—

U tom se pogledu ističe da je istraga Komisije zahvaćena teškim i očitim propustima koji su prije svega postupovne naravi, osobito: (A) nedostacima do kojih je došlo prije navođenja konačnih obveza, koji se sastoje od toga da iako su postojali različiti ozbiljni kandidati zainteresirani za paket mjera, nije predviđen transparentan i nediskriminatoran postupak kojim bi se mogao zajamčiti izbor najboljeg kandidata i pogrešnim prihvaćanjem preventivnog pravnog sredstva, takozvanog „fix-it-first”, koje je podneseno u fazi postupka koja je prekasna; i (B) nedostatkom u istrazi do kojeg je došlo nakon navođenja konačnih obveza, osobito propustom ocjenjivanja nekih aspekata tih obveza (na primjer u vezi sa sporazumom o roamingu) i prikladnih pojašnjenja glede sposobnosti kandidata stjecatelja, koji su nedostaci postali očitiji zbog nepostojanja market testa.

—

U tom se pogledu ističe da se Komisija osobito nije potrudila provjeriti raspolaže li novi MNO (bilo na tržištu maloprodaje bilo na tržištu wholesale) operativnim sposobnostima, ekonomskim uvjetima i poticajima koji su u svojoj ukupnosti barem istovjetni onima koje je imao H3G, koji je prvih godina djelovao na tržištu u punom razvoju. Usto, Komisija je trebala uzeti u obzir učinak nejednakosti tarife za određivanje, koju je koristio H3G i koja mu je dala značajnu prednost u odnosu na druge MNO-e, na konkurentsku dinamiku.

—

U tom se pogledu ističe da suočavanje s time je li H3G prije spajanja raspolagao frekvencijama, samo za sebe dovodi do ozbiljnih sumnji glede toga jesu li predviđena spektralna sredstva dovoljna. Nadalje, Komisija se pouzdala na buduće i neizvjesne događaje, poput sudjelovanja novog MNO-a u budućim javnim nabavama, a da pritom nije uzela u obzir visoke troškove vezane uz neizbježnu obnovu i refarming prenesenih frekvencija. Komisija je pristala na to da se prenese neprimjeren broj lokacija pouzdajući se u neizvjesne sporazume s Tower Companies. Naposljetku, prijelazni sporazum sklopljen s podnositeljima prijave, čija se struktura temelji na sposobnosti, znatno smanjuje poticaj za investicije.

—

U tom se pogledu ističe da je Komisija zanemarila to da kvaliteta i pokrivenost mreže imaju sličnu važnost te da se nije trebala ograničiti na statičnu analizu preferencija jako pristranog uzorka korisnika, koji pripadaju kategoriji malih potrošača. Usto, zanemarila je buduću važnost konvergencije, koja je odlučujuća za novog sudionika, kojem je nužan dodatni pokretač u odnosu na postojećeg operatera (kakav je bio H3G). Izbor stjecatelja koji je u stanju suočiti se s konvergentnom potražnjom osigurao bi bolju učinkovitost i vremensku održivost obveza.

—

U tom se pogledu ističe da bi, kako bi mogao djelovati na način koji je stvarno nasilan i kako bi mogao „razbiti” koluzivnu ravnotežu, novi sudionik naime trebao moći djelovati neovisno o ostalim MNO-ima. Međutim formula koja je odabrana za stavljanje na raspolaganje sredstava (sporazumi o roamingu i nacionalni MOCN) stvara veliku ovisnost između novog MNO-a i JV-a tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Usto odluka je zahvaćena nedostatkom u istrazi glede toga jesu li ugovori o roamingu/nacionalnom MOCN-u u skladu s člankom 101. UFEU-a.

—

U tom se pogledu osobito ističe da je Komisija počinila pogrešku jer je rekonstruirala hipotetski scenarij i jer nije zahtijevala ni jednu posebnu mjeru, temeljeći se isključivo na uvjerenju da će Iliad biti potaknut nuditi takve usluge bez obzira na to što ne postoje mjere u tom smislu, ni iskustvo takvog operatera u Francuskoj. Nasuprot tomu, preuzete obveze potiču novog MNO-a da privoli i stekne upravo i samo klijente MVNO-a.

—

U tom se pogledu ističe da je Komisija prihvatila Iliad kao prikladnog stjecatelja, a da nije uzela u obzir rizike za učinkovitost preuzetih obveza svojstvenih ulasku operatera koji ima vlastite značajke i jer nije predvidjela prikladna jamstva za preuzete obveze, osobito s obzirom na kvalitetu/pokrivenost mreže.