Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document E2013C0303

    Odluka Nadzornog tijela EFTA-e br. 303/13/COL od 10. srpnja 2013. o Programu Fonda za zakupljene letove za sjevernu Norvešku (Norveška)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2013/303(2)/oj

    10.4.2014   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 107/69


    ODLUKA NADZORNOG TIJELA EFTA-E

    br. 303/13/COL

    od 10. srpnja 2013.

    o Programu Fonda za zakupljene letove za sjevernu Norvešku (Norveška)

    NADZORNO TIJELO EFTA-E („TIJELO”),

    UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”), a posebno njegov članak 61. i Protokol 26.,

    UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda („Sporazum o nadzoru i sudu”), a posebno njegov članak 24.,

    UZIMAJUĆI U OBZIR Protokol 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu („Protokol 3.”), a posebno dio I. članak 1. stavak 2. i dio II. članak 6. i članak 7. stavak 4.,

    budući da:

    I.   ČINJENICE

    1.   Postupak

    (1)

    U dopisu od 2. svibnja 2012., na temelju pretprijavnih razgovora s Tijelom, norveška nadležna tijela prijavila su Program Fonda za zakupljene letove za sjevernu Norvešku, u skladu s dijelom I. člankom 1. stavkom 3. Protokola 3 (1).

    (2)

    U dopisu od 27. lipnja 2012. (2) Tijelo je obavijestilo norveška nadležna tijela da je odlučilo pokrenuti službeni istražni postupak utvrđen dijelom I. člankom 1. stavkom 2.. i dijelom II. člankom 6. stavkom 1. Protokola 3. u pogledu plana o dodjeli potpore na temelju Programa Fonda za zakupljene letove za sjevernu Norvešku.

    (3)

    Odluka Tijela (br. 246/12/COL) o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije i njegovu Dodatku o EGP-u (3).

    (4)

    Norveška nadležna tijela dostavila su primjedbe na Odluku br. 246/12/COL u dopisu od 27. kolovoza 2012. (4)

    (5)

    Tijelo je primilo primjedbe na Odluku br. 246/12/COL od osam zainteresiranih trećih strana (5).

    (6)

    Norveška nadležna tijela dostavila su svoje komentare na primjedbe trećih strana u dopisima od 15. studenoga 2012. (6) i 23. travnja 2013. (7).

    2.   Opis predložene mjere

    2.1.   Program Fonda za zakupljene letove

    (7)

    Mjerom se obuhvaća uspostava Programa Fonda za zakupljene letove („Fond za zakupljene letove” ili „Program”) kojim će se odobriti potpora organizatorima putovanja koji organiziraju zakupljene letove (8) u trima okruzima u sjevernoj Norveškoj: Nordland, Troms i Finnmark („okruzi”). Fond za zakupljene letove bit će neprofitno poduzeće koje djeluje kao instrument za dodjelu potpore. Fond za zakupljene letove kapitalizirat će se financijskim sredstvima iz triju okruga.

    (8)

    Program će obuhvaćati zakupljene letove u sve zračne luke u sjevernoj Norveškoj. Norveška nadležna tijela navela su da očekuju da se to odnosi samo na velike zrakoplove (9), budući da su samo takvi zrakoplovi prikladni za zakupljene letove (10). Sve zračne luke u sjevernoj Norveškoj imaju višak kapaciteta.

    (9)

    Potpora će biti u obliku plaćanja u visini od najviše 25 % ukupnih troškova zakupljenog leta koje snosi organizator putovanja za prihvatljive letove i bit će ograničena na pokrivanje samo takvih troškova (11).

    (10)

    Norveška nadležna tijela predviđaju da će Fond za zakupljene letove potaknuti 16 serija zakupljenih letova (12) sa sedam povratnih letova po seriji zakupljenih letova u prvoj godini, tj. ukupno 112 povratnih letova. Faktor popunjenosti od 60 % (13) je „najgora mogućnost” u skladu s kojom će intenzitet potpore biti najveći (14). Pod pretpostavkom da prosječni faktor popunjenosti iznosi 60 %, ukupan godišnji iznos potpore Fonda za zakupljene letove procjenjuje se na oko 8 400 000 NOK (15).

    (11)

    Program je dio strategije norveških tijela za usklađeni regionalni razvoj. Jedan je od ključnih ciljeva norveške politike „Politika krajnjeg sjevera”„jačanje osnove za zapošljavanje, stvaranje vrijednosti i dobrobit širom zemlje regionalnim i nacionalnim naporima u suradnji s partnerima iz drugih zemalja i relevantnim autohtonim skupinama” (16). Politika za sjevernu Norvešku usredotočena je posebno na turizam, u cilju sprječavanja depopulacije stvaranjem radnih mjesta u turizmu. U strategiji turizma norveške vlade upućuje se i na Fond za zakupljene letove (17). Naglasak na turizmu kao načinu sprječavanja depopulacije važna je politika regionalnih tijela u okruzima Nordland, Troms i Finnmark (18).

    (12)

    Fond za zakupljene letove najvjerojatnije će se organizirati kao poduzeće u vlasništvu triju okruga. Upravni odbor Fonda za zakupljene letove imenovat će skupinu koja će odobravati zahtjeve za potporu na temelju Programa i pod uvjetom da su zadovoljeni određeni kriteriji.

    2.2.   Cilj i moguća posljedica mjera potpore

    (13)

    Cilj je Fonda za zakupljene letove povećati korištenja zračnim lukama u sjevernoj Norveškoj i tako doprinijeti gospodarskom razvoju te regije. Tom mjerom potpore žele se smanjiti ekonomski rizici koje uključuje poslovanje sa zakupljenim letovima (neredovnim letovima) u sjevernu Norvešku.

    (14)

    Spomenuti su okruzi područja niske gustoće naseljenosti s prosječnom gustoćom naseljenosti od 4,2 stanovnika na km2, pa pripadaju kategoriji „najslabije naseljenih područja”, kao što je utvrđeno Smjernicama Tijela za regionalne potpore (19). Osim toga, ti su okruzi suočeni s depopulacijom.

    (15)

    Za sjevernu Norvešku dosad je letio ograničen broj zakupljenih linija, no bez uspjeha (20). Razlog tome mogla bi biti pravila otkazivanja za zakupljene letove. Otkazivanje u kasnoj fazi vrlo je skupo. Rok za odlučivanje o otkazivanju zakupljenog leta nekoliko je mjeseci prije početka serije zakupljenih letova. Ako je prodaja karata u tom trenutku ograničena, serija zakupljenih letova često se otkazuje. U suprotnom bi organizator putovanja riskirao plaćanje naknade za otkazivanje ili snosio gubitak u skladu s brojem praznih sjedala. Turistička industrija vjeruje da bi se mnogi letovi ostvarili kad bi taj rizik bio manji. Takvi bi letovi mogli čak i biti isplativi. Međutim, čini se da organizatori putovanja radije otkazuju putovanja zbog rizika od praznih sjedala, nego da čekaju i nadaju se da će kasnom prodajom ipak postići isplativost leta.

    (16)

    Procijenjeni ekonomski učinak turizma u spomenuta tri okruga iznosio je oko 14 milijardi NOK u 2010. To uključuje izravne i neizravne učinke turizma (21). U sljedećoj tablici navedeni su neki primjeri turističke potrošnje podijeljene na različite djelatnosti u ta tri okruga (22).

    Okrug/sektor

    Hrana/piće

    Putnički prijevoz

    Aktivnosti

    Hrana/piće

    Odjeća i obuća

    Suveniri, karte itd.

    Finnmark

    311,7 milijuna

    470,8 milijuna

    51,1 milijuna

    192,9 milijuna

    45,8 milijuna

    23,2 milijuna

    Troms

    453,9 milijuna

    1 457,8 milijuna

    80,0 milijuna

    250,8 milijuna

    59,6 milijuna

    31,6 milijuna

    Nordland

    664,0 milijuna

    2 654,6 milijuna

    110,3 milijuna

    428,7 milijuna

    101,9 milijuna

    46,6 milijuna

    (17)

    Hotelski sektor u sjevernoj Norveškoj suočen je s prekapacitiranošću i niskim operativnim maržama. Osim toga, iskorištenost kapaciteta značajno varira tijekom godine. Velik broj sezonskih poslova izazov je za turističku industriju. Norveška nadležna tijela pretpostavljaju da će zahvaljujući Programu porasti izvansezonski turizam, što će imati posebno pozitivan učinak na zapošljavanje u turističkoj industriji. Procijenjeno je 2012. da će putnici u sjevernoj Norveškoj potrošiti 9 000 NOK (po osobi) (23). Norveška nadležna tijela pretpostavljaju da će se niskom razinom potpore iz Fonda za zakupljene letove potaknuti veća turistička potrošnja u ciljnom području Programa. To je prikazano u sljedećoj tablici (24).

    Prosječni faktor popunjenosti

    Broj turista u prvoj godini

    Potpora iz Fonda za zakupljene letove

    Turistička potrošnja

    Troškovi Fonda za zakupljene letove/turistička potrošnja

    60 %

    10 714

    8 400 000

    96 422 400

    8,7 %

    61 %

    10 892

    7 980 000

    98 029 440

    8,1 %

    62 %

    11 071

    7 560 000

    99 636 480

    7,6 %

    63 %

    11 249

    7 140 000

    101 243 520

    7,1 %

    64 %

    11 428

    6 720 000

    102 850 560

    6,5 %

    65 %

    11 606

    6 300 000

    104 457 600

    6,0 %

    66 %

    11 785

    5 880 000

    106 064 640

    5,5 %

    67 %

    11 964

    5 460 000

    107 671 680

    5,1 %

    68 %

    12 142

    5 040 000

    109 278 720

    4,6 %

    69 %

    12 321

    4 620 000

    110 885 760

    4,2 %

    70 %

    12 499

    4 200 000

    112 492 800

    3,7 %

    71 %

    12 678

    3 780 000

    114 099 840

    3,3 %

    72 %

    12 856

    3 360 000

    115 706 880

    2,9 %

    73 %

    13 035

    2 940 000

    117 313 920

    2,5 %

    74 %

    13 213

    2 520 000

    118 920 960

    2,1 %

    75 %

    13 392

    2 100 000

    120 528 000

    1,7 %

    76 %

    13 571

    1 680 000

    122 135 040

    1,4 %

    77 %

    13 749

    1 260 000

    123 742 080

    1,0 %

    78 %

    13 928

    840 000

    125 349 120

    0,7 %

    79 %

    14 106

    420 000

    126 956 160

    0,3 %

    80 %

    14 285

    0

    128 563 200

    0,0 %

    2.3.   Nacionalna pravna osnova za mjere potpore

    (18)

    Okruzi će iz svojih proračuna dokapitalizirati Fond za zakupljene letove. Proračunska odluka koju će donijeti okruzi predstavljat će pravnu osnovu za odobrenu potporu (25).

    (19)

    Fond za zakupljene letove imat će pravo dodjeljivanja bespovratnih sredstava na osnovi svojih statuta (internih akata); Fond za zakupljene letove i primatelji potpore potpisat će standardne sporazume.

    2.4.   Korisnici

    (20)

    Organizatori putovanja, tj. organizatori zakupljenih letova podnosit će zahtjeve za potporu Fondu za zakupljene letove. Sve zahtjeve podnesene Fondu za zakupljene letove moraju podržati tri strane:

    organizator putovanja, koji je izravni primatelj potpore,

    pružatelj usluge na odredištu, što može biti poduzeće za destinacijski menadžment, hotel, turistički ured ili bilo koji drugi komercijalni pružatelj turističkih usluga. Potpora iz Fonda za zakupljene letove neće se odobravati „paketima koji obuhvaćaju samo zrakoplovnu kartu”. Mora se pokazati da paket-aranžman uključuje „aranžman na zemlji” u ciljnom području Programa u vrijednosti od najmanje 800 NOK po turistu,

    zračni prijevoznik, koji mora utvrditi sve troškove, rokove, kazne, obveze i odgovornosti koji se odnose na seriju zakupljenih letova.

    (21)

    Skupina Fonda za zakupljene letove za odobravanje može odbaciti podnesene zahtjeve ako:

    je dosegnuto ograničenje koje je utvrdio Upravni odbor Fonda za zakupljene letove za predmetno razdoblje,

    se smatra da bilo koji od pratećih partnera korisnika nije u stanju ispuniti očekivane komercijalne rezultate opisane u zahtjevu,

    je zahtjev nepotpun ili nije u skladu sa smjernicama koje je objavio Fond za zakupljene letove.

    (22)

    Fond za zakupljene letove dodijelit će potporu organizatorima putovanja koji organiziraju zakupljene letove u sjevernu Norvešku. Ti se organizatori mogu nalaziti u sjevernoj Norveškoj ili izvan nje te unutar EGP-a ili izvan njega.

    2.5.   Intenzitet potpore, prihvatljivi troškovi, preklapanje s drugim programima

    (23)

    Potpora će biti u obliku plaćanja najviše 25 % ukupnih troškova zakupljenog leta i bit će ograničena na pokrivanje samo takvih troškova (tj. financijskih obveza u skladu s ugovorom između organizatora putovanja i zračnih prijevoznika). Prema Programu, ostali troškovi koje snosi organizator putovanja nisu prihvatljivi.

    (24)

    Potpora će se izračunavati u odnosu na „prosječan faktor popunjenosti” letova ostvarenih u seriji zakupljenih letova, isključujući prazne letove (26). Faktor popunjenosti određivat će se u skladu sa stvarnim brojem putnika u odlasku podijeljenim s maksimalnim brojem sjedala u zrakoplovu. Podatci o putnicima temeljit će se na službenim brojkama koje zabilježe nadležne službe u norveškim zračnim lukama. Prazni letovi neće se uzimati u obzir pri izračunavanju prosječnog faktora popunjenosti, nego će biti uključeni pri izračunavanju ukupnih prihvatljivih troškova serije zakupljenih letova.

    (25)

    Od organizatora putovanja zahtijevat će se da postave razinu isplativosti na 80 % faktora popunjenosti (27). Ako prodaja dosegne faktor popunjenosti od samo 60 % ili manje, Fond za zakupljene letove nadoknadit će organizatoru putovanja 25 % troškova zakupljenog leta, što će biti najveći mogući intenzitet potpore. Tako će najveća potpora (25 %) biti isplaćena za faktor popunjenosti od 60 % ili manje. Potpora će se smanjiti na nulu kada faktor popunjenosti dosegne 80 %. To je prikazano u sljedećoj tablici (28).

    Faktor popunjenosti

    Prihodi od prodaje (NOK)

    Potpora iz Fonda za zakupljene letove (NOK)

    50 %

    187 500

    75 000

    55 %

    206 250

    75 000

    60 %

    225 000

    75 000

    65 %

    243 750

    56 250

    70 %

    262 500

    37 500

    75 %

    281 250

    18 750

    80 %

    300 000

    0

    (26)

    Ako zrakoplov koji leti u seriji zakupljenih letova dosegne faktor popunjenosti između 60 % i 80 %, doprinos koji isplaćuje Fond za zakupljene letove pokrit će troškove koje je organizator putovanja pretrpio u vezi sa serijom zakupljenih letova. na sljedećoj je slici prikazano kako će funkcionirati Fond za zakupljene letove (29).

    Image

    (27)

    Kao što je prikazano u prethodnoj slici, ako ostvareni letovi imaju faktor popunjenosti manji od 60 %, organizator putovanja će izgubiti novac, jer kombinacija prihoda od prodaje i intenziteta potpore od 25 % neće biti dovoljna da se dosegne razina pokrića troškova. Financijska potpora koju odobrava Fond za zakupljene letove pokrit će gubitke organizatora putovanja samo ako faktor popunjenosti iznosi između 60 % i 80 %.

    (28)

    Potpora iz Fonda za zakupljena putovanja bit će isplaćena organizatorima putovanja nakon završetka serije zakupljenih letova za sjevernu Norvešku te nakon što skupina Fonda za zakupljene letove za odobrenja ocijeni i potvrdi da su ispunjeni svi kriteriji za dodjelu.

    (29)

    Potpora Fonda za zakupljene letove može se zbrajati s drugim oblicima potpore. Financiranje istih prihvatljivih troškova iz drugih programa koordinirat će Fond za zakupljene letove i neće se premašiti gornja granica potpore prema primjenjivim smjernicama. Potpora za tekuće poslovanje iz Fonda za zakupljene letove ne može se zbrajati s de minimis potporom u pogledu istih prihvatljivih troškova kako bi se zaobišli najveći intenziteti potpore utvrđeni Smjernicama za regionalne potpore.

    2.6.   9. Nadzor i oglašavanje

    (30)

    Fond za zakupljene letove bit će objavljen na novoj podstranici web-mjesta društva Avinor AS (30) te na www.visitnorthnorway.com.

    (31)

    Fond za zakupljene letove osigurat će da se popis organizatora putovanja koji primaju potporu objavljuje na godišnje te da u svakom slučaju ukazuje na izvor javnog financiranja, trgovačko društvo primatelja, isplaćeni iznos i broj predmetinih putnika.

    (32)

    U slučaju da organizator putovanja ne ispunjava kriterije koje je odredio Fond za zakupljene letove kada je potpora odobrena, primijenit će se mehanizmi kažnjavanja.

    2.7.   Proračun i trajanje

    (33)

    Proračun Fonda za zakupljene letove iznosit će 30 milijuna NOK za prve tri godine djelovanja. Nakon toga će se provesti dokapitalizacija samo ako to bude potrebno. Najveća osnova kapitala neće prelaziti 30 milijuna NOK. Najveća moguća dodjela potpore iz Fonda za zakupljene letove iznosit će 15 milijuna NOK godišnje (apsolutno najveći iznos potpore). Međutim, procjenjuje se da će iznos potpore koju odobri Fond za zakupljene letove biti znatno ispod 10 milijuna NOK godišnje.

    (34)

    Norveška državna tijela navela su da će Fond za zakupljene letove djelovati 10 godina.

    2.8.   Razlozi za pokretanje službenog istražnog postupka

    (35)

    Na temelju podatka dobivenih od norveških tijela, Tijelo smatra da su ispunjeni uvjeti iz članka 61. stavak 1. Sporazuma o EGP-u i da prijavljeni Program uključuje državnu potporu. U Odluci Tijela (br. 246/12/COL), Tijelo je izrazilo sumnju je li Program u skladu s člankom 61. stavkom 3. Sporazuma o EGP-u, koji se tumači zajedno sa zahtjevima utvrđenima u Smjernicama Tijela za regionalne potpore. Sumnje su se posebice odnosile na to može li se potpora za tekuće poslovanje odobriti izravnim primateljima koji se nalaze izvan regije sjeverne Norveške.

    3.   Primjedbe trećih strana

    (36)

    Tijelo je primilo primjedbe od osam zainteresiranih trećih strana, od kojih je sedam podržalo Fond za zakupljene letove: Innovative Experiences (31), NHO Reiseliv (32), Avinor, VinterTroms AS (33), Northern Norway Tourist Board Ltd (Turistička zajednica sjeverne Norveške), lanci hotela Rica Hotels i Thon Hotels te Voigt Travel b.v.; a jedna je bila protiv: NHO Luftfart (34).

    (37)

    Sve treće strane koje su podržale Fond za zakupljene letove snažno podupiru Fond za zakupljene letove i tvrde da je vrlo važan za regionalni razvoj sjeverne Norveške i za sjevernu Norvešku kao turističko odredište. Neke od primjedbi izloženih Tijelu glase:

    Pristup važnim međunarodnim ciljnim skupinama ključan je za razvoj cjelogodišnjeg isplativog iskustvenog turizma u sjevernoj Norveškoj. Vrlo je važno povećati broj dolazaka gostiju zimi, a veći broj zakupljenih letova podržat će takav razvoj događaja. Ciljne skupine nisu u mogućnosti voziti se do sjeverne Norveške ili se koristiti autobusom ili vlakom za kratke praznike ili posjete izvan ljetne sezone. Sjeverna Norveška trebala bi više cjelogodišnjih aktivnosti kako bi osigurala kompetentno osoblje za turističku industriju te kako bi regija ostala vitalna i privlačna i u budućnosti. Postoji snažna veza između naseljene regije privlačne za život i sjeverne Norveške kao održive, autentične regije, pogodne za cjelogodišnji turizam.

    Sjevernoj Norveškoj prijeti depopulacija. Sve zračne luke u regiji, osim Tromsøa, imaju višak kapaciteta terminala koji bi se mogao koristiti za međunarodne letove na dobrobit regije. Prijavljena mjera pretvorit će Avinorove zračne luke u sjevernoj Norveškoj u snažne lokalne ulaze za turizam. To će donijeti više radnih mjesta u tom području, a razvoj turizma će tako imati značajne pozitivne regionalne učinke.

    Cjelogodišnje poslovanje i osiguravanje dovoljno velike baze klijenata za vrijeme zimskih mjeseci kako bi bila održiva i isplativa predstavlja poseban izazov za turističku industriju u sjevernoj Norveškoj.

    Zakupljeni su letovi prioritet za razvoj zimskog turizma u sjevernoj Norveškoj. Fond za zakupljene letove bit će ključan za razvoj isplativog zimskog prometa i cjelogodišnjih poslova u turističkoj industriji u regiji.

    Namjera je Turističke zajednice sjeverne Norveške (Northern Norway Tourist Board Ltd) do 2018. povećati broj posjetitelja u tom području za gotovo 100 %, s 2,9 milijuna na 5 milijuna. Zakupljeni letovi iznimno su važni za postizanje tog cilja i, prema mišljenju organizatora putovanja, jedini način da ovo odredište postane dostupno.

    Rizik od neuspjeha predstavlja izazov za organizatore putovanja, jer je sjeverna Norveška novo odredište, a većina njih već prodaje slične proizvode na konkurentnim tržištima. Stoga nije lako popuniti zakupljene letove i postići isplativost poslovanja po pravoj cijeni.

    Činjenica da je tijekom posljednjih nekoliko godina došlo do znatnog pada zakupljenih autobusnih putovanja iz Europe u sjevernu Norvešku znači da postoji potreba da se ova vrsta prijevoza zamijeni novom, kao što su zakupljeni letovi.

    Zakupljeni letovi prometuju iz zračne luke koja odgovara korisniku izravno do odabranog odredišta, izbjegavajući nepotrebno gubljenje vremena, kašnjenje, troškove i energiju koje uzrokuje presjedanje na različitim redovnim letovima.

    Zakupljeni letovi predstavljaju poslovanje visokog rizika, jer se zrakoplovni uvjeti otkazivanja ne podudaraju s korisničkim navikama rezerviranja. Poticaj koji će smanjiti rizik mogao bi potaknuti dolaske u relativno novo (zimsko) odredište (sjevernu Norvešku).

    Pripremanje i prodaja turističkih programa za sjevernu Norvešku korištenjem tradicionalnih redovnih linija u Norveškoj nije prihvatljivo. Paketi koji uključuju prijevoz redovnim letovima predstavljali bi potpuno drugačiji proizvod i uključivali bi ulaženje u prilično različit segment tržišta.

    (38)

    Sažetak glavnih primjedbi treće strane koja je bila protiv Fonda za zakupljene letove naveden je u nastavku (35):

    Nije točno da je posljednjih godina prometovalo samo nekoliko neuspješnih linija. Na primjer, SAS već godinama prometuje zakupljenim letovima na liniji iz Tromsøa, Evenesa i Bodøa do nekoliko odredišta u Europi, s redovnim godišnjim povećanjem u posljednjih nekoliko godina. Prema tome, moguće je prometovati na tim linijama na tržišnoj osnovi.

    Tvrdnja da organizatori putovanja preuzimaju najveći rizik u pogledu zakupljenih letova obmanjujuća je. Na primjer, SAS nudi standardni ugovor koji dopušta otkazivanje bez dodatnih troškova do 60 dana prije leta. Za otkazivanje nakon toga plaća se naknada.

    Norveški sustav zračnih linija uspostavljen je po principu „čvorovi i veze”. Zračna luka u Oslu, Lufthavn Gardermoen, služi kao prirodna točka za sav promet u Norvešku, što je poslužilo kao osnova za razvoj snažnog domaćeg sustava zračnog prometa. Stoga postoji izravan konkurentski međuodnos između postojećih zračnih linija u sjevernu Norvešku i iz nje i bilo koje nove linije zakupljenog leta koju bi subvencionirao Fond za zakupljene letove. Postoji značajan broj međunarodnih putnika na uobičajenim linijama za sjevernu Norvešku.

    Program će imati izravne ekonomske posljedice za trgovačka društva koja pružaju usluge uobičajenih redovnih letova.

    Program će napraviti razliku između zakupljenih letova koji imaju pravo na potporu i mogućih novih uobičajenih zračnih linija iz inozemstva za sjevernu Norvešku. Državna potpora zakupljenim letovima otežat će uspostavljanje novih redovnih linija i predstavljati kršenje osnovnog načela jednakih uvjeta tržišnog natjecanja.

    Faktor popunjenosti na međukontinentalnim letovima obično treba biti viši od 80 % da bi let bio isplativ. Za dobru ponudu dolaznog zračnog prijevoza u Norvešku s europskih odredišta presudan je položaj zračnih luka. Na primjer, kako bi se privuklo britanske turiste izravno u manja odredišta u sjevernoj Norveškoj, sjedište u UK-u predstavljalo bi značajnu konkurentsku prednost. Tako će u praksi Program pogodovati stranim zračnim prijevoznicima.

    U potpunosti je moguće da norveška nadležna tijela kupe zračne linije u skladu s Uredbom br. 1008/2008 (36).

    4.   Primjedbe norveških nadležnih tijela

    (39)

    Norveška nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe na Odluku br. 246/12/COL u dopisu od 27. kolovoza 2012. (37) i svoje stajalište o primjedbama trećih strana u dopisima od 15. studenoga 2012. i 23. travnja 2013. (38).

    (40)

    Većina arktičkih područja, uključujući i sjeverne dijelove Norveške, suočava se s problemima povezanima s niskom razinom diversifikacije lokalnog gospodarstva te s problemima koji su posljedica zabačenosti, velikih unutarnjih i vanjskih udaljenosti te oštrih vremenskih uvjeta. Namjera je Fonda za zakupljene letove da doprinese diversifikaciji gospodarstva na tom području, stvarajući poslove u turističkom sektoru i sektorima koji su povezani s turizmom. Okruzi smatraju da će Fond za zakupljene letove biti važan instrument kojim će se zaustaviti depopulaciju tog područja.

    (41)

    Odobravanje potpore poduzećima smještenima izvan relevantnog područja u potpunosti je u skladu sa Smjernicama za regionalnu potporu, pod uvjetom da se namjeravani učinak potpore osjeća u regiji koja ostvaruje pravo na regionalnu potporu. Namjera je da Fond za zakupljene letove ima učinka u trima okruzima u sjevernoj Norveškoj.

    (42)

    Smjernice za regionalnu potporu i Smjernice o financiranju zračnih luka i početnim potporama zračnim prijevoznicima koji polijeću iz regionalnih zračnih luka ne sadržavaju ograničenja odobravanja potpora za tekuće poslovanje utemeljena na lokaciji korisnika potpore, pod uvjetom da se namjeravani učinak potpore osjeća unutar predmetne regije. Nadalje, praksa Europske komisije i Tijela u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a i člankom 61. stavkom 3. točkom (c) EGP-a, kad je riječ o potporama za tekuće poslovanje i početnim potporama regionalnim zračnim lukama, dopuštala je potporu za tekuće poslovanje bez ograničenja u pogledu lokacije korisnika potpore.

    (43)

    Veza između potpore i ciljnog područja je jasna. Na sljedećoj slici prikazano je kako Fond za zakupljene letove namjerava proizvesti pozitivne učinke u sjevernoj Norveškoj (39).

    Image

    (44)

    Nastala gospodarska aktivnost imat će nekoliko posljedica. Zračni prijevoznik ostvarit će prihod od organizatora zakupljenog leta za zakup zrakoplova. Organizator putovanja ostvarit će prihod od zakupljenih letova. Glavni je rezultat učinak na gospodarstvo sjeverne Norveške, kao što je prikazano strelicama u donjem desnom kutu prethodne slike. Fond za zakupljene letove nema ograničenja u pogledu lokacije organizatora putovanja koji zakupljuje zrakoplov, ali organizator putovanja dobit će novac samo ako organizira serije zakupljenih letova do regionalne zračne luke u sjevernoj Norveškoj.

    (45)

    Program je potreban i prikladan (40).

    (46)

    Okruzi smatraju da je Fond za zakupljene letove u skladu sa Smjernicama za regionalnu potporu. Čak i ako se tijelo ne složi, okruzi svejedno tvrde da je Program u skladu sa Sporazumom o EGP-u, bilo na temelju Smjernice o financiranju zračnih luka i početnim potporama zračnim prijevoznicima koji polijeću iz regionalnih zračnih luka, bilo izravno na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u.

    (47)

    Što se tiče primjedbi trećih strana, norveška nadležna tijela posebno su komentirala primjedbe organizacije NHO Luftfart (41). Norveška nadležna tijela smatraju da se neke od tih primjedbi oslanjaju na različite poglede na činjenice.

    Okruzi nikada nisu osporili postojanje zakupljenih letova iz sjeverne Norveške prema odredištima za odmor u južnoj Europi. Međutim, ovo je tržište različito od onog o kojem je ovdje riječ. Relevantno tržište u ovom je slučaju ponuda i potražnja za zakupljenim letovima prema sjevernoj Norveškoj.

    Okruzi nemaju saznanja o ugovorima kojima se nude povoljni uvjeti otkazivanja koje navodi NHO Luftfart. Drugi organizatori i posrednici u industriji navode da su nepovratni polog od 5 do 10 % uplaćen unaprijed ili naknada za otkazivanje od 5 do 10 % standardni uvjet u ugovorima o zakupljenim letovima. U svakom slučaju, rok od 60 dana za besplatno otkazivanje i dalje izlaže organizatore putovanja znatnom riziku, jer postoji opći trend kasnog rezerviranja.

    Okruzi nisu sigurni u važnost tvrdnji organizacije NHO Luftfartda je norveški sustav zračnih linija uspostavljen po principu „čvorovi i veze”. Namjera je Fonda za zakupljene letove da potakne novi promet, a ne da ograniči postojeći. Novi međunarodni promet podržat će novi razvoj turizma, novu infrastrukturu i održivu turističku industriju te zapošljavanje. Okruzi vjeruju da će ovo donijeti veću potražnju za redovnim linijama iz Osla do sjeverne Norveške. Međunarodni zakupljeni letovi i domaći letovi iz Osla usluge su koje se nadopunjuju. Povećanje broja zakupljenih letova iz inozemstva neće narušiti norvešku strukturu zračnih putovanja. Osim toga, značajan dio putovanja u sjevernu Norvešku predstavljaju poslovna putovanja, segment na koji Program neće nimalo utjecati.

    Čini se da NHO Luftfart pretjeruje u pogledu učinaka na tržišno natjecanje za redovne letove. Različite linije predstavljaju različita tržišta. Štoviše, neredovni letovi i redovni letovi isto su tako različita tržišta.

    Teško je shvatiti na koji bi način prijavljena mjera bila diskriminirajuća. Nove redovite linije uvijek su dobivale potporu i veličina te potpore daleko je iznad iznosa koji će se dijeliti kroz Fond za zakupljene letove.

    U Fondu za zakupljene letove ne postoji mehanizam kojim bi se diskriminiralo norveške prijevoznike. Norveški organizatori redovnog zračnog prijevoza nemaju sjedišta samo u Norveškoj, kako tvrdi NHO Luftfart.

    Što se tiče mogućnosti osiguravanja usluga zračnog prijevoza na neprofitabilnim linijama u skladu s Uredbom br. 1008/2008, okruzi ne vide relevantnost te primjedbe.

    II.   PROCJENA

    1.   Prisutnost državnih potpora

    1.1.   Državna potpora u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u

    (48)

    Člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u propisuje se sljedeće:

    „Osim ako nije drugačije propisano ovim Sporazumom, svaka potpora koju dodjeljuju države članice EZ-a, države EFTA-e, ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja pogodujući određenim poduzećima ili proizvodnji određenih proizvoda nespojiva je s provedbom ovog Sporazuma u mjeri u kojoj utječe na trgovinu između ugovornih stranaka”.

    1.2.   Prisutnost državnih sredstava

    (49)

    Mjera potpore mora biti dodijeljena od države ili iz državnih sredstava,

    (50)

    Norveška nadležna tijela izvijestila su da će se Fond za zakupljene letove vjerojatno financirati izravno iz proračuna ovih triju okruga (ne može se isključiti da će dobiti sredstva i izravno od države Norveške).

    (51)

    Imajući to na umu, Tijelo smatra da je ovaj uvjet ispunjen, jer će se Program financirati ili iz proračuna okruga ili države (42).

    1.3.   Stavljanje pojedinih poduzeća ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj

    (52)

    Prvo, mjera potpore korisnicima mora donijeti prednost koja ih oslobađa davanja koja u pravilu snose njihovi proračuni.

    (53)

    Organizatori putovanja koji ostvaruju korist od Programa dobit će izravna bespovratna sredstva koja će smanjiti cijenu zakupljenog leta predmetne serije zakupljenih letova. Pružatelji usluge smješteni u trima okruzima koji ostvare dobit od povećanog broja turista u regiji imat će neizravne koristi od Programa.

    (54)

    Drugo, mjera potpore mora biti selektivna tako da pogoduje određenim poduzećima ili proizvodnji određene robe.

    (55)

    Izravne koristi od Programa imat će samo organizatori putovanja koji organiziraju zakupljene letove u sjevernu Norvešku. Isto tako, samo organizatori (pružatelji usluge) sa sjedištem u trima okruzima imat će neizravne koristi od Programa.

    (56)

    Tijelo stoga smatra da je mjera selektivna.

    1.4.   Narušavanje tržišnog natjecanja

    (57)

    Državna potpora obuhvaćena je člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u ako narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja i utječe na trgovinu između ugovornih stranaka Sporazuma o EGP-u. Za primjenu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u dovoljno je da potpora prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja dodjeljujući selektivnu prednost. Smatra se da potpora narušava tržišno natjecanje ako se dodjeljuje poduzeću koje obavlja djelatnosti natječući se s drugima.

    (58)

    Organizatori putovanja koji zakupljuju zrakoplove za sjevernu Norvešku (neredovni letovi) izravni su korisnici potpore Programa. Organizatori putovanja aktivni su u nekoliko zemalja i u sektoru koji karakterizira snažno tržišno natjecanje. Neizravni su korisnici Programa pružatelji usluga u turističkoj industriji u sjevernoj Norveškoj, koji će imati koristi od potpore u obliku povećane potražnje stranih turista. Potpora bi mogla potaknuti turiste da izaberu putovanje u sjevernu Norvešku umjesto putovanja u odredišta za odmor u drugim zemljama. Narušavanje tržišnog natjecanja ne događa se samo na razini organizatora putovanja, nego je moguća i na razini pružatelja turističkih usluga. Osim toga, zračne luke se natječu se na međunarodnom tržištu kako bi privukle nove letove i nove linije. Stoga bi potpora mogla dovesti i do narušavanja tržišnog natjecanja među zračnim lukama.

    (59)

    Tijelo smatra da Program može osnažiti položaj organizatora koji imaju izravne ili neizravne koristi od Programa u usporedbi s konkurentima koji ne primaju sličnu korist. Stoga se može smatrati da svaka potpora dodijeljena iz Programa narušava tržišno natjecanje ili prijeti njegovim narušavanjem.

    1.5.   Posljedice na trgovinu između ugovornih stranaka

    (60)

    Smatra se da državna potpora pojedinim poduzećima utječe na trgovinu između ugovornih stranaka Sporazuma o EGP-u ako primatelj obavlja gospodarsku djelatnost koja uključuje trgovinu među ugovornim strankama. Potpora će biti odobrena organizatorima putovanja koji nude paket-aranžmane koji dovode turiste iz inozemstva u sjevernu Norvešku. To je, po definiciji, prekogranična djelatnost. Osim toga, turistička industrija u sjevernoj Norveškoj, koja će imati neizravne koristi od Programa, natječe se s turističkim industrijama u drugim zemljama EGP-a.

    (61)

    Stoga će državno financiranje na temelju prijavljenih mjera utjecati na trgovinu među ugovornim strankama Sporazuma o EGP-u.

    1.6.   Zaključak

    (62)

    Tijelo smatra da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u i da prijavljeni Program stoga uključuje državnu potporu. Državna je potpora u skladu s provedbom Sporazuma o EGP-u jedino ako ispunjava uvjete nekog od odstupanja od članka 61. stavka 3. Sporazuma o EGP-u.

    2.   Postupovni zahtjevi

    (63)

    Mjera potpore predviđena Programom smatra se potporom za tekuće poslovanje. Smjernicama za regionalne potpore predviđa se da „Programi potpora za tekuće poslovanje nisu obuhvaćeni kartama regionalnih potpora i ocjenjuju se u svakom pojedinom slučaju na temelju prijave predmetne države EFTA-e u skladu s odredbama dijela I. članka 1. stavka 3. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu” (43).

    (64)

    U skladu s dijelom I. člankom 1. stavkom 3. Protokola 3, „Nadzorno tijelo EFTA-e obavješćuje se, u roku dovoljnom da podnese svoje primjedbe, o svim planovima za dodjelu ili izmjenu potpore. …. Predmetne države neće primijeniti svoje predložene mjere dok postupak ne rezultira konačnom odlukom”.

    (65)

    Podnoseći prijavu u vezi s Fondom za zakupljene letove 2. svibnja 2012. (44), norveška nadležna tijela ispunila su zahtjeve o obvezi prijave iz dijela I. članka 1. stavka 3. Protokola 3.

    (66)

    Neprovođenjem prijavljenog Programa norveška nadležna tijela ispunila su zahtjev za mirovanjem, kako je predviđeno diejlom II. člankom 3. Protokola 3.

    (67)

    Tijelo je ispitalo primjedbe norveških tijela i primjedbe trećih strana, kako je propisano službenim postupkom.

    3.   Spojivost potpore

    3.1.   Procjena mjere potpore prema članku 61. stavku 3. Sporazuma o EGP-u u vezi sa Smjernicama za regionalnu potporu

    (68)

    Na temelju odstupanja u članku 61. stavku 3. točki (c) Sporazuma o EGP-u, može se smatrati da je sljedeće u skladu s provedbom Sporazuma o EGP-u:

    „potpora za olakšavanje razvitka određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih prostora kad takva pomoć ne utječe nepovoljno na uvjete trgovanja u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu”.

    (69)

    U cilju ocjene spojivosti potpora, kao što je već navedeno, to se smatra potporom za tekuće poslovanje. Potpora za tekuće poslovanje oslobađa poduzeće od troškova koje bi inače moralo snositi u svojem svakodnevnom upravljanju ili redovnim djelatnostima. (45) Potpora za tekuće poslovanje obično je zabranjena.

    (70)

    Smjernicama za regionalne potpore predviđa se sljedeće:

    „Na temelju članka 61. stavka 3. točke (a) i članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u, državna potpora dodijeljena za promicanje gospodarskog razvitka određenih područja koja su u nepovoljnom položaju unutar EGP-a može se smatrati spojivom s provedbom Sporazuma o EGP-u. Ova vrsta državne potpore poznata je kao nacionalna regionalna potpora. Nacionalna regionalna potpora sastoji se od potpore za ulaganje dodijeljene velikim poduzećima ili, u nekim ograničenim okolnostima, od potpore za tekuće poslovanje, koja je u oba slučaja usmjerena na određene regije u svrhu uklanjanja regionalnih razlika” (naglasak je dodan) (46).

    (71)

    Smjernicama se isto tako predviđa sljedeće:

    „Odstupajući od odredbi prethodnog stavka, potpora za tekuće poslovanje koja se istodobno postupno ne smanjuje i nije ograničenog trajanja može se odobriti samo u najmanje naseljenim regijama, ako je namijenjena sprječavanju ili usporavanju trajne depopulacije tih regija. (47) Najmanje naseljene regije predstavljaju ili pripadaju regijamarazine NUTS-II za Norvešku i razine NUTS-IV za Island, gustoće naseljenosti od osam ili manje stanovnika na km2, kao i manja susjedna ili s njima granična područja koja ispunjavaju isti kriterij gustoće naseljenosti” (naglasak je dodan) (48).

    3.2.   Potpora se može odobriti samo u najmanje naseljenim regijama

    3.2.1.   Tri okruga pripadaju najmanje naseljenim regijama

    (72)

    Kako je predviđeno u Smjernicama za regionalne potpore, potpora za tekuće poslovanje koja se istodobno postupno ne smanjuje i nije ograničenog trajanja može se odobriti samo u najmanje naseljenim regijama, ako je namijenjena sprječavanju ili usporavanju trajne depopulacije tih regija. Najmanje naseljene regije su regije gustoće naseljenosti od osam ili manje stanovnika na km2  (49).

    (73)

    U ovim trima okruzima gustoća naseljenosti iznosi 4,2 stanovnika na km2. Stoga ispunjavaju uvjete utvrđene Smjernicama za regionalne potpore, kako bi imali koristi od fleksibilnije ocjene spojivosti za mjere potpore za tekuće poslovanje.

    3.2.2.   Izravni korisnici Programa nisu nužno smješteni u najmanje naseljenim regijama – veza između mjere potpore i regionalnog razvoja sjeverne Norveške

    (74)

    Potpora će se isplaćivati organizatorima putovanja koji mogu biti smješteni izvan Norveške/EGP-a. Izravni korisnici potpore neće nužno biti smješteni u najmanje naseljenim regijama.

    (75)

    U odluci o pokretanju postupka Tijelo je preispitalo može li se program iz kojeg se dodjeljuje potpora za tekuće poslovanje korisnicima koji su smješteni izvan najmanje naseljenih regija smatrati u skladu sa Smjernicama za regionalne potpore. Tijelo je preispitalo predstavlja li činjenica da je Program neizravno usmjeren na poduzeća u predmetnoj regiji dovoljno snažnu vezu za regionalni razvoj tog područja.

    (76)

    Norveška nadležna tijela tvrdila su da je veza između potpore organizatorima putovanja i regionalnog razvoja sjeverne Norveške dovoljna zbog sljedećih razloga:

    Program će se odnositi isključivo na zakupljene letove u sjevernu Norvešku,

    samo paket-aranžmani koji uključuju „aranžman na zemlji” imat će pravo na potporu na temelju Programa, i

    potpora iz Fonda za zakupljene letove isplatit će se organizatorima putovanja nakon završetka letova u ciljno područje.

    (77)

    Tijelo napominje da će organizator putovanja dobiti potporu jedino ako organizira seriju zakupljenih letova u regionalne zračne luke u sjevernoj Norveškoj. Potpora se neće odobravati za prijevoz turista zakupljenim letovima izvan ove regije. Jasno je da je ciljno područje Programa sjeverna Norveška, jedno od najslabije naseljenih područja Norveške. Tijelo isto tako naglašuje zahtjev da se Program primjenjuje na paket-aranžmane koji uključuju „aranžman na zemlji” u ovoj regiji. To znači da Program može imati izravan učinak u regiji dovođenjem turista koji inače ne bi došli u tu regiju. „Aranžman na zemlji” trebao bi osigurati da turisti ostanu u regiji za vrijeme svojeg odmora u sjevernoj Norveškoj. Program zahtijeva da „aranžman na zemlji” bude u vrijednosti od najmanje 800 NOK po turistu. Potpora iz Fonda za zakupljene letove odobrit će se nakon završetka serije zakupljenih letova i nakon dokumentiranja ispunjavanja kriterija za dodjelu. Jedan od kriterija dodjele jest da zahtjev podrži lokalni pružatelj turističkih usluga. Potpora se neće odobravati „paketima koji obuhvaćaju samo zrakoplovnu kartu”. Pružatelji usluga smješteni u trima okruzima ostvarit će dobit od povećanog broja turista i posljedičnog povećanja potražnje za svojim uslugama i na taj će način neizravno imati koristi od Programa. Tablice navedene u odjeljku 2.2 u dijelu I. o turističkoj potrošnji u regiji pokazuju da će povećanje broja turista imati izravan ekonomski učinak na turistički sektor u regiji. Tijelo smatra vjerojatnim da će glavni ekonomski učinci Programa biti usmjereni na ciljno područje Programa.

    (78)

    Tijelo također napominje da je Europska komisija već prihvatila dodjelu regionalne potpore korisnicima smještenima izvan regija koje ostvaruju pravo na regionalnu potporu. Na primjer, u odluci koja se odnosi na Italiju (Sicilija), Komisija je utvrdila da su bespovratna sredstva koja pokrivaju troškove promicanja prijevoza turista zakupljenim letovima u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a. Bespovratna sredstva bila su dostupna organizatorima putovanja koji su unajmljivali zrakoplove za prijevoz turista na Siciliju. Utvrđeno je i da su bespovratna sredstva za pokrivanje troškova prijevoza do Sicilije odobrena talijanskim i stranim putničkim agencijama za pružanje usluga turističkog putovanja kao dijela uključenog u putovanja i za prijevoz turista željeznicom ili morem spojiva (50).

    (79)

    Na toj osnovi Tijelo dolazi do zaključka da čak i ako je izravni korisnik smješten izvan sjeverne Norveške, Program sadržava dovoljno veza s regijom u kojoj se žele postići planirani učinci.

    3.3.   Potpora mora biti nužna i prikladna za sprječavanje ili usporavanje trajne depopulacije

    (80)

    Predmetna država EFTA-e mora dokazati da je predložena potpora nužna i prikladna za sprječavanje ili usporavanje trajne depopulacije (51).

    (81)

    Kako bi se prijavljena mjera smatrala nužnom, norveška nadležna tijela moraju dokazati da postoji potreba za intervencijom države kako bi se postigao cilj sprječavanja ili usporavanja trajne depopulacije.

    (82)

    Norveška nadležna tijela obavijestila su Tijelo da je sjeverna Norveška, jedno od najmanje naseljenih područja u Europi, da je uvijek bila iznimno rijetko naseljena i da se već desetljećima suočava s depopulacijom. Stoga norveška nadležna tijela smatraju da je nužno poduzeti daljnje mjere kako bi se stabilizirala naseljenost u regiji i spriječilo daljnju depopulaciju. Program je jedno od nužnih instrumenata za postizanje tog cilja. Norveška nadležna tijela priznaju da uspostavljanje Fonda za zakupljene letove neće samo po sebi riješiti problem depopulacije, ali smatraju da će, kao dio opće politike, povećati gospodarsku aktivnost u regiji te zadržati postojeća i stvoriti nova radna mjesta. Mogućnost zapošljavanja i očekivani prihod predstavljaju najvažnije odlučujuće čimbenike koji utječu na izbor prebivališta.

    (83)

    Kako bi se Program smatrao prikladnim, norveška nadležna tijela moraju dokazati da nije očito kako bi druge mjere bile prikladnije za postizanje cilja sprječavanja ili usporavanja trajne depopulacije (52).

    (84)

    Norveška nadležna tijela tvrde da je Program prikladan jer predstavlja najbolju dostupnu mjeru kojom će se unaprijediti turizam, stvoriti radna mjesta u turističkoj industriji i tako doprinijeti usporavanju depopulacije u regiji. Prema njihovu mišljenju, samo tradicionalna investicijska potpora nije uvijek najprikladniji instrument rješavanja specifičnih problema ove regije. Radna su mjesta ključna za potporu razini stanovništva. Turizam je rastući sektor te je istovremeno radno-intenzivan i ovisan o lokalnoj radnoj snazi. Jedan je od izazova razvoja turističke industrije u sjevernoj Norveškoj profitabilnost i sezonska priroda turističkog sektora. Namjera je Fonda za zakupljene letove povećanje broja turista u posezoni, što će doprinijeti cjelogodišnjim radnim mjestima. Norveška nadležna tijela tvrde da instrument potpore koji bi bio ograničen samo na potporu lokalnim trgovačkim društvima u regiji ne bi rezultirao povećanjem broja letova u relevantne zračne luke (i stoga povećanjem broja turista u tom području) niti spriječio depopulaciju. Prema njihovu stajalištu, Fond za zakupljene letove je instrument koji ima najveću mogućnost uspjeha i najmanje učinke narušavanja tržišnog natjecanja. Imajući to na umu, smatraju da je Program prikladan.

    (85)

    U Odluci o pokretanju postupka Tijelo je izrazilo sumnju u pogledu prijavljene mjere, a posebno je preispitalo mogu li se navedeni ciljevi Programa postići drugim sredstvima osim osiguravanja potpore za tekuće poslovanje organizatorima putovanja koji organiziraju paket-aranžmane koji se koriste zakupljenim letovima (neredovni) (na primjer, kroz pakete koji se koriste redovnim letovima).

    (86)

    Tijelo smatra da su norveška nadležna tijela zadovoljila neke sumnje Tijela u tom pogledu te na taj način pokazala da postoji potreba za intervencijom države i da je Program nužan kao instrument sprječavanja depopulacije u regiji sjeverne Norveške. Tijelo isto tako smatra da se Fond za zakupljene letove može smatrati instrumentom kojim će se unaprijediti turizam u regiji i tako povećati zaposlenost u jednoj od najmanje naseljenih regija u Norveškoj. Ovaj zaključak podržavaju treće strane iz različitih poduzeća turističkog sektora u regiji koja su podržala Program. Tijelo je, međutim, izrazilo sumnju u pogledu prikladnosti i učinaka Programa na razvoj i sprječavanje depopulacije u regiji. Nije očito da ciljeve ne bi bilo moguće postići drugim sredstvima, kao što je dogovaranje paket-aranžmana uporabom zakupljenih letova.

    (87)

    Tijelo je u svojoj procjeni uzelo u obzir Smjernice za regionalne potpore, kojima se predviđa da:

    „u slučaju da se, iznimno, predviđa dodjela pojedinačne jednokratne (ad hoc) potpore jednom poduzetniku ili je potpora ograničena na jedno područje djelatnosti, u obvezi je države članice da dokaže kako predmetni projekt doprinosi skladnoj strategiji regionalnog razvoja” (naglasak je dodan) (53).

    (88)

    Sjeverna Norveška smatra se prioritetom u smislu regionalnog razvoja i cilj je norveške vlade spriječiti depopulaciju i potaknuti naseljavanje u ovoj regiji. Podrška turističkoj industriji smatra se ključnim čimbenikom za razvoj regije i norveška nadležna tijela tvrde da je stvaranje mogućnosti zapošljavanja od posebne važnosti za postizanje cilja sprječavanja ili usporavanja depopulacije u regiji.

    (89)

    Institut za ekonomiku prometa procijenio je da su 2007. strani turisti koji su došli zračnim putem potrošili 7 480 NOK na unaprijed plaćenu kupovinu i 6 730 NOK na lokalnu kupovinu. Procjenjuje se da će 2012. putnici u sjevernu Norvešku potrošiti 9 000 NOK po osobi (54).

    (90)

    S obzirom na to, Tijelo smatra bi da turistička industrija mogla odigrati važnu ulogu u razvoju regije. Ekonomski učinak koji bi Program mogao imati na sjevernu Norvešku, kroz povećanje u dolazaka u to područje i etabliranje područja kao međunarodnog turističkog odredišta, mogao bi doprinijeti stabiliziranju, a možda i povećanju broja stanovnika u regiji.

    (91)

    Ipak, iako redovni i neredovni letovi možda čine dva odvojena tržišta (55) i ako su u svrhu unaprjeđivanja turizma u regiji izravni redovni letovi za sjevernu Norvešku manje održiva varijanta (posebno u posezoni), tijelo i dalje smatra da nije potpuno jasno zašto se redovnim domaćim letovima ne može koristiti kao dijelom paket-aranžmana, primjerice, kada organizatori putovanja organiziraju „pakete kružnih putovanja”. Tijelo primjećuje da Norveška ima dobro razvijen decentralizirani sustav zračnih luka zbog važne uloge zračnog prijevoza kao prijevoznog sredstva, posebno u regijama na rubu EGP-a, kao što je sjeverna Norveška. Doista, norveška nadležna tijela utvrdila su nekoliko linija zračnog prijevoza prihvatljivima za naknadu za pružanje javne usluge u okviru koje država obeštećuje odabranog zračnog prijevoznika da leti na linijama koje u suprotnom ne bi bile komercijalno održive. Prema mišljenju Tijela, nije u potpunosti jasno zašto navedeni cilj Programa – doprinos razvoju jedne od najmanje naseljenih regija u Norveškoj kroz potporu za zakupljene letove iz inozemstva u Norvešku s ciljem povećanja broja turista u posezoni, a time i doprinos cjelogodišnjim radnim mjestima – ne bi bilo moguće postići, barem djelomično, korištenjem redovnim letovima.

    (92)

    S obzirom na to, Tijelo smatra da ostaju određene sumnje u to je li Program najbolji instrument za postizanje navedenih ciljeva s najmanjim učincima narušavanja tržišnog natjecanja. Tijelo posebice smatra da bi Program mogao imati učinke narušavanja tržišnog natjecanja na tržištu opskrbe redovnim letovima.

    (93)

    Stoga Tijelo smatra da je uspostavljanje Programa prikladno jedino za ograničeno vremensko razdoblje radi pomoći uspostavljanju održive turističke industrije u najmanje naseljenom području Norveške. Desetogodišnje trajanja Programa, za koje su se zalagala norveška nadležna tijela, čini se pretjeranim za postizanje tog cilja. Tijelo smatra da bi Program trebao biti ograničen na „početno” razdoblje od tri godine, koje bi omogućilo ocjenjivanje prikladnosti Programa. Stoga bi norveška nadležna tijela trebala ocijeniti učinke Programa po isteku ovog razdoblja, uzimajući u obzir i pozitivne učinke Programa i negativne učinke na tržišno natjecanje.

    3.4.   Potpora mora biti proporcionalna cilju Programa

    (94)

    U skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o EGP-u, za potporu odobrenu radi olakšavanja razvoja određenih gospodarskih područja može se smatrati da je u skladu s provedbom tog Sporazuma „kad takva potpora ne utječe nepovoljno na uvjete trgovanja u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu”. Kako bi Program bio u skladu s unutarnjim tržištem, mora biti proporcionalan cilju Programa.

    (95)

    Norveška nadležna tijela smatraju da je Program sastavljen tako da se njime odobrava samo nužna razina potpore. Najveća potpora (25 %) iz Fonda za zakupljene letove davat će se kod faktora popunjenosti od 60 % ili manje. Intenzitet potpore postupno će se smanjiti na nulu kada faktor popunjenosti dosegne prosjek od 80 % (56).

    (96)

    Norveška nadležna tijela tvrde da je vjerojatno da će Program, koji smanjuje rizik za organizatore putovanja, dovesti do faktora popunjenosti većeg od 60 % te je stoga malo vjerojatno da će intenzitet potpore odgovarati iznosu od 25 % troškova zakupljenog leta.

    (97)

    Tijelo smatra da je glavni element Programa uspostavljanje garancije organizatorima putovanja tako da oni ne otkazuju putovanja s niskim faktorom popunjenosti. Najveća potpora iznosi 25 % troškova zakupljenog leta. Dodatni troškovi nastali na zakupljenim letovima s faktorom popunjenosti manjim od 60 % neće se nadoknađivati. Ukupan godišnji iznos potpore odobrene iz Fonda za zakupljene letove procjenjuje se na manje od 10 milijuna NOK godišnje. Tijelo smatra da je ovaj relativno nizak iznos potpore proporcionalan. Malo je vjerojatno da bi tako nizak iznos na nedozvoljeno nepovoljan način utjecao na trgovinu.

    (98)

    Stoga je moguće razlikovati Program od odluke Europske komisije u vezi s programom premija za organizatore turističkih putovanja u Grčkoj (57). Taj je program predviđao da organizatori putovanja dobiju 40 EUR po turistu. Kako tijelo shvaća Program, on nije bio ograničen na naknadu za dodatne troškove prijevoza nastale pri dovođenju turista u Grčku (58). Ovo se razlikuje od Fonda za zakupljene letove čiji je cilj potaknuti organizatore putovanja da sklope ugovornu obvezu prije nego što turisti izvrše rezervacije, isplaćujući im naknadu u slučaju da im nisu nadoknađeni troškovi dovođenja turista u sjevernu Norvešku.

    (99)

    Tijelo isto tako napominje, kao što je već opisano, da korisnici Programa mogu biti smješteni ili u Norveškoj ili u inozemstvu i da mogu sklapati ugovore o zakupljenim letovima ili s norveškim ili s inozemnim zračnim prijevoznicima. Na temelju Programa jednako se postupa u jednakim situacijama. Stoga Tijelo ne smatra Program diskriminirajućim.

    (100)

    U smislu prethodno navedenog, Tijelo smatra da je potpora proporcionalna cilju Programa.

    4.   Trajanje odobrenja

    (101)

    U svojoj Odluci br. 246/12/COL od 27. lipnja 2012. Tijelo je izrazilo sumnju može li Program biti odobren za razdoblje nakon 31. prosinca 2013. S obzirom na primljene primjedbe, potrebno je duže razdoblje za postizanje mjerljivog učinka na razvoj regije. Uzevši u obzir sumnje koje je Tijelo iznijelo u svojoj Odluci br. 246/12/COL što se tiče učinaka Programa na razvoj i sprječavanje depopulacije u toj regiji, prikladnije je razdoblje od tri (3) godine. U svakom slučaju, potrebno je redovito preispitivati potrebu za potporom za tekuće poslovanje i njezinu razinu, kako bi se osigurala njezina dugoročna relevantnost za predmetnu regiju (59). Takvo duže razdoblje olakšat će procjenu trajnih učinaka Programa.

    (102)

    Stoga bi Norveška trebala nakon isteka razdoblja od tri (3) godine podnijeti izvješće o procjeni učinaka Programa na razvoj turizma i sprječavanje depopulacije u toj regiji te na njegove učinke na tržišno natjecanje, tako da Tijelo može ocijeniti nužnost i prikladnost Programa.

    5.   Zaključak

    (103)

    Tijelo smatra da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u i da stoga Fond za zakupljene letove uključuje državnu potporu.

    (104)

    Na osnovi navedene ocjene, Tijelo smatra da je Fond za zakupljene letove u skladu sa Sporazumom o EGP-u u skladu s odstupanjem u članku 61. stavku 3. točki (c) Sporazuma o EGP-u.

    (105)

    Tijelo je, međutim, izrazilo sumnju u pogledu prikladnosti i učinaka Programa na razvoj i sprječavanje depopulacije u regiji. Posebice po pitanju mogućnosti postizanja ciljeva drugim sredstvima. Stoga je Tijelo zaključilo da Program može biti odobren na razdoblje od tri godine od datuma ove Odluke. Uz to, norveška nadležna tijela obvezat će se pripremiti i izraditi evaluaciju Programa, dokumentirajući njegove učinke na razvoj turizma i sprječavanje depopulacije u regiji te njegove učinke na tržišno natjecanje. Evaluaciju treba izraditi neovisni stručnjak i predati je Tijelu.

    (106)

    Norveška nadležna tijela podsjeća se na obvezu, prema dijelu II. članku 21. Protokola 3. u vezi s člancima 5. i 6. Odluke o provedbenim odredbama (60), da dostave godišnja izvješća o provedbi Programa.

    (107)

    Isto tako, norveška nadležna tijela podsjeća se da moraju obavijestiti Tijelo o svim planovima izmjene Programa,

    DONIJELO JE OVU ODLUKU:

    Članak 1.

    Fond za zakupljene letove za sjevernu Norvešku, kako su ga prijavila norveška nadležna tijela, predstavlja državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

    Članak 2.

    Program potpore u skladu je s provedbom Sporazuma o EGP-u prema njegovu članku 61. stavku 3. točki (c), pod uvjetom da se provodi za razdoblje od tri (3) godine od datuma ove Odluke. Po isteku trogodišnjeg (3) razdoblja Norveška će Tijelu podnijeti izvješće s procjenom učinaka Programa na razvoj turizma i sprječavanje depopulacije u regiji te njegovih učinaka na tržišno natjecanje.

    Članak 3.

    Ova je Odluka upućena Kraljevini Norveškoj.

    Članak 4.

    Vjerodostojna je samo verzija ove odluke na engleskom jeziku.

    Sastavljeno u Bruxellesu 10. srpnja 2013.

    Za Nadzorno tijelo EFTA-e

    Oda Helen SLETNES

    Predsjednica

    Sverrir Haukur GUNNLAUGSSON

    Član Kolegija


    (1)  Dokumenti br. 632837 i 322824.

    (2)  Dokument br. 638133.

    (3)  SL C 291, 27.9.2012., str. 2. i Dodatak o EGP-u br. 53, 27.9.2012., str. 36.

    (4)  Dokument br. 644991.

    (5)  Innovative Experiences (dokument br. 650797), NHO Reiseliv (dokument br. 650549), NHO Luftfart (dokument br. 650733), Avinor (dokument br. 650806), VinterTroms AS (dokument br. 650827), Northern Norway Tourist Board Ltd (dokument br. 650958), hotelski lanci Rica Hotels i Thon Hotels (dokument br. 650880) te Voigt Travel b.v. (dokument br. 668161).

    (6)  Dokumenti br. 653590 i 653595.

    (7)  Dokument br. 669821:

    (8)  Zakupljeni let definira se kao neredovni let.

    (9)  Zrakoplovi u kategoriji Boeinga 737 i višoj.

    (10)  Sljedeće zračne luke u sjevernoj Norveškoj trenutačno mogu primiti veliki zrakoplov: Tromsø, Bodø, Harstad Narvik/Evenes, Alta, Kirkenes (Høybuktmoen), Bardufoss, Svalbard, Lakselv (Banak) i Andøya (poznate i kao „zračne luke polarnog svjetla”). Za Svalbard vidi Protokol 40. uz Sporazum o EGP-u.

    (11)  Vidi odjeljak 2.5. u nastavku za detaljniji opis Programa.

    (12)  Izraz „serija zakupljenih letova” znači zakupljeni letovi između dvaju odredišta koji se ponavljaju tijekom ograničenog vremenskog razdoblja (npr tjedni letovi između Bodøa i Londona od veljače do travnja).

    (13)  Faktor popunjenosti je postotak prodanih sjedala po letu. Faktor popunjenosti određivat će se prema stvarnom broju odlaznih putnika, podijeljenom s maksimalnim brojem sjedala u zrakoplovu.

    (14)  Serija zakupljenih letova s prosječnim faktorom popunjenosti manjim od 60 % prihvatljiva je za potporu; međutim, najveća potpora koju je moguće odobriti i dalje iznosi 25 % ukupnih troškova zakupljenog leta nastalih uz faktor popunjenosti od 60 %. Uz faktor popunjenosti ispod 60 % potporom se neće pokriti sav gubitak organizatora zakupljenog leta. To je prikazano u grafičkom prikazu u točki 26. u nastavku.

    (15)  Ovo odgovara intenzitetu potpore od 25 % ukupne cijene zakupljenog leta. Procjenjuje se da ukupna cijena zakupljenog leta iznosi 33 600 000 NOK (cijena od 300 000 NOK po povratnom letu pomnožena sa 112).

    (16)  Vidi Bijelu knjigu norveške vlade „Krajnji sjever”. vizija i instrumenti politike, (Meld. St. 7 (2011. – 2012.), kratka verzija, str. 25.). Prioritet je „zadržati usredotočenost na industriju putovanja i turizma u sjevernoj Norveškoj i Svalbardu te promicati daljnju suradnju i koordinaciju među sudionicima u industriji putavanja i turizma” (str. 37.). (http://www.regjeringen.no/upload/UD/Vedlegg/Nordområdene/UD_nordomrodene_EN_web.pdf ). U političkoj platformi norveške vlade 2009. – 2013. upućuje se se na važnost turizma, i to posebno za sjevernu Norvešku: „Sjeverna Norveška jedinstveno je putničko odredište i mora dobiti priliku da ostvari i oslobodi svoj potencijal” (str. 22.) (http://arbeiderpartiet.no/file/download/4861/58544/file/soriamoria2_english.pdf ).

    (17)  Vidi strategiju turizma norveške vlade: „Avinor uspostavlja 'Zračne luke polarnog svjetla' kao jedinstvenu robnu marku za najveće zračne luke u sjevernoj Norveškoj […] Avinor podržava Fond za zakupljene letove za sjevernu Norvešku […] Svrha je te vrste fonda za zakupljene letove promicanje dolazaka zakupljenim letovima na ovo područje.”„Povratne informacije koje daje industrija ukazuju na to da će ovo biti važna inicijativa u poticanju novih dolazaka.” („Odredište Norveška – Nacionalna strategija za turističku industriju”, str. 76.). (http://www.regjeringen.no/pages/37646196/Lenke_til_strategien-engelsk.pdf ).

    (18)  Na primjer, okrug Nordland pripremio je „Strategiju za turizam u Nordlandu za razdoblje od 2011. do 2015.” (http://www.nfk.no/Filnedlasting.aspx?MId1=1266&FilId=11230 ).

    (19)  Smjernice Tijela za nacionalne regionalne potpore za 2007. – 2013., SL L 231, 3.9.1994., str. 1., i Dodatak o EGP-u br. 32, 3.9.1994., str. 42., dostupno i na: http://www.eftasurv.int/state-aid/legal-framework/state-aid-guidelines/. Smjernice su zadnje izmijenjene 6.4.2006., objavljene u SL L 54, 28.2.2008., str. 1. i Dodatku o EGP-u br. 11, 28.2.2008., str. 1. Smjernice odgovaraju „Smjernicama za nacionalne regionalne potpore za 2007. – 2013.” koje je donijela Europska komisija, objavljenima u SL C 54, 4.3.2006, str. 13. („Smjernice za regionalne potpore”). Tri okruga pripadaju regijama razine NUTS II. Finnmark ima najnižu gustoću naseljenosti s 1,6 stanovnika na km2.

    (20)  Tijelo je 2009. odobrilo program potpore za razvoj linije iz drugog najvećeg grada u sjevernoj Norveškoj, Bodøa, vidi Odluku Tijela br. 179/09/COL („Fond za razvoj linije Bodø”). Fond za razvoj linije još nije odobrio ni jednu potporu u okviru tog programa. Zračni prijevoznik „Norwegian” tri je godine imao letove na liniji između Tromsøa i jednog od najvećih gradova u Europi. Bez obzira na dobivanje potpore od Avinora, ova linija nije bila isplativa. Linija je ukinuta u ožujku 2011. Air Baltic sezonski je prometovao na liniji Tromsø – Riga dva puta tjedno od 1. travnja do 30. rujna. Linija je ukinuta 2011. SAS prometuje na liniji Tromsø – Stockholm dva puta tjedno od 1. srpnja do 15. kolovoza. Uz to, ruski zračni prijevoznik leti tri puta tjedno iz Tromsøa za Murmansk u Rusiji. S obzirom na ograničen broj međunarodnih linija, postoji pretpostavka da linije između zračnih luka u sjevernoj Norveškoj i europskih gradova nisu tržišno zanimljive zračnim prijevoznicima (dokument br. 632837).

    (21)  Izravni učinci odnose se na potrošnju koju turisti plaćaju vlastitim novcem. Neizravni učinci odnose se na vrijednost turističke potrošnje u širem smislu, npr. potražnja za proizvodima i uslugama u obliku podugovora.

    (22)  Svi iznosi navedeni su u norveškim krunama (NOK). Iznosi se temelje na brojevima iz izvješća „Ekonomski utjecaj putovanja na Trøndelag i sjevernu Norvešku 2010.”, koje su pripremili Izvršni odbor za sjevernu Norvešku (Landsdelsutvalget) i Norveško udruženje hotelijera i ugostitelja (NHO Reiseliv Nord-Norge).

    (23)  Obavijest, str. 11. (dokument br. 632837), u kojoj se upućuje na izvješće Instituta za ekonomiku prometa (Transportøkonomisk institutt, TØI) iz 2007. br. 941/2008. (https://www.toi.no/getfile.php/Publikasjoner/T%C3%98I%20rapporter/2008/941-2008/941-hele%20%20rapporten%20elektronisk-ny.pdf ).

    (24)  Norveška nadležna tijela prijavila su da su brojke samo procjene izrađene u svrhu pripreme proračuna Fonda za zakupljene letove. Zbog zaokruživanja brojeva, iznosi u tablici nisu precizni.

    (25)  Moguće je i da će država Norveška osigurati neka sredstva iz državnog proračuna.

    (26)  „Prazni letovi” su letovi ostvareni kako bi zrakoplov došao na lokaciju na početku i završetku serije zakupljenih letova. Povratni let nakon prvog odlaska bit će prazan, a i let koji će pokupiti posljednje putnike. Prazni letovi predstavljanju znatan trošak za serije zakupljenih letova.

    (27)  Faktor popunjenosti od 80 % smatra se standardom isplativosti u industriji.

    (28)  Tablicu je pripremio Fond za zakupljene letove i ona daje primjer kako će Program funkcionirati s letovima iz Londona u sjevernu Norvešku Boeingom 737-800. Procjenjuje se da će neto cijena koju zračni prijevoznik navodi organizatoru putovanja iznositi 300 000 NOK po povratnom letu. Da bi se dosegla razina isplativosti, 149 osoba mora kupiti kartu (80 % zrakoplova sa 186 sjedala).

    (29)  Sliku je u ogledne svrhe pripremio Fond za zakupljene letove (dokument br. 632837).

    (30)  Avinor AS je državno trgovačko društvo koje posluje na većini civilnih zračnih luka u Norveškoj.

    (31)  Innovative Experiences predstavlja 33 trgovačkih društava za iskustveni turizam u sjevernoj Norveškoj.

    (32)  NHO Reiseliv (Norveško udruženje za dobrodošlicu) predstavlja više od 2 500 trgovačkih društava koja zapošljavaju oko 55 000 djelatnika. Ogranak NHO Reiseliv za sjevernu Norvešku ima 400 članova.

    (33)  VinterTroms AS u vlasništvu je šest turističkih agencija u sjevernoj Norveškoj.

    (34)  NHO Luftfart predstavlja trgovačka društva u zrakoplovnom sektoru u Norveškoj i druga zainteresirana trgovačka društva.

    (35)  NHO Luftfart (dokument br. 650733) (neslužbeni prijevod s norveškog na engleski).

    (36)  Uredba (EZ) br. 1008/2008 od 24.9.2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL L 293, 31.10.2008, str. 3.). Uključena u Sporazum o EGP-u Prilogom XIII. točkom 64.a.

    (37)  Dokument br. 644991.

    (38)  Dokumenti br. 653590/653595 i dokument br. 669821.

    (39)  Sliku je u ogledne svrhe pripremio Fond za zakupljene letove (dokument br. 644991).

    (40)  Vidi odjeljak 3.3 u dijelu II. u nastavku.

    (41)  Dopis norveških nadležnih tijela od 15.11.2012. (dokumenti br. 653590/653595).

    (42)  Norveška nadležna tijela spomenula su i činjenicu da Fond za zakupljene letove, u nekoj fazi u budućnosti, mogu financirati privatna poduzeća. Procjena koju je Tijelo provelo nije ispitala ovu mogućnost, jer se ta opcija čini relativno nesigurnom.

    (43)  Smjernice za regionalne potpore u stavku 81.

    (44)  Dokumenti br. 632837 i 322824.

    (45)  Vidi predmet T-348/04 SIDE protiv Komisije [2008] ECR II-625, točka 99., predmet T-162/06 Kronoply GmbH protiv Komisije [2009] ECR II-1, točka 75.

    (46)  Smjernice za regionalne potpore u stavku 1.

    (47)  Država EFTA-e mora dokazati da je predložena potpora nužna i prikladna za sprječavanje ili usporavanje trajne depopulacije (vidi Smjernice za regionalne potpore u napomeni 65.)

    (48)  Smjernice za regionalne potpore u stavku 69.

    (49)  Smjernice za regionalne potpore u stavku 22. točki (a).

    (50)  Odluka 1999/99/EZ od 3.6.1998 o zakonu Regije Sicilije br. 25/93 o mjerama za promicanje zapošljavanja (SL L 32, 5.2.1999, str. 18.).

    (51)  Smjernice za regionalne potpore u napomeni 65.

    (52)  Vidi npr. Odluku Tijela br. 228/06/COL od 19.7.2006. o prijavljenom programu o regionalno diferenciranim doprinosima za socijalno osiguranje: „Na osnovi podataka koje su dostavila norveška nadležna tijela, Tijelo utvrđuje da nije očito da bi druge mjere, osim potpore za tekuće poslovanje, bile prikladnije za postizanje cilja sprječavanja ili usporavanja depopulacije u najmanje naseljenim područjima” (str. 23.).

    (53)  Smjernice za regionalne potpore u stavku 10.

    (54)  Vidi upućivanje na Izvješće TØI br. 941/2008 u prethodno navedenoj napomeni 23. i napomeni str. 11. (dokument br. 632837).

    (55)  U svojoj odluci o spajanju Europska komisija navodi da redovni i neredovni letovi nisu isto tržište. Vidi, na primjer, predmet br. COMP/M.5141 – KLM/Martinair, gdje je Komisija smatrala ponudu sjedala u zrakoplovu organizatorima putovanja (to je „veleprodajno tržište”) tržištem različitim od tržišta za pružanje usluga redovnog zračnog prijevoza krajnjim korisnicima. Komisija je navela da „je tržište za prodaju sjedala organizatorima putovanja suprotno tržištu prodaje sjedala pojedincima. U skladu s tim, uvjeti tržišnog natjecanja na ovom tržištu očito su različiti jer organizatori putovanja imaju različite zahtjeve od pojedinačnih klijenata (na primjer, kupovanje velikih paketa sjedala, pregovaranje o popustima, uzimanje u obzir potreba klijenata u smislu reda letenja itd.)” (SL C 51, 4.3.2009, str. 4.)

    (56)  Vidi opis Programa u gore navedenom odjeljku 2.5 u dijelu I.

    (57)  Odluka 2003/262/EZ od 27.11.2002. o programu premija za organizatore putovanja u Grčkoj (SL L 103, 24.4.2003, str. 63.).

    (58)  U tom je slučaju Europska komisija isto tako smatrala da grčka tijela nisu dostavila Komisiji relevantne informacije za procjenu prikladnosti potpore u smislu njezina doprinosa regionalnom razvoju (vidi stavak 22. te odluke).

    (59)  Smjernice za regionalne potpore u stavku 71.

    (60)  Dostupno na: http://www.eftasurv.int/media/decisions/195-04-COL.pdf


    Top