OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

(članak 24. Uredbe (EU) 2024/1143)

„Colinele Dobrogei”

PGI-RO-A0612-AM05 – 27.2.2025.

1.   Naziv proizvoda

„Colinele Dobrogei”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

☐	zaštićena oznaka izvornosti (ZOI)

☒	zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP)

☐	oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP)

3.   Sektor

☐	poljoprivredni proizvodi

☒

vina

☐	jaka alkoholna pića

4.   Zemlja kojoj pripada zemljopisno područje

Rumunjska

5.   Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni

Nacionalni ured za vinogradarstvo i vinarstvo (ONVPV)

6.   Kvalifikacija kao standardna izmjena

Predložena izmjena specifikacije proizvoda odnosi se na proširenje razgraničenog područja ZOZP-a kako bi se obuhvatile općine Ceamurlia de Jos (s pripadajućim selima) i Aliman (s pripadajućim selima). Područje proizvodnje trebalo bi izmijeniti kako bi se ta mjesta uključila te bi ga trebalo ponovno razgraničiti za proizvodnju vina. Ta vrsta izmjene razgraničenog područja obuhvaćena je definicijom standardne izmjene iz članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1143 i ne utječe na druge uvjete utvrđene za proizvodnju vina sa ZOZP-om Colinele Dobrogei (kao što su stavljanje na tržište, povezanost područja i proizvoda ili naziv ili kategorija proizvoda).

7.   Opis odobrenih standardnih izmjena

1.   Izmjena zemljopisnog područja kako bi se uključila općina Ceamurlia de Jos (okrug Tulcea)

Traži se izmjena kako bi se općina Ceamurlia de Jos i pripadajuća sela (u okrugu Tulcea) uključila u razgraničeno područje za proizvodnju vina sa ZOZP-om Colinele Dobrogei.

Općina Ceamurlia de Jos i pripadajuća sela – Ceamurlia de Jos i Lunca – nalaze se u blizini drugih lokaliteta razgraničenih kao dio područja OZP-a: grad Babadag udaljen je 20 km, a općina Baia 21 km; ta dva lokaliteta uspostavljena su kao razgraničeno područje proizvodnje za oznaku zemljopisnog podrijetla i čine upravnu teritorijalnu granicu s općinom Ceamurlia de Jos.

Općina Ceamurlia de Jos profitira od ekoloških, pedoloških i klimatskih uvjeta pogodnih za uzgoj vinove loze sličnih onima na području ZOZP-a Colinele Dobrogei, kao i od prisutnosti vinogradara koji su usmjereni na proizvodnju kvalitetnih vina od kultiviranih sorti vinove loze.

Kad je riječ o terenu, općina Ceamurlia de Jos i pripadajuća sela nalaze se na visoravni Babadag, koja ima razveden krajolik. Ima povoljan prirodni okoliš, pri čemu je 46 % upravnog područja pokriveno vodnim tijelima i ribnjacima. Povijesno središte općine Ceamurlia de Jos ima oblik nepravilnog poligona i nalazi se u nizinskom području na visinama od 20 do 40 m. Selo Lunca nalazi se kod jugozapadne obale jezera Golovița.

Klimatski gledano, zbog utjecaja sustava jezera Razim–Sinoe općina je izložena kontinentalnoj stepskoj klimi, s blažim ljetima i zimama. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,8 °C, a prosječna godišnja količina padalina 400 mm/m2. U regiji postoji nekoliko kombinacija vrsta tla: kastanozemi različitih podtipova, koji se sastoje od praporastih naslaga s vodonosnicima koji dosežu dubinu do 15 m, kao i laporaste vapnenačke naslage.

Vina proizvedena u vinogradima u selima Ceamurlia de Jos i Lunca imaju svojstva vrlo slična onima koja se proizvode na razgraničenom području Colinele Dobrogei jer su oba sela okružena naseljima koja se nalaze na području ZOZP-a Colinele Dobrogei.

Zahvaljujući jakom sunčevom zračenju i dobrim heliotermičkim resursima, u kombinaciji s niskom količinom padalina, osigurava se dobro dozrijevanje grožđa i odgovarajuća razina šećera. Blizina jezera Razim i Sinoe te pogodna tla za vinovu lozu utječu na uravnotežen sadržaj alkohola i kiselosti te dobro izražena organoleptička svojstva. Bijela vina s područja proizvodnje općine Ceamurlia de Jos, s pripadajućim selima Ceamurlia de Jos i Lunca, imaju širok raspon mirisnih svojstava, od cvjetnih nota kao što su vinova loza i cvijeće bagrema do voćnih aroma kao što su breskva, marelica i agrumi, a sve zajedno ojačano je mineralnošću. Crna vina imaju snažan intenzitet boje, meke tanine, punoću te voćnu aromu i okus, a odlikuju ih i note dozrelog crvenog i crnog voća. Ružičasta su vina svježa, s aromama šumskog voća (divlje jagode, kupine, maline), crvenog voća (trešnje, jagode), ružinih latica i aromatičnog bilja.

Mijenjaju se poglavlje III. specifikacije proizvoda i točka 6. jedinstvenog dokumenta.

2.   Izmjena zemljopisnog područja kako bi se uključila općina Aliman (okrug Constanța)

Traži se izmjena kako bi se općina Aliman i pripadajuća sela (u okrugu Constanța) uvrstila u razgraničeno područje za proizvodnju vina sa ZOZP-om Colinele Dobrogei.

Općina Aliman, koja se sastoji od sela Aliman, Dunăreni, Vlahii i Floriile, nalazi se u okrugu Constanța. Na sjeveru graniči s općinom Rasova, koja se nalazi na razgraničenom području ZOZP-a Colinele Dobrogei; na jugu s općinom Ion Corvin; na istoku s općinom Adamclisi, također na razgraničenom području ZOZP-a Colinele Dobrogei; a na zapadu je omeđena rijekom Dunavom.

Vrhunsku kvalitetu vina proizvedenih na tim lokalitetima jamče pedološki i klimatski čimbenici, a presudnu ulogu ima toplinski potencijal. Zbog dominantnog svjetla i topline na tim područjima dobivaju se svježa vina s raznolikim voćnim aromama, kao što su svježe i intenzivne arome agruma, pikantnim ili cvjetnim notama kao što je divlje cvijeće te egzotičnim nijansama začinskog bilja. Ta vina imaju punoću, a svojstva su im tipična za aromatične sorte koje dosežu kvalitetu kultiviranih sorti i odražavaju postojeći potencijal proizvodnje vina na području ZOZP-a Colinele Dobrogei. Riječ je o vinima s tipičnom kiselosti i mineralnosti, što im daje dodatnu svježinu.

Dunavsku topoklimu karakterizira prosječna godišnja temperatura od približno 11 °C. Najviša mjesečna prosječna temperatura zabilježena je u srpnju i iznosi 22 °C, a najniža u siječnju i iznosi 10 °C. Temperatura zraka znatno se razlikuje tijekom dana i godine.

Na strujanja vjetra utječe Dunav, a povjetarci su prisutni danju i noću te su slični onima u obalnom području. Padaline su ključan klimatski čimbenik za gospodarstvo tog pretežno poljoprivrednog područja kao što je područje Dumbrăveni – Valea Urluia – jezero Vederoasa. Padaline su relativno niske, s prosječnom godišnjom količinom od oko 460 mm, i neravnomjerno su raspoređene. Najkišovitiji su mjeseci svibanj i lipanj, a najsuši je ožujak. Ljeta su rana i topla, ponekad vruća i duga, često popraćena suhim vjetrovima. Jeseni su duge i suhe, što daje povoljne uvjete za dozrijevanje grožđa i nakupljanje aromatskih spojeva.

Prevladavaju tla koja su karakteristična za suhu klimu, a najčešći je černozem. Ta su tla prirodno plodna i pogodna za uzgoj vinove loze. Černozem je srednje zrnat u cijelom profilu, dobro strukturiran, ima dobru propusnost vode i zraka te ga je lako obrađivati. Ta su tla bogata humusom, blago su lužnata i prožeta su hranjivim tvarima. Iznimno su plodna i pogodna za uzgoj vinove loze.

Mijenjaju se poglavlje III. specifikacije proizvoda i točka 6. jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv(i)

Colinele Dobrogei

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

3,1.   Oznaka kombinirane nomenklature

—	22 – PIĆA, ALKOHOLI I OCAT 2204 – Vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

4.   Opis vinâ

1.   Bijela i ružičasta vina

SAŽETI TEKSTUALNI OPIS

Bijela i ružičasta vina

Boja: zelenkastožuta, katkad prema zlatnoj, slamnatožuta te blago do srednje ružičasta boja lososa. Miris i okus: aroma svježe pokošenog sijena i cvijeta akacije, buke s naznakama slatkog badema; dobra zasićenost šećerima daje vinima pun okus i zaokružen karakter s notama breskve, marelice i manga; okus je uravnotežen te se punoća ne ističe; miris vina sadržava note livadnog cvijeća, meda, prepečenca i ruža, uz blagu natruhu agruma u prirodno aromatičnim sortama te postojane note saća u starijim aromatičnim vinima.

Vrijednosti najveće ukupne kiselosti podliježu ograničenjima utvrđenima u važećem zakonodavstvu Europske unije.

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): 15,00

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): 10,00

—	Najmanja ukupna kiselost: 3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): 18

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): 200

2.   Crna vina

SAŽETI TEKSTUALNI OPIS

Crna vina

Boja: rubin crvena, granatnocrvena, ljubičastocrvena, tamnocrvena. Miris i okus: vina imaju visok intenzitet boje i razvijaju svježe arome šumskog voća s primjesom šljive; imaju baršunasti okus i sočnost te arome svježe maline, crvenog ribiza, brusnice, višnje, klinčića, kupine i borovnice; imaju taninsku strukturu i karakter, razvijeni buke borovnica i klinčića s notama papra/začina, vanilije (u vinima koja kratko stare) i crnih trešanja te su optimalne kiselosti; pogodna su za starenje u hrastovim bačvama.

Vrijednosti najveće ukupne kiselosti podliježu ograničenjima utvrđenima u važećem zakonodavstvu Europske unije.

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): 15,00

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): 10,00

—	Najmanja ukupna kiselost: 3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): 20

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): 150

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni postupci proizvodnje vina

1.

Proizvodnja izvan razgraničenog područja Relevantna ograničenja u proizvodnji vina Vina sa ZOZP-om Colinele Dobrogei mogu se proizvoditi i na području u blizini razgraničenog područja, unutar iste administrativne jedinice, unutar susjedne administrativne jedinice ili na susjednim područjima s oznakama zemljopisnog podrijetla. To je odstupanje potrebno prijaviti Nacionalnom uredu za vinogradarstvo i vinarstvo (ONVPV) 48 sati prije njegove primjene.

2.	Postupak proizvodnje Poseban postupak proizvodnje vina Dopušteno je miješanje. Mora se provoditi u skladu s postojećim zakonodavstvom.

3.	Enološki postupak Poseban postupak proizvodnje vina Ružičasta vina mogu se proizvoditi i od sorti grožđa koje se upotrebljavaju za proizvodnju crnog vina, i to primjenom tehnike kratke maceracije uz očuvanje svojstava sorte ili sorti upotrijebljenih za proizvodnju crnih vina.

4.

Enološki postupak Poseban postupak proizvodnje vina Proizvodnja bijelog vina od crnih sorti Mnogi proizvođači namjeravaju uvesti tehnologije za zadržavanje aromatskog potencijala sorti kao što je proizvodnja bijelih vina od crnog grožđa, koja se nazivaju „blanc de noirs”. Ta metoda proizvodnje bijelih vina od crnoga grožđa omogućuje zadržavanje potencijala sorti, pa se dobivaju donekle snažna vina blagog biljnog okusa, kojim dominiraju nježne arome kupina, lipe, grejpa i žutih šljiva. Kiselost poboljšava svježinu vina. Mirno ružičasto vino od bijelog grožđa – grožđe sorti Pinot Gris i Băbească Gri ima kožice u nijansama ljubičaste, ljubičastosive i sivkastoplave boje, a kod sorte Traminer Roz kožica je bisernoružičasta i sivkastoružičasta. Te sorte daju vina u nijansama žućkastobijele i slamnatožute do ružičaste boje. Ovisno o odluci proizvođača vina, mogu se proizvoditi mirna bijela vina i ružičasta vina dobivena maceracijom. Mirno narančasto vino od bijelog grožđa Tehnologija proizvodnje tog vina uključuje postupak maceracije na kožicama u moštu bijelog grožđa, čije trajanje ovisi o intenzitetu boje koju vinar želi postići na konačnom proizvodu. Boja: jantarnožuta/jantarna, složene strukture i mirisnog bukea cvjetova lipe, meda, narančine kore i sušenog voća. Okus: bogat, zaokružen, vrlo izražene kiselosti koju naglašava intenzivna mineralnost.

5.2.   Najveći prinosi

1.	Sorta vinove loze – Petit Verdot, Sangiovese 14 000 kilograma grožđa po hektaru

2.	Sorta vinove loze – Viognier 14 500 kilograma grožđa po hektaru

3.	Sorte vinove loze – Negru de Drăgășani, Crâmpoșie selecționată, Băbească gri 15 000 kilograma grožđa po hektaru

4.	Sorte vinove loze – Cabernet Sauvignon, Malbec, Mourvèdre 15 400 kilograma grožđa po hektaru

5.	Sorta vinove loze – Busuioacă de Bohotin 16 000 kilograma grožđa po hektaru

6.	Sorte vinove loze – Chardonnay, Pinot Gris 16 300 kilograma grožđa po hektaru

7.	Sorta vinove loze – Sémillon 16 600 kilograma grožđa po hektaru

8.	Sorte vinove loze – Muscat Ottonel, Pinot Noir, Syrah, Burgund mare i Băbească Neagră 17 100 kilograma grožđa po hektaru

9.	Sorte vinove loze – Sauvignon, Riesling italian, Riesling de Rhin, Merlot, Fetească Neagră, Fetească Regală, Fetească Albă, Tămâioasă Românească 18 000 kilograma grožđa po hektaru

10.	Sorte vinove loze – Traminer aromat, Traminer roz, Crâmpoșie, Columna, Aligoté, Iordană, Aromat de Iași, Rkațiteli 18 000 kilograma grožđa po hektaru

11.	Sorte vinove loze – Saint Emilion, Novac, Mamaia, Cristina, Alicante Bouschet 18 000 kilograma grožđa po hektaru

12.	Sorta vinove loze – Petit Verdot, Sangiovese 105 hektolitara po hektaru

13.	Sorta vinove loze – Viognier 109 hektolitara po hektaru

14.	Sorte vinove loze – Negru de Drăgășani, Crâmpoșie selecționată, Băbească gri 112 hektolitara po hektaru

15.	Sorte vinove loze – Cabernet Sauvignon, Malbec, Mourvèdre 115 hektolitara po hektaru

16	Sorta vinove loze – Busuioacă de Bohotin 120 hektolitara po hektaru

17.	Sorte vinove loze – Chardonnay, Pinot Gris 122 hektolitra po hektaru

18	Sorta vinove loze – Sémillon 124 hektolitara po hektaru

19.	Sorte vinove loze – Muscat Ottonel, Pinot Noir, Syrah, Burgund mare i Băbească Neagră 128 hektolitara po hektaru

20.	Sorte vinove loze – Sauvignon, Riesling italian, Riesling de Rhin, Merlot, Fetească Neagră, Fetească Regală, Fetească Albă, Tămâioasă Românească 135 hektolitara po hektaru

21.	Sorte vinove loze – Traminer roz, Traminer aromat, Crâmpoșie, Columna, Aligoté, Iordană, Aromat de Iași, Rkațiteli 135 hektolitara po hektaru

22.	Sorte vinove loze – Saint Emilion, Novac, Mamaia, Cristina, Alicante Bouschet 135 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Okrug Constanța:

—	grad Murfatlar – Murfatlar i selo Siminoc,

—	općina Valu lui Traian – selo Valu lui Traian,

—	općina Poarta Albă – sela Poarta Albă i Nazarcea,

—	grad Ovidiu – općina Ovidiu, selo Poiana,

—	općina Ciocârlia – selo Ciocârlia,

—	grad Medgidia – Medgidia i sela Remus Opreanu i Valea Dacilor,

—	općina Castelu – sela Castelu, Cuza Vodă i Nisipari,

—	općina Siliștea – selo Siliștea,

—	općina Tortoman – selo Tortoman,

—	općina Peştera – sela Peştera i Ivrinezu Mic,

—	općina Mircea Vodă – sela Mircea Vodă, Satu Nou, Țibrinu, Saligny, Ștefan cel Mare i Gherghina,

—	općina Adamclisi – sela Adamclisi, Abrud, Hațeg, Urluia i Zorile,

—	grad Cernavodă – općina Cernavodă,

—	općina Seimeni – sela Seimeni i Seimenii Mici,

—	općina Rasova – sela Rasova i Cochirleni,

—	općina Aliman – sela Aliman, Dunăreni, Vlahii i Floriile,

—	općina Mihai Viteazu – sela Mihai Viteazu i Sinoie,

—	općina Istria – sela Istria i Nuntaşi,

—	općina Cogealac – sela Cogealac, Tariverde i Fântânele,

—	grad Mangalia – Mangalia,

—	grad Hârșova – Hârșova,

—	općina Chirnogeni – selo Chirnogeni,

—	općina 23 August – selo 23 August,

—	općina Horia – sela Horia i Tichilești,

—	općina Crucea – selo Crucea,

—	općina Topalu – selo Topalu,

—	općina Ciobanu – selo Ciobanu,

—	općina Gârliciu – selo Gârliciu,

—	općina Saraiu – selo Saraiu,

—	općina Cobadin – selo Viișoara.

Okrug Tulcea:

—	grad Babadag – Babadag,

—	općina Sarichioi – sela Enisala, Visterna, Zebil i Sabangia,

—	općina Valea Nucarilor – sela Valea Nucarilor, Agighiol i Iazurile,

—	grad Tulcea – Tulcea,

—	općina Ostrov – sela Ostrov i Piatra,

—	općina Somova – sela Somova, Mineri i Parcheș,

—	općina Niculițel – selo Niculițel,

—	općina Izvoarele – sela Izvoarele i Alba,

—	općina Valea Teilor – selo Valea Teilor,

—	općina Frecăței – sela Telița i Poșta,

—	grad Isacea – Isacea,

—	općina Luncavița – selo Luncavița,

—	općina Văcăreni – selo Văcăreni,

—	općina Jijila – selo Jijila,

—	grad Măcin – Măcin,

—	općina Greci – selo Greci,

—	općina Cerna – selo Cerna,

—	općina Turcoaia – selo Turcoaia,

—	općina Carcaliu – selo Carcaliu,

—	općina Baia – selo Baia,

—	općina Ceamurlia de Jos – sela Ceamurlia de Jos i Lunca.

7.   Sorte vinove loze

Alicante Bouschet N – Alicante Henri Bouschet

Aligoté B – Plant de trois, Plant gris, Vert blanc, Troyen blanc

Aromat de Iași B

Burgund Mare N – Grosser Burgunder, Blaufränkisch, Kekfrankos, Frankovka, Limberger

Busuioacă de Bohotin Rs – Schwarzer Muscat, Muscat fioletovîi, Muscat violet cyperus, Muscat rouge de Frontignan

Băbească gri G

Băbească neagră N – Grossmuttertraube, Hexentraube, Crăcana, Rară neagră, Căldărușă, Serecsia

Cabernet Sauvignon N – Petit Vidure, Burdeos tinto

Chardonnay B – Gentil blanc, Pinot blanc Chardonnay

Columna B

Cristina N

Crâmpoșie B

Crâmpoşie selecţionată B

Fetească albă B - Păsărească albă, Poama fetei, Mädchentraube, Leanyka, Leanka

Fetească neagră N - Schwarze Mädchentraube, Poama fetei neagră, Păsărească neagră, Coada rândunicii

Fetească regală B - Konigliche Madchentraube, Konigsast, Ktralyleanka, Dănăşană, Galbenă de Ardeal

Iordană B - Iordovană, Iordan

Malbec N – Cotes rouges, Pied de Perdrix, Plant d’Arles

Mamaia N

Merlot N - Bigney rouge, Plant Medoc

Mourvedre N

Muscat Ottonel B - Muscat Ottonel blanc

Negru de Drăgășani N

Novac N

Petit Verdot N

Pinot Gris G - Affumé, Grau Burgunder, Grauburgunder, Grauer Mönch, Pinot cendré, Pinot Grigio, Ruländer

Pinot noir N - Blauer Spätburgunder, Blauer Burgunder, Burgund mic, Burgunder roter, Klävner Morillon Noir

Pinot noir N – Spätburgunder, Pinot nero

Riesling de Rhin B – Weisser Riesling, Bijeli Riesling, Riesling Renano, Rheinriesling

Riesling italian B – Olasz Riesling, Olaszriesling, Welschriesling

Rkatiteli B - Dedali Rkatiteli, Korolioc Rkatiteli

Saint Emilion B - Trebbiano Toscano, Ugni blanc, Trebbiano

Sangiovese N - Brunello di Montalcino, Morellino

Sauvignon B - Sauvignon Blanc

Syrah N - Shiraz, Petit Syrah

Sémillon B - Semillon blanc

Traminer Roz Rs - Rosetraminer, Savagnin roz, Gewürztraminer

Traminer aromat alb B

Tămâioasă românească B - Busuioacă de Moldova, Muscat blanc à petit grains

Tămâioasă românească B - Rumanische Weihrauchtraube, Tamianka, Tămâioasă albă de Drăgășani

Viognier B - Petit Vionnier, Viogne, Galopine, Vugava bijela

8.   Opis povezanosti

8.1.   Pojedinosti o zemljopisnom području

Područje obuhvaća regiju Dobrudžu u jugoistočnoj Rumunjskoj, a razgraničeno je donjim tokom Dunava (na zapadu i sjeveru), Crnim morem (na istoku) te granicom s Bugarskom (na jugu). Na njemu prevladavaju forme reljefa kao što su visoravni na podlozi lesa, a ekološki i pedoklimatski uvjeti klasificirani su u kategorije stepe i šumske stepe. Svaki od tih elemenata pridonosi stvaranju ekološkog okruženja koje pogoduje uzgoju vinove loze.

Većina vinograda nalazi se na geološkoj podlozi lesa (debljine 3 – 40 m), koja djelomično prekriva čvrste i stare stijene (predpaleozoik, paleozoik, mezozoik i tercijar), autohtone ili razmještene.

U sjevernoj Dobrudži prevladava gorje (brdsko područje sa zaštićenim depresijama, na nadmorskoj visini 100 – 467 m), dok je krajolik južne Dobrudže strukturna pločasta visoravan (ispod 200 – 300 m). Ta su dva krajolika razdvojena uglavnom brežuljkastom erozijskom visoravni središnje Dobrudže (250 – 350 m).

Riječ je o regiji Rumunjske s najmanjom količinom padalina i podzemnih voda koje nisu ravnomjerno dostupne te su često znatnije mineralizirane. Kako bi se ta situacija ublažila, primjenjuju se akumuliranje i skupljanje vode te navodnjavanje.

Tipična kontinentalna klima djelomično je ublažena zbog blizine Crnog mora te močvarnog područja i ušća Dunava. Prosječna godišnja temperatura iznosi približno 11 oC, razlika između srednjih vrijednosti temperature za siječanj i srpanj iznosi više od 25 oC, a razlika između apsolutnih najvećih vrijednosti tijekom nekoliko godina iznosi više od 75 oC. Prosječna godišnja količina padalina često iznosi manje od 400 mm. Dobri heliotermički uvjeti prednost su tog područja: riječ je o jednoj od najtoplijih regija Rumunjske (sunčevo zračenje iznosi više od 120 – 125 Kcal/cm2, broj sunčanih sati veći je od 2 200, a zbroj prosječnih dnevnih temperatura iznad nule iznosi 4 000 – 4 200 °C godišnje), što osigurava sazrijevanje grožđa, koje čak može biti i prezrelo.

Zonalna tla najdominantnija su kategorija tla na vinogradarskim područjima, odnosno prevladavaju stepski molisoli (kastanozemi i černozemi) i molisoli šumske stepe (karbonatni černozemi i, rjeđe, glineno-iluvijalni černozemi, rendzina i sivozemi), koji su uglavnom nastali na podlozi lesa.

8.2.   Pojedinosti o proizvodu

Vina sa ZOZP-om „Colinele Dobrogei” mogu biti bijela, crna ili ružičasta.

Bijela i ružičasta vina imaju bistar izgled, zelenkastožutu do zlatnožutu boju ili blago do srednje ružičastu boju lososa te baršunast okus.

U mirisu i okusu prevladavaju cvjetne note. Vina imaju dobru zasićenost šećerima te su dobro zaokružena, a sadržavaju note meda, ruže, agruma u prirodno aromatičnim sortama i katkad saća u starijim aromatičnim vinima.

Crna vina imaju baršunast okus te su rubin crvene, granatnocrvene, tamne ljubičastocrvene ili tamnocrvene boje.

Miris i okus sadržavaju svježe arome vrlo zrelog šumskog voća, nijanse šljive, baršunast okus i kremastu teksturu te arome svježe maline, crvenog ribiza, brusnice, kupina i borovnica. Vina imaju taninski karakter, buke borovnica i klinčića te su katkad osjetno paprena, dok se u vinima koja kratko stare razvijaju arome vanilije. Pogodna su za starenje u hrastovim bačvama.

8.3.   Uzročna veza

Posebnost vina sa ZOZP-om „Colinele Dobrogei” proizlazi iz mošta koji se upotrebljava za njihovu proizvodnju. On je pak povezan s navedenim sortama grožđa, kojima odgovaraju visoka razina sunčeva zračenja (jedni od najtoplijih toplinskih uvjeta u Rumunjskoj) i male količine padalina. Ti čimbenici pridonose dobrom sazrijevanju grožđa, zahvaljujući kojemu nastaje mošt s visokim udjelom šećera. Na tom se području osjeća utjecaj mora. Posebno je koristan ujesen jer regulira temperaturu. Utjecaj Dunava osjeća se u gradu Cernavodă, posebno u vinogradima koji su mu najbliži. Tlo bogato kalcijevim karbonatom važan je čimbenik kvalitete vina. Kvalitetu vina obilježavaju povoljan utjecaj obližnjih jezera Razim i Sinoe, tla pogodna za uzgoj vinove loze, dobra ravnoteža alkohola i kiselosti te izražena organoleptička svojstva (cvjetne note/note šumskog voća, note začina).

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Uvjeti koji se primjenjuju na konačni proizvod

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Ako je nadležnim tijelima to propisno prijavljeno, vina se mogu kondicionirati i puniti u boce izvan područja na kojem je grožđe uzgojeno.

Ti se postupci mogu odvijati unutar iste administrativne jedinice, unutar susjedne administrativne jedinice ili na susjednim područjima s oznakama zemljopisnog podrijetla.

U tom se slučaju na oznaci moraju navesti proizvođač ili punionica i mjesto punjenja, ovisno o situaciji.

Kad je riječ o punjenju u boce, kao odgovor na komercijalne zahtjeve na tržištu EU-a i izvoznom tržištu dopuštena je prodaja vina sa ZOZP-om „Colinele Dobrogei” na veliko.

Skupne pošiljke moraju se prijaviti tijelima preko lokalne inspekcijske službe. Skupne pošiljke moraju biti popraćene odgovarajućom dokumentacijom i dokazom o pravu na upotrebu zaštićene oznake i na stavljanje vina na tržište.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.onvpv.ro/sites/default/files/caiet_de_sarcini_ig_colinele_dobrogei_modif_cf_cerere_1549_12.08.2024_no_track_changes.pdf

---

(1)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2025/27 оd 30. listopada 2024. o dopuni Uredbe (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća pravilima o registraciji i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalnih specijaliteta i neobveznih izraza kvalitete te o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe (EU) br. 664/2014 (SL L, 2025/27, 15.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2025/27/oj).