EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.3.2018.

COM(2018) 146 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo

1. Uvod

Europsko vijeće održat će 22. i 23. ožujka 2018. raspravu o oporezivanju digitalnog gospodarstva. U Komunikaciji Komisije o pravednom i učinkovitom sustavu oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište, objavljenoj u rujnu 2017. 1 , navedena su ključna pitanja i ciljevi u pogledu oporezivanja digitalnog gospodarstva. Komisija sada predstavlja prijedloge za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog standarda za digitalno gospodarstvo. Prijedlog predstavlja na poziv Europskog vijeća, koje je istaknulo „potrebu za učinkovitim i pravednim sustavom oporezivanja primjerenim digitalnom dobu” i pozdravilo predstavljanje prijedloga Komisije početkom 2018. 2  

Digitalno gospodarstvo mijenja način na koji komuniciramo, trošimo i poslujemo. Prelazak na digitalnu tehnologiju društvu donosi brojne koristi. Kako bi se u potpunosti ostvario njegov potencijal, Komisija je jedinstveno digitalno tržište postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta 3 . Uspostavom jedinstvenog digitalnog tržišta osigurat će se da Europska unija zadrži vodeći položaj u svjetskom digitalnom gospodarstvu, što će pružiti nove prilike za inovacije i pomoći europskim poduzećima da rastu na svjetskoj razini. Njime bi se trebao ostvariti doprinos europskom gospodarstvu u vrijednosti 415 milijardi EUR te potaknuti stvaranje radnih mjesta, rast, konkurentnost, ulaganja i inovacije. Pod pretpostavkom da je pravodobno uspostavljen odgovarajući okvir politika i zakonodavni okvir, vrijednost podatkovnog gospodarstva u EU-u narast će na 739 milijardi EUR do 2020., što je vrijednost od otprilike 4 % ukupnog EU-ova BDP-a 4 . U okviru digitalizacije povećat će se prekogranične prilike čak i za najmanja poduzeća.

Živimo u dobu u kojem korisnici digitalnih usluga imaju sve veću ulogu u stvaranju vrijednosti, bili oni svjesni toga ili ne. Korisnici pružaju podatke, dijele znanje i sadržaj te omogućuju šire i raznolikije mreže. Sve navedeno dodaje golemu vrijednost današnjem gospodarstvu, koje će u budućnosti samo rasti. Na dijagramu u nastavku prikazana je intenzivna priroda aktivnosti korisnika u digitalnog gospodarstvu.

Digitalna poduzeća rastu znatno brže nego gospodarstvo općenito i najveća digitalna poduzeća imaju golem broj korisnika i potrošača u EU-u. Primjerice 42 % Europljana korisnici su Facebooka. Iako je većina internetskih stranica u digitalnom gospodarstvu usmjerena na lokalno područje (pristupa im se samo iz jedne zemlje), veliki dio prometa pripada znatno manjem broju globalnih internetskih stranica. U proteklih je sedam godina prosječni godišnji rast prihoda u vodećim digitalnim poduzećima iznosio oko 14 %, u usporedi s 3 % kad je riječ o poduzećima u sektoru informacijske tehnologije i telekomunikacija te 0,2 % kad je riječ o ostalim multinacionalnim poduzećima 5 . To je pozitivan pokazatelj dinamičnosti i potencijala u tom sektoru.

Pravedno i djelotvorno oporezivanje je ključno za potporu jedinstvenom digitalnom tržištu u ostvarenju njegova potencijala. Važno je ostvariti ažurirano okružje oporezivanja u kojem se digitalne aktivnosti prepoznaju u njihovim pravim vrijednostima i u okviru kojeg poduzeća usmjerena na digitalno poslovanje uživaju pogodnosti predvidivog i pravednog poslovnog okruženja. Oporezivanje ima ključnu ulogu u gospodarskom i socijalnom modelu EU-a. Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja izvor je prihoda za javne usluge, a njime se istodobno pruža potpora gospodarskom rastu i konkurentnosti poduzeća u EU-u. Suočeni sa sve većim nejednakostima i osjećajem nedostatka socijalne pravde, građani EU-a zahtijevaju od država članica i Komisije da poduzmu mjere za povećanje pravednosti sustava oporezivanja. Svi porezni obveznici moraju platiti svoj doprinos kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za poduzeća koji su ključni za uspjeh jedinstvenog tržišta te kako bi se zaštitio europski socijalni model na koji se građani oslanjaju.

Jedan je od prioriteta ove Komisije od početka njezina mandata povećati pravednost i učinkovitost sustava oporezivanja u EU-u 6 . EU je imao ključnu ulogu u globalnoj revoluciji u poreznoj transparentnosti 7 , donio je obvezujuća pravila kako bi se uklonili nedostaci koji olakšavaju izbjegavanje plaćanja poreza 8 , poduzeo je mjere u pogledu poreznih oaza 9 te je donio ažurirani okvir PDV-a prilagođen trenutačnoj situaciji 10 . Komisija je na temelju pravila o državnim potporama poduzela mjere za suzbijanje povlaštenog poreznog tretmana poduzeća koja sudjeluju u praksama poreznog planiranja. Usto, Komisija je predložila novi konkurentan, pravedan i čvrst okvir za oporezivanje poduzeća na jedinstvenom tržištu 11 . Komisija je ujedno predložila mjere za dodatno promicanje transparentnosti kojima se od multinacionalnih poduzeća zahtijeva da objave iznos poreza koji plaćaju u EU-u (javno izvješćivanje po zemljama) 12 . Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da pokažu veliku odlučnost na ovom važnom prijedlogu i olakšaju njegovo brzo donošenje.

Međutim, neka su pitanja ostala neriješena. Konkretno, zbog brze transformacije svjetskog gospodarstva prouzročene digitalizacijom stvoren je novi pritisak na sustave poreza na dobit na razini EU-a i na međunarodnoj razini. Novi poslovni modeli trebali bi podržati poduzetništvo i istodobno osigurati ravnopravne uvjete. Na svim razinama oblikovanja politika nužno je osigurati jednostavnost regulatornog okruženja kojim će se podržati poduzetnici, posebno MSP-ovi. Kako je istaknuto u Komisijinu dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije 13 predstavljenom u svibnju 2017., to ne znači protekcionizam, deregulaciju i „utrku prema dnu”, nego pametnu regulaciju. Vlade moraju osigurati da porezna politika ostane relevantna u kontekstu digitalizacije i novih poslovnih modela te da poduzeća plaćaju poreze na mjestu na kojem se odvijaju gospodarske aktivnosti. Prijedlozi koje Komisija danas predstavlja su uravnotežen i proporcionalan odgovor na ta pitanja.

2. Prilagodba sustava poreza na dobit trgovačkih društava 21. stoljeću: predstojeći izazovi

2.1. Zastarjela pravila o oporezivanju dobiti

Poduzeća koja su uključena u digitalne aktivnosti, kao i sva druga, moraju podnijeti svoj dio poreznog opterećenja koje je potrebno za financiranje javnih usluga na koje se oslanjaju. Ipak, to trenutačno nije tako. Poduzeća koja imaju znatnu digitalnu prisutnost u određenoj državi članici mogu iskoristiti njezine javne usluge i tržišnu infrastrukturu, kao što su pravosudni sustav i visoka razina povezivosti u toj državi članici, ali toj državi ne plaćaju porez ako u njoj nemaju i znatnu fizičku prisutnost. Poduzeća čije poslovanje uglavnom obuhvaća digitalne aktivnosti imaju manju potrebu za fizičkom prisutnošću pri poslovanju u inozemstvu: samo 50 % najvećih digitalnih multinacionalnih poduzeća ima povezane subjekte u inozemstvu, u usporedbi s 80 % najvećih tradicionalnih multinacionalnih poduzeća 14 .

Međunarodno je dogovoreno načelo da bi se dobit trebala oporezivati tamo gdje se stvara vrijednost 15 . Međutim, važeća porezna pravila osmišljena su početkom dvadesetog stoljeća za tradicionalna poduzeća. Većinom se temelje na fizičkoj prisutnosti i nisu osmišljena kako bi obuhvatila poslovne modele koji se ponajprije oslanjaju na nematerijalnu imovinu, podatke i znanje. U njima se ne uzimaju u obzir poslovni modeli u kojima poduzeća mogu pružiti digitalne usluge u određenoj zemlji, iako nisu fizički prisutna u njoj. U današnjim se pravilima ne uvažavaju ni novi načini stvaranja dobiti u digitalnom svijetu. Na primjer, otežano je uzeti u obzir vrijednost ostvarenu na temelju nematerijalne imovine, kao što su patenti i algoritmi, koja se jednostavno može premjestiti u jurisdikcije s niskim porezima ili u one bez poreza. Osim toga, u pravilima se ne uvažava uloga korisnika u stvaranju vrijednosti za digitalna poduzeća pružanjem podataka i sadržaja ili činjenica da su korisnici sastavni dijelovi mreža na kojima se temelje brojni digitalni poslovni modeli. Sve to znači izostanak poveznice između mjesta na kojem se stvara vrijednost i mjesta na kojem se plaćaju porezi.

Posljedica toga je da je stopa poreza koju plaćaju poduzeća s digitalnim poslovnim modelima za više od polovine manja od one koju plaćaju poduzeća s tradicionalnim poslovnim modelima, s prosječnom efektivnom poreznom stopom od 9,5 % u usporedbi s onom od 23,2 % 16 . To se djelomično može pripisati zastarjelom poreznom sustavu, a djelomično poticajima koje države dodjeljuju digitalnim poduzećima radi potpore razvoju tog sektora usmjerenog na budućnost. U određenim slučajevima porezno opterećenje može se dodatno smanjiti strategijama agresivnog poreznog planiranja. To dovodi do neuravnoteženog sustava u kojem su tradicionalna poduzeća u nepovoljnijem položaju. Nastaje i neravnoteža među digitalnim poduzećima koja posluju isključivo na domaćem tržištu i onih koja posluju u različitim jurisdikcijama, Time se dovodi u pitanje održivost poreznih osnovica država članica te su druga poduzeća i porezni obveznici suočeni s većim poreznim opterećenjem na štetu socijalne pravednosti.

Javnost i poduzeća itekako su svjesni problema koji nastaju zbog tih zastarjelih poreznih pravila. Gotovo tri četvrtine ispitanika u Komisijinu nedavnom javnom savjetovanju složilo se da digitalna poduzeća zbog važećih međunarodnih poreznih pravila mogu iskoristiti određene povlaštene porezne režime i smanjiti svoje porezne doprinose. Ukupno 82 % ispitanika smatralo je da nešto treba poduzeti kad je riječ o važećim međunarodnim poreznim pravilima u pogledu digitalnog gospodarstva 17 .

2.2. Potreba za međunarodnim rješenjem

Digitalno gospodarstvo nadilazi granice i na međunarodnoj se razini sve više prepoznaje potreba za novim poreznim okvirom koji ide ukorak s digitalnim poslovnim modelima. Komisija čvrsto vjeruje da rješenje u konačnici mora biti globalno. To je u skladu s potrebom za boljim svladavanjem globalizacije odgovarajućim globalnim upravljanjem i globalnim pravilima. Komisija blisko surađuje s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi pružila potporu razvoju međunarodnog rješenja. Međutim, napredak na međunarodnoj razini je otežan zbog složenosti problema i niza pitanja za koja treba ponuditi rješenja.

Stoga Komisija usporedo s međunarodnim raspravama i nastavljajući se na svoju komunikaciju iz rujna sada predlaže rješenje na razini EU-a. Na taj će se način dodatno potaknuti međunarodne rasprave pružanjem jasnog primjera kako se načela o kojima se raspravlja na međunarodnoj razini mogu oblikovati u moderan, pravedan i učinkovit okvir oporezivanja primjeren digitalnom dobu. Budući da su EU i njegove države članice prvi pokretači prijedloga za donošenje sveobuhvatnog rješenja za probleme i za umanjenje neposrednih rizika, imat će vodeću ulogu u oblikovanju globalnog rješenja.

3. Održivo oporezivanje u digitalnom dobu: sveobuhvatno rješenje u sustavu oporezivanja dobiti

Jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a potreban je stabilan porezni okvir koji ide ukorak s digitalnim poslovnim modelima. Na taj bi se način trebale potaknuti inovacije pružanjem stabilne okoline u kojoj poduzeća mogu ulagati i svim bi se dionicima ujedno trebao omogućiti pristup novoj dinamici na tržištu u skladu s pravednim i uravnoteženim uvjetima. Poreznim okvirom trebala bi se osigurati porezna sigurnost za poslovna ulaganja i spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja ili novi nedostaci u poreznom zakonodavstvu koji nastaju na jedinstvenom tržištu. Usto, državama članicama trebali bi se osigurati održivi porezni prihodi.

Komisija zbog toga predlaže sveobuhvatno rješenje za problem oporezivanja digitalnog gospodarstva, koje uključuje tri glavne sastavnice.

3.1. Nova direktiva o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti

Prva je sastavnica sveobuhvatnog rješenja direktiva u kojoj su utvrđena pravila povezana s oporezivanjem dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti. Direktivom se pruža rješenje u okviru važećeg sustava poreza na dobit , rješavanjem pitanja „mjesta oporezivanja” i „što oporezivati” u digitalnom gospodarstvu.

Direktivom se predlaže da poduzeća moraju plaćati porez u državama članicama u kojima imaju znatnu digitalnu prisutnost, čak i ako u njima nemaju fizičku prisutnost. To bi se definiralo na temelju prihoda ostvarenih od pružanja digitalnih usluga, broja internetskih korisnika ili broja poslovnih ugovora za digitalne usluge. Ti bi pragovi osigurali da se znatne razine digitalne aktivnosti uzmu u obzir pri određivanju zemlje u kojoj bi se poduzeće trebalo oporezivati, a izbjeglo bi se nerazmjerno porezno opterećenje za mala i srednja poduzeća.

Direktivom se usto utvrđuju nova pravila raspodjele dobiti digitalnih poduzeća. U Direktivi se kao temelj predlažu postojeća načela određivanja transfernih cijena i propisuje da se pri raspodjeli dobiti digitalnih poduzeća trebaju u obzir uzeti specifični načini na koje digitalne aktivnosti dovode do stvaranja vrijednosti, primjenom kriterija kao što su podaci i korisnici.

3.2. Uključivanje načela u prijedlog zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit

Drugi je važan čimbenik sveobuhvatnog rješenja koje je predložila Komisija uključiti odredbe prijedloga direktive u prijedlog zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit. Komisija je spremna surađivati s državama članicama u razmatranju mogućih načina kojima se to može postići. Izmjene koje je predložio Europski parlament u izvješćima o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit dobar su temelj za daljnji rad 18 .

Kombinacijom nove direktive o digitalnoj prisutnosti i izmjene zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit osigurat će se da se u sustave poreza na dobit trgovačkih društava u državama članicama i u prijedlog zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit na razini EU-a uvedu pravila kojima će se riješiti problemi oporezivanja digitalnog gospodarstva.

3.3. Primjena rješenja na globalnoj razini

U svakom rješenju koje se predloži na razini EU-a mora se ujedno u obzir uzeti globalna dimenzija. Ti prijedlozi su Komisijin doprinos oblikovanju rješenja na temelju konsenzusa koji OECD želi postići do 2020. Oni su primjer načina na koji se načela o kojima se raspravlja na međunarodnoj razini mogu provesti u praksi.

Kad god je to moguće, rješenje EU-a trebalo bi se proširiti na odnose s trećim zemljama kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti između poduzeća u EU-u i onih izvan njega. To bi se trebalo ostvariti ugovorima država članica o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Stoga će Komisija zajedno s prijedlogom direktive državama članicama dati preporuku da prilagode svoje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan EU-a u skladu s predloženom Direktivom.

Komisija je spremna pomoći državama članicama da zauzmu zajednički pristup u pregovorima o izmjenama svojih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan EU-a. Komisija je spremna pomoći Vijeću da utvrdi prioritetne jurisdikcije za pregovore i da, ako Vijeće tako odluči, obavi preliminarne razgovore s jurisdikcijama izvan EU-a o postupku dogovaranja izmjena u njihovim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državama članicama. Time bi se spriječio niz različitih pristupa koji bi mogli narušiti ravnopravne uvjete i stvoriti nove nedostatke u sustavu oporezivanja.

Okosnice pravednog oporezivanja digitalnog gospodarstva

4. Upravljanje neposrednim rizikom od fragmentacije: privremena mjera oporezivanja određenih prihoda od digitalnih usluga

Postizanje sporazuma o strukturnom rješenju i njegova provedba potrajat će, posebno kad je riječ o širenju načela na ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan EU-a. Međutim, države članice pod sve su većim političkim pritiskom da poduzmu hitne mjere u pogledu oporezivanja digitalnog gospodarstva kako bi se zaštitili prihodi i osigurali ravnopravni tržišni uvjeti. Sve više država članica već poduzima jednostrane mjere. Jednostrane mjere neizravnog oporezivanja planiraju se ili provode u 10 država članica. Ostala nacionalna porezna tijela smatraju da bi postojeća situacija mogla prouzročiti daljnje neusklađene mjere 19 .

Jedinstveno tržište EU-a izloženo je riziku od daljnje fragmentacije zbog mnoštva različitih pristupa oporezivanju digitalnog gospodarstva, što uzrokuje dodatne prepreke i pravnu nesigurnost za poduzeća te narušava natjecanje na jedinstvenom tržištu. Moglo bi dovesti i do novih nedostataka koji bi mogli olakšati izbjegavanje poreza. Sve bi to bilo štetno za konkurentnost EU-a i pravedno oporezivanje. Neusklađene nacionalne mjere smanjuju mogućnost usklađivanja zajedničkog pristupa EU-a.

Zbog toga je nužno pronaći privremeno rješenje na razini EU-a. Takvim bi se rješenjem trebala spriječiti fragmentacija jedinstvenog tržišta i povećati pravednost te istodobno omogućiti državama članicama očuvanje njihovih prihoda i potaknuti napredak prema sveobuhvatnijem rješenju. Zbog toga bi se privremeno rješenje primjenjivalo samo do donošenja sveobuhvatnog rješenja na međunarodnoj razini.

Komisija stoga predlaže privremeni porez na digitalne usluge na razini EU-a. Predložena je mjera vrlo specifičnog područja primjene. Usmjerena je na aktivnosti u kojima postoje velike razlike između stvorenih vrijednosti i sposobnosti država članica da ih oporezuju, odnosno aktivnosti u kojima sudjelovanje korisnika i njihovi doprinosi imaju ključnu ulogu u stvaranju vrijednosti. Predloženi porez na digitalne usluge primjenjivao bi se uz stopu od 3 % na bruto godišnje prihode od određenih digitalnih usluga u EU-u, kojem bi porezni obveznik podlijegao u državama članicama u kojima se nalaze korisnici koji se koriste tom uslugom. Procjenjuje se da bi se porezom na digitalne usluge prikupilo otprilike 3 EUR godišnje na razini EU-a, što bi poboljšalo održivost javnih financija EU-a i nacionalnih javnih financija 20 .

Porez na digitalne usluge primjenjivao bi se na prihode od dviju glavnih vrsta digitalnih usluga. Zajedničko svojstvo takvih usluga je da se za stvaranje prihoda uvelike oslanjaju na iskorištavanje doprinosa korisnika ili prikupljenih podataka o korisnicima. Budući da se te usluge obično pružaju na daljinu, pružatelj usluga ne mora imati fizički nastan u jurisdikciji u kojoj se nalaze korisnici i u kojoj se stoga stvara vrijednost. Stoga se tim novim porezom želi prenijeti prava oporezivanja na te jurisdikcije. Njime bi se obuhvatile usluge koje se sastoje od stavljanja oglašavanja na digitalnim sučeljima. Usto, porezom bi bila obuhvaćena posrednička digitalna sučelja ili mjesta trgovanja čija je glavna svrha omogućiti izravnu interakciju među korisnicima (na primjer aplikacije ili stranice za prodaju između pojedinaca). Uvođenjem pragova osiguralo bi se da porez nema negativan utjecaj na mala poduzeća ili poduzeća u nastajanju. U Direktivi se predlaže i uspostavljanje jedinstvene kontaktne točke za pojednostavnjivanje postupka za poduzeća.

Komisija je pri izradi privremenog rješenja uzela u obzir elemente utvrđene u prijelaznom izvješću OECD-a 21 predstavljenom ministrima financija skupine G20, kao i postojeće prakse država članica.

5. Zaključak

Digitalizacija je uzrok brze i radikalne transformacije svjetskog gospodarstva. Kako bi se u potpunosti iskoristile pogodnosti koje pruža digitalizacija i kako bi se riješili mogući problemi koje ona donosi za sustave oporezivanja država članica, ključno je da se poduzmu mjere za prilagodbu našeg sustava poreza na dobit digitalnom dobu.

Prijedlozima koje je Komisija danas iznijela pruža se sveobuhvatan strukturni odgovor na pitanje oporezivanja digitalnog gospodarstva u EU-u i potpora državama članicama u proširenju tog rješenja na jurisdikcije izvan EU-a. Usto se pruža i jednostavno privremeno rješenje za postojeće rizike fragmentacije jedinstvenog tržišta i spriječila daljnja neusklađenost u međuvremenu do postizanja dogovora o sveobuhvatnom rješenju i njegove provedbe.

Komisija stoga poziva države članice da što prije postignu dogovor o današnjim prijedlozima kako bi poduzeća, tijela uprave, građani i europsko gospodarstvo mogli imati korist od jedinstvenog i suvremenog poreznog okvira za digitalno gospodarstvo. Ti bi prijedlozi trebali biti zajednička osnovica na kojoj bi se temeljili međunarodni rad EU-a i država članica na oporezivanju digitalnog gospodarstva koji je u tijeku i doprinos uspješnom završetku tog rada.

(1)

COM(2017) 547 final.

(2)

Sastanak Europskog vijeća (19. listopada 2017.) – Zaključci (dok. EUCO 14/17). i

Zaključci Vijeća (5. prosinca 2017.) – Odgovor na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva (FISC 346 ECOFIN 1092).

(3)

  https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/shaping-digital-single-market

(4)

  https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/building-european-data-economy  

(5)

SWD(2018) 81 final.

(6)

Vidjeti Prilog za sažetak inicijativa o oporezivanju.

(7)

Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376, Direktiva Vijeća (EU) 2016/881, Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258, COM(2016) 198 final i COM(2017) 335 final.

(8)

Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 i Direktiva Vijeća (EU) 2017/952.

(9)

  http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2017/12/05/taxation-council-publishes-an-eu-list-of-non-cooperative-jurisdictions/

http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2018/01/23/taxation-eight-jurisdictions-removed-from-eu-list/

(10)

Direktiva o PDV-u na e-trgovinu, prijedlog je donijela Komisija 1. prosinca 2016. (COM(2016) 757 final), a direktivu je donijelo Vijeće 5. prosinca 2017. (DIREKTIVA VIJEĆA (EU) 2017/2455).

(11)

COM(2016) 685 final i COM(2016) 683 final.

(12)

 COM(2016) 0198 final.

(13)

  https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-globalisation_hr.pdf  

(14)

Na temelju metodologije iz četvrtog poglavlja Izvješća UNCTAD-a o ulaganjima u svijetu za 2017.  (str. 174.–175.).

(15)

Projekt borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (2013.) koji vode OECD i skupina G20.

(16)

SWD(2018) 81 final.

(17)

Detaljan sažeti prikaz rezultata naveden je u Prilogu 2. procjeni učinka priloženoj prijedlozima (SWD(2018) 81 final).

(18)

Zakonodavna Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2016) 0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS)) i

Zakonodavna Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016) 0683 – C8-0471/2016 – 2016/0336(CNS)).

(19)

Na Komisijino savjetovanje odgovorila je 21 država članica, od kojih je 15 smatralo da bi zbog postojećeg stanja neke države članice mogle prihvatiti jednostrane mjere.

(20)

Dio ostvarene imovinske koristi mogao bi biti namijenjen proračunu EU-a, primjerice, u kontekstu odluke o vlastitim sredstvima za razdoblje sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira.

(21)

 OECD (2018.), Izazovi oporezivanja koji proizlaze iz digitalizacije – Prijelazno izvješće 2018: uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), OECD Publishing, Pariz. http://dx.doi.org/10.1787/9789264293083-en  

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.3.2018.

COM(2018) 146 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo

Prilog – Inicijative o oporezivanju: Trenutačno stanje