.

U okviru tehničke pomoći Komisije trebaju se poduprijeti mjere potrebne za provedbu predložene uredbe. U skladu s člankom 12. predložene uredbe to bi moglo iznositi do 0,5 % maksimalnoga godišnjeg iznosa EGF-a. To je više nego u sadašnjem programskom razdoblju jer će se posebna pomoć pružiti državama članicama koje imaju manje iskustva s provedbom EGF-a ili s pomoći za restrukturiranje kao takvom. Time bi se također obuhvatile dodatne mjere za povećanje umrežavanja i razmjene dobrih praksi među državama članicama.

Standardno razdoblje za provedbu mjera EGF-a ostat će 24 mjeseca. Međutim, u članku 15. predložene uredbe utvrđeno je da se 24 mjeseca trebaju brojiti od datuma donošenja odluke o mobilizaciji EGF-a, a ne od datuma zahtjeva za potporu iz EGF-a. Time se uzima u obzir da mnogo država članica ima proračunske postupke koji im ne dopuštaju da preuzmu rizik pretfinanciranja takvih mjera a da ne znaju hoće li potpora zaista biti odobrena. Međutim, ako je neka država članica spremna preuzeti rizik, mjere su prihvatljive od trenutka najave otpuštanja, kao što je slučaj u sadašnjoj uredbi.

2018/0202 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. stavak treći,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 14 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Pri provedbi fondova trebala bi se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”) i članku 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice i Komisija trebale bi nastojati ukloniti nejednakosti i promicati ravnopravnost muškaraca i žena te integrirati rodnu perspektivu, boriti se protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”.

(2)Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su 17. studenoga 2017. proglasili europski stup socijalnih prava 15 kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Uzimajući u obzir promjene u svijetu rada, Unija se priprema za sadašnje i buduće izazove globalizacije i digitalizacije s pomoću uključivijeg rasta te boljom politikom zapošljavanja i socijalnom politikom. Dvadeset ključnih načela stupa strukturirano je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni uvjeti rada, socijalna zaštita i uključenost. Europski stup socijalnih prava služi kao opći orijentacijski okvir Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji („EGF”) čime se Uniji omogućuje da u slučaju velikih restrukturiranja primijeni relevantna načela u praksi.

(3)Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor 16 na Program održivog razvoja UN-a do 2030. 17 – održiva Europska budućnost. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u tri dimenzije (gospodarska, socijalna i dimenzija okoliša). Od ključne je važnosti da se održivi razvoj uključi u europski politički okvir te da Unija bude ambiciozna u pogledu politika kojima se služi za suočavanje s globalnim izazovima. Vijeće je pozdravilo Komunikaciju Komisije „Budući koraci za održivu europsku budućnost” od 22. studenoga 2016. kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja i primjeni održivog razvoja kao bitnog vodećeg načela svih politika EU-a, među ostalim i s pomoću njegovih financijskih instrumenata.

(4)U veljači 2018 Komisija je donijela Komunikaciju „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” 18 . U Komunikaciji se naglašava da proračun Unije podržava europsko jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo. Stoga će biti izuzetno važno poboljšati mogućnosti za zapošljavanje i svladati izazove u području vještina, posebice one povezane s digitalizacijom. Fleksibilnost proračuna ključno je načelo sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. Mehanizmi fleksibilnosti ostaju na snazi kako bi se Uniji omogućilo da reagira na nepredviđene događaje i osiguralo da se proračunska sredstva koriste tamo gdje su najhitnije potrebna.

(5)U svojoj Bijeloj knjizi o budućnosti Europe 19 Komisija je izrazila zabrinutost u pogledu izolacionističkih pokreta, sve veće sumnje u koristi otvorene trgovine te socijalnoga tržišnoga gospodarstva Unije općenito.

(6)U svojem Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije 20 Komisija prepoznaje kombinaciju globalizacije trgovine i tehnološke promjene kao glavne uzroke povećane potražnje za kvalificiranom radnom snagom i smanjenog broja poslova koji zahtijevaju niže kvalifikacije. Unatoč ukupnim velikim prednostima otvorenije trgovine i daljnje integracije svjetskih gospodarstava, potrebno je uhvatiti se u koštac s tim negativnim popratnim učincima. Budući da su aktualne koristi globalizacije neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama te da to znatno utječe na pogođene osobe, postoji opasnost da će sve brži tehnološki napredak dodatno potaknuti te učinke. Stoga će u skladu s načelima solidarnosti i održivosti biti potrebno osigurati pravedniju raspodjelu koristi globalizacije usklađivanjem gospodarskog otvaranja i tehnološkog napretka sa socijalnom zaštitom.

(7)U svojem Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija Unije 21 Komisija ističe potrebu za smanjenjem gospodarskih i socijalnih razlika među državama članicama i unutar njih. Glavni je prioritet ulaganje u jednakost, socijalnu uključenost, obrazovanje i osposobljavanje te zdravlje.

(8)Zbog globalizacije i tehnoloških promjena svjetska će gospodarstva vjerojatno postati još povezanija i ovisnija jedna o drugima. Preraspodjela rada neophodan je dio te gospodarske promjene. Žele li se pravedno raspodijeliti koristi promjene, izuzetno je važno da se ponudi pomoć radnicima koji su proglašeni viškom i onima kojima prijeti da to postanu. Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja 22 instrument je politike Unije kojim se utvrđuje okvir najboljih praksi za predviđanje restrukturiranja poduzeća i njihovo rješavanje. Riječ je o sveobuhvatnom okviru o tome kako bi se primjerenim političkim sredstvima trebali rješavati izazovi gospodarske prilagodbe i restrukturiranja te njihov učinak na zapošljavanje i društvo. Njime se ujedno pozivaju države članice da iskoriste nacionalna financijska sredstva i sredstva EU-a tako da se djelotvornije ublaži socijalni učinak restrukturiranja, posebice negativne posljedice na zaposlenost. Glavni instrumenti Unije za pomoć pogođenim radnicima su Europski socijalni fond plus (ESF+), koji je osmišljen da se unaprijed ponudi pomoć, i EGF, koji je osmišljen da se u slučaju neočekivanih velikih restrukturiranja reagira reaktivno.

(9)EGF je osnovan Uredbom (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 23 za višegodišnji financijski okvir od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. EGF je uspostavljen kako bi se Uniji omogućilo da iskaže solidarnost prema radnicima koji su izgubili radno mjesto zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom.

(10)Područje primjene Uredbe (EZ) br. 1927/2006 prošireno je 2009. godine Uredbom (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 24 kao dio Europskog plana za gospodarski oporavak kako bi se obuhvatili radnici koji su izgubili radno mjesto kao izravnu posljedicu globalne financijske i gospodarske krize.

(11)Tijekom višegodišnjeg financijskog okvira od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. prošireno je područje primjene Uredbe (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 25 kako se ne bi obuhvatila samo otpuštanja uzrokovana ozbiljnim ekonomskim poremećajem izazvanim nastavkom globalne financijske i gospodarske krize iz Uredbe (EZ) br. 546/2009, nego i svakom novom globalnom financijskom i gospodarskom krizom.

(12)Komisija je provela evaluaciju EGF-a u sredini provedbenog razdoblja da bi ocijenila kako i u kojoj mjeri EGF ostvaruje svoje ciljeve. Ispostavilo se da je EGF učinkovit i da su stope ponovnog uključivanja radnika koji su proglašeni viškom više nego u prethodnom programskom razdoblju. Evaluacijom je utvrđeno i da se EGF-om stvara europska dodana vrijednost. To je posebno točno u smislu brojevnih učinaka njegovih sredstava, što znači da se potporom iz EGF-a ne povećava samo broj i raznovrsnost ponuđenih usluga, nego i njihova razina intenziteta. Osim toga, intervencije EGF-a vrlo su vidljive i imaju izravnu europsku dodanu vrijednost za javnost. Međutim, utvrđeno je nekoliko izazova. S jedne strane, postupak mobilizacije smatrao se predugačkim. Nadalje, mnoge države članice izvijestile su o problemima pri sastavljanju opsežne analize događaja koji je uzrokovao otpuštanja. Glavni razlog koji sprečava države članice koje bi imale potencijalan predmet u okviru EGF-a da podnesu zahtjev su problemi povezani s financijskim i institucijskim kapacitetima. S jedne strane, to jednostavno može biti nedostatak radne snage jer države članice trenutačno mogu zatražiti tehničku pomoć samo ako provode predmet u okviru EGF-a. Budući da se otpuštanje može dogoditi neočekivano, bilo bi važno da su države članice spremne odmah reagirati i da bez ikakvih odgoda mogu podnijeti zahtjev. Nadalje, čini se da su u nekim državama članicama potrebne opsežnije mjere za izgradnju institucijskih kapaciteta kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba predmeta u okviru EGF-a. Prag od 500 radnih mjesta proglašenih viškom kritiziran je kao previsok, posebice u slabije naseljenim regijama 26 .

(13)Komisija naglašava stalnu važnost uloge EGF-a kao fleksibilnog fonda koji radnicima koji izgube radno mjesto tijekom velikih restrukturiranja pruža potporu i pomaže im da što brže pronađu novi posao. Unija bi trebala nastaviti pružati posebnu, jednokratnu potporu za olakšavanje ponovnog uključivanja u rad radnika koji su proglašeni viškom na prostorima, u sektorima, područjima ili tržištima rada pogođenima ozbiljnim ekonomskim poremećajem. S obzirom na međudjelovanje i međusobne učinke otvorene trgovine, tehnoloških promjena ili drugih faktora kao što je prelazak na niskougljično gospodarstvo te s obzirom na to da je sve teže izdvojiti konkretan faktor koji uzrokuje otpuštanja, ubuduće će za mobilizaciju EGF-a biti dovoljan samo znatan učinak restrukturiranja. S obzirom na njegovu svrhu, a to je pružanje potpore u hitnim situacijama i neočekivanim okolnostima, i dopunjujući anticipatornu potporu u okviru ESF-a plus, EGF ostaje fleksibilan i poseban instrument izvan proračunskih gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije. „ Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. ” i njezinu Prilogu 27 .

(14)Kao što je navedeno, kako bi se zadržala europska dimenzija EGF-a, zahtjev za potporu trebao bi se podnositi kad zbog velikog restrukturiranja dođe do znatnog učinka na lokalno ili regionalno gospodarstvo. Taj učinak trebalo bi definirati minimalnim brojem otpuštanja tijekom određenog referentnog razdoblja. Uzimajući u obzir zaključke evaluacije u sredini provedbenog razdoblja, prag se postavlja na 250 radnih mjesta proglašenih viškom tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca (ili šest mjeseci u sektorskim slučajevima). Budući da valovi otpuštanja u različitim sektorima ali u istoj regiji imaju jednako znatan učinak na lokalno tržište rada, mogu se podnositi i regionalni zahtjevi. Na malim tržištima rada, poput malih država članica ili udaljenih regija, uključujući najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a, ili u izvanrednim okolnostima, zahtjevi se mogu podnositi i za manji broj otpuštanja.

(15)Kako bi se izrazila solidarnost Unije s radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje se prestale sa svojom djelatnošću, stopa sufinanciranja troškova paketa usluga prilagođenih potrebama i njegove provedbe trebala bi biti jednaka stopi ESF-a plus u predmetnoj državi članici.

(16)Komisija bi trebala izvršiti dio proračuna Unije dodijeljen EGF-u u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Uredbe (EU, Euratom) [broj nove financijske uredbe] Europskog parlamenta i Vijeća 28 („Financijska uredba”). Stoga bi pri provedbi EGF-a u okviru podijeljenog upravljanja Komisija i države članice trebale poštovati načela iz Financijske uredbe kao što su financijsko upravljanje, transparentnost i nediskriminacija.

(17)Europski centar za praćenje promjena, sa sjedištem u Europskoj zakladi za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) u Dublinu, pomaže Komisiji i državama članicama u kvalitativnim i kvantitativnim analizama i time u procjeni globalizacijskih trendova i korištenja EGF-a.

(18)Radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću trebali bi imati jednak pristup EGF-u bez obzira na vrstu ugovora o radu ili radnog odnosa. Stoga bi za potrebe ove Uredbe radnike koji su proglašeni viškom te samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću trebalo smatrati mogućim korisnicima EGF-a.

(19)Financijski doprinos iz EGF-a ponajprije bi trebao biti usmjeren na aktivne mjere tržišta rada čiji je cilj brzo ponovno uključivanje korisnika u održivo zapošljavanje u okviru njihova prvobitnog područja djelatnosti ili izvan njega. Mjere bi trebale odražavati predviđene potrebe lokalnog i regionalnog tržišta rada. Međutim, kad god to bude potrebno, mobilnost radnika koji su proglašeni viškom trebala bi se poduprijeti i kako bi im se pomoglo da drugdje pronađu novo zaposlenje. Poseban će se naglasak staviti na širenje vještina potrebnih u digitalno doba. Uključivanje novčanih naknada u usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama trebalo bi biti ograničeno. Poduzeća bi se moglo poticati da sudjeluju u nacionalnom sufinanciranju mjera koje podržava EGF.

(20)Pri sastavljanju usklađenog paketa aktivnih mjera tržišta rada države članice trebale bi davati prednost mjerama koje će znatno povećati zapošljivost korisnika. Države članice trebale bi težiti tome da se najveći mogući broj korisnika koji sudjeluju u tim mjerama ponovno uključi u održivo zapošljavanje što prije unutar šestomjesečnog razdoblja prije isteka roka za podnošenje završnog izvješća o provedbi financijskog doprinosa.

(21)Pri osmišljavanju usklađenog paketa aktivnih mjera tržišta rada, države članice trebale bi pridavati posebnu pozornost korisnicima u nepovoljnom položaju, uključujući mlade i starije nezaposlene osobe i one kojima prijeti siromaštvo, s obzirom na to da se te skupine suočavaju s posebnim problemima pri ponovnom uključivanju na tržište rada. Neovisno o tome, pri provedbi EGF-a trebalo bi poštovati i promicati načela ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, koja su među temeljnim vrijednostima Unije i dio su europskog stupa socijalnih prava.

(22)Kako bi potpora korisnicima bila učinkovita i brza, države članice trebale bi poduzeti sve što je u njihovoj moći da podnesu potpune zahtjeve za financijski doprinos iz EGF-a. Ako Komisija zatraži dodatne informacije radi procjene zahtjeva, dostavljanje dodatnih informacija trebalo bi biti vremenski ograničeno.

(23)Država članica koja podnosi zahtjev trebala bi u interesu korisnika i tijela nadležnih za provedbu mjera osigurati da se svi dionici uključeni u postupak podnošenja zahtjeva obavješćuju o napretku zahtjeva.

(24)U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja financijski doprinosi iz EGF-a ne bi smjeli zamijeniti, nego bi prema mogućnosti trebali dopunjavati mjere potpore koje su za korisnike na raspolaganju u okviru fondova Unije ili njezinih drugih politika i programa.

(25)Trebalo bi uključiti posebne odredbe za informativne i komunikacijske aktivnosti o primjerima djelovanja EGF-a i njihovim rezultatima.

(26)Kako bi se olakšala provedba ove Uredbe, rashodi bi trebali biti prihvatljivi od dana od kojeg država članica počinje pružati usluge prilagođene potrebama ili od dana od kojeg država članica snosi administrativne troškove za provedbu EGF-a.

(27)U proračunskoj liniji EGF-a u okviru godišnjeg proračunskog postupka na raspolaganju bi trebao biti odgovarajući iznos odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se pokrile potrebe do kojih dođe posebno tijekom prvih mjeseci svake godine, kada su mogućnosti za prijenos iz drugih proračunskih linija posebno teške.

(28)[Višegodišnji financijski okvir i Međuinstitucijski sporazum između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od [budući datum] o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 29 („Međuinstitucijski sporazum”) određuju proračunski okvir EGF-a].

(29)U interesu korisnika potpora bi se trebala omogućiti što prije i na što učinkovitiji način. Države članice i institucije Unije uključene u postupak donošenja odluka povezanih s EGF-om trebale bi činiti sve što je u njihovoj moći da smanje vrijeme obrade i pojednostavne postupke kako bi osigurale da se odluke o mobilizaciji EGF-a donose glatko i brzo. Stoga o zahtjevima za prijenos koje podnosi Komisija ubuduće odlučuje proračunsko tijelo te više nije potreban Komisijin prijedlog o mobilizaciji EGF-a.

(30)U slučaju zatvaranja poduzeća radnicima koji su proglašeni viškom može se pomoći u preuzimanju dijela ili svih aktivnosti njihova bivšeg poslodavca.

(31)Kako bi se Europskom parlamentu omogućio politički nadzor, a Komisiji stalno praćenje rezultata dobivenih uz potporu EGF-a, države članice trebale bi podnijeti završno izvješće o provedbi EGF-a.

(32)Države članice i dalje bi trebale biti odgovorne za provedbu financijskog doprinosa te za upravljanje djelovanjima uz financijsku potporu Unije i kontrolu nad njima, u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”) 30 ili uredbe koja je zamjenjuje. Države članice trebale bi opravdati uporabu financijskog doprinosa primljenog iz EGF-a. Obveze izvješćivanja trebale bi odražavati posebnu prirodu intervencija EGF-a s obzirom na kratko razdoblje provedbe operacija EGF-a.

(33)Države članice trebale bi i sprečavati, otkriti i učinkovito rješavati nepravilnosti, uključujući prijevare koje počine korisnici. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 31 te uredbama (Euratom, EZ) br. 2988/95 32 i br. 2185/96 33 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 34 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 35 o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere tako da svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije u potpunosti surađuje u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeli Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te omogući da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije dodijele jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o utvrđenim nepravilnostima, uključujući prijevaru, te o daljnjim mjerama koje su poduzete u vezi s njima i u vezi s istragama OLAF-a.

(34)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[1], Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95[2], Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96[3] i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939[4], financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća[5]. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije dodijele jednakovrijedna prava.

(35)Horizontalna financijska pravila koja donesu Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i posebice određuju postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te omogućuju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(36)U skladu s člancima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. potrebno je ocijeniti ovaj program na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, posebice za države članice. Prema potrebi, takvi zahtjevi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za ocjenjivanje učinaka programa u praksi.

(37)Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije.

(38)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(39)S obzirom na to da je za digitalnu transformaciju gospodarstva potrebna određena razina digitalnih kompetencija radne snage, širenje vještina potrebnih u digitalno doba trebalo bi biti obvezni horizontalni element svakog usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF).

U njoj se utvrđuju ciljevi EGF-a, oblici financiranja Unije i pravila za omogućivanje tog financiranja, uključujući zahtjeve koje podnose države članice za financijske doprinose iz EGF-a za mjere namijenjene korisnicima iz članka 7.

Članak 2.

Misija

EGF pridonosi boljoj raspodjeli koristi globalizacije i tehnološkog napretka pružanjem pomoći radnicima koji su proglašeni viškom da se prilagode strukturnim promjenama. Kao takav, EGF pridonosi provedbi načela definiranih u europskom stupu socijalnih prava te poboljšava socijalnu i ekonomsku koheziju među regijama i državama članicama.

Članak 3.

Ciljevi

1.Opći je cilj programa pokazati solidarnost prema radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću tijekom neočekivanih velikih restrukturiranja iz članka 5. te im pružiti potporu.

2.Poseban je cilj EGF-a pružiti potporu u slučaju neočekivanih velikih restrukturiranja, posebice onih nastalih zbog izazova povezanih s globalizacijom kao što su promjene u tokovima svjetske trgovine, trgovinski sporovi, financijske ili gospodarske krize, prelazak na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije. Posebna se pozornost daje mjerama kojima se pomaže skupinama u najnepovoljnijem položaju.

Članak 4.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)„radnik koji je proglašen viškom” znači radnik čije je zaposlenje zbog viškova završilo ranije ili čiji se ugovor ne obnavlja iz ekonomskih razloga;

(b)„samozaposlena osoba” znači osoba koja je zapošljavala manje od 10 radnika;

(c)„korisnik” znači osoba koja sudjeluje u mjerama koje se sufinanciraju iz EGF-a;

(d)„nepravilnost” znači svaka povreda primjenjivog prava koja je posljedica nekog čina ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu EGF-a koja šteti ili bi mogla štetiti proračunu Unije terećenjem tog proračuna neopravdanim rashodom.

Članak 5.

Intervencijski kriteriji

1.Države članice mogu se prijaviti za financijski doprinos iz EGF-a za mjere namijenjene radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe u skladu s odredbama utvrđenima u ovom članku.

2.Financijski doprinos iz EGF-a osigurava se u slučaju velikih restrukturiranja koja za posljedicu imaju:

(a)prestanak djelatnosti za više od 250 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici, uključujući slučajeve kad ta djelatnost prestaje kod dobavljača ili daljnjih proizvođača;

(b)prestanak djelatnosti za više od 250 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od šest mjeseci, posebice u MSP-ovima, pri čemu svi djeluju u istom ekonomskom sektoru definiranom na razini NACE Revizija 2 i smješteni su u jednoj regiji ili u dvije susjedne regije razine NUTS 2, ili u više od dvije susjedne regije razine NUTS 2 pod uvjetom da je više od 250 radnika ili samozaposlenih osoba pogođeno u dvije regije zajedno;

(c)prestanak djelatnosti za više od 250 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, posebice u MSP-ovima, koji djeluju u istom ekonomskom sektoru ili različitim ekonomskim sektorima definiranima na razini NACE Revizija 2 i smješteni su u istoj regiji definiranoj na razini NUTS 2.

3.Na malim tržištima rada ili u izvanrednim okolnostima, posebno u pogledu zahtjeva koji se odnose na MSP-ove, a koje je država članica podnositeljica zahtjeva valjano obrazložila, zahtjev za financijski doprinos na temelju ovog članka može se smatrati prihvatljivim čak i ako kriteriji utvrđeni u stavku 1. točkama (a), (b) ili (c) nisu u potpunosti ispunjeni, kad otpuštanja imaju ozbiljan učinak na zaposlenost i lokalno ili regionalno gospodarstvo. Država članica podnositeljica zahtjeva navodi koji od intervencijskih kriterija iz stavka 1. točaka (a), (b) ili (c) nisu u potpunosti ispunjeni. Ukupni iznos doprinosâ u izvanrednim okolnostima ne smije biti viši od 15 % godišnje gornje granice EGF-a.

4.EGF se ne smije mobilizirati ako su radnici otpušteni zbog proračunskih rezova u državi članici koji utječu na sektore koji ovise o javnom financiranju.

Članak 6.

Izračun broja otpuštanja i prestanaka djelatnosti

1.Država članica podnositeljica zahtjeva navodi metodu izračuna broja radnika i samozaposlenih osoba definiranih u članku 4. za potrebe članka 5.

2.Država članica podnositeljica zahtjeva izračunava broj iz stavka 1. kako je glasio na jedan od sljedećih dana:

(a)dan kad poslodavac u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive Vijeća 98/59/EZ   36 pisanim putem obavijesti nadležno tijelo javne vlasti o planiranom kolektivnom otkazivanju;

(b)dan kad poslodavac obavijesti radnika o otpuštanju ili otkazivanju ugovora o radu;

(c)dan stvarnog otkazivanja ugovora o radu ili njegova isteka;

(d)dan završetka ustupanja poduzeću korisniku; ili

(e)za samozaposlenu osobu, dan prestanka djelatnosti kako je određeno u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima.

U slučajevima iz točke (a) država članica podnositeljica zahtjeva dostavlja Komisiji dodatne informacije o stvarnom broju radnika proglašenih viškom u skladu s člankom 5. stavkom 1. ove Uredbe, i to prije nego što Komisija obavi svoju procjenu.

Članak 7.

Prihvatljivi korisnici

Država članica podnositeljica zahtjeva može pružiti usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama u skladu s člankom 8. koji se sufinancira iz EGF-a prihvatljivim korisnicima, među kojima mogu biti:

(a)radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću, izračunani u skladu s člankom 6., u okviru referentnih razdoblja iz članka 5.;

(b)radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću, izračunani u skladu s člankom 6., izvan referentnog razdoblja iz članka 5.; odnosno šest mjeseci prije početka referentnog razdoblja ili od kraja referentnog razdoblja do posljednjeg dana prije datuma završetka procjene Komisije.

Radnici i samozaposlene osobe iz prvog podstavka točke (b) smatraju se prihvatljivima ako se može utvrditi jasna uzročna veza s događajem koji je uzrokovao otpuštanja tijekom referentnog razdoblja.

Članak 8.

Prihvatljive mjere

1.Financijski doprinos iz EGF-a može se dati za aktivne mjere tržišta rada koje su dio usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama i koje su namijenjene lakšem ponovnom uključivanju u rad ciljanih korisnika i, posebice, osoba u najnepovoljnijem položaju među radnicima koji su proglašenim viškom ili njihovu samozapošljavanju.

Širenje vještina potrebnih u digitalno industrijsko doba obvezan je horizontalni element svakog paketa usluga prilagođenih potrebama. Razina osposobljavanja prilagođava se kvalifikacijama i potrebama korisnika.

Usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama posebno može uključivati:

(a)osposobljavanje i ponovno osposobljavanje po mjeri, uključujući u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija i drugih vještina potrebnih u digitalno doba, vrednovanje stečenog iskustva, pomoć pri traženju zaposlenja, profesionalnu orijentaciju, savjetodavne usluge, mentorstvo, pomoć pri traženju zamjenskog posla, promociju poduzetništva, pomoć pri samozapošljavanju, osnivanju poduzeća i preuzimanju poslovanja od strane zaposlenika te suradničke aktivnosti;

(b)posebne vremenski ograničene mjere kao što su naknade za traženje zaposlenja, poticaji za zapošljavanje koji se isplaćuju poslodavcima, naknade za mobilnost, dnevnice ili naknade za osposobljavanje, uključujući naknade za njegovatelje.

Troškovi mjera iz točke (b) ne smiju biti viši od 35 % ukupnih troškova usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama navedenih u ovom stavku.

Ulaganja u samozapošljavanje, osnivanje vlastitog poduzeća ili preuzimanje poslovanja od strane zaposlenika ne smiju biti veća od 20 000 EUR po radniku koji je proglašen viškom.

Pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama predviđaju se buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine. Usklađeni paket kompatibilan je s prelaskom na održivo gospodarstvo koje se temelji na učinkovitoj upotrebi resursa te je usmjeren na širenje vještina potrebnih u digitalno industrijsko doba i uzima u obzir potražnju na lokalnom tržištu rada.

2.Sljedeće mjere nisu prihvatljive za financijski doprinos iz EGF-a:

(a)posebne vremenski ograničene mjere iz stavka 1. točke (b) koje nisu uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

(b)mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora.

Mjere koje podupire EGF ne zamjenjuju pasivne mjere socijalne zaštite.

3.Usklađeni paket usluga sastavlja se uz savjetovanje s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima, ili socijalnim partnerima.

4.Na inicijativu države članice podnositeljice zahtjeva, financijski doprinos iz EGF-a može se dati za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja.

Članak 9.

Zahtjevi

1.Država članica podnositeljica zahtjeva zahtjev podnosi Komisiji u roku od 12 tjedana od dana ispunjavanja kriterija iz članka 5. stavka 2. ili 3.

2.U roku od deset radnih dana od dana podnošenja zahtjeva, ili, ako je primjenjivo, od dana od kojeg Komisija raspolaže s prijevodom zahtjeva, ovisno o tome koji je kasniji, Komisija obavješćuje državu članicu o mogućim dodatnim informacijama koje su joj potrebne za procjenu zahtjeva.

3.Ako Komisija zahtijeva dodatne informacije, država članica odgovara u roku od deset radnih dana od dana zahtijevanja. Komisija na propisno obrazložen zahtjev predmetne države članice produljuje taj rok za deset radnih dana.

4.Na temelju informacija koje pruži država članica Komisija dovršava procjenu usklađenosti zahtjeva s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa u roku od 60 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva, ili, ako je primjenjivo, od prijevoda zahtjeva. Ako Komisija iznimno nije u mogućnosti poštovati taj rok, daje pisano objašnjenje u kojem obrazlaže razloge kašnjenja.

5.Zahtjev sadržava sljedeće informacije:

(a)procjenu broja otpuštanja u skladu s člankom 6., uključujući metodu izračuna;

(b)ako je poduzeće koje otpušta radnike nakon otpuštanja nastavilo s radom, potvrdu da je djelovalo u skladu s pravnim obvezama kojima se uređuju otpuštanja;

(c)kratak opis događaja koji su doveli do otpuštanja radnika;

(d)identifikaciju, prema potrebi, poduzeća, dobavljača ili daljnjih proizvođača u kojima se otpuštanja provode i kategorija ciljanih korisnika raščlanjenih prema spolu, dobnoj skupini i razini obrazovanja;

(e)predviđeni učinak otpuštanja s obzirom na lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo i zaposlenost;

(f)detaljan opis usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama i povezanih rashoda, uključujući posebice mjere kojima se podržavaju inicijative za zapošljavanje za korisnike u nepovoljnom položaju te starije i mlade korisnike;

(g)objašnjenje koliko su u obzir uzete preporuke navedene u Okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja te kako usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama dopunjuje djelovanja koja se financiraju iz drugih nacionalnih sredstava ili sredstava Unije, uključujući informacije o mjerama koje su za poduzeća u kojima se otpuštanja provode obvezne na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora;

(h)predviđeni proračun za sve sastavnice usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama za potporu ciljanim korisnicima te za sve aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja;

(i)za potrebe procjene okvirne ciljeve za pojedinačne slučajeve koje je definirala država članica u pogledu ponovnog zapošljavanja korisnika šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe;

(j)datume kada su se započele ili se trebaju započeti pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima te obavljati aktivnosti za provedbu EGF-a, kako je navedeno u članku 8.;

(k)postupke koji su se poštovali pri savjetovanju s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i regionalnim tijelima ili, prema potrebi, drugim relevantnim dionicima;

(l)izjavu o usklađenosti tražene potpore iz EGF-a s postupovnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama te izjavu u kojoj se navodi razlog zbog kojeg se usklađenim paketom usluga prilagođenih potrebama ne zamjenjuju mjere za koje su poduzeća odgovorna na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora;

(m)izvore pretfinanciranja ili sufinanciranja na nacionalnoj razini te prema potrebi druge vrste sufinanciranja.

Članak 10.

Komplementarnost, usklađenost i koordinacija

1.Financijski doprinos iz EGF-a ne zamjenjuje mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora.

2.Potpora ciljanim korisnicima dopunjuje mjere država članica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući one koje se sufinanciraju iz sredstava Unije, u skladu s preporukama navedenima u Okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja.

3.Financijski doprinos iz EGF-a ograničava se na ono što je neophodno za osiguravanje privremene, jednokratne potpore ciljanim korisnicima. Mjere koje dobivaju potporu iz EGF-a u skladu su sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom, kao i s pravilima o državnim potporama.

4.Komisija i države članice podnositeljice zahtjeva osiguravaju koordinaciju potpore iz fondova Unije u skladu sa svojim nadležnostima.

5.Država članica podnositeljica zahtjeva osigurava da specifične mjere koje primaju financijski doprinos iz EGF-a ne primaju potporu iz drugih financijskih instrumenata Unije.

Članak 11.

Ravnopravnost muškaraca i žena i zabrana diskriminacije

Komisija i države članice osiguravaju da se ravnopravnost muškaraca i žena i integracija rodne perspektive promiču tijekom različitih faza provođenja financijskog doprinosa iz EGF-a te da su njihov sastavni dio.

U pogledu pristupa EGF-u te u raznim fazama provedbe financijskog doprinosa Komisija i države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake kako bi spriječile svaku diskriminaciju na temelju spola, rodnog identiteta, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

Članak 12.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

1.Na inicijativu Komisije najviše 0,5 % godišnje gornje granice EGF-a može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za njegovu provedbu, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave, komunikacijske aktivnosti i aktivnosti za povećanje vidljivosti EGF-a te ostale mjere administrativne i tehničke pomoći. Te mjere mogu obuhvaćati buduća i prošla programska razdoblja.

2.Podložno postavljenoj gornjoj granici iz stavka 1. Komisija u skladu s člankom 31. Financijske uredbe podnosi zahtjev za prijenos odobrenih sredstava za tehničku pomoć u odgovarajuće proračunske linije.

3.Komisija provodi tehničku pomoć na vlastitu inicijativu u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkama (a) i (c)] Financijske uredbe.

4.Tehnička pomoć Komisije uključuje davanje informacija i smjernica državama članicama pri korištenju, praćenju i evaluaciji EGF-a. Komisija europskim i nacionalnim socijalnim partnerima pruža i informacije o korištenju EGF-a, s jasnim smjernicama. Smjernice mogu uključivati i osnivanje radnih skupina u slučajevima ozbiljnih ekonomskih poremećaja u državi članici.

Članak 13.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.Države članice priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost financiranja Unije pružanjem dosljednih, djelotvornih i ciljanih informacija različitoj publici, uključujući ciljane informacije korisnicima, lokalnim i regionalnim tijelima, socijalnim partnerima te medijima i javnosti.

Države članice upotrebljavaju simbol EU-a u skladu s [Prilogom VIII. Uredbe o zajedničkim odredbama] s kratkom izjavom o financiranju („financirano/sufinancirano sredstvima Europske unije”).

2.Komisija održava i redovito ažurira internetske stranice, dostupne na svim službenim jezicima institucija Unije, kako bi pružila ažurirane informacije o EGF-u, upute za podnošenje zahtjeva kao i podatke o prihvaćenim i odbijenim zahtjevima i o ulozi Europskog parlamenta i Vijeća u proračunskom postupku.

3.Komisija provodi informativne i komunikacijske aktivnosti o primjerima djelovanja EGF-a i njihovim rezultatima na temelju svojih iskustava, s ciljem poboljšavanja učinkovitosti EGF-a i osiguravanja da su građani i radnici Unije upoznati s EGF-om.

Države članice osiguravaju da se na zahtjev institucijama, tijelima ili agencijama Unije stavi na raspolaganje cjelokupan komunikacijski i promidžbeni materijal te da se Uniji dodijeli besplatna, neisključiva i neopoziva licencija za upotrebu tog materijala i postojećih prava na njega. Tom se licencijom Uniji dodjeljuju sljedeća prava:

•    interna upotreba, odnosno pravo na reproduciranje, umnožavanje i stavljanje na raspolaganje komunikacijskih i promidžbenih materijala EU-u te njegovim institucijama i agencijama i njihovim zaposlenicima u državama članicama EU-a,

•    reproduciranje komunikacijskih i promidžbenih materijala bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično,

•    obavješćivanje javnosti o komunikacijskim i promidžbenim materijalima s pomoću svih sredstava komunikacije,

•    distribucija komunikacijskih i promidžbenih materijala javnosti (ili njihovih kopija) u svakom obliku,

•    pohrana i arhiviranje komunikacijskih i promidžbenih materijala,

•    podlicenciranje prava na komunikacijske i promidžbene materijale trećim stranama.

Uniji se mogu dodijeliti dodatna prava.

4.Sredstva odobrena za komunikacijska djelovanja u okviru ove Uredbe koriste se i za institucijsko priopćivanje političkih prioriteta Unije ako su oni povezani s općim ciljevima iz članka 3.

Članak 14.

Određivanje financijskog doprinosa

1.Komisija na temelju procjene provedene u skladu s člankom 9., a posebno uzimajući u obzir broj ciljanih korisnika, predložene mjere i procjenu troškova, u najkraćem roku procjenjuje i predlaže iznos mogućeg financijskog doprinosa iz EGF-a u granicama raspoloživih sredstava.

2.Stopa sufinanciranja iz EGF-a za ponuđene mjere usklađuje se s najvišom stopom sufinanciranja iz ESF-a plus u predmetnoj državi članici.

3.Ako Komisija na temelju procjene provedene u skladu s člankom 9. zaključi da su ispunjeni uvjeti za financijski doprinos na temelju ove Uredbe, odmah započinje postupak utvrđen u članku 16.

4.Ako Komisija na temelju procjene provedene u skladu s člankom 9. zaključi da nisu ispunjeni uvjeti za financijski doprinos u skladu s ovom Uredbom, odmah obavješćuje državu članicu podnositeljicu zahtjeva.

Članak 15.

Razdoblje prihvatljivosti

1.Rashodi za financijski doprinos iz EGF-a prihvatljivi su od datuma navedenih u zahtjevu u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (j) od kojih predmetna država članica počinje ili treba početi pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima ili snosi administrativne rashode za provedbu EGF-a, u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 4.

2.Država članica prihvatljive mjere iz članka 8. provodi što prije, a najkasnije u roku od 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu odluke o financijskom doprinosu.

3.Razdoblje provedbe je razdoblje koje počinje od datuma navedenih u zahtjevu u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (j) od kojih predmetna država članica počinje pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima i obavljati aktivnosti za provedbu EGF-a, kako je utvrđeno u članku 8., te završava 24 mjeseca nakon stupanja na snagu odluke o financijskom doprinosu.

4.Ako korisnik pristupi tečaju obrazovanja ili osposobljavanja u trajanju od dvije godine ili dulje, rashodi za takav tečaj prihvatljivi su za sufinanciranje iz EGF-a ako su nastali prije roka za podnošenje završnog izvješća iz članka 20. stavka 1., pod uvjetom da su ti troškovi nastali prije isteka tog roka.

5.Rashodi na temelju članka 8. stavka 4. prihvatljivi su do isteka roka za podnošenje završnog izvješća u skladu s člankom 20. stavkom 1.

Članak 16.

Proračunski postupak i izvršenje proračuna

1.Ako Komisija zaključi da su ispunjeni uvjeti za pružanje financijskog doprinosa iz EGF-a, podnosi zahtjev za prijenos u odgovarajuće proračunske linije u skladu s člankom 31. Financijske uredbe.

2.Zahtjevu za prijenos treba priložiti sažetak razmatranja prihvatljivosti zahtjeva.

3.Komisija provedbenim aktom donosi odluku o financijskom doprinosu koja stupa na snagu na dan kad Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju o odobrenju proračunskog prijenosa. Ta odluka predstavlja odluku o financiranju u smislu članka 110. Financijske uredbe.

Članak 17.

Isplata i korištenje financijskog doprinosa

1.Nakon stupanja na snagu odluke o financijskom doprinosu u skladu s člankom 16. stavkom 3. Komisija isplaćuje financijski doprinos predmetnoj državi članici u obliku jednokratne isplate pretfinanciranja u iznosu od 100 %, u načelu u roku od 15 radnih dana. Pretfinanciranje se poravnava kad država članica podnese ovjerenu izjavu o rashodima u skladu s člankom 20. stavkom 1. Nepotrošeni iznos vraća se Komisiji.

2.Financijski doprinos iz stavka 1. provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 63. Financijske uredbe.

3.Detaljne tehničke uvjete financiranja određuje Komisija u odluci o financijskom doprinosu iz članka 16. stavka 3.

4.Pri provedbi mjera iz usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama predmetna država članica može podnijeti prijedlog Komisiji za izmjenu uključenih djelovanja dodavanjem drugih prihvatljivih mjera navedenih u članku 8. stavku 1. točkama (a) i (b) pod uvjetom da su takve izmjene propisno obrazložene i da ukupni iznos nije veći od financijskog doprinosa iz članka 16. stavka 3. Komisija procjenjuje predložene izmjene i, ako se s njima složi, na odgovarajući način mijenja odluku o financijskom doprinosu.

5.Predmetna država članica može preraspodijeliti iznose među proračunskim stavkama utvrđenima u odluci o financijskom doprinosu u skladu s člankom 16. stavkom 3. Ako se pri preraspodjeli iznos jedne ili više od navedenih stavki premaši za više od 20 %, država članica o tome unaprijed obavješćuje Komisiju.

Članak 18.

Upotreba eura

U zahtjevima, odlukama o financijskim doprinosima i izvješćima na temelju ove Uredbe, kao i svim povezanim dokumentima, iznosi se izražavaju u eurima.

Članak 19.

Pokazatelji

1.    Pokazatelji za izvješćivanje o napretku programa prema ostvarivanju ciljeva utvrđenih u članku 3. navedeni su u Prilogu.

2.    Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za države članice.

3.    Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. kako bi prema potrebi izmijenila pokazatelje u Prilogu i omogućila djelotvornu procjenu upotrebe fonda.

Članak 20.

Završno izvješće i zaključak

1.Najkasnije na kraju sedmog mjeseca od isteka razdoblja navedenog u članku 15. stavku 3. predmetna država članica Komisiji podnosi završno izvješće o provedbi financijskog doprinosa, uključujući informacije o:

(a)vrsti mjera i glavnim rezultatima, uz objašnjenje izazova, pouka, sinergija i komplementarnosti s ostalim fondovima Unije te navođenje, kad god je to moguće, komplementarnosti mjera s mjerama koje se financiraju iz drugih programa Unije ili nacionalnih programa u skladu s Okvirom EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja;

(b)nazivima tijela koja provode paket mjera u državi članici;

(c)pokazateljima iz članka 19.;

(d)rezultatima ispitivanja korisnika provedenog šest mjeseci nakon isteka razdoblja provedbe koji obuhvaćaju informacije o uočenim promjenama u zapošljivosti korisnika ili, za one koji su već pronašli posao, pružaju više informacija o kvaliteti pronađenog posla, kao što su promjena radnog vremena, razine odgovornosti ili promjena u visini plaće u usporedbi s prethodnim radnim mjestom, sektor u kojem je osoba pronašla posao te u kojima su ti podaci raščlanjeni prema rodu, dobnoj skupini i razini obrazovanja;

(e)o tome je li poduzeće u kojem se otpuštanja provode, uz iznimku mikropoduzeća i MSP-ova, bilo korisnik državne potpore ili ranijeg financiranja iz Kohezijskog fonda ili strukturnih fondova Unije tijekom prethodnih pet godina;

(f)izjavi kojom se opravdavaju rashodi.

2.Najkasnije na kraju devetnaestog mjeseca od isteka razdoblja navedenog u članku 15. stavku 3. predmetna država članica podnosi jednostavan skup podataka u kojem se informira o dugoročnijem pokazatelju rezultata iz točke (3) Priloga.

3.Najkasnije šest mjeseci nakon primitka svih zahtijevanih informacija u skladu sa stavkom 1. Komisija završava financijski doprinos određivanjem konačnog iznosa financijskog doprinosa iz EGF-a i, prema potrebi, iznosa duga dotične države članice u skladu s člankom 24. Završetak ovisi o podnošenju dugoročnijih pokazatelja rezultata u skladu sa stavkom 2.

Članak 21.

Dvogodišnje izvješće

1.Komisija, do 1. kolovoza 2021. i potom svake dvije godine, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću sveobuhvatno, kvantitativno i kvalitativno izvješće o aktivnostima u protekle dvije godine na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 1309/2013. Izvješće je ponajprije usmjereno na rezultate postignute s pomoću EGF-a i prije svega sadržava informacije povezane s podnesenim zahtjevima, donesenim odlukama, financiranim mjerama, uključujući statističke podatke o pokazateljima utvrđenima u Prilogu i komplementarnost tih mjera s mjerama koje se financiraju iz ostalih fondova Unije, osobito ESF-a plus, i informacije povezane sa završetkom danih financijskih doprinosa te se u njemu dokumentiraju zahtjevi koji su odbijeni ili smanjeni zbog nedostatka odobrenih sredstva ili neprihvatljivosti.

2.Izvješće se prosljeđuje na znanje Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i socijalnim partnerima.

Članak 22.

Evaluacija

1.Svake četiri godine Komisija na vlastitu inicijativu i u bliskoj suradnji s državama članicama provodi evaluaciju financijskih doprinosa iz EGF-a.

2.Rezultati evaluacija iz stavka 1. prosljeđuju se na znanje Europskom parlamentu, Vijeću, Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i socijalnim partnerima. Preporuke iz evaluacija uzimaju se u obzir pri osmišljavanju novih programa u području zapošljavanja i socijalnih pitanja ili daljnjem razvoju postojećih programa.

3.Evaluacije iz stavka 1. obuhvaćaju relevantne statističke podatke o financijskim doprinosima raščlanjene prema državama članicama.

4.Kako bi učinkovito procijenila napredak EGF-a u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. radi izmjene Priloga kako bi se prema potrebi revidirali ili dopunili pokazatelji i radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

Članak 23.

Upravljanje i financijski nadzor

1.Ne dovodeći u pitanje odgovornost Komisije za izvršenje općeg proračuna Unije, države članice preuzimaju odgovornost za upravljanje mjerama koje se podupiru iz EGF-a te za financijsku kontrolu tih mjera. Koraci koje poduzimaju uključuju:

(a)provjeru da su uspostavljeni aranžmani upravljanja i kontrole te da se provode na način koji osigurava da se sredstva Unije koriste na učinkovit i pravilan način, u skladu s načelom dobroga financijskog upravljanja;

(b)osiguravanje da je slanje podataka o praćenju obvezan uvjet u ugovorima s tijelima koja pružaju usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama;

(c)provjeru jesu li financirane mjere pravilno provedene;

(d)osiguravanje da su rashodi, koji su financirani na temelju provjerljive prateće dokumentacije, zakoniti i pravilni;

(e)sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, uključujući prijevaru, i povrat nepropisno isplaćenih iznosa, prema potrebi sa zateznim kamatama. Države članice obavješćuju Komisiju o nepravilnostima uključujući prijevaru.

2.Za potrebe članka [63. stavka. 3.?] Financijske uredbe države članice određuju tijela odgovorna za upravljanje mjerama koje se podupiru iz EGF-a i njihovu kontrolu. Ta tijela Komisiji dostavljaju informacije navedene u [članku 63. stavcima 5., 6. i 7. ?] Financijske uredbe o provedbi financijskog doprinosa pri podnošenju završnog izvješća iz članka 20. stavka 1. ove Uredbe.

Ako su tijela imenovana u skladu s Uredbom (EU) br. 1309/2013 dostavila dovoljna jamstva da su plaćanja zakonita i pravilna te ispravno obračunata, predmetne države članice mogu obavijestiti Komisiju da se ta tijela potvrđuju u skladu s ovom Uredbom. U tom slučaju predmetna država članica navodi koja su tijela potvrđena i koja je njihova funkcija.

3.Države članice provode potrebne financijske ispravke kada se utvrde nepravilnosti. Ispravci koje provode države članice sastoje se od opoziva cijelog ili dijela financijskog doprinosa. Države članice osiguravaju povrat svakog iznosa koji je neopravdano isplaćen zbog utvrđene nepravilnosti, vraćaju ga Komisiji, a ako predmetna država članica iznos ne otplati u odobrenom roku, naplaćuju se zatezne kamate.

4.U skladu sa svojom odgovornošću za izvršavanje općeg proračuna Unije Komisija poduzima sve potrebne mjere kako bi provjerila jesu li financirana djelovanja provedena u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Država članica podnositeljica zahtjeva odgovorna je za osiguravanje postojanja sustava upravljanja i nadzora koji dobro funkcioniraju. Komisija se mora uvjeriti da su takvi sustavi uspostavljeni.

U tom smislu, ne dovodeći u pitanje ovlasti Revizorskog suda ili provjere koje država članica provodi u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima, dužnosnici ili službenici Komisije mogu izvršavati provjere na terenu, uključujući provjeru uzoraka, u pogledu mjera koje se financiraju iz EGF-a, uz prethodnu najavu od najmanje jednoga radnog dana. Komisija obavješćuje državu članicu podnositeljicu zahtjeva s ciljem dobivanja sve potrebne pomoći. Dužnosnici ili službenici dotične države članice mogu sudjelovati u takvim provjerama.

5.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. kako bi dopunila stavak 1. točku (e) određivanjem kriterija za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koji se trebaju prijaviti i podataka koji se trebaju dostaviti.

6.Komisija donosi provedbeni akt o određivanju formata kojim se treba služiti za izvješćivanje o nepravilnostima u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 26. stavka 2. radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.

7.Države članice tijekom razdoblja od tri godine od završetka financijskog doprinosa primljenog iz EGF-a Komisiji i Revizorskom sudu osiguravaju dostupnost svih popratnih dokumenata koji se odnose na nastale rashode.

Članak 24.

Povrat financijskog doprinosa

1.U slučajevima kad su stvarni troškovi usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama manji od iznosa financijskog doprinosa u skladu s člankom 16. Komisija osigurava povrat odgovarajućeg iznosa nakon što je predmetnoj državi članici omogućeno da dostavi primjedbe.

2. Ako nakon dovršetka potrebnih provjera zaključi da država članica ne ispunjava obveze iz odluke o financijskom doprinosu ili obveze iz članka 23. stavka 1., Komisija predmetnoj državi članici omogućuje da dostavi primjedbe. Ako ne dođe do dogovora, Komisija donosi odluku provedbenim aktom kako bi izvršila zahtijevane financijske ispravke opozivom cijelog ili dijela doprinosa iz EGF-a za predmetnu mjeru. Odluka se donosi u roku od 12 mjeseci nakon primitka primjedbi od države članice. Predmetna država članica osigurava povrat svakog iznosa koji je neopravdano isplaćen zbog utvrđene nepravilnosti, a ako država članica podnositeljica zahtjeva iznos ne otplati u odobrenom roku, naplaćuju se zatezne kamate.

Članak 25.
Postupak delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. stavka 3. i članka 23. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19. stavka 3. i članka 23. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 19. stavka 3. i članka 23. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 26.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 27.

Prijelazne odredbe

Uredba (EU) br. 1309/2013 nastavlja se primjenjivati na zahtjeve podnesene do 31. prosinca 2020. Primjenjuje se do zaključenja pojedinačnih predmeta.

Članak 28.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se na sve zahtjeve podnesene od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA PRIJEDLOGE

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

◻ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 37  

☑ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke, „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

☑ Ograničeno trajanje

–☑    na snazi od 1.1.2021.

–☑    financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. do 2031. za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 38  

☑ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–☑ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–◻    putem izvršnih agencija

☑ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za ostale administrativne rashode cjelokupna globalna omotnica prikazana je u zakonodavnom financijskom izvještaju za ESF+.

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–☑    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

◻    na vlastita sredstva

◻    na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda ◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    SL L 406, 30.12.2006., str. 1.

(2)    COM(2008) 800 final, 26.11.2008.

(3)    Uredba (EZ) br. 546/2009, SL L 167, 29.6.2009., str. 26.

(4)    Uredba (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.

(5)     https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr .

(6)    Tijekom razdoblja financiranja 2007.–2013. prag je prvotno bio 1 000 otpuštenih radnika. Niži prag od 500 otpuštenih radnika nije uzrokovao veliko povećanje zahtjeva tijekom razdoblja financiranja 2014.–2020. Međutim, u nekim se zahtjevima pozvalo na izvanredne okolnosti, a zahtjev se temeljio na manjem broju otpuštenih radnika jer su ta otpuštanja imala znatan učinak na predmetnu regiju.

(7)    Upotreba fonda za pomoć u kriznim situacijama ovisi o broju hitnih slučajeva koje je teško predvidjeti. Dođe li zbog snažnog pada gospodarske aktivnosti do potpune upotrebe, moguće posljedice trebale bi se raspraviti tijekom revizije višegodišnjeg financijskog okvira.

(8)    https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/communication-new-modern-multiannual-financial-framework_en.pdf

(9)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja” (COM(2013) 882 final, 13.12.2013.).

(10)    Izvješće Komisije o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) (COM(2018) 297 final, 16.5.2018.) i priložen Radni dokument službi Komisije o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) (SWD(2018)192 final, 16.5.2018.).

(11)

   Vidjeti studiju kojom se podupire procjena učinka ulaganja u ljudski kapital, GU EMPL (u tijeku): Integraciju EGF-a u okvir drugih fondova Glavne uprave EMPL razni dionici uključeni u upravljanje EGF-om uglavnom ne smatraju poželjnom.

(12)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.

(13)    SL C , , str. .

(14)    SL C , , str. .

(15)     https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr .

(16)     http://eu-un.europa.eu/eu-response-2030-agenda-sustainable-development-sustainable-european-future/ .

(17)     https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld .

(18)    https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/communication-new-modern-multiannual-financial-framework_en.pdf

(19)     https://ec.europa.eu/commission/white-paper-future-europe-reflections-and-scenarios-eu27_hr .

(20)     https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-harnessing-globalisation_hr .

(21)     https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-future-eu-finances_hr .

(22)    KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (COM(2013) 882 final, 13.12.2013.).

(23)    Uredba (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavljanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji ( SL L 406, 30.12.2006., str. 1. ).

(24)    Uredba (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1927/2006 o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji ( SL L 167, 29.6.2009., str. 26. ).

(25)    Uredba (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.

(26)    COM(2018) 297 final i prateći SWD(2018) 192 final.

(27)    Radni dokument službi Komisije SWD(2018) 171 final i prilog COM(2018) 321 final.

(28)    SL L […], […], str. […].

(29)    Upućivanje treba ažurirati .

(30)    Upućivanje treba ažurirati.

(31)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(32)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(33)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(34)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(35)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(36)    Upućivanje treba provjeriti/ažurirati: Direktiva Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje ( SL L 225, 12.8.1998., str. 16. ).

(37)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(38)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(39)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva

(40)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(41)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(42)    Prethodno navedene brojke najveći su iznosi koji su svake godine dostupni Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji

(43)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(44)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(45)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(46)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(47)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,30.5.2018.

COM(2018) 380 final

PRILOG

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF)

PRILOG

Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata s obzirom na zahtjeve za doprinos iz EGF-a

Svi osobni podaci 1 raščlanjuju se po spolu (ženski, muški, nebinarni).

(1)Zajednički pokazatelji ostvarenja za korisnike

–nezaposleni*;

–neaktivni*,

–zaposleni*,

–samozaposleni*,

–mlađi od 30 godina*,

–stariji od 54 godine*,

–s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)*,

–s višim srednjim (ISCED 3) ili visokoškolskim obrazovanjem (ISCED 4)*,

–s tercijarnim obrazovanjem (ISCED 5–8)*.

Ukupan broj korisnika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom 2 .

Ti podaci o korisnicima koji sudjeluju u mjerama koje se sufinanciraju iz EGF-a trebaju se navesti u završnom izvješću kako je navedeno u članku 20. stavku 1.

(2)Zajednički pokazatelji rezultata za korisnike

–postotak korisnika EGF-a koji su zaposleni (raščlanjeno prema vrsti ugovora o radu: puno/nepuno radno vrijeme, na određeno/neodređeno) i samozaposleni, šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe*,

–postotak korisnika EGF-a koji stječu kvalifikaciju šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe*,

–postotak korisnika EGF-a koji se obrazuju ili osposobljavaju šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe*.

Ti se podaci trebaju navesti u završnom izvješću kako je navedeno u članku 20. stavku 1. te prikupiti u obliku podataka koje šalju nadležna tijela države članice i putem ispitivanja korisnika (kako je navedeno u članku 20. stavku 1. točki (d)). Ti podaci trebaju obuhvaćati izračunani ukupni broj korisnika kako je naveden u okviru zajedničkih pokazatelja ostvarenja (1). Postoci će se stoga također odnositi na taj izračunani ukupni broj.

(3)Zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata za korisnike

–postotak korisnika EGF-a koji su zaposleni, uključujući samozaposlene, 18 mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe navedenog u odluci o financiranju*.

Ti podaci trebaju biti dostupni do kraja devetnaestog mjeseca nakon završetka razdoblja provedbe. Ti bi podaci trebali obuhvaćati izračunani ukupni broj korisnika kako je naveden u okviru zajedničkih pokazatelja ostvarenja (1). Postoci će se stoga također odnositi na taj izračunani ukupni broj. Za veće slučajeve kojima je obuhvaćeno više od 1 000 korisnika podaci se alternativno mogu prikupiti na temelju reprezentativnog uzorka ukupnog broja korisnika kako je naveden kao pokazatelj ostvarenja (1).

(1)    Upravljačka tijela trebaju uspostaviti sustav koji bilježi i pohranjuje podatke o pojedinačnim sudionicima u elektroničkom obliku. Načini obrade podataka koji se primjenjuju u državama članicama trebaju biti u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.), a posebno njezinim člancima 4., 6. i 9. Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679. Njihova je obrada potrebna za usklađenost s pravnom obvezom kojoj podliježe voditelj obrade (članak 6. stavak 1. točka (c) Uredbe (EU) 2016/679).

(2)    Nezaposleni, neaktivni, zaposleni, samozaposleni.