52025PC0545

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.7.2025.

COM(2025) 545 final

2025/0545(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost te drugih horizontalnih pravila za programe i aktivnosti Unije

{SEC(2025) 590 final} - {SWD(2025) 590 final} - {SWD(2025) 591 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Pristup jasnim, pouzdanim i pravodobnim informacijama o tome kako se proračun Unije (proračun) koristi i što se postiže potporom iz tog proračuna preduvjet je za transparentnost i odgovornost, čime se ujedno osigurava da se svaki euro troši djelotvorno i učinkovito. Na taj se način europskim građanima omogućuje da ostvare bolju vrijednost za novac jer je stvarna vrijednost proračuna njegov opipljivi učinak na terenu. Ti su podaci bitni i za donošenje odluka jer se na temelju njih jača vezu između proračuna i prioriteta politika EU-a.

Okvir uspješnosti za razdoblje 2021. – 2027. moderniziran je, ali još ima prostora za poboljšanje. Postojeći sustav temelji se na nizu pravila za pojedine programe, koja su ponekad složena i nedosljedna. To dovodi do velikog administrativnog opterećenja za države članice, partnere u provedbi i korisnike pa je zbog toga teže dati sveobuhvatni pregled uspješnosti proračuna.

Za početak, pravila o primjeni određenih horizontalnih načela, kao što su načelo „ne nanosi bitnu štetu” i rodna ravnopravnost, heterogena su. Osim toga, Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 (Financijska uredba) uvedeni su zahtjevi koji se moraju uzeti u obzir pri izradi novog okvira uspješnosti. Njome je propisano da se svi programi i aktivnosti provode tako da ostvaruju utvrđene ciljeve, ako je to izvedivo i primjereno u skladu s relevantnim sektorskim pravilima, bez nanošenja bitne štete postizanju okolišnih ciljeva (načelo „ne nanosi bitnu štetu”), uz poštovanje uvjeta rada i zapošljavanja te uzimajući u obzir načelo rodne ravnopravnosti i u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Određeni ključni prioriteti nadilaze pojedinačna područja politika zbog njihove međusektorske prirode te ih stoga treba uključiti u proračun. To znači uključivanje tih prioriteta politike u sve faze ciklusa politike za relevantne programe, uključujući programiranje i izvršenje. U ovoj se Uredbi uzima u obzir i potreba za podupiranjem određenih horizontalnih politika.

Ujedno postoji nekoliko načina za praćenje proračunskih rashoda, s više od 5000 heterogenih i neobjedinjenih pokazatelja koji se upotrebljavaju za praćenje uspješnosti proračuna jer različiti programi djeluju u okviru različitih sustava. Ta fragmentiranost uzrokuje znatna administrativna opterećenja za sve dionike i Komisiji otežava objedinjavanje podataka i pružanje sveobuhvatnog pregleda načina dodjele sredstava i uspješnosti tih sredstava na razini proračuna EU-a, čime se ograničava mjera u kojoj informacije o uspješnosti mogu usmjeravati izvršenje proračuna EU-a, kao i njegova uloga u donošenju odluka.

Financijskom uredbom utvrđuje se i niz zahtjeva koji se odnose na izradu i potrebu za objedinjavanjem pokazatelja uspješnosti u svim proračunskim programima EU-a i zahtijeva se transparentnost u objavljivanju podataka o korisnicima i operacijama koje se podupiru iz proračuna EU-a.

Naposljetku, to bi se moglo učiniti transparentnijim objedinjavanjem podataka o izvršenju i uspješnosti proračuna na jedinstvenoj internetskoj stranici, kao i informacija o mogućnostima financiranja u okviru proračuna (npr. dostupni pozivi na podnošenje prijedloga za potencijalne korisnike) koje su trenutačno raštrkane na nekoliko internetskih portala. Olakšavanje izravnijeg pristupa potencijalnih korisnika tim mogućnostima financiranja, koje obuhvaćaju sve načine upravljanja, pridonijet će postizanju najvećeg mogućeg učinka proračuna i potpore koja se iz njega pruža, osobito za konkurentnost EU-a.

Donošenje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje nakon 2027. ključna je prilika za rješavanje tih problema. Cilj je ove Uredbe uspostaviti jedinstveni poboljšani okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost od VFO-a za razdoblje nakon 2027. na način koji je jednostavniji, dosljedniji i manje opterećujući od onog koji se trenutačno koristi. Time će se pridonijeti primjeni pristupa koji se temelji na rezultatima, povećanju kapaciteta za ostvarivanje prioriteta politike i djelotvornoj procjeni uspješnosti proračuna i istodobno osigurati veća transparentnost i odgovornost, usklađenost sa zahtjevima Financijske uredbe i smanjenje administrativnih troškova za države članice, partnere u provedbi i korisnike.

Glavni ciljevi prijedloga mogu se sažeti kako slijedi:

–usklađivanje odredaba za podupiranje horizontalnih načela u cijelom proračunu EU-a (npr. načelo „ne nanosi bitnu štetu” i rodna ravnopravnost), čime se smanjuje složenost za korisnike i povećava usklađenost djelovanja EU-a,

–pojednostavnjenje i usklađivanje sustava za praćenje potrošnje EU-a i uspješnosti proračuna, omogućivanje objedinjavanja podataka po programima, povećanje transparentnosti i smanjenje troškova za dionike,

–usklađivanje i racionalizacija izvješćivanja o informacijama o uspješnosti i pružanje informacija o mogućnostima financiranja u cijelom proračunu EU-a, povećanje transparentnosti za dionike i olakšavanje pristupa sredstvima EU-a za potencijalne korisnike.

Svi ti ciljevi moraju se provoditi u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti te bez ugrožavanja postizanja ciljeva programa ili aktivnosti, kako je utvrđeno u Financijskoj uredbi. Očekuje se da će njihova provedba dovesti do smanjenja administrativnog opterećenja i troškova koji utječu na korisnike proračuna Unije, države članice, partnerske zemlje, partnere u provedbi i institucije EU-a za najmanje 25 % u skladu s obvezom smanjenja troškova zbog administrativnog opterećenja iz Kompasa konkurentnosti. Očekuje se da će znatno doprinijeti obvezi Komisije da pojednostavni pravila i smanji administrativno opterećenje za 35 % za MSP-ove do kraja tekućeg mandata.

Ovom se Uredbom utvrđuju i zajednička pravila koja se primjenjuju u cijelom proračunu na druge teme, kao što su evaluacija programa i aktivnosti, kao i pravila o informiranju, komunikaciji i vidljivosti.

1. Usklađivanje odredaba u cijelom proračunu EU-a o primjeni horizontalnih načela

Ovom se Uredbom predlažu dosljedne odredbe u svim proračunskim programima EU-a o primjeni horizontalnih načela kao što su nenanošenje bitne štete i rodna ravnopravnost, ako je to izvedivo i primjereno te prema načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, u skladu s Financijskom uredbom.

Uredbom se podupire i dosljedna provedba načela rodne ravnopravnosti utvrđenog u Financijskoj uredbi, čime se osigurava donošenje rodno osjetljivog proračuna za sljedeći VFO boljim programiranjem i pravilima praćenja. Rodna ravnopravnost uključena je kao poseban cilj za programe za koje je ocijenjena kao posebno relevantna i primjerena. U izradu programa uključene su i posebne odredbe o rodnoj ravnopravnosti, primjerice tako što se od država članica zahtijeva da pokažu kako njihovi nacionalni i regionalni planovi partnerstva doprinose rodnoj ravnopravnosti ili uključivanjem tog aspekta u postupak evaluacije poziva na podnošenje prijedloga za programe u okviru izravnog upravljanja, prema potrebi. Ovom se Uredbom kodificira metodologija praćenja rodne ravnopravnosti na temelju sustava ocjenjivanja doprinosa određenog programa rodnoj ravnopravnosti. Pokazatelji uspješnosti bit će, prema potrebi, raščlanjeni po spolu u skladu s Financijskom uredbom. Jedinstvenim okvirom za praćenje rashoda i uspješnost omogućit će se i točnije mjerenje doprinosa proračuna rodnoj ravnopravnosti.

Uredbom će se podupirati i socijalne politike u svim programima EU-a posebnim odredbama čiji je cilj osigurati da se programi i aktivnosti provode uz poštovanje uvjeta rada i zapošljavanja u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, pravom Unije, konvencijama Međunarodne organizacije rada i kolektivnim ugovorima te pratiti doprinos proračuna postizanju socijalnih ciljeva.

2. Pojednostavnjenje praćenja uspješnosti proračuna EU-a: jedinstveni sustav za praćenje rashoda i uspješnost proračuna

Okvir uspješnosti temeljit će se na jedinstvenom sustavu za praćenje rashoda i uspješnosti proračuna koji se sastoji od usklađenog popisa područja intervencije (tj. vrsta aktivnosti) kojim su obuhvaćene sve aktivnosti koje se financiraju iz proračuna. Sustav će omogućiti procjenu proračunskog doprinosa za politike, kao što su ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima, bioraznolikost i socijalni cilj, s pomoću postotnih koeficijenata EU-a koji se temelje na trorazinskom sustavu, pri čemu se 0 %, 40 % ili 100 % dodjeljuje određenom području intervencije.

Uredba obuhvaća i standardizirani skup pokazatelja uspješnosti koji se primjenjuju na sve proračunske programe EU-a, odnosno pokazatelje ostvarenja i rezultata, izravno povezane s popisom područja intervencije. Obje su vrste pokazatelja nužne za praćenje uspješnosti programa: za određeno područje intervencije (npr. obnova zgrada za socijalno stanovanje) pokazatelji ostvarenja daju uvid u to što se izravno financira u okviru programa i njegove neposredne aktivnosti (npr. broj obnovljenih m2), dok pokazatelji rezultata prate učinke tih ostvarenja (npr. izbjegnute emisije stakleničkih plinova). Da damo još jedan primjer u području istraživanja, za područje intervencije „pionirska istraživanja, osposobljavanje istraživača i istraživačke infrastrukture”, pokazatelj ostvarenja bio bi „broj istraživača kojima je pružena potpora”, dok bi pokazatelj rezultata bio „citiranje recenziranih rezultata istraživanja”.

Ti će se pokazatelji moći koristiti u više svrha, kao što je procjena uspješnosti 1 , u kontekstu financiranja koje nije povezano s troškovima 2 (npr. države članice i treće zemlje odredit će ciljne vrijednosti u svojim planovima s pomoću unaprijed definiranih pokazatelja ostvarenja), za praćenje partnera u provedbi u okviru neizravnog upravljanja 3 ili za potporu evaluacijama programa 4 .

Tim će se pristupom smanjiti ukupni broj pokazatelja uspješnosti i osigurati usklađenost s novim zahtjevima preinačene Financijske uredbe kojima se zahtijeva objedinjavanje pokazatelja uspješnosti u svim programima.

3. Kvalitetnije izvješćivanje o informacijama o uspješnosti i mogućnostima financiranja

Uredbom se utvrđuju usklađeni zahtjevi za izvješćivanje o uspješnosti, pri čemu se sve informacije o uspješnosti proračuna objedinjuju u jedinstveno godišnje izvješće o uspješnosti upravljanja, a ne u više izvješća za pojedine programe.

Informacije o uspješnosti bit će javno dostupne putem jedinstvenog internetskog portala sa sučeljem za prikaz postignuća proračuna EU-a. Na portalu će se prikazivati podaci o korisnicima i operacijama koje se financiraju iz proračuna. Poslužit će i kao jedinstvena ulazna točka za pružanje informacija o dostupnim mogućnostima financiranja te poboljšanje transparentnosti i pristupa informacijama, prvenstveno za nositelje projekata i potencijalne korisnike.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Glavne pravne odredbe u području praćenja proračunskih rashoda i uspješnosti utvrđene su u Financijskoj uredbi koju će dopuniti nova Uredba o uspješnosti utvrđivanjem odredaba povezanih s horizontalnim načelima koja se odnose na nenanošenje bitne štete, uvjete rada i zapošljavanja, rodnu ravnopravnosti i praćenja uspješnosti.

Ova je Uredba u skladu s Financijskom uredbom kojom se utvrđuje da se odobrena sredstva koriste u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, a koje se pak sastoji od tri načela: ekonomičnost (sredstva su pravodobno dostupna, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni), učinkovitost (postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava, poduzetih aktivnosti i postignutih ciljeva) i djelotvornost (u kojoj se mjeri postavljeni ciljevi postižu poduzetim aktivnostima) 5 .

Financijskom uredbom zahtijeva se da se programi i aktivnosti, ako je to izvedivo i primjereno, provode tako da se njima ostvaruju utvrđeni ciljevi bez nanošenja bitne štete postizanju okolišnih ciljeva i uz poštovanje uvjeta rada i zapošljavanja u skladu s načelima ekonomičnosti, djelotvornosti i učinkovitosti.

Taj je okvir u potpunosti usklađen i s ostatkom paketa VFO-a 6 jer se u njemu utvrđuju aspekti koji se primjenjuju na cijeli proračun i dopunjuju pravni akti za pojedine programe koji ne sadržavaju odredbe o aspektima koje obuhvaća ova Uredba.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Predloženi okvir uspješnosti omogućit će veću usklađenost s ciljevima i načelima politike EU-a tako što će se primjenjivati dosljedan pristup horizontalnim načelima i politikama i uspostaviti snažniji sustav praćenja rashoda i uspješnosti kojim se može bolje pratiti način na koji se iz proračuna podupiru politike EU-a. Kad je riječ o obvezama izvješćivanja i praćenja, on je u skladu s postojećom pravnom stečevinom EU-a, ali ne osporava dodatne elemente za praćenje i izvješćivanje, uključujući relevantne pokazatelje, koje bi Komisija mogla uspostaviti za mjerenje učinka politika i djelovanja EU-a u širem smislu.

Prijedlog je u skladu s predanošću Komisije pojednostavnjenju smanjenjem administrativnog opterećenja i tereta izvješćivanja.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 322. stavku 1. točki (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Donošenje općih financijskih pravila EU-a u isključivoj je nadležnosti EU-a.

•Proporcionalnost

Prijedlog je osmišljen kako bi se poboljšala pravila za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost tako da ih se učini jednostavnijima, dosljednijima i manje opterećujućima. Mjere ne prelaze ono što je potrebno da bi se to postiglo. Naprotiv, ovaj prijedlog ima snažan aspekt pojednostavnjenja. U obzir je uzeta i potreba za proporcionalnim pristupom, posebno u vezi s odredbama o provedbi za svaki način upravljanja i zahtjevima za izvješćivanje koje treba uvesti za primatelje sredstava Unije.

•Odabir instrumenta

Najprikladniji instrument za provedbu predloženog okvira uspješnosti jedinstveni je pravni akt, tj. uredba kojom se osigurava jedinstven skup pravila o horizontalnim načelima, odredbama o praćenju i izvješćivanju.

Ovom Uredbom o uspješnosti objedinit će se na jednom mjestu postojeće odredbe o uspješnosti raspoređene na više od 50 programa u razdoblju od 2021. do 2027. Stoga se očekuje da će se donošenjem Uredbe znatno pojednostavniti pitanja za države članice, partnere u provedbi, partnerske zemlje, korisnike i institucije EU-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Prijedlog je izrađen na temelju niza evaluacija programima potrošnje EU-a u sredini programskog razdoblja, kao što su evaluacije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i programa InvestEU.

U tim su evaluacijama istaknute poteškoće na koje nailaze države članice, provedbeni partneri i korisnici pri provedbi načela „ne nanosi bitnu štetu”. Neke od tih poteškoća su administrativno opterećenje, složeni pristup financiranju, moguće neizvjesnosti i nepredvidljivost koji bi mogli negativno utjecati na konkurentnost ključnih sektora koji se podupiru sredstvima EU-a. U evaluacijama je istaknuto i da upravljanje skupovima podataka pokazatelja predstavlja administrativno opterećenje za institucije i korisnike EU-a. Predloženi okvir uspješnosti omogućit će otklanjanje tih poteškoća.

•Savjetovanja s dionicima

Komisija je aktivno uključila dionike u postupak donošenja inicijative i savjetovala se s njima o djelotvornosti okvira uspješnosti proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027., i to na sljedeće načine:

–posebna savjetovanja, uključujući panel građana i građanki o novom europskom proračunu, godišnju konferenciju o proračunu i Tour d’Europe,

–otvoreno javno savjetovanje koje je provedeno od 12. veljače do 7. svibnja 2025. putem internetskog upitnika o različitim aspektima uspješnosti proračuna EU-a. Upitnik je sadržavao ukupno 34 pitanja, a najveća je pozornost posvećena djelotvornosti niza alata za ocjenjivanje uspješnosti, uključujući posebna pitanja o rodnoj ravnopravnosti i načelu „ne nanosi bitnu štetu”, te postojećih alata za praćenje kao što su pokazatelji, izvješća, sučelja za prikaz i portali koji se upotrebljavaju za izvješćivanje o uspješnosti i informiranje potencijalnih korisnika o mogućnostima financiranja. Odgovorilo je ukupno 555 dionika iz 26 država članica i osam trećih zemalja.

Odgovori dionika pridonijeli su definiranju problema u procjeni učinka, prvenstveno onih u području rodne ravnopravnosti, provedbe načela „ne nanosi bitnu štetu” i praćenja s pomoću pokazatelja. Dionici su dostavili dodatne elemente potrebne za definiranje problema, posebno u odnosu na potrebu za uključivanjem dionika u procese ocjenjivanja uspješnosti i potrebu za izgradnjom kapaciteta. Panel građana i građanki iznio je niz preporuka. Potreba za pojednostavnjenjem postupaka donošenja proračuna EU-a koji trenutačno stvaraju znatno administrativno opterećenje i troškove također je bila tema rasprava koja se ponavljala i u preporukama, kao i potreba za transparentnošću i odgovornošću pri trošenju sredstava EU-a. Vanjska evaluacijska studija o pravilima komunikacije i vidljivosti u programima financiranja sredstvima EU-a završena je u lipnju 2025. U njoj iznesene preporuke koje se odnose na veću usklađenost, jednostavnost, djelotvornost i usmjerenost na dodanu vrijednost EU-a uzete su u obzir, među ostalim o izdavanju jedinstvene izjave o financiranju s europskim amblemom.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Za pripremu procjene učinka i nacrta uredbe nije bila potrebna konzultantska podrška, ali Komisija je u tom postupku koristila pregled dostupne literature kako je dokumentirano u izvješću o procjeni učinka, npr. izvješća i dokumente Europskog parlamenta, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Europskog instituta za ravnopravnost spolova itd.

•Procjena učinka

Prijedlog je potkrijepljen procjenom učinka 7 .

U procjeni učinka utvrđene su tri moguće razine usklađivanja odredaba o uspješnosti s obzirom na osnovni scenarij u kojem bi se zahtjevi u pogledu uspješnosti i dalje postavljali na razini programa sličnoj onoj za razdoblje 2021. – 2027., prijelazna razina usklađenosti i viša razina usklađenosti zahtjeva uspješnosti u svim programima. U procjeni učinka utvrđene su tri opcije politike u tri područja.

–Programiranje: osnovna vrijednost (pravila za pojedine programe), pravila za pojedine aktivnosti koja se temelje na usklađenim zahtjevima u svim programima (uz prilagođeno usklađivanje i diferenciranu operacionalizaciju za svaki način upravljanja) i pravila za pojedine aktivnosti koja se temelje na potpuno usklađenim zahtjevima.

–Praćenje: osnovna vrijednost (pravila za pojedine programe za definiranje metodologija praćenja i pokazatelja uspješnosti), jedinstvena metodologija za praćenje rashoda kroz područja intervencije i ograničen skup zajedničkih obveznih pokazatelja uspješnosti (uz fleksibilnost za donošenje dodatnih pokazatelja uspješnosti za pojedine programe) i jedinstvena metodologija za proračun EU-a za praćenje rashoda kroz područja intervencije i potpuno usklađeni popis pokazatelja uspješnosti u svim programima (povezani s područjima intervencije).

–Izvješćivanje: osnovna vrijednost (zahtjevi za izvješćivanje za pojedine programe, sučelja za prikaz pokazatelja i portali), jedinstveno izvješće o uspješnosti i jedinstveni portal s informacijama o uspješnosti i mogućnostima financiranja (s diferenciranom operacionalizacijom jedinstvenog portala za svaki način upravljanja ili sektor) te jedinstveno izvješće o uspješnosti i jedinstveni portal s informacijama o uspješnosti i mogućnostima financiranja (uz potpuno usklađenu operacionalizaciju različitih načina upravljanja).

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Predložena uredba ne predstavlja strogo reviziju postojećeg zakonodavstva, a najpoželjnija opcija politike u potpunosti je u skladu s ciljevima primjerenosti propisa (REFIT) koji se odnose na pojednostavnjenje i smanjenje birokracije. Očekuje se da će uredba dovesti do znatnog smanjenja administrativnog opterećenja i veće učinkovitosti zahvaljujući najpoželjnijoj kombinaciji opcija i tako omogućiti znatno smanjenje regulatornih troškova. Znatnim smanjenjem broja pokazatelja uspješnosti i uspostavom jedinstvenog portala s informacijama o uspješnosti i mogućnostima financiranja uvelike se smanjuje administrativno opterećenje za korisnike proračuna EU-a, kao što su poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), države članice, partnere u provedbi i zemlje koje nisu članice EU-a, čime se izravno ostvaruje cilj REFIT-a da se smanji birokracija i troškovi za dionike i tako olakša pristup sredstvima EU-a. Predloženi okvir posebno će koristiti MSP-ovima jer imaju manji broj zaposlenika pa na njih može neproporcionalno utjecati složenost zahtjeva za uspješnost proračuna. Time će se pak povećati pristup MSP-ova sredstvima EU-a.

•Temeljna prava

Predložena uredba u skladu je s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i podupire ciljeve Unije ravnopravnosti, osobito rodne ravnopravnosti u svim programima potrošnje EU-a. Potpora Unije provodit će se u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i odredbama Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092 u skladu s člankom 6. Financijske uredbe.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Zbog horizontalne prirode predložena uredba ne stvara nove samostalne proračunske obveze. Umjesto toga, njezina provedba poduprijet će se iz proračuna dodijeljenog programima EU-a i administrativnim rashodima.

Općenito se procjenjuje da se predložena uredba može provesti bez velikih promjena broja članova osoblja Komisije u usporedbi s VFO-om za razdoblje 2021. – 2027. Njome se uvodi niz mjera pojednostavnjenja i racionalizacije za koje se očekuje da će dugoročno dovesti do povećanja učinkovitosti i administrativnih ušteda. Te se potencijalne uštede prvenstveno mogu ostvariti usklađivanjem praćenja rashoda i pokazatelja uspješnosti s pomoću jedinstvenog zajedničkog popisa područja i pokazatelja intervencije, čime se ukupni broj pokazatelja uspješnosti smanjuje s 5000 na približno 700.

Očekuje se dodatno povećanje učinkovitost pojednostavnjenjem evaluacija programa, pri čemu će se evaluacije u sredini programskog razdoblja zamijeniti pojednostavnjenim izvješćem o provedbi s kvantitativnim, ali i kvalitativnim dokazima o napretku, i objedinjavanjem izvješćivanja o uspješnosti u godišnje izvješće o upravljanju proračunom i uspješnosti (AMPR). Očekuje se i da će se spajanjem više sučelja za prikaz pokazatelja i portala u jedinstveni portal (jedinstveni pristupnik) smanjiti informatički resursi potrebni za razvoj i održavanje. Usklađivanjem odredaba o komunikaciji među programima smanjit će se i sredstva potrebna za osiguravanje vidljivosti potpore EU-a.

Međutim, očekivane dugoročne koristi vjerojatno se neće osjetiti zbog povećanih potreba u drugim područjima, kao što su one povezane s provedbom i održavanjem novog okvira za praćenje rashoda i uspješnost te razvojem, kao i tekućim radom, jedinstvenog pristupnika. U prvih nekoliko godina Komisija će morati nastaviti izvješćivati i o uspješnosti VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., za što će biti potrebno zadržati određena postojeća sredstva. Kako bi zadovoljila te promjenjive potrebe, Komisija će prema potrebi interno preraspodijeliti osoblje i resurse.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija bi trebala pratiti primjerenost popisa područja intervencije i pokazatelja uspješnosti, koji će se donijeti u okviru Uredbe, kako bi se procijenili mogući propusti ili nedostaci. Kako bi ispravili ti eventualni nedostaci, Uredbom će se Komisija ovlastiti za donošenje delegiranog akta kojim će se taj popis prema potrebi revidirati tijekom izvršenja proračuna za razdoblje nakon 2027.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Poglavlje 1. Opće odredbe

Uredbom se utvrđuju i okvir za praćenje rashoda i okvir uspješnosti, uključujući pravila za osiguravanje jedinstvenog i pojednostavnjenog pristupa primjeni načela nenanošenja bitne štete i rodne ravnopravnosti iz članka 33. stavka 2. točaka (d) i (f) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, ako je to izvedivo i primjereno te u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti utvrđenima u članku 33. stavku 1. te uredbe, kao i drugim horizontalnim načelima. Njome se utvrđuju i pravila za praćenje i izvješćivanje o uspješnosti programa i aktivnosti EU-a, pravila za uspostavu portala EU-a za financiranje, pravila za evaluaciju programa i aktivnosti te druge horizontalne odredbe koje se primjenjuju na sve programe EU-a, kao što su one o informiranju, komunikaciji i vidljivosti (članak 1.).

Poglavlje 2. Horizontalna načela

Uredbom se utvrđuju pravila za praćenje doprinosa proračuna ciljevima u području klime i bioraznolikosti, kao i cilju potrošnje u području klime i okoliša s odgovarajućim mehanizmima kako bi se osiguralo postizanje tog cilja (članak 4.)

Uredbom se utvrđuju zajednička pravila za potrebe provedbe načela „ne nanosi bitnu štetu” (članak 5.) s pomoću jedinstvenih i pojednostavnjenih smjernica. Uredbom se utvrđuju i pravila o socijalnim politikama kako bi se osiguralo da se programi i aktivnosti provode poštujući uvjete rada i zapošljavanja u skladu s primjenjivim zakonima te da se prati doprinos socijalnih politika iz proračuna (članak 6.).

Člankom 7. utvrđuju se pravila za provedbu načela rodne ravnopravnosti. Popis rodno relevantnih programa EU-a utvrđen je u Prilogu IV. koji je Komisija ovlaštena izmijeniti delegiranim aktom. Uredbom se utvrđuje i metodologija za rodnu ravnopravnost koja se temelji na trima kategorijama aktivnosti i odgovarajućim ocjenama rodne ravnopravnosti koju treba poduprijeti tehničkim smjernicama Komisije.

Poglavlje 3. Okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost, izvješćivanje o praćenju, evaluacija i transparentnost

Uredbom se uspostavlja okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost koji se uglavnom temelji na jedinstvenom popisu područja intervencije, koeficijentima EU-a dodijeljenima područjima intervencije kako bi se utvrdio njihov doprinos politikama i pokazateljima uspješnosti, odnosno ostvarenja i rezultata, za svako područje intervencije iz Priloga I. (članak 8.). Njome se utvrđuju i pravila o praćenju provedbe programa koji se financiraju iz proračuna (članak 9.), evaluacijama Komisije (članak 10.) i evaluacijama koje provode države članice u kontekstu programa koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja (članak 11.).

Člankom 12. uspostavlja se javna internetska stranica (jedinstveni pristupnik) s informacijama o financijskom izvršenju i uspješnosti proračuna, primateljima sredstava koja se financiraju iz proračuna u skladu s člankom 38. i člankom 142. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, operacijama s velikim potencijalom koje su dobile posebna priznanja ili amblem izvrsnosti, tekućim i predstojećim pozivima na podnošenje prijedloga i pozivima na podnošenje ponuda koji se financiraju iz proračuna te o savjetodavnim uslugama i uslugama potpore poslovanju koje se financiraju iz proračuna, a koja istodobno služi kao platforma na kojoj nositelji projekata predstavljaju operacije potencijalnim ulagačima.

Poglavlje 4. Provedba

U poglavlju 4. utvrđuju se pravila o horizontalnim načelima i praćenju uspješnosti u planovima koje izrađuju države članice ili treće zemlje (članak 13. odnosno članak 14.). U članku 14. utvrđuju se pravila prema kojima svaka država članica ima sustav praćenja i izvješćivanja za praćenje uspješnosti i za automatski prijenos informacija o okviru za praćenje rashoda i uspješnost, među ostalim dodjelom relevantnih područja intervencije i pokazatelja uspješnosti za svaku mjeru iz predmetnog plana. Uredbom se utvrđuju i pravila o praćenju uspješnosti i izvješćivanju te pružanju informacija o mogućnostima financiranja u planovima koje izrađuju treće zemlje (članak 15.).

Člankom 16. utvrđuju se pravila o provedbi u okviru izravnog upravljanja, kao što je uključivanje rodne ravnopravnosti u kriterije koji se upotrebljavaju za evaluaciju prijedloga, ako je to izvedivo i primjereno, te se najmanje jedno područje intervencije dodjeljuje prihvatljivim aktivnostima u programima rada. Člankom 17. utvrđuju se pravila o provedbi u okviru neizravnog upravljanja, kao što je osiguravanje da djelovanja koja u okviru neizravnog upravljanja trebaju financirati osobe ili tijela koja izvršavaju sredstva EU-a ispunjavaju zahtjeve iz članka 33. stavka 2. točaka od (d) do (f) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

Poglavlje 5. Priopćavanje, zaštita osobnih podataka i završne odredbe

Člankom 18. utvrđuju se zajednička pravila o informiranju, komunikaciji i vidljivosti potpore EU-a. Amblem EU-a upotrebljava se u skladu s Prilogom V. koji je Komisija ovlaštena izmijeniti delegiranim aktom. Člankom 19. utvrđuju se pravila za obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Uredbom se utvrđuju i pravila o izvršavanju delegiranja ovlasti, kojom se Komisija ovlašćuje za donošenje relevantnih delegiranih akata (članak 20.), te o stupanju na snagu i primjeni Uredbe (članak 21.)

2025/0545 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost te drugih horizontalnih pravila za programe i aktivnosti Unije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 322. stavak 1. točku (a),

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda 8 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom 9 ,

budući da:

(1)Cilj je ove Uredbe utvrditi elemente okvira za praćenje rashoda i uspješnost koji se primjenjuju na izvršenje rashoda s obzirom na svaki način izvršenja i kojima se dopunjuju pravila Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća 10 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije („proračun”) kao dio financijskih pravila u smislu članka 322. stavka 1. točke (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Posebno bi trebalo utvrditi pravila o praćenju proračunske potrošnje, praćenju uspješnosti programa i aktivnosti Unije i izvješćivanju o toj uspješnosti, kao i pravila o evaluaciji programa i aktivnosti. Ovom se Uredbom također nastoje utvrditi zajednička pravila za ujednačenu primjenu načela „ne nanosi bitnu štetu” i rodne ravnopravnosti, kao i druga zajednička pravila koja se primjenjuju u cijelom proračunu, kao što su pravila za uspostavu jedinstvenog pristupnika i pravila o informiranju, komunikaciji i vidljivosti. Komisija može uspostaviti dodatne elemente za praćenje i izvješćivanje, uključujući relevantne pokazatelje, radi opsežnijeg mjerenja učinka politika i djelovanja Unije.

(2)Praćenje rashoda odnosi se na praćenje načina na koji se sredstva iz proračunskih programa Unije koriste u svim kategorijama aktivnosti kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost. Praćenje se prvenstveno oslanja na proračunske obveze koje su neovisne o modelu ostvarivanja ciljeva programa i načinu isplate sredstava korisnicima.

(3)Okvir uspješnosti proračuna odnosi se na pravila za praćenje postignutih rezultata i temeljni je način osiguravanja da se proračun izvršava u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, čime se poštuju načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti kako je utvrđeno u članku 33. stavku 1. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

(4)U svojoj komunikaciji o Kompasu konkurentnosti za EU 11 Komisija utvrđuje ciljeve za pojednostavnjenje, uključujući smanjenje administrativnog opterećenja svih poduzeća za najmanje 25 %, a malih i srednjih poduzeća za najmanje 35 %. Trebalo bi uspostaviti jedinstveni okvir za praćenje rashoda i uspješnost u svim programima Unije kako bi se poduprle mjere za pojednostavnjenje smanjenjem administrativnih troškova njegove provedbe za Komisiju, države članice, treće zemlje, partnere u provedbi i korisnike. Kako bi se ostvario cilj pojednostavnjenja, obveze izvješćivanja za primatelje trebale bi biti proporcionalne u svim načinima izvršenja proračuna. Pojednostavnjenje bi se trebalo odražavati u svim relevantnim dokumentima, kao što su programi rada i sporazumi. Nadalje, trebalo bi pojednostavniti i olakšati izvješćivanje Komisije o uspješnosti proračuna.

(5)Pojednostavnjena primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” ako je to izvedivo i primjereno, kako je navedeno u članku 33. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, trebala bi se temeljiti na jedinstvenim i jednostavnim smjernicama. Komisija bi te tehničke smjernice trebala izraditi do 1. siječnja 2027. Te bi se smjernice trebale temeljiti na općim načelima jasnoće, pojednostavnjenja i proporcionalnosti, uzimajući u obzir načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti te postizanje postavljenih ciljeva programa ili instrumenta u skladu s prioritetima politike Unije. Trebalo bi uzeti u obzir visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša predviđenu postojećim zakonodavstvom EU-a i potrebu za izbjegavanjem udvostručavanja tih zahtjeva.

(6)Budući da gospodarski, financijski i društveni troškovi povezani s klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša rastu, iznimno je važno ulagati u dekarbonizaciju, otpornost na klimatske promjene, kružno gospodarstvo, otpornost vodoopskrbe i prirodni okoliš. Posebno je važno poboljšati sposobnost Unije i država članica za predviđanje kriza, katastrofa i učinaka klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta, pripremu za njih i odgovor na njih te zaštititi ulaganja u okviru proračuna EU-a. Uvođenjem novih inovativnih tehnologija i rješenja za jačanje otpornosti na klimatske promjene istodobno će se povećati konkurentska prednost poduzeća iz EU-a ne samo zato što će se povećati njihova sposobnost za prilagodbu i otpornost na klimatske promjene, već i zato što će to stvoriti nove prilike za izvoz.

(7)Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su 17. studenog 2017. proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne probleme u Europi i kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen. Trebalo bi uspostaviti sustav kojim bi se osiguralo sustavno i transparentno praćenje doprinosa iz proračuna tim socijalnim ciljevima unutar Unije. Posebno je važno promicati socijalna prava i pravedne uvjete rada, u skladu s europskim stupom socijalnih prava i u skladu s člankom 9. UFEU-a i člankom 33. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 kojim se utvrđuje zahtjev da se programi i aktivnosti provode, ako je to izvedivo i primjereno, poštujući uvjete rada i zapošljavanja u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, pravom Unije, konvencijama Međunarodne organizacije rada i kolektivnim ugovorima.

(8)U skladu s člankom 8. UFEU-a Unija u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena. Člankom 33. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 stoga se utvrđuje zahtjev da se pri provedbi programa i aktivnosti uzima u obzir načelo rodne ravnopravnosti u skladu s odgovarajućom metodologijom za uključivanje rodne osviještenosti, ako je to izvedivo i primjereno. Ovom bi se Uredbom stoga trebao uspostaviti jedinstven skup pravila za dosljednu provedbu načela rodne ravnopravnosti. Konkretno, ovom bi se Uredbom trebala utvrditi metodologija za uključivanje rodne osviještenosti, na temelju metodologije koju je Komisija razvila u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. i koja se prvi put primijenila za financijsku godinu 2021., za mjerenje rashoda kojima se doprinosi rodnoj ravnopravnosti s pomoću sustava bodova koji se temelji na ciljevima aktivnosti koje se podupiru u okviru programa Unije. Kako bi se osigurala dosljedna primjena tog načela, Komisija bi trebala izraditi dodatne smjernice. U ovoj bi Uredbi trebalo navesti i koji bi se podaci prikupljeni za potrebe pokazatelja uspješnosti trebali raščlaniti, ako je to izvedivo i primjereno, po spolu.

(9)Donošenje i izvršenje proračuna treba biti u skladu s odredbama Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092 12 u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. Nadalje, pri izvršenju proračuna države članice i Komisija trebaju osigurati usklađenost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, u skladu s člankom 51. Povelje, i poštovati vrijednosti Unije sadržane u članku 2. UEU-a relevantne za izvršenje proračuna, uključujući načela vladavine prava, u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

(10)Poveljom Europske unije o temeljnim pravima zabranjuje se diskriminacija na temelju invaliditeta i jamči se pravo osoba s invaliditetom na neovisnost, socijalnu i profesionalnu integraciju te sudjelovanje u životu zajednice. Nadalje, Unija je stranka Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, kojom se zahtijeva da se zaštita i promicanje ljudskih prava osoba s invaliditetom uzmu u obzir u svim politikama i programima. Proračunom bi se stoga trebalo osigurati učinkovito promicanje prava osoba s invaliditetom i njihovih jednakih mogućnosti te nastojati ukloniti sve nejednakosti, ako je to izvedivo i primjereno. Programi i aktivnosti posebno bi trebali biti usmjereni na osiguravanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom u svim infrastrukturama, proizvodima i uslugama, među ostalim u izgrađenom okolišu, u prometu te u informacijama i komunikaciji povezanima s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Trebali bi biti usmjereni i na podupiranje neovisnog života i promicanje prijelaza s pružanja skrbi o takvim osobama u specijaliziranim domovima ili ustanovama na usluge i potporu u obitelji i zajednici.

(11)U skladu sa strateškom ambicijom Unije da ostvari digitalnu suverenost i ojača svoju gospodarsku i socijalnu otpornost, okvir uspješnosti trebao bi poticati ostvarivanje digitalnih ciljeva i digitalnu transformaciju, uključujući razvoj i uvođenje održive i otporne digitalne infrastrukture, brzu povezivost, široku primjenu naprednih digitalnih tehnologija, kao što je umjetna inteligencija, u poduzećima i javnoj upravi te ojačati digitalne vještine u cijeloj Europi. U skladu s tim, pri osmišljavanju i provedbi programa trebalo bi uzeti u obzir njihov doprinos digitalnoj transformaciji i uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, poštujući pritom nacionalne posebnosti i nadležnosti. Ovom se Uredbom olakšava praćenje digitalne potrošnje u skladu s ciljevima digitalnog desetljeća 13 integracijom ključnih područja intervencije relevantnih za digitalizaciju u jedinstveno područje politike „digitalne tehnologije i infrastrukture”. To područje politike obuhvatilo bi veliku većinu rashoda relevantnih za digitalno desetljeće, čime bi se omogućilo praćenje većine rashoda za taj važan prioritet.

(12)Sve su veći gospodarski, financijski i socijalni troškovi povezani s klimatskim promjenama, prirodnim opasnostima, zdravstvenim krizama, tehnološkim nesrećama, rastućim sigurnosnim prijetnjama i drugim neželjenim događajima. Bitno je poboljšati sposobnost Unije i država članica za predviđanje kriza katastrofa i učinaka klimatskih promjena, pripremu za njih i odgovor na njih, zaštititi ulaganja u okviru proračuna EU-a te ojačati unutarnju sigurnost. Stoga bi integrirana pripravnost i otpornost na klimatske promjene trebala osigurati da se relevantnim programima i aktivnostima podupiru reforme i ulaganja kojima se jača upravljanje rizicima od katastrofa i krizama, ulaže u otpornost na klimatske promjene, jača otpornost vitalnih društvenih funkcija i grade otpornija, sigurnija i pripremljena društva u skladu s ciljevima Europske strategija za Uniju pripravnost 14 , strategijom ProtectEU 15 i obvezom EU-a na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2021/1119 16 („Europski zakon o klimi”) da smanji osjetljivost na klimatske promjene.

(13)Kako bi se osigurala dosljednost, transparentnost i odgovornost u svim programima Unije, čime bi se omogućila sveobuhvatna i usporediva procjena uspješnosti i učinaka programa, trebalo bi uspostaviti jedinstven sustav za praćenje proračunskih rashoda te praćenje, izvješćivanje i evaluaciju izvršenja proračuna i doprinos mjerenju njegove ukupne uspješnosti. Na temelju postojećih pristupa, posebno pristupa za mjerenje doprinosa glavnim prioritetima politike primjenom koeficijenata EU-a, taj bi se sustav trebao temeljiti na zajedničkim elementima, odnosno popisu unaprijed definiranih kategorija za klasifikaciju aktivnosti koje se podupiru iz proračuna („područja intervencije”), koeficijentima EU-a dodijeljenima takvim područjima intervencije kako bi se utvrdio njihov doprinos politikama i pokazateljima uspješnosti, koji se sastoje od pokazatelja ostvarenja i rezultata, za praćenje učinaka djelovanja Unije na terenu. Sustav bi trebao uzeti u obzir posebnosti različitih programa, kao što su njegova veličina, trajanje i lokacija provedbe. To se ne bi trebalo tumačiti kao utvrđivanje prihvatljivosti intervencije u okviru proračuna koja se temelji isključivo na sektorskim pravilima. Isto tako, u okviru sustava se ne utvrđuje niti prejudicira što će se ili neće financirati iz proračuna. Taj sustav ne bi trebao dovoditi u pitanje druga pravila o praćenju i izvješćivanju koja se mogu uspostaviti radi šireg mjerenja učinka politika i djelovanja Unije.

(15)Trebalo bi uspostaviti sustav područja intervencije kako bi se osigurala sveobuhvatna pokrivenost svih vrsta aktivnosti koje se financiraju iz proračuna. U tu bi svrhu trebalo definirati niz područja intervencije koja obuhvaćaju široke kategorije aktivnosti. U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i kako bi se omogućilo smisleno izvješćivanje o uspješnosti proračuna, područja intervencije trebala bi se dodijeliti aktivnostima koje se podupiru iz proračuna na način koji što konkretnije odražava prirodu i ciljeve tih aktivnosti. Prema potrebi, ako tijekom izvršenja proračunske potpore postanu dostupne dodatne informacije, posebno za mjere koje se provode kao financijski instrumenti ili proračunska jamstva, trebalo bi poduzeti ono što je potrebno kako bi se dodijelilo specifičnije područje intervencije, ako takvo postoji.

(16)U Uredbi (EU, Euratom) 2024/2509 upućuje se na potrebu za praćenjem proračunske potrošnje Unije kojom se doprinosi rodnoj ravnopravnosti, kao i rashoda za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama te za zaštitu bioraznolikosti. Treba pratiti i rashode koji doprinose ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi klimatskim promjenama i bioraznolikosti kako bi se ispunili zahtjevi za izvješćivanje iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Konvencije o biološkoj raznolikosti. Trebalo bi uspostaviti standardizirani sustav za klasifikaciju aktivnosti financiranih u okviru proračuna koji bi trebao olakšati učinkovitije praćenje politika i objedinjavanje doprinosa iz svake aktivnosti ili programa.

(17)Komisija je utvrdila koeficijente EU-a za klimatske aktivnosti kako bi kvantificirala proračunske rashode Unije kojima se doprinosi klimatskim ciljevima i uzimaju u obzir ciljevi europskog zelenog plana. U okviru tog sustava 17 koeficijent od 100 % dodjeljuje se aktivnostima za koje se očekuje da će znatno doprinijeti ciljevima ublažavanja klimatskih promjena ili prilagodbe njima u skladu s klimatskim ciljevima Unije, koeficijent od 40 % dodjeljuje se aktivnostima za koje se očekuje da će nezanemarivo pozitivno doprinijeti ciljevima ublažavanja klimatskih promjena ili prilagodbe njima, a koeficijent od 0 % dodjeljuje se aktivnostima za koje se očekuje da će imati neutralan učinak na klimatske ciljeve. Koeficijenti EU-a za klimatske aktivnosti za neke aktivnosti u skladu su s kriterijima tehničke provjere iz taksonomije održivih djelatnosti EU-a.

(18)Pristup praćenja predviđen ovom Uredbom omogućit će Komisiji da nastavi izvješćivati Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj o svojoj službenoj razvojnoj pomoći.

(19)Člankom 33. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 zahtijeva se praćenje pokazatelja uspješnosti koji moraju biti relevantni, prihvaćeni, vjerodostojni, jednostavni i pouzdani te istodobno omogućiti objedinjavanje podataka po programima. Stoga je potrebno utvrditi popis pokazatelja uspješnosti koji bi trebali biti sažeti i proporcionalni, ograničeni u broju i ne bi trebali dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja. Pokazatelji uspješnosti, uključujući pokazatelje ostvarenja i rezultata, trebali bi se upotrebljavati isključivo u svrhu praćenja uspješnosti proračuna i izvješćivanja o njoj te za potrebe evaluacije programa i ne bi trebali dovoditi u pitanje dodatne informacije koje se mogu dobiti drugim pravilima za praćenje, izvješćivanje i evaluaciju radi opsežnijeg mjerenja učinka politika Unije.

(20)Komisija je razvila metodologiju za izračun izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u okviru godišnjeg izvješćivanja o učinku zelenih obveznica instrumenta Next Generation EU kako bi procijenila potporu prelasku na niskougljično gospodarstvo. Potrebno je nastaviti razvijati odgovarajuće metodologije za izračun emisija stakleničkih plinova izbjegnutih kao pokazatelj rezultata, na temelju pokazatelja ostvarenja, kako bi se smanjio teret izvješćivanja o uspješnosti, posebno za države članice.

(21)Kako bi se osigurala dosljednost, transparentnost, usporedivost i odgovornost u svim programima i aktivnostima u okviru proračuna, Komisija bi trebala predvidjeti zajednička pravila za njihovu evaluaciju u skladu s člankom 34. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. Osim retrospektivne evaluacije u skladu s tom odredbom, Komisija bi trebala objaviti i srednjoročno izvješće o provedbi za svaki program ili aktivnost u kojem se koriste kvantitativni i kvalitetni dokazi kako bi se razjasnio napredak postignut u postizanju njihovih ciljeva. Pri provedbi evaluacija Komisija bi posebno trebala nastojati u najvećoj mogućoj mjeri kvantificirati doprinos ciljevima politike Unije, rastu BDP-a i stopi zaposlenosti u Uniji. Evaluacije država članica mogu uključivati i treće zemlje te se odnositi na potporu aktivnostima suradnje između država članica i trećih zemalja. Evaluacije bi se trebale provoditi pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir u postupku donošenja odluka te bi mogle obuhvaćati programe, aktivnosti ili skupine aktivnosti.

(22)Pristup informacijama o proračunu trebao bi biti jednostavniji i učinkovitiji kako bi se povećala transparentnost i odgovornost u okviru proračuna te pojednostavnilo administrativno opterećenje za podnositelje zahtjeva i korisnike te u konačnici poboljšala uspješnost proračuna i ojačalo djelovanje Unije. Treba uspostaviti jedinstvenu javno dostupnu internetsku stranicu („jedinstveni pristupnik”) na kojoj će se prikazivati informacije o izvršenju i uspješnosti proračuna te informacije o mogućnostima financiranja. Jedinstveni pristupnik temeljit će se u najvećoj mogućoj mjeri na postojećim alatima u skladu s digitalnom strategijom Europske komisije i njezinim pristupom ponovne upotrebe prije kupnje i prije izgradnje. Trebao bi biti prilagođen korisnicima i osmišljen tako da se prilagodi potrebama različitih korisnika. Osim toga, jedinstveni pristupnik trebao bi uključivati i druge funkcije, kao što je prikazivanje podataka o primateljima i operacijama koje se podupiru iz proračuna.

(23)Za svaki način izvršenja trebalo bi pojasniti provedbu odredaba o rodnoj ravnopravnosti, kao i odredaba o praćenju uspješnosti, izvješćivanju i mogućnostima financiranja. Posebno bi trebalo uzeti u obzir da se dio proračuna treba izvršiti putem planova koje pripremaju i podnose države članice, u kojima se utvrđuje njihov program reformi, ulaganja i drugih intervencija te temeljitih planova trećih zemalja koji se temelje na uspješnosti Upućivanja na planove trećih zemalja trebala bi se tumačiti tako da obuhvaćaju samo zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji, potencijalne kandidatkinje i zemlje istočnog susjedstva. Potpora ostalim trećim zemljama može se pružiti i drugim sredstvima osim planova. S obzirom na posebne okolnosti trećih zemalja i u skladu s načelom proporcionalnosti, tim bi zemljama trebalo omogućiti dodatnu fleksibilnost u provedbi relevantnih odredaba ove Uredbe. Sporazumi sa svakim partnerom u provedbi trebali bi sadržavati odgovarajuće odredbe za provedbu različitih elemenata ove Uredbe, uključujući primjenu okvira za praćenje rashoda i uspješnost, uzimajući u obzir, među ostalim, kapacitet tog partnera u provedbi.

(24)Jasnom komunikacijom o potpori iz proračuna i njezinim postignućima osigurava se da građani i poduzeća Unije znaju kako se troše sredstva, čime se povećava transparentnost, informiranost i sudjelovanje javnosti. Trebalo bi utvrditi dosljedna pravila o obvezama informiranja, komunikacije i vidljivosti, osobito obveze za korisnike i partnere u provedbi, države članice, treće zemlje i institucije Unije, uzimajući u obzir posebne okolnosti u kojima se proračun može izvršiti. Time se ne dovode u pitanje dodatni modaliteti koji se mogu koristiti tijekom njegova izvršenja, među ostalim za korištenje brendova povezanih s financiranjem EU-a u okviru programa.

(25)Za potrebe izvršavanja svojih obveza na temelju ove Uredbe, Financijske uredbe i sektorskih pravila, posebno praćenja, izvješćivanja, komunikacije, objave, evaluacije, financijskog upravljanja, provjera, revizija i, ako je primjenjivo, utvrđivanja prihvatljivosti sudionika, potrebno je prikupljati i obrađivati različite kategorije osobnih podataka koji se odnose na subjekte uključene u izvršenje proračuna Unije kako bi se, među ostalim, omogućilo utvrđivanje tih subjekata, izračun odgovarajućih pokazatelja uspješnosti i evaluacija ostvarenja ciljeva u relevantnim sektorima.

(26)Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a koji se odnose na: izmjenu popisa područja intervencije i pokazatelja uspješnosti utvrđenih u Prilogu I. ovoj Uredbi, izmjenu kodova za teritorijalnu dimenziju iz Priloga II., izmjenu posebnih ciljnih vrijednosti potrošnje za klimu i okoliš iz Priloga III., izmjenu popisa programa relevantnih za rodnu ravnopravnost iz Priloga IV. ovoj Uredbi, izmjenu Priloga V. ovoj Uredbi u pogledu informiranja, komunikacije i vidljivosti i, prema potrebi, izmjenu odredbe o jedinstvenom pristupniku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima iz Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 18 . Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(27)Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od početka primjene VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. [1. siječnja 2028.].

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje 1.
Opće odredbe

Članak 1.
Predmet

1.Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za praćenje rashoda i uspješnost proračuna, koji uključuje pravila za praćenje svih proračunskih rashoda, praćenje i izvješćivanje o uspješnosti programa i aktivnosti Unije te pravila za evaluaciju programa i aktivnosti.

2.Ovom se Uredbom utvrđuju i pravila za osiguravanje ujednačene primjene načela „ne nanosi bitnu štetu” i rodne ravnopravnosti iz članka 33. stavka 2. točaka (d) i (f) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, ako je to izvedivo i primjereno, u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti iz članka 33. stavka 1. te uredbe, kao i s drugim horizontalnim načelima koja se odnose na uvjete rada i zapošljavanja te klimu i bioraznolikost. Njome se utvrđuju i horizontalne odredbe koje se primjenjuju na sve programe i aktivnosti Unije, kao što su pravila za uspostavu jedinstvenog pristupnika iz članka 12. ove Uredbe te pravila o informiranju, komunikaciji i vidljivosti.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„operacija” znači bilo što od sljedećeg:

(a)projekt, djelovanje ili skupina projekata ili djelovanja kojima se provodi jedna ili više aktivnosti;

(b)u kontekstu financijskih instrumenata i proračunskih jamstava, iznos nadoknadivog financiranja osiguran krajnjim primateljima koji se podupire iz proračuna Unije;

(c)u kontekstu zajedničke poljoprivredne politike, plaćanje dodijeljeno poljoprivrednicima u okviru intervencija za potporu dohotku povezanih s površinom i životinjama;

(2)„aktivnost” znači posebna inicijativa poduzeta kako bi se doprinijelo postizanju postavljenog cilja koji može odgovarati mjeri u planovima koje su izradile države članice ili treće zemlje;

(3)„mjera” znači reforma, ulaganje ili druga intervencija uključena u planove koje su izradile države članice ili treće zemlje, koja se može sastojati od jedne ili više aktivnosti;

(4)„plan” znači dokument kojim se utvrđuju mjere, koji su izradile države članice („planovi država članica”) ili zemlje kandidatkinje za pristupanje Uniji, potencijalni kandidati i zemlje istočnog susjedstva („planovi trećih zemalja”);

(5)„područje intervencije” znači standardizirana i unaprijed definirana kategorija za klasifikaciju podupiranih aktivnosti;

(6)„ključna etapa” ima značenje utvrđeno u Uredbi …/… [nacionalni i regionalni partnerski planovi;

(7)„ciljna vrijednost” ima značenje utvrđeno u Uredbi …/… [nacionalni i regionalni partnerski planovi;

(8)„pokazatelj ostvarenja” znači kvantitativni pokazatelj uspješnosti kojim se prati što se izravno proizvodi ili podupire provedbom aktivnosti;

(9)„pokazatelj rezultata” znači kvantitativni pokazatelj uspješnosti kojim se prate izravni učinci podupiranih aktivnosti;

(10)„koeficijenti EU-a” znači trorazinski sustav koeficijenata (0 %, 40 %, 100 %) koji se primjenjuju za mjerenje doprinosa politikama svake proračunske intervencije;

(11)„promotor” znači pravni subjekt (poduzeće, organizacija, javno tijelo) koji provodi ili namjerava provoditi operacije od potencijalnog interesa za ulagače;

(12)„savjetodavni partner” znači prihvatljivi partner, kao što je financijska institucija ili drugi subjekt s kojim je Komisija sklopila savjetodavni sporazum radi provedbe jedne ili više savjetodavnih inicijativa, osim savjetodavnih inicijativa koje provode vanjski pružatelji usluga s kojima je Komisija sklopila ugovor ili izvršne agencije.

Članak 3.
Ciljevi

Cilj je ove Uredbe poboljšati osmišljavanje, praćenje i provedbu strateških prioriteta Unije, smanjiti administrativno opterećenje i povećati transparentnost:

(a)uspostavom jedinstvenog sustava za praćenje proračunskih rashoda;

(b)uspostavom jedinstvenog sustava za cijeli proračun za praćenje, izvješćivanje i evaluaciju izvršenja proračuna putem programa i aktivnosti te za doprinos mjerenju njegove ukupne uspješnosti;

(c)usklađivanjem i racionalizacijom izvješćivanja o uspješnosti;

(d)usklađivanjem primjene horizontalnih načela u svim programima i aktivnostima, ako je to izvedivo i primjereno;

(e)utvrđivanjem mehanizama za dostavu informacija o proračunskoj uspješnosti, o dostupnim mogućnostima financiranja u okviru proračuna i drugih informacija od interesa za javnost u vezi s izvršenjem proračuna.

Poglavlje 2.
Horizontalna načela

Članak 4.
Klima i bioraznolikost

1.Doprinos iz proračuna za klimu i bioraznolikost prati se putem okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost utvrđenog u članku 8., među ostalim s pomoću koeficijenata EU-a.

2.Programi i aktivnosti provode se kako bi se postigao opći cilj potrošnje od najmanje 35 % ukupnog iznosa proračunskih sredstava za klimatsku politiku i okolišne ciljeve („ciljna vrijednost potrošnje za klimu i okoliš”) u cijelom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. – 2034., što se izračunava primjenom najvišeg među koeficijentima za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i otpornost na klimatske promjene te okoliš iz okvira iz stavka 1. Potrošnja za obranu i sigurnost isključena je iz osnove za izračun ciljne vrijednosti potrošnje za klimu i okoliš.

3.Programi i instrumenti EU-a doprinose postizanju ciljne vrijednosti potrošnje za klimu i okoliš definirane u stavku 2. Konkretan doprinos određenih programa i instrumenata EU-a utvrđen je u Prilogu III.

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi prilagodbe ciljnih vrijednosti potrošnje za klimu i okoliš utvrđenih u Prilogu III. kako bi se uzela u obzir kretanja tijekom provedbe programa, uključujući neostvarivanje ili premašivanje ciljnih vrijednosti, ili kako bi se uzeli u obzir novi prioriteti u provedbi programa.

5.Ako je u jednom ili više relevantnih programa napredak u ostvarivanju ciljne vrijednosti potrošnje za klimu i okoliš nedovoljan, institucije će se u skladu sa svojim odgovornostima i relevantnim zakonodavstvom međusobno savjetovati o odgovarajućim mjerama koje treba poduzeti kako bi se osiguralo da potrošnja Unije za klimatske i okolišne ciljeve tijekom trajanja višegodišnjeg financijskog okvira 2028. – 2034. odgovara barem 35 % ukupnog iznosa proračuna Unije.

Članak 5.
„Ne nanosi bitnu štetu” okolišnim ciljevima

1.Pojednostavnjena primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” iz članka 33. stavka 2. točke (d) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 olakšava se jedinstvenim i jednostavnim smjernicama („smjernice o nenanošenju bitne štete”).

2.U smjernicama iz stavka 1. utvrđuju se opća načela i kriteriji te, prema potrebi, posebni kriteriji na razini relevantnih područja politike.

U njima se primjerice razlikuju područja politike ili aktivnosti za koje se uvijek smatra da su u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” od područja politike ili aktivnosti za koje se smatra da nanose bitnu štetu jednom ili više okolišnih ciljeva pa se ne mogu financirati iz proračuna EU-a.

U smjernicama Komisije uzima se u obzir potreba za postizanjem postavljenih ciljeva relevantnih programa ili instrumenata u skladu s prioritetima politike Unije, potreba za izbjegavanjem udvostručavanja zahtjeva postojećeg zakonodavstva EU-a, visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša predviđena postojećim zakonodavstvom EU-a, administrativno opterećenje i opterećenje izvješćivanja za tijela i korisnike te načelo proporcionalnosti.

Proporcionalnost se posebno postiže uzimajući u obzir opseg aktivnosti, njezine učinke na klimu i okoliš te teritorijalne značajke regija u kojima se aktivnosti provode ili mogućnost njihove provedbe u trećim zemljama.

3.U smjernicama iz stavka 1. utvrđuju se i slučajevi u kojima primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” možda nije izvediva ili primjerena, kao što su krizne situacije, uključujući hitne situacije nastale zbog prirodnih katastrofa, ili iz drugih prevladavajućih razloga od javnog interesa.

U tom se pogledu posebno smatra da nije izvedivo ni primjereno primijeniti načelo „ne nanosi bitnu štetu” u vezi s obrambenim i sigurnosnim aktivnostima.

Članak 6.
Socijalne politike

1.Doprinos iz proračuna za socijalne politike u Uniji prati se putem okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost utvrđenog u članku 8., među ostalim s pomoću koeficijenata EU-a.

2.Programi i aktivnosti provode se, kada je to izvedivo i primjereno u skladu s relevantnim sektorskim pravilima, tako da se njihovi utvrđeni ciljevi postignu poštujući uvjete rada i zapošljavanja u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, pravom Unije, konvencijama Međunarodne organizacije rada i kolektivnim ugovorima na temelju članka 33. stavka 2. točke (e) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

Članak 7.
Rodna ravnopravnost

1.Programi i aktivnosti kojima se nastoji poduprijeti rodna ravnopravnost u skladu s člankom 33. stavkom 2. točkom (f) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 navedeni su u Prilogu IV. ovoj Uredbi.

U svim programima i aktivnostima posebna se pozornost posvećuje osiguravanju, koliko je to moguće, rodne ravnoteže u ocjenjivačkim povjerenstvima i drugim relevantnim savjetodavnim tijelima kao što su odbori, stručne skupine i odbori za praćenje.

2.Za potrebe metodologije uključivanja rodne ravnopravnosti iz članka 33. stavka 2. točke (f) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 aktivnosti koje se financiraju iz proračuna pripadaju jednoj od sljedećih kategorija i odgovarajućim ocjenama rodne ravnopravnosti:

(a)aktivnosti kojima je rodna ravnopravnost glavni cilj („ocjena rodne ravnopravnosti 2”);

(b)aktivnosti kojima je rodna ravnopravnost važan i namjeran, ali ne i glavni cilj („ocjena rodne ravnopravnosti 1”);

(c)aktivnosti za koje se očekuje da neće znatno doprinijeti rodnoj ravnopravnosti („ocjena rodne ravnopravnosti 0”).

Aktivnosti iz drugog podstavka definiraju se upućivanjem na popis područja intervencije iz Priloga I.

3.Komisija pruža tehničke smjernice o metodologiji iz stavka 2. za utvrđivanje kategorija i odgovarajućih ocjena rodne ravnopravnosti kako bi se osigurala dosljednost u svim programima.

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene Priloga IV.

Poglavlje 3.
Okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost te praćenje i izvješćivanje, evaluacija i transparentnost

Članak 8.
Okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost

1.Okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost temelji se na sljedećim elementima:

(a)jedinstveni popis područja intervencije;

(b)koeficijenti EU-a dodijeljeni područjima intervencije radi utvrđivanja njihova doprinosa politikama;

(c)pokazatelji uspješnosti za svako područje intervencije koji se sastoje od pokazatelja ostvarenja i pokazatelja rezultata, u skladu s člankom 33. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

Elementi iz prvog podstavka utvrđeni su u Prilogu I.

Kad je riječ o aktivnostima u Uniji, okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost uključuje i oznake teritorijalne dimenzije utvrđene u Prilogu II.

2.Aktivnostima koje se financiraju iz proračuna dodjeljuje se područje intervencije koje je najbliže sadržaju financirane aktivnosti. Prihvatljivost aktivnosti u okviru proračuna temelji se isključivo na sektorskim pravilima i nije ograničena definicijom područja intervencije, koja su uspostavljena samo u svrhu praćenja rashoda i uspješnosti proračuna.

3.Komisija može dodatno razraditi definiciju pokazatelja uspješnosti iz stavka 1. prvog podstavka točke (c).

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene priloga I. i II.

Članak 9.
Praćenje i izvješćivanje o uspješnosti proračuna

1.Komisija za sve načine izvršenja proračuna prati provedbu programa i aktivnosti koji se financiraju iz proračuna kako bi procijenila napredak u postizanju njihovih ciljeva u skladu s pokazateljima uspješnosti iz članka 8. stavka 1. prvog podstavka točke (c). Podaci se prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja za primatelje sredstava Unije. Podaci se redovito prikupljaju i pohranjuju u elektroničkom obliku.

2.Komisija svake godine obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razini provedbe programa i aktivnosti, kao i o napretku u ostvarenju ciljeva programa, u skladu s člankom 41. stavkom 3. prvim podstavkom točkom (h) i člankom 253. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

Članak 10.
Evaluacije koje provodi Komisija

1.Komisija provodi evaluacije u skladu s člankom 34. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2059 kako bi ispitala djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost Unije za svaki program ili aktivnost. U području zajedničke poljoprivredne politike takve evaluacije obuhvaćaju i mjere provedene u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 19 .

2.Komisija objavljuje izvješće o provedbi svakog programa ili aktivnosti najkasnije četiri godine nakon početka njegove provedbe.

3.Komisija provodi retrospektivnu evaluaciju radi procjene uspješnosti programa ili aktivnosti najkasnije tri godine nakon završetka programskog razdoblja svakog programa ili aktivnosti.

Članak 11.
Evaluacije koje provode države članice u okviru podijeljenog upravljanja

1.Za proračun Unije koji se izvršava u okviru podijeljenog upravljanja države članice provode evaluacije u vezi s kriterijima kao što su djelotvornost, učinkovitost, relevantnost i usklađenost s ciljem poboljšanja kvalitete sadržaja i provedbe mjera te utvrđivanja uskih grla i načina za ubrzanje njihove provedbe. Evaluacije mogu obuhvaćati i druge relevantne kriterije kao što su uključivost, vidljivost i europska dodana vrijednost.

2.Države članice provode evaluacije kako bi procijenile učinak mjera provedenih u okviru podijeljenog upravljanja s pomoću kvantitativnih tehnika, uključujući protučinjenične pristupe i nalaze eksperimentalnog dizajna, prema potrebi, najkasnije dvije godine nakon završetka programskog razdoblja.

3.Države članice provode barem jednu međuevaluaciju koja obuhvaća sve njihove planove najkasnije tri godine nakon početka njihove provedbe.

4.Države članice sastavljaju plan evaluacije te ga relevantnom odboru za praćenje i Komisiji podnose najkasnije godinu dana nakon odobrenja svojih planova.

5.Države članice povjeravaju evaluacije funkcionalno neovisnim stručnjacima.

6.Države članice osiguravaju uspostavu postupaka potrebnih za izradu i prikupljanje podataka potrebnih za evaluacije.

7.Sve evaluacije objavljuju se na internetskoj stranici iz članka 12. stavka 1.

Članak 12.
Transparentnost – jedinstveni pristupnik

1.Komisija do [datum] mora uspostaviti namjensku, javno dostupnu internetsku stranicu („jedinstveni pristupnik”) koja ima više odjeljaka sa sadržajem i sljedeće funkcije:

(a)pregled napretka u financijskom izvršenju i uspješnosti proračuna;

(b)prikaz informacija iz članka 38. i članka 142. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509;

(c)prikaz informacija o operacijama koje se financiraju iz proračuna, uzimajući u obzir pitanja povjerljivosti i sigurnosti te uz iznimku potpore koja se pruža putem financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava u iznosu manjem od 500 000 EUR;

(d)prikaz informacija o operacijama koje su dobile posebna priznanja ili oznaku izvrsnosti i za koje se traži alternativno ili dodatno financiranje ili ulagači;

(e)prikaz informacija o tekućim i predstojećim pozivima na iskaz interesa, pozivima na podnošenje prijedloga i pozivima na podnošenje ponuda koji se financiraju iz proračuna;

(f)kanal putem kojeg promotori mogu predstaviti operacije potencijalnim ulagačima;

(g)centralizirani pristup uslugama savjetovanja i potpore poslovanju koje se financiraju iz proračuna.

2.Kad je riječ o funkciji iz stavka 1. točke (a) ovog članka, jedinstveni pristupnik prema potrebi sadržava:

(a)informacije o aktivnostima koje se financiraju iz proračuna, među ostalim o napretku u financijskom izvršenju i uspješnosti, raščlanjene prema potrebi po programima i poglavljima plana države članice;

(b)informacije o ukupnoj uspješnosti raščlanjene po programima i područjima intervencije s pomoću relevantnih pokazatelja uspješnosti iz članka 8. stavka 1. prvog podstavka točke (c) ove Uredbe;

(c)informacije o doprinosu politikama iz članka 8. stavka 1. prvog podstavka točke(b) ove Uredbe raščlanjene po programima;

(d)informacije o operacijama koje se financiraju iz proračuna;

(e)kad je riječ o aktivnostima koje izravno provodi Komisija, informacije o stupnju djelovanja, posebno za svaki poziv na podnošenje prijedloga, broj prijedloga, njihov prosječni rezultat i udio prijedloga iznad i ispod pragova kvalitete;

(f)informacije iz članka 41. stavka 3. prvog podstavka točke (h) i članka 253. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

3.Kad je riječ o funkciji iz stavka 1. točke (c) ovog članka, jedinstveni pristupnik sadržava, u pogledu operacija koje se financiraju u okviru planova država članica, informacije iz članka 63. stavka 1. točke (e) Uredbe …/… [nacionalni i regionalni partnerski planovi].

4.Kad je riječ o funkciji iz stavka 1. točke (e) ovog članka, jedinstveni pristupnik prema potrebi sadržava:

(a)predmet poziva, uključujući kratak opis;

(b)informacije o geografskom području obuhvaćenom pozivom;

(c)informacije o vrsti prihvatljivih sudionika;

(d)ukupni iznos potpore za poziv i valutu;

(e)datum početka i završetka poziva;

(f)poveznicu na internetsku platformu na kojoj je poziv objavljen ili će biti objavljen.

5.Jedinstveni pristupnik redovito se ažurira.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene ovog članka.

Poglavlje 4.
Provedba

Članak 13.
Provedba u okviru planova država članica ili trećih zemalja – nenanošenje bitne štete i rodna ravnopravnost

1.Svaka država članica ili treća zemlja dostavlja procjenu usklađenosti s načelom „ne nanosi bitnu štetu” za svaku aktivnost iz svojih planova u skladu sa smjernicama iz članka 5., osim ako je u smjernicama utvrđeno izuzeće.

2.Odstupajući od prvog stavka, u slučaju aktivnosti za koju primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” možda nije izvediva ili primjerena, svaka država članica ili treća zemlja dostavlja obrazloženje u skladu sa smjernicama iz članka 5.

3.Svaka država članica ili treća zemlja za svaku aktivnost iz svojih planova dostavlja procjenu rodne ravnopravnosti u kojoj:

(a)objašnjava kako se očekuje da će aktivnosti iz planova doprinijeti rodnoj ravnopravnosti;

(b)svakoj aktivnosti dodjeljuje jednu od odgovarajućih rodnih ocjena iz članka 7. stavka 2. i odgovarajuće obrazloženje.

Nadalje, ako je to izvedivo i primjereno, rodna ravnopravnost uvodi se kao jedan od kriterija pri ocjenjivanju prijedloga.

4.Procjena iz stavaka od 1. do 3. dostavlja se u trenutku podnošenja planova. Ako u danom trenutku nije moguće provesti procjenu rodne ravnopravnosti, smatra se da aktivnost nema znatan doprinos rodnoj ravnopravnosti te joj se dodjeljuje ocjena 0. Predmetna država članica ili treća zemlja može tu ocjenu revidirati kad dostavi izmjenu svojih planova.

5.Usklađenost svakog plana ili izmjene koju dostavi država članica ili treća zemlja s obvezama iz stavaka od 1. do 3. ove Uredbe podliježe procjeni u skladu s relevantnim sektorskim pravilima.

Članak 14.
Provedba u okviru planova država članica – praćenje i izvješćivanje o uspješnosti

1.Svaka država članica uspostavlja sustav praćenja i izvješćivanja kako bi se omogućilo praćenje uspješnosti i automatizirani prijenos informacija na temelju relevantnih elemenata okvira za praćenje rashoda i uspješnost iz članka 8. stavka 1. Države članice te informacije stavljaju Komisiji na raspolaganje na interoperabilan način putem sustava za elektroničku razmjenu podataka između država članica i Komisije iz Priloga XVI. Uredbi …/… [nacionalni i regionalni partnerski planovi – SFC 2028].

2.Svaki plan koji dostavi država članica i svaka njegova izmjena uključuje, za svaku mjeru, predloženu dodjelu najmanje jednog područja intervencije iz Priloga I. i, za svako područje intervencije dodijeljeno toj mjeri, sljedeće pokazatelje uspješnosti, prema potrebi, koji podliježu suglasnosti Komisije:

(a)jedan pokazatelj ostvarenja kojim se definira konačna ključna etapa ili ciljna vrijednost za tu mjeru odabran iz Priloga I. koji odgovara dodijeljenom području intervencije ili, prema potrebi, nekom drugom području intervencije ili, u opravdanim slučajevima i u dogovoru s Komisijom, pokazatelj ostvarenja koji nije uključen u Prilog I.;

(b)jedan ili više pokazatelja rezultata koji odgovaraju području intervencije te mjere kako je predviđeno u Prilogu I., ako su dostupni.

Ne definiraju se dodatni pokazatelji ostvarenja osim pokazatelja ostvarenja iz točke (a).

Ako je dodijeljeni pokazatelj rezultata „izbjegnute emisije stakleničkih plinova”, država članica dodjeljuje i drugi pokazatelj rezultata, ako je dostupan u istom području intervencije.

Ako je država članica za definiranje konačne ključne etape ili ciljne vrijednosti za tu mjeru predložila pokazatelj ostvarenja koji nije uključen u Prilog I. i ako taj prilog ne sadržava nijedan pokazatelj rezultata koji odgovara području intervencije te mjere, država članica dodjeljuje jedan pokazatelj rezultata iz pokazatelja rezultata koji odgovaraju drugim područjima intervencije iz Priloga I. ili iznimno u dogovoru s Komisijom dodjeljuje pokazatelj rezultata koji nije uključen u Prilog I.

3.U svakom planu navode se polazna i procijenjena vrijednost za pokazatelj rezultata dodijeljen svakoj mjeri u skladu sa stavkom 2., uključujući očekivanu godinu ostvarenja te vrijednosti. Za potpore dohotku povezane s površinom i životinjama u okviru zajedničke poljoprivredne politike takva procijenjena vrijednost nije kumulativna i odgovara maksimalnoj vrijednosti ostvarenoj tijekom programskog razdoblja.

Država članica može ažurirati tu procijenjenu vrijednost tijekom revizije u sredini programskog razdoblja ili bilo koje izmjene plana.

4.Svaki plan koji dostavi država članica i svaka njegova izmjena uključuje, za svaku mjeru, i predloženu dodjelu najmanje jedne oznake teritorijalne dimenzije iz dijela 1. Priloga II. i lokaciju na razini NUTS2 u skladu s dijelom 4. Priloga II. Ako je to relevantno i dostupno, države članice predlažu i oznake teritorijalne dimenzije u skladu s dijelom 2. i/ili dijelom 3. Priloga II.

5.Države članice Komisiji stavljaju na raspolaganje informacije o napretku odabranog pokazatelja ostvarenja u skladu s člankom 59. stavkom 1. točkom (a) Uredbe.../... [nacionalni i regionalni partnerski planovi] i stvarne rezultate mjere u odnosu na procijenjenu vrijednost pokazatelja rezultata dodijeljenog toj mjeri. Informacije o pokazatelju rezultata ažuriraju se do 15. veljače svake godine, do 2037.

Članak 15.
Provedba u okviru planova trećih zemalja – praćenje i izvješćivanje o uspješnosti

1.Za svaku mjeru iz plana trećih zemalja Komisija dodjeljuje najmanje jedno područje intervencije iz Priloga I. i, koliko je to moguće, osigurava da treće zemlje u svojim planovima koriste pokazatelje uspješnosti iz članka 8. stavka 1. prvog podstavka točke (c). Komisija iznosi primjedbe ili prema potrebi traži dodatne informacije. Sporazumi sklopljeni s dotičnom trećom zemljom uključuju obvezu treće zemlje da dostavi tražene dodatne informacije i prema potrebi revidira predložene pokazatelje uspješnosti.

2.Planovi sadržavaju odgovarajuće odredbe koje se odnose na izvješćivanje o podacima o uspješnosti i elektronički prijenos povezanih podataka o praćenju Komisiji.

Članak 16.
Provedba u okviru izravnog upravljanja

1.Pri izvršenju proračuna u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Komisija osigurava usklađenost sa zahtjevima iz članka 33. stavka 2. točaka (d), (e) i (f) te uredbe. Konkretno, ako je to izvedivo i primjereno, rodna ravnopravnost uvodi se kao jedan od kriterija pri ocjenjivanju prijedloga.

2.Pri pripremi programa rada u smislu članka 110. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Komisija definira područja prihvatljivih aktivnosti tako da se svakom području može dodijeliti najmanje jedno područje intervencije.

3.Zahtjevi za izvješćivanje koji se primjenjuju na primatelje sredstava Unije razmjerni su i njihov je cilj osigurati da se podaci za praćenje provedbe i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno.

Članak 17.
Provedba u okviru neizravnog upravljanja

1.Pri procjeni i dogovaranju djelovanja koja u okviru neizravnog upravljanja trebaju financirati osobe ili subjekti koji izvršavaju sredstva Unije i proračunska jamstva u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, Komisija osigurava da su ta djelovanja u skladu sa zahtjevima iz članka 33. stavka 2. točaka (d), (e) i (f) te uredbe.

2.Sporazumi potpisani između Komisije i osoba ili subjekata koji izvršavaju sredstva Unije i proračunska jamstva u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 sadržavaju odgovarajuće odredbe koje se odnose na:

(a)izvješćivanje o podacima o uspješnosti iz članka 158. stavka 7. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 u okviru izvješća iz članka 158. stavka 1. prvog podstavka točke (a) te uredbe;

(b)elektronički prijenos Komisiji informacija s relevantnim elementima iz članka 12. stavka 4. ove Uredbe u vezi s pozivima na iskaz interesa, pozivima na podnošenje prijedloga i pozivima na podnošenje ponuda do dana objave tih poziva;

(c)sve druge informacije koje Komisija smatra važnima za provedbu programa.

3.Zahtjevi za izvješćivanje uvedeni za primatelje sredstava Unije, uključujući osobe ili subjekte koji izvršavaju sredstva Unije u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, razmjerni su i njihov je cilj osigurati da se podaci za praćenje provedbe i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno.

Poglavlje 5.
Komunikacija, zaštita osobnih podataka i završne odredbe

Članak 18.
Informiranje, komunikacija i vidljivost

1.Korisnici, osobe ili subjekti koji izvršavaju sredstva Unije i proračunska jamstva u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, tijela koja provode financijske instrumente u okviru planova i savjetodavni partneri priznaju podrijetlo tih sredstava Unije i osiguravaju vidljivost potpore Unije prema potrebi, posebno kad promiču djelovanja i njihove rezultate, pružanjem koherentnih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, uključujući medije i javnost, te pružanjem tih informacija putem materijala za medije ili komunikaciju, internetskih stranica i drugih digitalnih kanala, događanja i aktivnosti informiranja te drugih djelovanja povezanih s komunikacijom i vidljivosti.

Ta se obveza ne primjenjuje na korisnike intervencija povezanih s površinom i životinjama u okviru zajedničke poljoprivredne politike.

2.Osobe ili subjekti koji provode financijske instrumente i proračunska jamstva u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 i tijela koja provode financijske instrumente u okviru planova od svojih financijskih posrednika traže da priznaju podrijetlo tih sredstava i o tome obavijeste krajnje primatelje te osiguravaju vidljivost potpore Unije jasnim isticanjem tih informacija u sporazumima koji se s njima potpisuju. Kad odaberu subjekte za pružanje usluga savjetovanja i potpore poslovanju, savjetodavni partneri osiguravaju da ti subjekti obavijeste osobe koje koriste usluge savjetovanja i potpore poslovanju da je te usluge financirala Unija, kao i da te informacije jasno istaknu u sporazumima koji se s njima potpisuju.

3.Kako bi se ispunila obveza iz stavaka 1. i 2., kad se provode djelovanja povezana s informiranjem, komunikacijom i vidljivosti, u skladu s Prilogom V., za vanjska se djelovanja navodi amblem Unije i izjava o financiranju „Uz potporu Europske unije” ili „U partnerstvu s Europskom unijom”. Amblem Unije i izjava o financiranju osobito se ističu u materijalima za medije i komunikaciju, na internetskim stranicama i drugim digitalnim medijima.

Kad je riječ o operacijama, osim financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava, koje uključuju ulaganja u materijalnu imovinu s ukupnim troškom većim od 100 000 EUR, postavljaju se trajne ploče ili plakati jasno vidljivi javnosti koji prikazuju amblem Unije i izjavu o financiranju iz prvog podstavka čim započne fizička provedba operacije ili je ugrađena kupljena oprema i sve dok je materijalna imovina u upotrebi.

4.Komisija provodi djelovanja povezana s informiranjem, vidljivosti i komunikacijom i kampanje povezane s politikama, prioritetima, djelovanjima i rezultatima Unije namijenjene različitoj publici, uključujući medije i javnost. Financijska sredstva dodijeljena programima i aktivnostima doprinose i institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije.

5.Države članice osiguravaju informiranje i komunikaciju o potpori i postignućima fondova Unije i njihovu vidljivost te komuniciraju s građanima putem internetskih stranica iz članka 64. stavka 1. Uredbe .../... [nacionalni i regionalni partnerski planovi], u skladu sa zahtjevima iz ovog članka, osim ako je pravom Unije ili nacionalnim pravom isključeno takvo objavljivanje radi sigurnosti, javnog poretka ili kaznenih istraga. Osobni podaci objavljuju se u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka iz Uredbe (EU) 2016/679 20 .

6.Države članice imenuju koordinatora za komunikaciju odgovornog za opće djelatnosti informiranja, komunikacije i transparentnosti u vezi s potporom primljenom iz proračuna koja se izvršava na njihovu državnom području, osiguravajući koordinaciju s relevantnim upravljačkim tijelima i surađujući s Komisijom i njezinim predstavništvima, uredima za vezu Europskog parlamenta, centrima Europe Direct i drugim relevantnim mrežama, obrazovnim i istraživačkim organizacijama, kao i s drugim relevantnim partnerima. Komisija održava mrežu koja obuhvaća koordinatore za komunikaciju i predstavnike Komisije radi razmjene informacija o aktivnostima u vezi s informiranjem, komunikacijom i vidljivosti.

7.Treće zemlje koje provode vanjska djelovanja koja financira EU osiguravaju i vidljivost potpore EU-a. Kad je riječ o provedbi u okviru planova trećih zemalja, u planovima se dostavlja plan komunikacije i vidljivosti za lokalnu publiku korisnika.

8.Ako je zbog sigurnosnih razloga ili hitne potrebe u kriznoj situaciji poželjno ili nužno ograničiti ili prilagoditi djelovanja u vezi s komunikacijom i vidljivosti u određenim trećim zemljama ili njihovim dijelovima, ciljana publika i alati, proizvodi i kanali vidljivosti za promicanje određenog djelovanja utvrđuju se u svakom slučaju zasebno, u dogovoru s Komisijom.

9.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi provedbe, izmjene i dopune Priloga V.

Članak 19.
Obrada osobnih podataka

1.Državama članicama i Komisiji dopušteno je obrađivati osobne podatke samo ako je to potrebno u svrhu izvršavanja njihovih obveza na temelju ove Uredbe i Uredbe …/… [nacionalni i regionalni partnerski planovi], posebno za praćenje, izvješćivanje, komunikaciju, objavu, evaluaciju, financijsko upravljanje, provjere i revizije te, prema potrebi, za utvrđivanje prihvatljivosti sudionika.

2.Ne dovodeći u pitanje stavak 1., posebno se mogu obrađivati sljedeći osobni podaci:

(a)za potrebe iz stavka 1., podaci potrebni za identifikaciju dotičnih osoba (ime, prezime, datum rođenja, nacionalni identifikacijski broj, broj socijalnog osiguranja);

(b)za potrebe praćenja, podaci potrebni za izračun pokazatelja uspješnosti u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

(c)za potrebe evaluacije, dodatni osobni podaci o radnom statusu, obrazovanju, vještinama i sociodemografskim značajkama pojedinaca koji primaju financijska sredstva Unije.

3.Kad je riječ o evaluacijama iz članka 11. stavka 2. koje uključuju angažiranje kontrolne skupine, za pojedince iz kontrolne skupine koji nisu sudionici sa sličnim sociodemografskim obilježjima u usporedbi sa sudionicima mogu se obrađivati iste kategorije podataka kao i za sudionike.

4.Posebne kategorije osobnih podataka iz članka 9. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 10. Uredbe (EU) 2018/1725 mogu se obrađivati samo radi utvrđivanja prihvatljivosti sudionika, praćenja i evaluacije operacija koje uključuju potporu osobama s invaliditetom i marginaliziranim zajednicama, uključujući Rome, te izračuna vrijednosti pokazatelja uspješnosti povezanih s relevantnim područjima intervencije iz Priloga I., kao i radi provjera i revizija.

5.Osobni podaci prikupljaju se izravno od dotičnih osoba ili ponovnom uporabom informacija pohranjenih u administrativnim ili statističkim registrima.

6.Osobni podaci ne pohranjuju se dulje nego što je potrebno za dokazivanje usklađenosti s ovom Uredbom, a u svakom slučaju ne dulje od 10 godina od završetka aktivnosti. Za procjenu dugoročnih učinaka u okviru evaluacije osobni podaci mogu se pohraniti na dulje razdoblje, ali ne dulje od 12 godina.

7.Osobnim podacima smiju pristupati samo ovlašteni pojedinci koje je moguće identificirati. Nadležno tijelo evidentira takav pristup. Evidencija se preispituje svakih šest mjeseci i briše godinu dana nakon unošenja. Osobni se podaci trećim stranama iz članka 11. stavka 5. dostavljaju samo u pseudonimiziranom ili anonimiziranom obliku ako otkrivanje osobnih podataka nije nužno za postizanje ciljeva ove Uredbe.

8.Ako se sredstva Fonda izvršavaju u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, voditelj obrade je Komisija ili, prema potrebi, relevantna izvršna agencija.

9.Ako se sredstva Fonda izvršavaju u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, voditelj obrade je upravljačko tijelo. Ako se podaci koje su prikupila tijela država članica i koji su dostavljeni Komisiji obrađuju za potrebe Komisijinih zadaća, voditelj obrade je Komisija.

10.Ako se sredstva Fonda izvršavaju u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, voditelj obrade je subjekt odgovoran za provedbu odgovarajuće operacije. Ako se podaci koje je prikupio taj subjekt i koji su dostavljeni Komisiji obrađuju za potrebe Komisijinih zadaća, voditelj obrade je Komisija.

Članak 20.
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 7., 8., 12. i 18. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od […].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranja ovlasti iz članaka 4., 7., 8., 12. i 18. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članaka 7., 8., 12. i 18. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od mjeseca dana od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 21.
Stupanje na snagu i primjena

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Primjenjuje se od 1. siječnja 2028.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost te drugih pravila za programe i aktivnosti Unije

1.2.Predmetna područja politike

Uspješnost proračuna, uključujući sva područja politike obuhvaćena programima Unije

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

Opći je cilj ove inicijative predložiti pojednostavnjen, usklađen i fleksibilan okvir uspješnosti za VFO za razdoblje nakon 2027. kako bi se povećao kapacitet proračuna EU-a za ostvarivanje horizontalnih načela i djelotvornu procjenu uspješnosti proračunskih programa EU-a i istodobno osigurala usklađenost sa zahtjevima Financijske uredbe.

1.3.2.Specifični ciljevi

Ova je inicijativa usmjerena ostvarivanje sljedećih specifičnih ciljeva:

povećanje kapaciteta za rješavanje trenutačnih i budućih političkih prioriteta;

povećanje kapaciteta za mjerenje učinka proračuna EU-a i pružanje informacija za upravljanje politikama i programima;

veća transparentnost i bolji pristup informacijama za proračunska tijela država članica i korisnike proračuna EU-a;

smanjenje administrativnog opterećenja i troškova koji utječu na korisnike proračuna EU-a, države članice, treće zemlje, partnere u provedbi i institucije EU-a za najmanje 25 %.

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Očekuje se da će inicijativa utjecati na države članice, treće zemlje, partnere u provedbi, institucije EU-a i korisnike, među ostalim omogućivanjem učinkovite provedbe horizontalnih načela EU-a kao što su načela nenanošenja bitne štete i rodna ravnopravnost, poboljšanjem praćenja uspješnosti proračuna EU-a i izvješćivanja o njoj te poboljšanjem pristupa informacijama o uspješnosti i mogućnostima financiranja.

Očekuje se da će se provedbom inicijative administrativni troškovi uprava država članica smanjiti za 600 milijuna EUR u odnosu na razdoblje 2021. – 2027. Očekuje se da će znatno manje administrativne troškove imati i korisnici, kao što su poduzeća, čime se podupire konkurentnost sektora koji primaju sredstva EU-a.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Pokazatelji ostvarenja i rezultata priloženi predloženoj Uredbi služit će za praćenje napretka i postignuća programa Unije.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

 novo djelovanje

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 21

 produljenje postojećeg djelovanja

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

Upravljanje programima Unije obuhvaćenima drugim pravnim temeljnim aktima mora biti u skladu sa zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi, kojom se utvrđuju horizontalni zahtjevi koji se primjenjuju na sve programe Unije.

Uredba se primjenjuje od 2028. tijekom cijelog trajanja višegodišnjeg financijskog okvira.

Provedba određenih odredaba s vremenom se može razvijati, kao što su razvoj i uvođenje jedinstvenog portala.

Razlozi za djelovanje na razini EU-a (ex ante): Od ključne je važnosti uspostaviti snažan i učinkovit okvir uspješnosti kako bi se osiguralo da proračun EU-a ima veći učinak u prioritetnim područjima i da su njegovi učinci mjerljivi, transparentni i da se mogu kontinuirano poboljšavati nadzorom i učenjem. Člankom 322. stavkom 1. UFEU-a zahtijeva se donošenje uredbi kojima se utvrđuju financijska pravila kojima se određuje postupak koji treba donijeti za utvrđivanje i izvršenje proračuna te za prikazivanje i reviziju financijskih izvještaja. Financijskom uredbom nadalje se zahtijeva da se načela nenanošenja bitne štete i rodne ravnopravnosti uzmu u obzir u sljedećoj generaciji programa u VFO-u za razdoblje nakon 2027., ako je to izvedivo i primjereno u skladu s relevantnim sektorskim pravilima. Člankom 38. Financijske uredbe predviđaju se i novi zahtjevi za objavljivanje informacija o primateljima i operacijama iz proračuna EU-a, među ostalim na centraliziranim internetskim stranicama. Člankom 33. Financijske uredbe nadalje se zahtijeva da se odobrena sredstva koriste u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, čime se poštuju načela ekonomičnosti, učinkovitosti, djelotvornosti te da su usmjerena na uspješnost. U tom se članku ujedno zahtijeva i da se pokazatelji uspješnosti mogu objediniti, da su usklađeni sa standardom RACER i da se, prema potrebi, raščlanjuju po spolu.

Očekivana dodana vrijednost EU-a (ex post): Osmišljavanje učinkovitog okvira uspješnosti nužno podrazumijeva razvoj horizontalnog pristupa na razini EU-a kako bi se povećala uspješnost ulaganja koja doprinose prioritetima EU-a. Korištenje proračuna EU-a u korist npr. klime, bioraznolikosti i rodne ravnopravnosti ima dodanu vrijednost, posebno za mjere koje se ne mogu na odgovarajući način financirati iz nacionalnih proračuna ili privatnog sektora zbog prekogranične prirode i razmjera izazova, teritorijalne kohezije, potreba za pravednom tranzicijom ili neujednačenih razina djelovanja država članica i trećih zemalja u području klime i okoliša te fiskalnog kapaciteta.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Ova se Uredba temelji na iskustvu stečenom u provedbi odredaba o uspješnosti uključenih u uredbe o programima za razdoblje VFO-a 2021. – 2027. Iako se VFO za razdoblje 2021. – 2027. provodi prema modernijem okviru uspješnosti, i dalje ima prostora za poboljšanje, posebno u području pojednostavnjenja, dosljednosti i boljeg razumijevanja rezultata proračuna EU-a. VFO za razdoblje nakon 2027. pruža ključnu priliku za savladavanje tih izazova i povećanje učinka proračuna EU-a na temelju nalaza evaluacija programa u sredini programskog razdoblja provedenih od 2027. VFO za razdoblje nakon 2027. morat će se uskladiti i s nedavnim izmjenama zakonodavstva, uključujući preinaku Financijske uredbe iz 2024.

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Uredbom će se ostvariti znatne sinergije s programima Unije jer će ona služiti kao okvir uspješnosti koji se primjenjuje na sve programe Unije nakon 2027. te će se većina odredaba o programiranju, praćenju i izvješćivanju centralizirati u horizontalnom pravnom aktu. Uredba će sadržavati relevantne odredbe o podupiranju rodne ravnopravnosti u svim programima i načinima upravljanja, kao i o praćenju uspješnosti, izvješćivanju o njoj u okviru jedinstvenog izvješća (godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti) i jedinstvenom portalu za informacije o uspješnosti i mogućnosti financiranja. Uredba će uključivati jedinstveni popis područja intervencije i povezanih pokazatelja uspješnosti.

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

n.p.

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 Ograničeno trajanje

– na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

– financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

–početna provedba od GGGG. do GGGG.

–redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

 Izravno upravljanje Komisije

– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

– preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

– tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

Uredba će se primjenjivati na sve programe Unije bez obzira na njihove načine upravljanja. U njoj su utvrđene posebne odredbe za svaki način upravljanja.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Okvirom uspješnosti uspostavljenim Uredbom osigurat će se jedinstveni sustav za praćenje, evaluaciju i izvješćivanje o uspješnosti proračunskih programa. Temeljit će se na sustavu za praćenje rashoda i uspješnosti proračuna koji se sastoji od jedinstvenog popisa područja intervencije (tj. vrsta aktivnosti) koji obuhvaća sve aktivnosti koje se podupiru iz proračuna, zajedno s pokazateljima ostvarenja i rezultata.

Uredbom se dodatno utvrđuju odredbe o evaluacijama programa. Komisija će objaviti izvješće o provedbi najkasnije četiri godine nakon početka provedbe programa kako bi ocijenila napredak postignut u postizanju njegovih ciljeva. Komisija će provesti retrospektivnu evaluaciju najkasnije tri godine nakon završetka programskog razdoblja programa kako bi procijenila njegovu djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost Unije.

Komisija će pratiti primjerenost popisa područja intervencije i pokazatelja uspješnosti, koji će se donijeti kao prilog Uredbi, kako bi procijenila moguće propuste ili nedostatke. Uredba će sadržavati ovlast Komisije za donošenje delegiranog akta kojim će se, prema potrebi, omogućiti revizija popisa tijekom faze izvršenja proračuna.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Okvir uspješnosti provodi se u skladu s načinom upravljanja koji se primjenjuje na svaki proračunski program. Sam po sebi neće podlijegati načinima plaćanja ni strategijama kontrole jer se inicijativa ne primjenjuje na određeni program, već služi kao okvir koji se horizontalno primjenjuje na sve proračunske programe.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

Okvir uspješnosti sam po sebi neće podlijegati posebnom sustavu unutarnje kontrole jer inicijativa odgovara okviru koji se horizontalno primjenjuje na sve proračunske programe. Međutim, Uredbom se pruža strukturirani okvir čiji je cilj i poboljšanje kvalitete i pouzdanosti informacija o uspješnosti, čime se doprinosi ukupnom smanjenju rizika povezanih s tim aspektima.

n.p.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Okvir uspješnosti sam po sebi neće podlijegati nikakvim mjerama za sprečavanje prijevara i nepravilnosti jer se inicijativa ne primjenjuje na određeni program, već odgovara okviru koji se horizontalno primjenjuje na sve proračunske programe.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Predloženom uredbom utvrđuju se elementi jednostavnijeg i koherentnog okvira za praćenja rashoda i uspješnost proračuna EU-a. Uključuje horizontalna pravila o praćenju proračunske potrošnje, uspješnosti programa i aktivnosti Unije i izvješćivanju o njoj, pravila za uspostavu Unijina portala za financiranje i pravila za evaluaciju programa.  Njome se utvrđuju i odredbe za osiguravanje ujednačene primjene načela „ne nanosi bitnu štetu” i rodne ravnopravnosti, kao i druge horizontalne odredbe koje se primjenjuju na sve programe Unije.

Zbog njezine horizontalne prirode Uredbom se ne stvaraju nove samostalne proračunske obveze. Umjesto toga, njezina će se provedba poduprijeti iz proračuna dodijeljenog programima Unije i administrativnim rashodima. Stoga su financijske potrebe koje proizlaze iz ove inicijative obuhvaćene zakonodavnim financijskim i digitalnim izvještajima relevantnih sektorskih programa.

Općenito se procjenjuje da se ovaj prijedlog može provesti s približno istim brojem članova osoblja za Komisiju u usporedbi s VFO-om za razdoblje 2021. – 2027. Uredbom se uvodi niz mjera pojednostavnjenja i racionalizacije za koje se očekuje da će s vremenom dovesti do povećanja učinkovitosti i administrativnih ušteda. Te se potencijalne uštede prvenstveno mogu ostvariti usklađivanjem praćenja rashoda i pokazatelja uspješnosti s pomoću jedinstvenog zajedničkog popisa područja i pokazatelja intervencije, čime se ukupni broj pokazatelja uspješnosti smanjuje s 5000 na približno 1000.

Očekuje se dodatno povećanje učinkovitosti zbog pojednostavnjenja evaluacija programa, zamjene evaluacija u sredini programskog razdoblja pojednostavnjenim izvješćem o provedbi i objedinjavanja izvješćivanja o uspješnosti u godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti. Osim toga, očekuje se da će se spajanjem više sučelja za prikaz pokazatelja i portala u jedinstveni portal (jedinstveni pristupnik) smanjiti informatički resursi potrebni za razvoj i održavanje. Usklađivanjem odredaba o komunikaciji među programima smanjit će se i sredstva potrebna za osiguravanje vidljivosti potpore EU-a.

Međutim, te očekivane uštede koje će se s vremenom ostvariti vjerojatno se neće osjetiti zbog povećanih potreba u drugim područjima, posebno onih povezanih s provedbom i održavanjem novog okvira za praćenje rashoda i uspješnost te razvojem i radom portala jedinstvenog pristupnika. Osim toga, tijekom početnih godina VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. Komisija će morati nastaviti izvješćivati o uspješnosti VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., za što će biti potrebno zadržati određena postojeća sredstva. Kako bi odgovorila na te nove potrebe, Komisija će interno preraspodijeliti osoblje i resurse kako bi se zadovoljile operativne potrebe.

Procjenjuje se da je više od 100 zaposlenika Komisije znatan dio vremena posvetilo pripremi izvješća o uspješnosti za različite programe, uključujući doprinose godišnjem izvješću o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti. Osim toga, oko 150 zaposlenika uključeno je u aktivnosti evaluacije programa EU-a, dok oko 130 zaposlenika radi na razvoju i održavanju informatičkih alata, internetskih stranica i portala koji će se pojednostavniti u skladu s ovom Uredbom. Te procjene ne uključuju vanjske izvođače ni privremeno osoblje koji također obavljaju te zadaće.

S druge strane, za provedbu novih digitalnih alata predviđenih Uredbom bit će potrebna prethodna i stalna ulaganja u razvoj IT-a. Procijenjeni troškovi su sljedeći:

za sučelja za prikaz pokazatelja uspješnosti: 2,6 milijuna EUR početnih troškova za razvoj i 1,6 milijuna EUR godišnjih troškova održavanja i daljnjeg razvoja, što čini ukupni procijenjeni trošak od 13,8 milijuna EUR tijekom tog razdoblja.

·Unijin portal za financiranje (portal o mogućnostima financiranja): 6 milijuna EUR početnih troškova za razvoj i 2 milijuna EUR godišnje za održavanje i daljnji razvoj, što dovodi do ukupnog procijenjenog troška od 20 milijuna EUR. Time se ne dovodi u pitanje pristup ponovne upotreba, prije kupnje i prije izgradnje, u skladu s digitalnom strategijom Komisije koje se treba pridržavati.

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif. 22	zemalja EFTA-e 23	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 24	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

– Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

– Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

Glavna uprava: <…….>						Godina		Godina		Godina	Godina		Godina		Godina		Godina			UKUPNO VFO 2028. – 2034.
						2028.		2029.		2030.	2031.		2032.		2033.		2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija			Obveze	(1a)																0
			Plaćanja	(2a)																0
Proračunska linija			Obveze	(1b)																0
			Plaćanja	(2b)																0
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija																				0
UKUPNA odobrena sredstva			Obveze	=1a+1b		0		0		0	0		0		0		0			0
za Glavnu upravu <…….>			Plaćanja	=2a+2b		0		0		0	0		0		0		0			0
Glavna uprava: <…….>													Godina	Godina		Godina			Godina		Godina		Godina	Godina		UKUPNO VFO 2028. – 2034.
													2028.	2029.		2030.			2031.		2032.		2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze										(1a)															0
	Plaćanja										(2a)															0
Proračunska linija	Obveze										(1b)															0
	Plaćanja										(2b)															0
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija																										0
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze										=1a+1b		0	0		0			0		0		0	0		0
za Glavnu upravu <…….>	Plaćanja										=2a+2b		0	0		0			0		0		0	0		0
					Godina		Godina		Godina			Godina		Godina				Godina				Godina			UKUPNO VFO 2028. – 2034.
					2028.		2029.		2030.			2031.		2032.				2033.				2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje		Obveze			0		0		0			0		0				0				0			0
		Plaćanja			0		0		0			0		0				0				0			0
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe					0		0		0			0		0				0				0			0
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>		Obveze			0		0		0			0		0				0				0			0
višegodišnjeg financijskog okvira		Plaćanja			0		0		0			0		0				0				0			0

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)								0
	Plaćanja	(2a)								0
Proračunska linija	Obveze	(1b)								0
	Plaćanja	(2b)								0
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija										0
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze	=1a+1b	0	0	0	0	0	0	0	0
za Glavnu upravu <…….>	Plaćanja	=2a+2b	0	0	0	0	0	0	0	0

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2029. – 2034.
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)								0
	Plaćanja	(2a)								0
Proračunska linija	Obveze	(1b)								0
	Plaćanja	(2b)								0
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija										0
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze	=1a+1b	0	0	0	0	0	0	0	0
za Glavnu upravu <…….>	Plaćanja	=2a+2b	0	0	0	0	0	0	0	0

			Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2028. – 2034.
			2028.		2029.		2030.		2031.		2032.		2033.		2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje		Obveze	0		0		0		0		0		0		0		0
		Plaćanja	0		0		0		0		0		0		0		0
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe			0		0		0		0		0		0		0		0
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>		Plaćanja	0		0		0		0		0		0		0		0
višegodišnjeg financijskog okvira			0		0		0		0		0		0		0		0
				Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2028. – 2034.
				2028.		2029.		2030.		2031.		2032.		2033.		2034.
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze			0		0		0		0		0		0		0		0
	Plaćanja			0		0		0		0		0		0		0		0
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)				0		0		0		0		0		0		0		0
UKUPNA odobrena sredstva naslova 1. – 6.	Obveze			0		0		0		0		0		0		0		0
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja			0		0		0		0		0		0		0		0
(referentni iznos)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira			7	„Administrativni rashodi”
Glavna uprava: <…….>					Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
					2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
 Ljudski resursi					0	0	0	0	0	0	0	0
 Ostali administrativni rashodi					0	0	0	0	0	0	0	0
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva				0	0	0	0	0	0	0	0

Glavna uprava: <…….>					Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
					2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
 Ljudski resursi					0	0	0	0	0	0	0	0
 Ostali administrativni rashodi					0	0	0	0	0	0	0	0
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva				0	0	0	0	0	0	0	0

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira		(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)			0	0	0	0	0	0	0	0

U milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7.	Obveze	0	0	0	0	0	0	0	0
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	0	0	0	0	0	0	0	0

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

Glavna uprava: <…….>														Godina	Godina		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina			UKUPNO VFO 2028. – 2034.
														2028.	2029.		2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze												(1a)											0
	Plaćanja												(2a)											0
Proračunska linija	Obveze												(1b)											0
	Plaćanja												(2b)											0
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija																								0
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze												=1a+1b	0	0		0	0	0	0	0			0
za Glavnu upravu <…….>	Plaćanja												=2a+2b	0	0		0	0	0	0	0			0
Glavna uprava: <…….>						Godina		Godina		Godina		Godina	Godina			Godina			Godina			UKUPNO VFO 2028. – 2034.
						2028.		2029.		2030.		2031.	2032.			2033.			2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija		Obveze	(1a)																			0
		Plaćanja	(2a)																			0
Proračunska linija		Obveze	(1b)																			0
		Plaćanja	(2b)																			0
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija																						0
UKUPNA odobrena sredstva		Obveze	=1a+1b			0		0		0		0	0			0			0			0
za Glavnu upravu <…….>		Plaćanja	=2a+2b			0		0		0		0	0			0			0			0
				Godina			Godina		Godina		Godina		Godina			Godina			Godina				UKUPNO VFO 2028. – 2034.
				2028.			2029.		2030.		2031.		2032.			2033.			2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje		Obveze		0			0		0		0		0			0			0				0
		Plaćanja		0			0		0		0		0			0			0				0
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe				0			0		0		0		0			0			0				0
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>		Obveze		0			0		0		0		0			0			0				0
višegodišnjeg financijskog okvira		Plaćanja		0			0		0		0		0			0			0				0
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira					Broj

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)								0
	Plaćanja	(2a)								0
Proračunska linija	Obveze	(1b)								0
	Plaćanja	(2b)								0
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija										0
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze	=1a+1b	0	0	0	0	0	0	0	0
za Glavnu upravu <…….>	Plaćanja	=2a+2b	0	0	0	0	0	0	0	0

Glavna uprava: <…….>						Godina			Godina			Godina			Godina			Godina			Godina			Godina		UKUPNO VFO 2028. – 2034.
						2028.			2029.			2030.			2031.			2032.			2033.			2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija		Obveze		(1a)																						0
		Plaćanja		(2a)																						0
Proračunska linija		Obveze		(1b)																						0
		Plaćanja		(2b)																						0
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija																										0
UKUPNA odobrena sredstva		Obveze		=1a+1b		0			0			0			0			0			0			0		0
za Glavnu upravu <…….>		Plaćanja		=2a+2b		0			0			0			0			0			0			0		0
					Godina			Godina			Godina			Godina			Godina			Godina			Godina				UKUPNO VFO 2028. – 2034.
					2028.			2029.			2030.			2031.			2032.			2033.			2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje		Obveze			0			0			0			0			0			0			0				0
		Plaćanja			0			0			0			0			0			0			0				0
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe					0			0			0			0			0			0			0				0
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>		Obveze			0			0			0			0			0			0			0				0
višegodišnjeg financijskog okvira		Plaćanja			0			0			0			0			0			0			0				0
							Godina			Godina			Godina			Godina			Godina			Godina			Godina			UKUPNO VFO 2028. – 2034.
							2028.			2029.			2030.			2031.			2032.			2033.			2034.
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze						0			0			0			0			0			0			0			0
	Plaćanja						0			0			0			0			0			0			0			0
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)			–6				0			0			0			0			0			0			0			0
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. – 6.	Obveze		10				0			0			0			0			0			0			0			0
višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)	Plaćanja		11				0			0			0			0			0			0			0			0

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (na tri decimale)

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
 Ljudski resursi			0	0	0	0	0	0	0	0
 Ostali administrativni rashodi			0	0	0	0	0	0	0	0
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva		0	0	0	0	0	0	0	0

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2024.
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
 Ljudski resursi			0	0	0	0	0	0	0	0
 Ostali administrativni rashodi			0	0	0	0	0	0	0	0
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva		0	0	0	0	0	0	0	0

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira		(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)	0	0	0	0	0	0	0	0

U milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7.	Obveze	0	0	0	0	0	0	0	0
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	0	0	0	0	0	0	0	0

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

Navesti ciljeve i ostvarenja



Godina
2028.

Godina
2029.

Godina
2030.

Godina
2031.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti odjeljak 1.6.)

UKUPNO

OSTVARENJA

Vrsta 25

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

SPECIFIČNI CILJ br. 1 26 …

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 1

SPECIFIČNI CILJ br. 2...

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 2

UKUPNO

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

– Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

– Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2028. – 2034.
	2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2028. – 2034.
	2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva

UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2028. – 2034.
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
	NASLOV 7.
Ljudski resursi		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima

– Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

– Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu	– u sjedištu	0	0	0	0	0	0	0
[XX 01 YY YY]	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0	0	0	0

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu	– u sjedištu	0	0	0	0	0	0	0
[XX 01 YY YY]	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0	0	0	0

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima

UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu	– u sjedištu	0	0	0	0	0	0	0
[XX 01 YY YY]	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0	0	0	0

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

	Sadašnje osoblje službi Komisije	Dodatno osoblje*
		Financira se u okviru naslova 7. ili istraživanja	Financira se iz linije BA	Financira se iz naknada
Radna mjesta prema planu radnih mjesta			Nije primjenjivo.
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO)

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
	2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
NASLOV 7.
Rashodi za IT (institucijski)	0	0	0	0	0	0	0	0
Međuzbroj za NASLOV 7.	0	0	0	0	0	0	0	0
Izvan NASLOVA 7.
Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike	0	0	0	0	0	0	0	0
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0	0	0	0	0	0	0	0

UKUPNO	0	0	0	0	0	0	0	0

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Prijedlog/inicijativa:

– može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

– zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

– zahtijeva reviziju VFO-a

3.2.7.Doprinos trećih strana

Prijedlog/inicijativa:

– ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju

– predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Ukupno
	2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3. Procijenjeni učinak na prihode

– Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

– Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

– na vlastita sredstva

– na ostale prihode

– navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 27
		Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.
Članak ………….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

n.p.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

n.p.

4.Digitalni aspekti

Prijedlogom uredbe utvrđuju se pravila kojima se osigurava da informacije o uspješnosti budu javno dostupne putem jedinstvenog internetskog portala sa sučeljem za prikaz postignuća proračuna EU-a. Na portalu će se dodatno prikazivati podaci o korisnicima i operacijama koje se financiraju iz proračuna. Portal će služiti i kao jedinstvena ulazna točka za informacije o dostupnim mogućnostima financiranja, čime će se poboljšati transparentnost i pristup informacijama, posebno za promotore i potencijalne korisnike. Pri razvoju jedinstvenog portala posebna će se pozornost posvetiti osiguravanju interoperabilnosti baza podataka koje čine pozadinski ured portala i pristupačnosti.

U sklopu okvira uspješnosti osigurat će se i skup područja intervencije i pokazatelja uspješnosti relevantnih u području digitalnih ulaganja i reformi.

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

Upućivanje na zahtjev	Opis zahtjeva	Dionici na koje zahtjevi utječu ili na koje se odnose	Opći procesi	Kategorije
Članak 9. Praćenje uspješnosti proračuna i izvješćivanje o njemu	Komisija prati provedbu programa koji se financiraju iz proračuna, u svim načinima izvršenja, kako bi procijenila napredak postignut u postizanju njihovih ciljeva u skladu s pokazateljima uspješnosti navedenima u Prilogu I. Uredbi. Podaci se redovito prikupljaju i pohranjuju u elektroničkom obliku.	Komisija	Prikupljanje podataka	Prikupljanje, obrada, generiranje, razmjena ili dijeljenje podataka
Članak 12. Jedinstveni pristupnik za transparentnost	Člankom se utvrđuju odredbe čiji je cilj stvaranje jedinstvenog portala kako bi informacije o uspješnosti bile javno dostupne, kao i podaci o korisnicima i operacijama koje se financiraju iz proračuna te informacije o dostupnim mogućnostima financiranja.	Države članice, treće zemlje, provedbeni partneri, korisnici	Prikupljanje i objava podataka	Prikupljanje, obrada, generiranje, razmjena ili dijeljenje podataka
Članak 14. Provedba putem planova država članica – praćenje uspješnosti i izvješćivanje	Svaka država članica ima sustav praćenja i izvješćivanja kako bi se omogućilo praćenje uspješnosti i automatizirani prijenos informacija o praćenju rashoda i okviru uspješnosti. Taj sustav mora biti interoperabilan i omogućiti automatsku elektroničku razmjenu podataka s jedinstvenim pristupnikom i sustavom elektroničke razmjene podataka između država članica i Komisije. Planovi država članica sadržavaju odredbe o izvješćivanju o podacima o uspješnosti i elektroničkom prijenosu temeljnih podataka o praćenju Komisiji.	Države članice	Prikupljanje podataka i praćenje	Prikupljanje, obrada, generiranje, razmjena ili dijeljenje podataka
Članak 17. Provedba u okviru neizravnog upravljanja	Sporazumi potpisani između osoba ili subjekata koji izvršavaju sredstva Unije i Komisije sadržavaju odredbe o elektroničkom prijenosu informacija o pozivima Komisiji do dana njihove objave.	Provedbeni partneri	Prikupljanje podataka i praćenje	Prikupljanje, obrada, generiranje, razmjena ili dijeljenje podataka
Članak 18. Informiranje, komunikacija i vidljivost	Korisnici, osobe ili subjekti koji izvršavaju sredstva Unije, tijela koja provode financijske instrumente u okviru planova i savjetodavni partneri priznaju podrijetlo tih sredstava i osiguravaju vidljivost potpore Unije, osobito pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, primjerice putem internetskih stranica i drugih digitalnih kanala.	Korisnici, osobe ili subjekti koji izvršavaju sredstva Unije, tijela koja provode financijske instrumente u okviru planova država članica i savjetodavni partneri	Transparentnost	Informiranje, komunikacija i vidljivost
Članak 19. Obrada osobnih podataka	Državama članicama i Komisiji dopuštena je obrada osobnih podataka. Pri obradi osobnih podataka uspostavljaju se tehničke i organizacijske mjere za zaštitu prava ispitanika.	Komisija, države članice	Obrada podataka	Prikupljanje, obrada, generiranje, razmjena ili dijeljenje podataka

4.2.Podaci

Vrsta podataka	Upućivanja na zahtjeve	Norma i/ili specifikacija (ako je primjenjivo)
Podaci o okviru za praćenju proračunskih rashoda i uspješnost na temelju i. područja intervencije i ii. pokazatelja uspješnosti (pokazatelji ostvarenja i rezultata).	Članak 8. [Okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost]	Komisija svake godine obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razini provedbe programa na temelju takvih informacija o uspješnosti.
Jedinstveni portal sadržava i objavljuje: podatke o aktivnostima koje se financiraju iz proračuna, uključujući aktivnosti o napretku u financijskom izvršenju i uspješnosti, raščlanjene prema programu i, prema potrebi, po poglavlju plana države članice, informacije o ukupnoj uspješnosti raščlanjene prema području programa i intervencije s pomoću relevantnih pokazatelja uspješnosti, informacije o doprinosu politikama kao što su zelena, socijalna i rodna ravnopravnost, informacije o operacijama koje se financiraju iz proračuna, za aktivnosti koje izravno provodi Komisija, informacije o stupnju djelovanja, posebno za svaki poziv na podnošenje prijedloga, broj prijedloga, njihov prosječni rezultat i udio prijedloga iznad i ispod pragova kvalitete, informacije iz članka 41. stavka 3. točke (h) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.	Članak 12. [Transparentnost – jedinstveni pristupnik]	Komisija bi te podatke trebala objaviti na posebnoj javno dostupnoj internetskoj stranici („jedinstveni pristupnik”) s nekoliko odjeljaka o sadržaju,
Podaci za praćenje, izvješćivanje o napretku, evaluaciju, provjere i revizije financijskog upravljanja	Članak 14. [Odgovornosti država članica] i Prilog I. o ključnim zahtjevima za sustave upravljanja, kontrole i revizije države članice	Države članice posebno bi trebale imati uspostavljene sustave i postupke koji osiguravaju da se sva popratna dokumentacija povezana s mjerom koja se podupire iz Fonda čuva na odgovarajućoj razini tijekom X-godišnjeg razdoblja od X godine u kojoj je izvršeno posljednje plaćanje Komisije državi članici.
Obrada osobnih podataka	Članak 19. [Obrada osobnih podataka]	Kako bi se ispunile obveze iz ove Uredbe i drugih pravnih akata, potrebno je prikupljati i obrađivati različite kategorije osobnih podataka.

Usklađenost s Europskom strategijom za podatke

U okviru inicijative podupirat će se opći ciljevi europske podatkovne strategije jer se njome nastoji olakšati moderno i učinkovito upravljanje podacima i njihova razmjena, među ostalim radi pružanja potpore javnim upravama i olakšavanja boljeg oblikovanja politika. Očekuje se da će bolje upravljanje podacima o uspješnosti omogućiti bolje upravljanje programima.

Usklađenost s načelom „samo jednom”

Podaci koje objavi Komisija prikazat će se u otvorenom, interoperabilnom i strojno čitljivom formatu koji omogućuje pronalaženje, dostupnost, interoperabilnost i ponovnu upotrebu podataka te ispunjavanje standarda visoke kvalitete.

4.3.Digitalna rješenja

Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)	Na jedinstvenom internetskom portalu prikazat će se informacije o uspješnosti proračuna, o korisnicima i operacijama koje se financiraju iz proračuna te o dostupnim mogućnostima financiranja. Podupirat će sektorske politike olakšavanjem pristupa informacijama o proračunskoj potpori takvim sektorskim politikama (npr. kohezija, poljoprivreda, konkurentnost, istraživanje, obrana itd.).
Akt o umjetnoj inteligenciji	U digitalnom rješenju mogu se upotrebljavati tehnologije umjetne inteligencije, npr. kako bi se korisnicima pomoglo u traženju informacija o mogućnostima financiranja.
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost	Nije primjenjivo.
eIDAS	Nije primjenjivo.
Jedinstveni digitalni pristupnik i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)	Jedinstveni portal izravno će doprinijeti ciljevima jedinstvenog digitalnog pristupnika centralizacijom i pojednostavnjenjem pristupa informacijama o proračunu EU-a putem jedinstvene ulazne točke.
Drugo	Nije primjenjivo.

4.4.Procjena interoperabilnosti

Pri razvoju jedinstvenog portala posebna će se pozornost posvetiti osiguravanju interoperabilnosti baza podataka koje čine pozadinski ured portala u kontekstu u kojem je pristup informacijama o uspješnosti i informacijama o mogućnostima financiranja trenutačno otežan jer baze podataka na kojima se temelje sučelja za prikaz pokazatelja i portali Komisije nisu interoperabilne.

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

n.p.

(1) Članak 33. Financijske uredbe.

(2) Članak 125. Financijske uredbe.

(3) Članak 158. Financijske uredbe.

(4) Članak 34. Financijske uredbe.

(5) Članak 33. stavak 1. Financijske uredbe

(6) Komunikacija o dinamičnom proračunu EU-a za prioritete budućnosti – višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., COM(2025) 570 final.

(7) Radni dokument službi Komisije priložen ovom dokumentu, SWD(2025) 590 final i SWD52025) 591.

(8) […]

(9) […]

(10) Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024.)

(11) Komunikacija „Kompas konkurentnosti za EU”, COM(2025) 30 final.

(12) Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433I, 22.12.2020., str. 1.).

(13) Odluka (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030. (SL L 323, 19.12.2022., str. 4.).

(14) Zajednička komunikacija o Europskoj strategiji za Uniju pripravnosti, JOIN(2025) 130 final.

(15) Komunikacija „ProtectEU: europska strategija unutarnje sigurnosti”, COM(2025) 148 final.

(16) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(17) Radni dokument službi Komisije o uključivanju klimatskih pitanja u VFO za razdoblje 2021. – 2027., SWD(2022) 225 final.

(18) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(19) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(20) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(21) U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(22) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(23) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(24) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(25) Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(26) Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(27) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove prikupljanja.

Top

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.7.2025.

COM(2025) 545 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost te drugih horizontalnih pravila za programe i aktivnosti Unije

{SEC(2025) 590 final} - {SWD(2025) 590 final} - {SWD(2025) 591 final}

PRILOG I.
Područja intervencije i pokazatelji

CCM: ublažavanje klimatskih promjena

CCA: prilagodba i otpornost na klimatske promjene

ENV: okoliš
SOC: socijalna pitanja

Područje politike (1. razina)	Područje politike (2. razina)	#	Područje intervencije	CCM	CCA	ENV	SOC	Pokazatelj ostvarenja	Pokazatelj rezultata
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	1	Promicanje generacijske obnove među poljoprivrednicima	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poljoprivrednika; ·broj projekata suradnje; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·broj novih mladih poljoprivrednika i drugih novih poljoprivrednika koji primaju potporu – prema spolu;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	2	Ciljana potpora dohotku poljoprivrednika	40 %	40 %	40 %	0 %	·hektari; ·broj poljoprivrednika; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·udio poljoprivredne površine na kojoj se provodi upravljanje okolišem i zaštitne prakse; ·udio dodatne potpore dohotku po hektaru za poljoprivredna gospodarstva koja su manja od prosjeka; ·novi mladi poljoprivrednici i drugi novi poljoprivrednici koji primaju potporu; ·drugi korisnici – prema ciljnoj skupini (žene, manja poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredna gospodarstva na određenim područjima, druge skupine poljoprivrednih gospodarstava); ·izbjegnute emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova u tCO2e; ·povećanje ili zaštita sadržaja organske tvari u tlu;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	3	Potpora poljoprivrednicima u sektorima u kojima je potrebna potpora, proteinski usjevi i njihove mješavine s travom	100 %	40 %	40 %	0 %	·hektari; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·postotak dodatne potpore dohotku po hektaru za poljoprivredna gospodarstva koja ispunjavaju uvjete – po sektorima;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	4	Potpora poljoprivrednicima u sektorima u kojima je potrebna potpora, trave i drugo travoliko krmno bilje	100 %	40 %	40 %	0 %	·hektari; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	5	Potpora poljoprivrednicima u sektorima u kojima je potrebna potpora, sektor preživača	0 %	40 %	40 %	0 %	·broj uvjetnih grla; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	6	Potpora poljoprivrednicima u sektorima u kojima je potrebna potpora – drugi sektori	0 %	0 %	0 %	0 %	·hektari; ·broj košnica; ·broj kutija dudova svilca; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	7	Potpora poljoprivrednicima koji proizvode pamuk	0 %	0 %	0 %	0 %	·hektari; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	8	Najudaljenije regije i egejski otoci: naknada dodatnih troškova zbog slabije pristupačnosti i teritorijalne rascjepkanosti	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj subjekata;	·tone i vrijednost poljoprivrednih proizvoda kupljenih u najudaljenijim regijama i egejskim otocima – po sektorima;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	9	Najudaljenije regije i egejski otoci – potpora lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji	40 %	40 %	40 %	0 %	·hektari; ·broj uvjetnih grla; ·broj korisnika;	·mjera u kojoj određeni važni proizvodi koji su lokalno proizvedeni u najudaljenijim regijama EU-a i na manjim egejskim otocima pokrivaju lokalne potrebe;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	10	Potpora poljoprivrednicima u planinskim područjima	40 %	40 %	100 %	0 %	·hektari; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·postotak dodatne potpore dohotku po hektaru u područjima s prirodnim ograničenjima;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	11	Potpora poljoprivrednicima u područjima s drugim prirodnim ograničenjima	40 %	40 %	40 %	0 %	·hektari; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·postotak dodatne potpore dohotku po hektaru u područjima s prirodnim ograničenjima;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	12	Potpora praksama u području okoliša i klime, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	100 %	0 %	·hektari; ·broj uvjetnih grla; ·broj košnica; ·broj operacija; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·izbjegnute emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje emisija amonijaka; ·povećanje ili zaštita sadržaja organske tvari u tlu; ·udio poljoprivredne površine za koju je dodijeljena potpora za ekološki uzgoj, po kategorijama: prelazak na ekološki uzgoj ili njegovo održavanje; ·udio poljoprivredne površine za koju je dodijeljena potpora radi okolišnih i klimatskih koristi u smislu kvalitete vode, količine vode, bioraznolikosti, upravljanja hranjivim tvarima, smanjenja pesticida, prilagodbe klimatskim promjenama; ·udio košnica za koje je dodijeljena potpora; ·udio šumskog zemljišta obuhvaćenog dobrovoljnim obvezama u području zaštite šumskog okoliša i klime za koje je dodijeljena potpora; ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja potiču digitalizaciju i korištenje digitalnih alata; ·vrijednost resursa i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	13	Potpora okolišnoj i klimatskoj tranziciji, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	100 %	0 %	·broj poljoprivrednika; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·izbjegnute emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje emisija amonijaka; ·povećanje ili zaštita sadržaja organske tvari u tlu; ·udio poljoprivredne površine za koju je dodijeljena potpora za ekološki uzgoj, po kategorijama: prelazak na ekološki uzgoj; ·udio poljoprivredne površine za koju je dodijeljena potpora radi okolišnih i klimatskih koristi u smislu kvalitete vode, količine vode, bioraznolikosti, upravljanja hranjivim tvarima, smanjenja pesticida, prilagodbe klimatskim promjenama; ·udio košnica za koje je dodijeljena potpora; ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja potiču digitalizaciju i korištenje digitalnih alata; ·vrijednost resursa i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda i šumarstvo	14	Potpora za usklađivanje s obveznim zahtjevima	40 %	40 %	40 %	0 %	·hektari;	·udio poljoprivredne površine za koju je dodijeljena potpora za usklađivanje s obveznim zahtjevima; ·udio šumske površine za koju je dodijeljena potpora za usklađivanje s obveznim zahtjevima;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	15	Zelena ulaganja, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	0 %	·broj operacija; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·instalirani kapacitet energije iz obnovljivih izvora (MW); ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu ulaganjima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama; ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu ulaganjima za prirodne resurse; ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu ulaganjima za prirodu i bioraznolikost; ·izbjegnute emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje emisija amonijaka; ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja potiču digitalizaciju i korištenje digitalnih alata; ·broj zelenih ulaganja u ruralna poduzeća, osim poljoprivrednih gospodarstava i posjednika šuma, za koja je dodijeljena potpora; ·vrijednost resursa i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	16	Ulaganja u poljoprivredu i šumarstvo (osim zelenih ulaganja ili ulaganja za poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja te biosigurnosti)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj operacija; ·broj malih poljoprivrednika; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za poboljšanje gospodarskih rezultata, uključujući učinkovitije korištenje resursa i diversifikaciju dohotka kućanstava; ·ukupna produktivna ulaganja u sektoru šumarstva, uključujući infrastrukturu; ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta; ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja potiču digitalizaciju i korištenje digitalnih alata; ·instalirani kapacitet energije iz obnovljivih izvora (MW); ·izbjegnute emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje emisija amonijaka;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	17	Ulaganja i obveze u cilju poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja te biosigurnosti	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj operacija; ·broj uvjetnih grla; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·udio uvjetnih grla obuhvaćenih djelovanjima za koja je dodijeljena potpora radi poboljšanja zdravlja životinja i biosigurnosti prema vrsti; ·udio uvjetnih grla obuhvaćenih djelovanjima za koja je dodijeljena potpora radi poboljšanja dobrobiti životinja prema vrsti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	18	Ulaganja u osnovne usluge i malu infrastrukturu u ruralnim područjima	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj operacija; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·udio ruralnog stanovništva koje prima potporu ulaganjima u osnovne usluge i infrastrukturu u ruralnim područjima;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	19	Potpora za osnivanje organizacija proizvođača	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj organizacija proizvođača / skupina proizvođača / međusektorskih organizacija;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	20	Potpora poljoprivrednim sektorima koju provode organizacije proizvođača	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj operativnih programa; ·broj sporazuma o financiranju;	·udio poljoprivrednih gospodarstava u priznatim organizacijama proizvođača s operativnim programima po sektorima; ·broj osoba kojima je pruženo savjetovanje ili osposobljavanje; ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja potiču digitalizaciju i korištenje digitalnih alata; ·instalirani kapacitet energije iz obnovljivih izvora (MW);
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	21	Potpora pčelarstvu	0 %	0 %	100 %	0 %	·broj djelovanja; ·broj košnica; ·broj korisnika; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	22	Potpora sektoru vina	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj operacija; ·hektari; ·broj korisnika; ·hektolitri; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·udio poljoprivrednih gospodarstava s vinogradima koja primaju potporu namijenjenu sektoru vina; ·broj osoba kojima je pruženo savjetovanje ili osposobljavanje; ·udio poljoprivrednih gospodarstava koja potiču digitalizaciju i korištenje digitalnih alata; ·instalirani kapacitet energije iz obnovljivih izvora (MW);
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	23	Sudjelovanje Unije i država članica u priznatim sustavima kvalitete i njihovu promicanju	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj korisnika; ·broj operacija;	·broj sustava kvalitete za poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a za koje je dodijeljena potpora – po kategorijama (sustavi na razini EU-a ili nacionalnoj razini, dobrovoljno certificiranje);
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	24	Usluge zamjene na poljoprivrednom gospodarstvu	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj operacija; ·broj uspostavljenih usluga; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	25	Usluge savjetovanja u poljoprivredi	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj operacija; ·broj uspostavljenih usluga; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·broj osoba kojima je pruženo savjetovanje ili osposobljavanje; ·broj osposobljenih savjetnika za poljoprivredna gospodarstva;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	26	Poboljšanje pristupa inovacijama u poljoprivredi	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj pripremnih projekata; ·broj provedenih projekata; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	27	Potpora distribuciji poljoprivrednih proizvoda školama (program EU-a u školama)	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj djece;	·udio djece uključene u EU-ov program u školama (unutar ciljne skupine);
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	28	Potpora mjerama upravljanja rizikom, uključujući mjere klimatske otpornosti	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj poljoprivrednika; ·broj fondova; ·broj drugih korisnika; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za krizna plaćanja i mjere obnove; ·vrijednost resursa i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	29	Krizna plaćanja poljoprivrednicima, među ostalim za obnovu proizvodnog potencijala i izvanredne tržišne mjere	0 %	40 %	0 %	0 %	·broj poljoprivrednika; ·broj drugih korisnika; ·broj operacija; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za krizna plaćanja i mjere obnove; ·vrijednost resursa i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	30	Stabilizacija cijena	0 %	0 %	0 %	0 %	·tone proizvoda;	·udio proizvodnje u okviru javnog skladištenja i privatnog skladištenja za koje je dodijeljena potpora – po sektorima;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	31	Mreža podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj propisno ispunjenih izvješća poljoprivrednih gospodarstava;	·pokrivenost anketama: reprezentativnost poljoprivrednih gospodarstava EU-a, korištena poljoprivredna površina, proizvodnja (standardni prinos) i radna snaga u poljoprivredi;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	32	Digitalizacija poljoprivrednih gospodarstava	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj IKT rješenja; ·broj operacija;	·udio poljoprivrednih gospodarstava koja potiču digitalizaciju i korištenje digitalnih alata;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda	33	Alternativni razvoj u trećim zemljama radi smanjenja uzgoja nedopuštenih droga	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj maloposjednika u trećim zemljama;
Okoliš i klima	Poljoprivreda i šumarstvo	34	Poljoprivredno-šumarski sustavi, uključujući mjere klimatske otpornosti	40 %	100 %	100 %	0 %	·broj operacija; ·broj maloposjednika u trećim zemljama;	·hektari zemljišta obuhvaćeni poljoprivredno-šumarskim sustavima; ·izbjegnute emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova u tCO2e; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda i šumarstvo	35	Gospodarenje šumama koje nije zeleno	0 %	0 %	0 %	0 %	·hektari šumskog područja za koje je dodijeljena potpora;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda i šumarstvo	36	Obveze u području zaštite šumskog okoliša i klime, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	100 %	0 %	·hektari;	·udio šumskog zemljišta obuhvaćenog obvezama u području zaštite šumskog okoliša i klime; ·izbjegnute emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova u tCO2e; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda i šumarstvo	37	Zelena ulaganja u šume i šumarstvo, uključujući mjere klimatske otpornosti	40 %	100 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·hektari drvenastih obilježja krajobraza (osim onih obuhvaćenih poljoprivredno-šumarskim sustavima); ·hektari obnovljenih šumskih površina; ·izbjegnute emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova u tCO2e; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda i šumarstvo	38	Sprečavanje i uklanjanje štete u šumama, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	0 %	·broj operacija potpore ulaganjima za sprečavanje i uklanjanje štete u šumama, s raščlambom za potrebe izvješćivanja;	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda i šumarstvo	39	Produktivna ulaganja u šume i šumarstvo (uključujući industrije, osim zelenih ulaganja te sprečavanja i uklanjanja štete)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj operacija;
Poljoprivreda i ribarstvo	Poljoprivreda i šumarstvo	40	Potpora za pokretanje poslovanja za šumare	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj šumara koji su nedavno pokrenuli poslovanje;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	41	Savjetodavna vijeća	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj savjetodavnih vijeća;	·broj primljenih preporuka;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	42	Naknada za neočekivane vanjske, okolišne, klimatske, javnozdravstvene ili tržišne događaje	0 %	40 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj zadržanih radnih mjesta – prema spolu; ·broj poduzeća koja i dalje posluju;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	43	Kontrola i izvršenje	0 %	0 %	100 %	0 %	·broj operacija;	·broj ugrađenih ili poboljšanih sredstava za kontrolu;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	44	Prikupljanje podataka te potpora nadgledanju mora, analizi i znanju o moru	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj pruženih usluga; ·EMODnet: broj pojedinačnih posjetitelja mjesečno;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	45	Integrirana pomorska politika, uključujući pomorsku sigurnost i nadzor, regionalna pomorska suradnja i strategije morskih bazena	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj projekata plavog gospodarstva na razini morskih bazena; ·znanje o oceanima: broj članova koalicije EU4Ocean; ·Opservatorij za plavo gospodarstvo: broj pojedinačnih posjetitelja mjesečno;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	46	Upravljanje oceanima	40 %	40 %	100 %	0 %	·broj dijaloga o oceanima; ·broj sporazuma o financiranju povezanih s međunarodnim procesima (u okviru UNCLOS-a); ·broj projekata;	·pokrivenost međunarodnih primatelja (broj organizacija); ·pokrivenost zemalja primateljica (broj zemalja);
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	47	Ulaganja u plavo gospodarstvo, uključujući pametnu specijalizaciju	40 %	40 %	100 %	0 %	·broj operacija;	·inducirana ulaganja (EUR); ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta – prema spolu; ·broj osnovanih poduzeća; ·broj MSP-ova kojima je dodijeljena potpora; ·broj uspostavljenih partnerstava u okviru strategije pametne specijalizacije (S3);
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	48	Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti	100 %	100 %	100 %	0 %	·broj operacija;	·kapacitet povučenih plovila (GT i kW); ·broj obuhvaćenih osoba; ·broj uništenih plovila;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	49	Znanstveni savjeti, prikupljanje podataka i istraživanje tržišta	40 %	40 %	100 %	0 %	·korištenje podatkovnih i informacijskih platformi, istraživanje konkretnih pitanja povezanih s pomorstvom i ribarstvom (broj korisnika);	·broj objavljenih poziva na dostavu podataka; ·broj ribljih stokova za koje se pružaju savjeti; ·broj točaka dnevnog reda plenarnih sjednica STECF-a; ·količina bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju za unapređenje polugodišnjeg znanstvenog savjetovanja; ·EUMOFA: broj pojedinačnih posjetitelja mjesečno;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	50	Potpora prilagodbi i otpornosti na klimatske promjene u sektorima ribarstva, akvakulture i plavog gospodarstva	40 %	100 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj djelovanja koja doprinose prilagodbi klimatskim promjenama; ·vrijednost resursa i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	51	Potpora stvaranju i održavanju atraktivnih sektora ribarstva, akvakulture i prerade	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj osposobljenih osoba – prema spolu; ·broj start-up poduzeća kojima je dodijeljena potpora; ·broj danih zajmova / kreditnih jamstava; ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta – prema spolu; ·broj zaposlenih osoba u tom sektoru u dobi do 40 godina – prema spolu; ·broj subjekata koji potiču socijalnu održivost; ·razvijene inovacije (broj novih proizvoda, usluga, procesa, poslovnih modela ili metoda);
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	52	Potpora razvoju i tranziciji obalnih zajednica, uključujući mjere klimatske otpornosti	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj obalnih područja za koja je dodijeljena potpora (definicija ESTAT-a); ·broj MSP-ova kojima je dodijeljena potpora za aktivnosti diversifikacije; ·broj osposobljenih/prekvalificiranih osoba – prema spolu; ·broj lokalnih i regionalnih tijela kojima je dodijeljena potpora (npr. u okviru lokalnih strategija tranzicije); ·vrijednost resursa i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	53	Potpora energetskoj tranziciji u pomorstvu, ribarstvu i akvakulturi	100 %	40 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj razvijenih inovacija; ·smanjenje emisija stakleničkih plinova; ·ulaganje u nove (čiste) tehnologije (EUR); ·broj provedenih energetskih pregleda; ·broj pilot-projekata za koje je dodijeljena potpora; ·broj adaptacija; ·broj članova posade / upravitelja koji su prošli osposobljavanje u području energetske tranzicije;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	54	Potpora održivim praksama u području ribarstva i akvakulture, uključujući mjere klimatske otpornosti	0 %	40 %	100 %	0 %	·broj operacija;	·broj djelovanja koja doprinose dobrom stanju okoliša, uključujući obnovu prirode, očuvanje, zaštitu ekosustava i bioraznolikost; ·broj djelovanja koja doprinose provedbi i praćenju zaštićenih morskih područja, uključujući mrežu Natura 2000; ·broj djelovanja koja doprinose zdravlju i dobrobiti životinja; ·broj obuhvaćenih područja; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	55	Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti	100 %	0 %	100 %	0 %	·broj operacija;	·broj obuhvaćenih osoba; ·broj obuhvaćenih plovila; ·broj obuhvaćenih poduzeća;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	56	Međunarodni sporazumi s organizacijama za ribarstvo	40 %	40 %	100 %	0 %	·broj sporazuma;	·broj ribolovnih mogućnosti za plovila EU-a; ·broj mjera očuvanja koje se temelje na znanstvenim savjetima;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	57	Promidžba i stavljanje na tržište proizvoda održive akvakulture i ribarstva, uključujući kružnu upotrebu, stabilnost tržišta i transparentnost	0 %	0 %	40 %	0 %	·broj operacija;	·broj subjekata obuhvaćenih aktivnostima promidžbe i informiranja; ·broj strukovnih organizacija u okviru ZOT-a (organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, međusektorske organizacije); ·udio proizvodnje koju na tržište stavljaju strukovne organizacije u okviru ZOT-a;
Poljoprivreda i ribarstvo	Ribarstvo, akvakultura i oceani	58	Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu, uključujući mjere klimatske otpornosti	0 %	0 %	100 %	0 %	·broj sporazuma;	·broj ribolovnih mogućnosti za plovila EU-a; ·broj mjera sektorske potpore u ribarstvu za koje je dodijeljena potpora; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Hrana i hrana za životinje	59	Zdravlje životinja i bilja, uključujući mjere klimatske otpornosti	0 %	40 %	40 %	0 %	·broj veterinarskih programa; ·broj odobrenih fitosanitarnih programa; ·broj hitnih mjera, od čega veterinarske/fitosanitarne;	·broj uspješno provedenih nacionalnih programa; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Hrana i hrana za životinje	60	Ulaganja i obveze u cilju poboljšanja zdravlja životinja i biosigurnosti, uključujući mjere klimatske otpornosti	0 %	40 %	40 %	0 %	·broj poljoprivrednih gospodarstava / MSP-ova kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·broj uvjetnih grla / životinja obuhvaćenih djelovanjima za koja je dodijeljena potpora prema vrsti; ·broj maloposjednika u trećim zemljama obuhvaćenih intervencijama uz potporu EU-a s ciljem povećanja njihove održive proizvodnje, pristupa tržištima i/ili sigurnosti zemljišta – prema spolu;	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Hrana i hrana za životinje	61	Sigurna i održiva proizvodnja hrane, uključujući mjere klimatske otpornosti	0 %	40 %	40 %	0 %	·broj stručnjaka osposobljenih u području antimikrobne rezistencije; ·broj dionika kojima je dodijeljena potpora za smanjenje gubitka i rasipanja hrane;	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Poljoprivreda i ribarstvo	Reforme	62	Politika i regulatorni okvir u području poljoprivrede, ribarstva, hrane i hrane za životinje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Potpora poslovanju	Razvoj poslovanja	63	Potpora inovacijama i naprednim uslugama potpore za MSP-ove – procesi, ekosustavi i strateški razvoj (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala poduzeća ili srednja poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora koja su postigla barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta;
Potpora poslovanju	Razvoj poslovanja	64	Odgovorno poslovno ponašanje i korporativna održivost, uključujući mjere klimatske otpornosti (za proizvodni postupak i lance opskrbe)	0 %	40 %	0 %	0 %	·broj financiranih djelovanja u području korporativne održivosti; ·broj financiranih djelovanja u području odgovornog poslovnog ponašanja;	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Potpora poslovanju	Razvoj poslovanja	65	Razvoj poslovanja u obliku usluga potpore poduzećima (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna) (osim ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i tehnologiju)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Potpora poslovanju	Razvoj poslovanja	66	Poslovna infrastruktura (uključujući industrijske parkove i pogone)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Potpora poslovanju	Razvoj poslovanja	67	Digitalizacija poduzeća	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj privatnih korisnika europskih centara za digitalne inovacije – prema veličini poduzeća, sektoru i tehnologiji; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora koja primjenjuju umjetnu inteligenciju, analitiku podataka ili tehnologije računalstva u oblaku; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora koja primjenjuju umjetnu inteligenciju, analitiku podataka ili tehnologije računalstva u oblaku koje su razvili europski pružatelji usluga; ·broj gospodarskih subjekata koji koriste poslovne lisnice;
Potpora poslovanju	Razvoj poslovanja	68	Vađenje i prerada kritičnih sirovina	40 %	0 %	0 %	0 %	·tone izvađenih kritičnih sirovina; ·tone obrađenih kritičnih sirovina;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Potpora poslovanju	Razvoj poslovanja	69	Potpora industrijama (tekstil, kemikalije, pogoni za proizvodnju gnojiva, cement/vapno/gips, osnovni metali) u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;
Potpora poslovanju	Dekarbonizacija	70	Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·smanjenja emisija stakleničkih plinova (tCO2e); ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOX) u tonama;
Potpora poslovanju	Dekarbonizacija	71	Dekarbonizacija drugih industrija	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·smanjenja emisija stakleničkih plinova (tCO2e); ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOX) u tonama;
Potpora poslovanju	Biogospodarstvo	72	Ulaganja u biogospodarstvo	40 %	0 %	40 %	0 %	·broj novih postrojenja za bioproizvodnju ili demonstracijskih postrojenja za koja je dodijeljena potpora; ·broj biorafinerija za koje je dodijeljena potpora; ·broj financiranih projekata biogospodarstva;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Potpora poslovanju	Najudaljenije regije	73	Posebna djelovanja za kompenzaciju dodatnih troškova zbog čimbenika veličine tržišta	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj javnih institucija kojima je dodijeljena potpora za razvoj usluga, proizvoda i procesa;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Potpora poslovanju	Reforme	74	Poslovno okruženje i regulatorni okvir (uključujući politike za MSP-ove i industrijske politike)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Potpora poslovanju	Reforme	75	Pristup financiranju i financiranje rasta	0 %	0 %	0 %	0 %
Potpora poslovanju	Reforme	76	Potpora financijskoj stabilnosti i daljnji razvoj unije štednje i ulaganja, maloprodajnog tržišta, bankarskog tržišta i tržišta kapitala te standarda za korporativno računovodstvo i reviziju	0 %	0 %	0 %	0 %	·
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	77	Proizvodnja – novi prioriteti	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj poduzeća s velikim rastom kojima je dodijeljena potpora;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	78	Proizvodnja baterija / tehnologija za skladištenje energije	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·smanjenja emisija stakleničkih plinova (tCO2e); ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	79	Biotehnologije, uključujući lijekove – dostupnost i proizvodnja	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj lijekova odobrenih centraliziranim postupkom za nezadovoljene medicinske potrebe; ·broj odobrenih novih antibiotika; ·broj odobrenih kliničkih ispitivanja po fazama; ·broj medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	80	Proizvodnja tehnologija kružnog gospodarstva	100 %	0 %	100 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	81	Proizvodnja čistih tehnologija	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	82	Proizvodnja tehnologija za čisti promet	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	83	Proizvodnja dubokih i digitalnih tehnologija (npr. poluvodiči, kvantne tehnologije)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	84	Proizvodnja elektrolizatora	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·proizvedeni kapacitet elektrolizatora (MW);	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	85	Proizvodnja tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Potpora poslovanju	Ulaganja u tehnologiju	86	Proizvodnja drugih tehnologija	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·povećani kapacitet (godišnja proizvodnja);
Kultura, turizam i mediji	Kulturni i kreativni sektor	87	Kreativne, kulturne i umjetničke aktivnosti i usluge	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj konkretnih projekata za koje je dodijeljena potpora (kazališne produkcije, kulturna događanja), od čega europska kulturna djela; ·broj umjetnika i kulturnih djelatnika kojima je dodijeljena potpora, razvrstanih prema tome jesu li iz EU-a ili treće zemlje i prema spolu; ·organizacije kojima je dodijeljena potpora koje su uključene u prekograničnu umjetničku i kulturnu suradnju; ·broj transnacionalnih suradnji/partnerstava za koja je dodijeljena potpora;	·broj osoba koje pristupaju europskim kulturnim i kreativnim djelima – prema zemlji podrijetla djela (njihova ili druga zemlja) i spolu; ·broj osoba koje pristupaju kulturnim i kreativnim djelima; ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora; ·broj umjetnika ili kulturnih djelatnika koji su stekli nove vještine ili kompetencije;
Kultura, turizam i mediji	Kulturni i kreativni sektor	88	Fizička obnova i sigurnost javnih prostora	0 %	0 %	0 %	0 %	·stvoreni ili obnovljeni otvoreni prostor u urbanim područjima (m2);	·godišnji broj korisnika;
Kultura, turizam i mediji	Mediji	89	Sloboda i pluralizam medija, održivost medija i pristup informativnom sadržaju	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj organizacija kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikroorganizacije, male i srednje organizacije ili velike organizacije; ·broj otkrivenih i ocijenjenih slučajeva prijetnji medijima i novinarima; ·broj stručnih novinarskih članaka sastavljenih uz potporu; ·broj subjekata u sektoru informativnih medija kojima je dodijeljena potpora; ·broj prekograničnih projekata;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·ukupan doseg publike i sudjelovanje u djelovanjima za koja je dodijeljena potpora; ·broj uvedenih digitalnih alata; ·udio digitalnih proizvoda u ukupnoj proizvodnji; ·broj inovativnih uredničkih projekata;
Kultura, turizam i mediji	Mediji	90	Poboljšanje otkrivanja i suzbijanja dezinformacija i povećanje medijske pismenosti	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj inicijativa za provjeru činjenica; ·broj službeno prijavljenih i ocijenjenih slučajeva dezinformiranja; ·broj mjera u području digitalne i medijske pismenosti za koje je dodijeljena potpora;	·broj osoba obuhvaćenih mjerama za suzbijanje dezinformacija i mjerama za povećanje medijske pismenosti – prema spolu;
Kultura, turizam i mediji	Mediji	91	Mediji i zabava: potpora stvaranju, širenju i pristupu audiovizualnim djelima	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj audiovizualnih djela za koja je dodijeljena potpora za stvaranje i distribuciju/promidžbu; ·broj kina, filmskih festivala i tržnica kojima je dodijeljena potpora; ·broj audiovizualnih djela na manje zastupljenim jezicima za koja je dodijeljena potpora; ·broj koprodukcija za koje je dodijeljena potpora;	·broj djela koja su razvijena uz potporu i objavljena u roku od četiri godine nakon dobivanja potpore; ·broj objavljenih videoigara razvijenih uz potporu; ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Kultura, turizam i mediji	Reforme	92	Reforme u području kulture, turizma i medija	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Kultura, turizam i mediji	Turizam	93	Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i turističkih usluga (osim infrastrukture)	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj lokacija za koje je dodijeljena potpora, među ostalim u digitalnom obliku; ·broj aktivnosti za razvoj kapaciteta i vještina kojima se podupiru akteri i subjekti u području kulture; ·broj aktivnosti za promicanje kulturne baštine i uključivanje publike;	·broj posjetitelja; ·broj obuhvaćenih osoba (uključujući digitalnu publiku); ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u subjektima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·broj uspostavljenih partnerstava među lokacijama;
Kultura, turizam i mediji	Turizam	94	Financijska potpora za turizam	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj poduzeća u sektoru turizma i ugostiteljstva kojima je dodijeljena potpora, uključujući ugostiteljska poduzeća, organizatore turističkih putovanja, putničke agencije; ·broj organizacija za upravljanje destinacijom kojima je dodijeljena potpora za ulaganje u javne turističke resurse i usluge ili u promidžbene aktivnosti; ·broj zaposlenika i studenata u turizmu kojima je dodijeljena potpora za usavršavanje/prekvalifikaciju;	·broj posjetitelja; ·broj obuhvaćenih osoba (uključujući digitalnu publiku); ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u subjektima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Kultura, turizam i mediji	Turizam	95	Financijska potpora za održive turističke aktivnosti	40 %	40 %	40 %	40 %	·broj organizacija za upravljanje destinacijom kojima je dodijeljena potpora za ulaganje u javne turističke resurse i usluge, u provedbu mjera za uravnotežen i održiv razvoj ili u otpornost na klimatske promjene i prilagodbu klimatskim promjenama;	·broj posjetitelja; ·broj obuhvaćenih osoba (uključujući digitalnu publiku); ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u subjektima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	Povezivost	96	Mreže 3C (uključujući FTTP, 5G, 6G)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj kućanstava pokrivenih gigabitnim mrežama; ·broj kućanstava povezanih s gigabitnim mrežama; ·broj uvedenih sigurnih rubnih čvorova, kao ukupan broj uvedenih klimatski neutralnih, sigurnih rubnih čvorova integriranih s 5G/6G mrežama;	·broj dodatnih prostora povezanih s gigabitnim mrežama – po stambenim objektima i poduzećima; ·broj korisnika novih i poboljšanih javnih digitalnih usluga, proizvoda i procesa; ·broj korisnika novih i poboljšanih digitalnih usluga, proizvoda i procesa koje su razvila poduzeća; ·broj poduzeća koja su postigla visok digitalni intenzitet;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	Povezivost	97	Digitalne mrežne okosnice, uključujući mreže podmorskih kabela (osim satelita)	0 %	0 %	0 %	0 %	·ukupna duljina (novo) postavljenih podmorskih/zemaljskih kabela u km; ·ukupna duljina nadograđenih podmorskih/zemaljskih kabela u km; ·ukupni stvoreni dodatni kapacitet, kao broj parova optičkih vlakana; ·ukupni stvoreni dodatni kapacitet u Tbps; ·broj korištenih brodova i modula za popravak kabela;	·broj strateških kabelskih projekata za koje je dodijeljena potpora – prema vrsti (kabelski projekti od europskog interesa / ostali projekti); ·broj korisnika novih i poboljšanih javnih digitalnih usluga, proizvoda i procesa; ·broj korisnika novih i poboljšanih digitalnih usluga, proizvoda i procesa koje su razvila poduzeća; ·broj poduzeća koja su postigla visok digitalni intenzitet;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	98	Umjetna inteligencija, podaci i robotika – uvođenje i širenje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj europskih podatkovnih prostora kojima je dodijeljena potpora; ·broj europskih digitalnih centara kojima je dodijeljena potpora; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·broj korisnika novih i poboljšanih digitalnih usluga, proizvoda i procesa; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora koja su uvela europske tehnologije umjetne inteligencije; ·povećani kapacitet podatkovnih centara EU-a (u MW); ·udio kapaciteta podatkovnih centara koji koriste europski pružatelji usluga; ·veličina radne snage osposobljene za korištenje umjetne inteligencije; ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	99	Računalstvo u oblaku na rubu mreže – uvođenje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj objekata za računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže za koje je dodijeljena potpora;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora koja su uvela računalstvo u oblaku; ·broj uspostavljenih novih podatkovnih centara u oblaku i na rubu mreže;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	100	Kibernetička sigurnost – uvođenje i širenje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj javnih organizacija kojima je dodijeljena potpora;	·broj subjekata kojima je dodijeljena potpora koji koriste objekte za kibernetičku sigurnost;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	101	Računalstvo visokih performansi i kvantne tehnologije – uvođenje i širenje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj nabavljenih računala visokih performansi i kvantnih računala; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj javnih organizacija kojima je dodijeljena potpora;	·broj korisnika računala visokih performansi i/ili kvantnih računala kojima je dodijeljena potpora; ·povećani kapacitet računalstva visokih performansi i kvantnih tehnologija;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	102	Poluvodiči, fotonika i kvantni čipovi – proizvodnja i uvođenje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·vrijednost proizvodnje poluvodiča u Europi; ·broj postrojenja za pretproizvodnju kvantnih čipova uspostavljenih u Europi;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	103	Tehnologije softverskog inženjerstva i otvoreni internetski stog (Open Internet Stack)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj komponenti otvorenog stoga koje su dosegnule tehnološku zrelost i katalogizirane su;	·broj korisnika komponenti otvorenog stoga; ·broj europskih poduzeća koja koriste softver otvorenog koda;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	104	Virtualni svjetovi i web 4.0 – uvođenje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata;	·broj gradova i zajednica koje su razvile lokalnog digitalnog blizanca s povezanim mogućnostima vizualizacije, modeliranja i predviđanja;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	105	Aplikacije i infrastrukture za digitalno poslovanje i digitalnu lisnicu	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj inicijativa kojima se podupiru aplikacije i infrastrukture za digitalno poslovanje i digitalnu lisnicu;	·broj razvijenih načina primjene; ·broj gospodarskih subjekata kojima je dodijeljena potpora koji koriste poslovne lisnice; ·broj korisnika poslovnih lisnica i infrastrukture za digitalni identitet;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	106	Platforme za digitalne blizance: digitalno vozilo, digitalni čovjek, digitalna Zemlja – uvođenje i opsežno testiranje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata na platformama za izradu digitalnih blizanaca;	·broj korisnika platformi za izradu digitalnih blizanaca;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	digitalni kapaciteti i napredne tehnologije;	107	Druge tehnologije u nastajanju – uvođenje i širenje (npr. virtualni svjetovi, softverske tehnologije i otvoreni internetski stog)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj inicijativa kojima se podupiru tehnologije u nastajanju; ·kapacitet stvorene inkubacije; ·poduzeća kojima je dodijeljena potpora (od čega mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća);	·broj aktera kojima je dodijeljena potpora koji predlažu disruptivne digitalne aplikacije i usluge; ·nova poduzeća koja preživljavaju na tržištu;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	Reforme	108	Politika i regulatorni okvir u području digitalnih tehnologija	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Digitalne tehnologije i infrastrukture	Reforme	109	Digitalna povezivost, infrastruktura i funkcioniranje tržišta	0 %	0 %	0 %	0 %
Digitalne tehnologije i infrastrukture	Reforme	110	Politika digitalnih financija i plaćanja	0 %	0 %	0 %	0 %	·
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	111	Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (osim infrastrukture)*	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj osposobljenih nastavnika – prema spolu i dobi; ·broj razvijenih kurikuluma te provedenih studijskih programa ili tečajeva; ·količina opreme za poučavanje ili učenje i digitalnih resursa stavljenih na raspolaganje; ·broj organizacija uključenih u projekte suradnje; ·broj novootvorenih ili zadržanih objekata za skrb o djeci;	·broj djece koja imaju koristi od razvoja kurikuluma i provedbe programa; ·broj djece koja imaju koristi od osposobljavanja nastavnika; ·broj djece koja imaju koristi od kupljene opreme;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	112	Primarno obrazovanje (osim infrastrukture)	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj osposobljenih nastavnika – prema spolu i dobi; ·broj razvijenih kurikuluma te provedenih studijskih programa ili tečajeva; ·količina opreme za poučavanje ili učenje i digitalnih resursa stavljenih na raspolaganje; ·broj organizacija uključenih u projekte suradnje; broj novootvorenih ili zadržanih objekata za skrb o djeci;	·broj djece koja imaju koristi od razvoja kurikuluma i provedbe programa; ·broj djece koja imaju koristi od osposobljavanja nastavnika; broj djece koja imaju koristi od kupljene opreme;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	113	Sekundarno obrazovanje (osim infrastrukture)	0 %	0 %	0 %	100 %
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	114	Tercijarno obrazovanje (osim infrastrukture)	0 %	0 %	0 %	100 %
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	115	Početno strukovno obrazovanje (osim infrastrukture)	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu i sektorima vještina (uključujući STEM); ·broj naukovanja ili učenja kroz rad za koja je dodijeljena potpora; ·broj osposobljenih nastavnika – prema spolu i dobi; ·broj razvijenih kurikuluma te provedenih studijskih programa ili tečajeva; ·količina opreme za poučavanje ili učenje i digitalnih resursa stavljenih na raspolaganje;	·broj učenika koji imaju koristi od razvoja kurikuluma i provedbe programa; ·broj učenika koji imaju koristi od osposobljavanja nastavnika; ·broj učenika koji imaju koristi od kupljene opreme;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	116	Poboljšanje pristupa obrazovanju za osobe s invaliditetom	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu i dobi;	·broj sudionika u obrazovanju ili osposobljavanju – prema spolu;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	117	Poboljšanje pristupa obrazovanju za marginalizirane zajednice, kao što su Romi	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu i dobi;	·broj sudionika u obrazovanju ili osposobljavanju – prema spolu;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	118	Obrazovanje izbjeglica u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj obuhvaćene djece – prema razini obrazovanja: predškolska, primarna, niža sekundarna i viša sekundarna razina;	·postotak (na nacionalnoj razini) izbjeglica upisanih u školu – prema razini obrazovanja: predškolska, primarna, niža sekundarna i viša sekundarna razina;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	119	Osposobljavanje nastavnika – neodređena razina obrazovanja	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika u osposobljavanju – prema spolu;	·broj obuhvaćenih učenika – prema spolu;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	120	Mobilnost u svrhu učenja (sektori obrazovanja, uključujući neformalno i informalno obrazovanje i mlade)	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj zaposlenika – prema spolu i dobi; ·broj polaznika – prema spolu, dobi, socioekonomskom položaju i sektorima vještina (uključujući STEM); ·broj sudionika u aktivnostima kojima se izravno promiču vrijednosti EU-a te potiče solidarnost i građanski angažman;	·udio sudionika koji smatraju da im je sudjelovanje koristilo; ·udio sudionika koji smatraju da su povećali svoje ključne kompetencije; ·udio sudionika koji smatraju da se povećao njihov europski osjećaj pripadnosti;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	121	Ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, škole i sveučilišta – projektiranje i izgradnja novih zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama	100 %	40 %	0 %	40 %	·izgrađeni i novi kapaciteti za obrazovne ustanove u m² (broj učenika);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu;
Obrazovanje i vještine	Obrazovanje	122	Ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, škole i sveučilišta – projektiranje i izgradnja drugih zgrada	0 %	0 %	0 %	40 %	·izgrađeni i novi kapaciteti za obrazovne ustanove u m² (broj učenika);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu;
Obrazovanje i vještine	Reforme	123	Reforme ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja*	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Obrazovanje i vještine	Reforme	124	Reforme u sektorima obrazovanja, mladih i sporta	0 %	0 %	0 %	100 %
Obrazovanje i vještine	Reforme	125	Reforme u području vještina i obrazovanja odraslih	0 %	0 %	0 %	100 %
Obrazovanje i vještine	Reforme	126	Politika i regulatorni okvir u području obrazovanja i početnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja	0 %	0 %	0 %	100 %
Obrazovanje i vještine	Vještine	127	Osnovne vještine (uključujući pismenost, matematiku, znanost i građanski odgoj, osim digitalnih i zelenih vještina)	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja; ·broj organizacija uključenih u aktivnosti transnacionalne suradnje razvrstanih prema vrsti vještina: osnovne vještine i građanska kompetencija;	·broj sudionika koji su stekli kvalifikaciju ili su sami prijavili poboljšanje vještina – prema spolu; ·broj organizacija uključenih u aktivnosti prekogranične suradnje razvrstanih prema vrsti vještina;
Obrazovanje i vještine	Vještine	128	Napredne digitalne vještine	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja; ·broj organizacija uključenih u aktivnosti transnacionalne suradnje;	·broj sudionika koji su stekli kvalifikaciju ili su sami prijavili poboljšanje vještina – prema spolu; ·broj organizacija kojima je koristilo sudjelovanje u aktivnostima prekogranične suradnje;
Obrazovanje i vještine	Vještine	129	Osnovne digitalne vještine	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja; broj organizacija uključenih u aktivnosti transnacionalne suradnje;	·broj sudionika koji su stekli kvalifikaciju ili su sami prijavili poboljšanje vještina – prema spolu; ·broj organizacija kojima je koristilo sudjelovanje u aktivnostima prekogranične suradnje; ·broj sudionika koji su stekli barem osnovnu razinu digitalnih vještina prema ESTAT-ovoj definiciji pokazatelja digitalnih vještina – prema spolu;
Obrazovanje i vještine	Vještine	130	Zelene vještine	100 %	40 %	40 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja; broj organizacija uključenih u aktivnosti transnacionalne suradnje;	·broj sudionika koji su stekli kvalifikaciju ili su sami prijavili poboljšanje vještina – prema spolu; ·broj organizacija kojima je koristilo sudjelovanje u aktivnostima prekogranične suradnje;
Obrazovanje i vještine	Vještine	131	Financijska pismenost	0 %	0 %	0 %	100 %		·
Obrazovanje i vještine	Vještine	132	Usavršavanje i prekvalifikacija za marginalizirane zajednice, kao što su Romi	0 %	0 %	0 %	100 %		·
Obrazovanje i vještine	Vještine	133	Usavršavanje i prekvalifikacija za osobe s invaliditetom	0 %	0 %	0 %	100 %		·
Obrazovanje i vještine	Vještine	134	Obrazovanje odraslih	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi, razini obrazovanja i sektorima vještina (uključujući STEM); ·broj razvijenih/provedenih novih kurikuluma ili novih programa; ·količina kupljene školske opreme i digitalnih resursa; ·broj organizacija uključenih u aktivnosti transnacionalne suradnje;	·broj sudionika koji su stekli kvalifikaciju ili su sami prijavili poboljšanje vještina – prema spolu; ·broj organizacija kojima je koristilo sudjelovanje u aktivnostima prekogranične suradnje; ·broj polaznika obrazovanja odraslih koji imaju koristi od razvoja kurikuluma i provedbe programa – prema spolu; ·broj polaznika obrazovanja odraslih koji imaju koristi od kupljene opreme – prema spolu;
Obrazovanje i vještine	Sport	135	Promicanje sporta i tjelesne aktivnosti	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj suradničkih partnerstava u području sporta; ·broj sudionika – prema spolu; ·broj sudionika u aktivnostima sportske mobilnosti – prema spolu i dobi; ·površina sportskih objekata na otvorenom u m²; ·broj sportskih inicijativa i događanja;	·broj sudionika koji smatraju da im je sudjelovanje koristilo; ·broj sudionika koji smatraju da su povećali svoje ključne kompetencije; ·broj sudionika koji smatraju da se povećao njihov europski osjećaj pripadnosti; ·godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih sportskih objekata na otvorenom – prema spolu;
Obrazovanje i vještine	Mladi	136	Neformalno i informalno obrazovanje i učenje (osim infrastrukture)	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, dobi, socioekonomskom položaju; ·broj organizacija uključenih u prekogranična partnerstva za pitanja mladih;	·broj sudionika koji smatraju da im je sudjelovanje koristilo; ·broj sudionika koji smatraju da su povećali svoje ključne kompetencije; ·broj sudionika koji smatraju da se povećao njihov europski osjećaj pripadnosti;
Obrazovanje i vještine	Mladi	137	Volontiranje	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, dobi, socioekonomskom položaju; ·broj organizacija uključenih u prekogranična partnerstva za pitanja mladih;	·broj sudionika koji smatraju da im je sudjelovanje koristilo; ·broj sudionika koji smatraju da su povećali svoje ključne kompetencije; ·broj sudionika koji smatraju da se povećao njihov europski osjećaj pripadnosti;
Učinkovita javna uprava	Administrativni kapaciteti	138	Jačanje kapaciteta uprava država članica i trećih zemalja, korisnika i relevantnih partnera (osim digitalizacije)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata/aktivnosti; ·broj institucija uključenih u projekte; ·broj osoba koje sudjeluju u projektu;	·korisnici novih i poboljšanih javnih usluga, proizvoda i procesa;
Učinkovita javna uprava	Administrativni kapaciteti	139	Tehnička pomoć državama članicama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata tehničke pomoći u državama članicama EU-a; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja;
Učinkovita javna uprava	Administrativni kapaciteti	140	Zaštita eura od krivotvorenja	0 %	0 %	0 %	0 %	·količina otkrivenih krivotvorenih eura; ·broj uništenih ilegalnih tiskara; ·broj jedinstvenih nadležnih tijela koja se prijavljuju za program „Periklo V”;	·razina zadovoljstva sudionika u djelovanjima koja se financiraju u okviru programa „Periklo V”; ·povratne informacije (razina zadovoljstva) sudionika koji su već sudjelovali u prethodnim djelovanjima u okviru programa „Periklo” o učinku programa „Periklo V” na njihova djelovanja za zaštitu eura od krivotvorenja;
Učinkovita javna uprava	Suradnja	141	Carinska unija, oporezivanje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj sudjelovanja u prekograničnim zajedničkim djelovanjima; ·broj zajednički izrađenih akcijskih planova, radnih praksi, smjernica i preporuka; ·broj osnovanih i provedenih (pilotnih) radnih skupina; ·broj organizacija/uprava koje surađuju preko granica; ·broj projekata za prekogranične inovacijske mreže; ·broj djelovanja usmjerenih na suradnju među javnim upravama; ·broj projekata/aktivnosti; ·dostupnost zajedničke komunikacijske mreže (CCN)/CCN2;	·postotak službenika koji su prijavili da njihova organizacija primjenjuje zajednički izrađene radne prakse, smjernice, preporuke i akcijske planove; ·broj ispitanih prekograničnih pravnih ili administrativnih prepreka; ·broj organizacija/uprava koje surađuju preko granica; ·broj sudjelovanja u prekograničnim zajedničkim djelovanjima / projektima;
Učinkovita javna uprava	Suradnja	142	Suradnja i mreže država članica	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj sudjelovanja u prekograničnim zajedničkim djelovanjima; ·broj zajednički izrađenih strategija i akcijskih planova; ·broj zajednički izrađenih pilot-djelovanja provedenih u projektima; ·broj sudjelovanja u zajedničkim programima osposobljavanja; ·broj potpisanih zajedničkih administrativnih ili pravnih sporazuma; ·broj organizacija/uprava koje surađuju preko granica; ·broj projekata za prekogranične inovacijske mreže; ·broj projekata kojima se pruža potpora prekograničnoj suradnji na razvoju urbano-ruralnih veza; ·broj djelovanja usmjerenih na suradnju među javnim upravama;	·broj zajedničkih strategija i akcijskih planova koje organizacije primjenjuju; ·broj završenih zajedničkih programa osposobljavanja; ·broj ublaženih ili riješenih prekograničnih pravnih ili administrativnih prepreka; ·broj osoba obuhvaćenih potpisanim zajedničkim administrativnim ili pravnim sporazumima; ·broj organizacija/uprava koje surađuju preko granica; ·broj sudjelovanja u prekograničnim zajedničkim djelovanjima / projektima; ·broj rješenja koja su organizacije primijenile ili proširile;
Učinkovita javna uprava	Digitalizacija	143	Digitalizacija javne uprave i javnih usluga (osim sektora pravosuđa, zdravlja, prometa, energetike i vode)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj IKT rješenja za koja je dodijeljena potpora; ·broj javnih institucija kojima je dodijeljena potpora za razvoj digitalnih usluga, proizvoda i procesa;	·udio digitalnih javnih usluga koje se pružaju preko europskih dobavljača; ·korisnici novih i poboljšanih digitalnih javnih usluga, proizvoda i procesa;
Učinkovita javna uprava	Statistika	144	Službena europska statistika	0 %	0 %	0 %	0 %	·europska statistika diseminirana u skladu s godišnjim kalendarom objavljivanja;	·statistički obuhvat; ·zadovoljstvo korisnika podacima i uslugama koje pruža Eurostat;
Učinkovita javna uprava	Statistika	145	Ostali statistički podaci	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata za koje je dodijeljena potpora;	·statistički obuhvat; ·zadovoljstvo korisnika podacima i uslugama koje pružaju uredi za statistiku;
Učinkovita javna uprava	Reforme	146	Politika i regulatorni okvir u području javne uprave	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Učinkovita javna uprava	Reforme	147	Proračunski okvir i fiskalno upravljanje	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	148	Zaštita financijskih interesa EU-a	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	149	Javna služba	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	150	Digitalizacija javne uprave i reforme javnih usluga	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	151	Dugoročna održivost javnih financija	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	152	Organizacija i upravljanje	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	153	Okvir za dug privatnog sektora i nesolventnost	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	154	Javna nabava i koncesije	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	155	Kvaliteta razvoja i koordinacija javnih politika	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	156	Kvaliteta izrade zakonodavstva i oblikovanja politika	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	157	Regionalni razvoj i lokalne javne usluge	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	158	Jedinstveno tržište, tržišno natjecanje i državne potpore	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	159	Poduzeća u državnom vlasništvu	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	160	Porezna politika, upravljanje porezima, utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza	0 %	0 %	0 %	0 %
Učinkovita javna uprava	Reforme	161	Komunikacijska politika i administrativno upravljanje	0 %	0 %	0 %	0 %
Energetika	Obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla	162	Proizvodnja obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla koja se koriste u zrakoplovnom ili pomorskom sektoru, osim vodika	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni kapacitet (m3/tona) za proizvodnju goriva za zračni promet; ·novi ili dodatni kapacitet (m3/tona) za proizvodnju goriva za cestovni promet; ·novi ili dodatni kapacitet (m3/tona) za proizvodnju goriva za pomorski promet; ·novi ili dodatni kapacitet (m3/tona) za proizvodnju druge vrste goriva;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·proizvedena količina (m3/tona);
Energetika	Bioenergija	163	Proizvodnja biogoriva dobivenih iz održivih izvora u skladu s Direktivom 2018/2001	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni kapacitet (MJ ili ktoe/godina) za proizvodnju goriva za zračni promet; ·novi ili dodatni kapacitet (MJ ili ktoe/godina) za proizvodnju goriva za cestovni promet; ·novi ili dodatni kapacitet (MJ ili ktoe/godina) za proizvodnju goriva za pomorski promet; ·novi ili dodatni kapacitet (MJ ili ktoe/godina) za proizvodnju druge vrste goriva;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·proizvedena energija (MJ ili ktoe godišnje);
Energetika	Bioenergija	164	Proizvodnja održivog bioplina u skladu s Direktivom 2018/2001	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni kapacitet (Nm3/sat) za proizvodnju bioplina;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·proizvedena energija (Nm3/sat);
Energetika	Bioenergija	165	Skladištenje i miješanje tekućeg održivog bioplina i biometana, ukapljenog biometana, biopropana, biobutana ili sličnih sintetičkih alternativnih goriva	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj skladišta i količina radnog goriva u GWh; ·količina (Nm3) i vrsta skladištene jedinice u tisućama kubnih metara – prema vrsti goriva;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·proizvedena energija (Nm3);
Energetika	Bioenergija	166	Transport tekućeg održivog bioplina i biometana, ukapljenog biometana, biopropana, biobutana ili sličnih sintetičkih alternativnih goriva	100 %	0 %	0 %	0 %	·duljina cjevovoda (u km); ·povećani prijenosni kapacitet u Mt/godina;	·godišnji broj korisnika izgrađene infrastrukture za alternativna goriva; ·količina (Nm3) alternativnog goriva potrošenog u izgrađenoj infrastrukturi (mjesta za punjenje);
Energetika	Hvatanje i skladištenje ugljika	167	Izgradnja/postavljanje i upravljanje lokacijama za skladištenje CO2 (npr. spremnici, kompresija, pročišćavanje, promjena faze, promjena vrste transporta)	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani kapacitet (u tonama);	·proširenje mreže EU-a za transport CO2 (u km); ·obrađeni tCO2e;
Energetika	Hvatanje i skladištenje ugljika	168	Izgradnja/postavljanje postrojenja za hvatanje i naknadnu obradu CO2	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani kapacitet (u tonama);	·proširenje mreže EU-a za transport CO2 (u km); ·skladišteni ili iskorišteni tCO2e;
Energetika	Hvatanje i skladištenje ugljika	169	Izgradnja mobilne i fiksne infrastrukture za transport CO2 (uključujući kamione, željeznicu, brodove i nove ili prenamijenjene cjevovode)	100 %	0 %	0 %	0 %	·ukupni kapacitet za transport CO2 (u tonama);	·proširenje mreže EU-a za transport CO2 (u km); ·skladišteni ili iskorišteni tCO2e;
Energetika	Hvatanje i skladištenje ugljika	170	Podzemno trajno geološko skladištenje CO2 (nova ili prenamijenjena skladišta)	100 %	0 %	0 %	0 %	·kapacitet za skladištenje CO2 (u tonama);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·skladišteni tCO2e;
Energetika	Hvatanje i skladištenje ugljika	171	Mjere za klimatsku otpornost hvatanja i skladištenja ugljika	100 %	100 %	0 %	0 %	·kapacitet za transport i skladištenje s povećanom otpornošću (u tonama);	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Proizvodnja električne energije	172	Proizvodnja električne energije tehnologijom koncentracije solarne energije	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx); ·broj osoba u trećim zemljama s pristupom električnoj energiji – prema tome je li im pristup omogućen ili poboljšan;
Energetika	Proizvodnja električne energije	173	Proizvodnja električne energije solarnom fotonaponskom tehnologijom	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW);
Energetika	Proizvodnja električne energije	174	Proizvodnja električne energije iz energije vjetra na kopnu	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW);
Energetika	Proizvodnja električne energije	175	Proizvodnja električne energije iz energije vjetra na moru	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW);
Energetika	Proizvodnja električne energije	176	Proizvodnja električne energije iz geotermalne energije	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije iz geotermalne energije (MW);
Energetika	Proizvodnja električne energije	177	Proizvodnja električne energije iz hidroenergije	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW) iz hidroenergije;
Energetika	Proizvodnja električne energije	178	Proizvodnja električne energije iz energije oceana	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW) prema vrsti (energija valova, energija plime i oseke);
Energetika	Proizvodnja električne energije	179	Proizvodnja električne energije iz održivih tekućih biogoriva	40 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW) iz održivih tekućih biogoriva;
Energetika	Proizvodnja električne energije	180	Proizvodnja električne energije iz biomase uz smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s vrijednostima iz Direktive 2023/2413 (Direktiva o obnovljivoj energiji)	40 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW) iz biomase;
Energetika	Proizvodnja električne energije	181	Proizvodnja električne energije iz drugih vrsta biomase, u skladu s kriterijima održivosti iz Direktive 2018/2001	40 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW) iz biomase; ·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW) iz krutog komunalnog otpada;
Energetika	Proizvodnja električne energije	182	Proizvodnja električne energije iz vodika iz obnovljivih izvora	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW) iz vodika iz obnovljivih izvora;
Energetika	Proizvodnja električne energije	183	Proizvodnja električne energije iz niskougljičnog vodika	40 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW) iz niskougljičnog vodika;
Energetika	Proizvodnja električne energije	184	Energija iz obnovljivih izvora za izolirane mreže i samostalne sustave	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW);
Energetika	Proizvodnja električne energije	185	Proizvodnja električne energije drugim inovativnim tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora i/ili iz drugih obnovljivih izvora, kako je definirano u Direktivi 2018/2001	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani energetski kapacitet za proizvodnju električne energije (MW);
Energetika	Proizvodnja električne energije	186	Prekogranični projekti u području obnovljive energije u skladu s Uredbom o CEF-u	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani kapacitet energije iz obnovljivih izvora (MW) za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje te proizvodnju ili transport vodika iz obnovljivih izvora; ·novi ili dodatni instalirani kapacitet za skladištenje (MWh);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (u tonama);
Energetika	Otpornost proizvodnje energije	187	Mjere za klimatsku otpornost izvora energije i proizvodnje energije	0 %	100 %	0 %	0 %	·kapacitet za proizvodnju električne energije s poboljšanom otpornošću;	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Energetska učinkovitost	188	Mjere potpore energetskoj učinkovitosti, uključujući savjetodavne usluge te pomoć pri razvoju projekata, izradi portfelja i uvođenju usluga energetske učinkovitosti	100 %	40 %	0 %	0 %	·broj zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada na koje su usmjerene financirane usluge prema vrsti (stambene, nestambene, javne zgrade); ·broj MSP-ova ili lokalnih javnih tijela na koje su usmjerene financirane usluge; ·ušteda energije u MWh;	·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·prosječna učinkovitost prije (primarna energija) u odnosu na prosječnu učinkovitost poslije, u kWh/m2; ·broj ranjivih kućanstava kojima je dodijeljena potpora;
Energetika	Energetska učinkovitost	189	Projekti za demonstraciju energetske učinkovitosti u zgradama, uključujući postojeći stambeni fond	40 %	40 %	0 %	0 %	·obnovljena površina u m2 – prema vrsti (stambene, nestambene, javne zgrade); ·ušteda energije u MWh;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·prosječna učinkovitost prije (primarna energija) u odnosu na prosječnu učinkovitost poslije, u kWh/m2;
Energetika	Energetska učinkovitost	190	Postavljanje, održavanje i popravak instrumenata i uređaja za mjerenje, regulaciju i kontrolu energetske učinkovitosti zgrada (npr. pametna brojila)	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj zgrada za koje je dodijeljena potpora; ·broj zgrada s najlošijim energetskim svojstvima za koje je dodijeljena potpora; ·broj ugrađenih pametnih brojila;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·broj ranjivih kućanstava kojima je dodijeljena potpora;
Energetika	Energetska učinkovitost	191	Proizvodnja i/ili skladištenje električne, toplinske ili rashladne energije u okviru zajednica obnovljive energije, energetskih zajednica građana i građanskih inicijativa, potpora prozumerizmu	100 %	0 %	0 %	40 %	·broj zajednica/inicijativa/kućanstava/potrošača/prozumenata kojima je dodijeljena potpora; ·broj osnovanih energetskih zajednica; ·broj ranjivih osoba kojima je dodijeljena potpora za pristup energetskim zajednicama;	·ušteda energije u MWh; ·uvođenje projekata za pametne energetske sustave;
Energetika	Energetska učinkovitost	192	Energetska učinkovitost poduzeća	40 %	40 %	0 %	0 %	·ušteda energije u MWh; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema vrsti (mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, velika poduzeća); ·broj postrojenja u okviru ETS-a za koja je dodijeljena potpora;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u poduzećima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·mobilizirana ulaganja (EUR); ·ušteda krajnje energije u MWh;
Energetika	Energetska učinkovitost	193	Projekti za demonstraciju energetske učinkovitosti u poduzećima	40 %	40 %	0 %	0 %	·broj rješenja za energetsku učinkovitost demonstriranih u poduzećima; ·ušteda energije u MWh koja se može postići demonstriranim rješenjima;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·prosječna učinkovitost prije (primarna energija) u odnosu na prosječnu učinkovitost poslije, u kWh/m2;
Energetika	Energetska učinkovitost	194	Oporaba otpadne topline za upotrebu na lokaciji ili izvan nje (u sustavu centraliziranog grijanja i hlađenja, industrijskim procesima ili pomoćnim objektima)	40 %	40 %	0 %	0 %	·dodatni kapacitet jedinice za oporabu otpadne topline – prema vrsti lokacije (industrijski procesi, poduzeća, pomoćni objekti itd.), za upotrebu na lokaciji ili izvan nje;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·oporabljena otpadna toplina u MWh; ·ušteda primarne energije u MWh ostvarena oporabom otpadne topline;
Energetika	Energetska učinkovitost	195	Energetska učinkovitost javne infrastrukture (rasvjeta, prijevoz, hlađenje javnih prostora i druge aktivnosti koje nisu povezane sa zgradama)	40 %	40 %	0 %	0 %	·broj mjera energetske učinkovitosti u javnoj infrastrukturi prema vrsti (rasvjeta, hlađenje javnih prostora, prijevoz i druge aktivnosti koje nisu povezane sa zgradama);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2;
Energetika	Energetska učinkovitost	196	Dubinska obnova zgrada kako je definirana u Direktivi 2024/1275 za neodređene stambene zgrade, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	0 %	·obnovljena površina u m2 prema vrsti (stambene, nestambene, javne zgrade); ·obnovljena površina u m2 u stambenim zgradama s ranjivim kućanstvima;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOx); ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·broj ranjivih kućanstava kojima je dodijeljena potpora; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Energetska učinkovitost	197	Dubinska obnova zgrada kako je definirana u Direktivi 2024/1275 za neodređene nestambene zgrade, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	0 %
Energetika	Energetska učinkovitost	198	Dubinska obnova zgrada kako je definirana u Direktivi 2024/1275 za neodređene javne zgrade, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	0 %
Energetika	Energetska učinkovitost	199	Srednja razina obnove zgrada za neodređene stambene zgrade, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	0 %
Energetika	Energetska učinkovitost	200	Srednja razina obnove zgrada za neodređene nestambene zgrade, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	0 %
Energetika	Energetska učinkovitost	201	Srednja razina obnove zgrada za neodređene javne zgrade, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	0 %
Energetika	Energetska učinkovitost	202	Manja obnova zgrada za neodređene stambene zgrade	40 %	0 %	0 %	0 %
Energetika	Energetska učinkovitost	203	Manja obnova zgrada za neodređene nestambene zgrade	40 %	0 %	0 %	0 %
Energetika	Energetska učinkovitost	204	Manja obnova zgrada za neodređene javne zgrade	40 %	0 %	0 %	0 %
Energetika	Energetska učinkovitost	205	Dubinska obnova zgrada za socijalno stanovanje, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih jedinica za socijalno stanovanje;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOx); ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Energetska učinkovitost	206	Srednja razina obnove zgrada za socijalno stanovanje, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih jedinica za socijalno stanovanje;
Energetika	Energetska učinkovitost	207	Manja obnova zgrada za socijalno stanovanje	40 %	0 %	0 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih jedinica za socijalno stanovanje;
Energetika	Energetska učinkovitost	208	Dubinska obnova ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, škola i sveučilišta, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i modernizirani kapacitet obrazovnih ustanova;
Energetika	Energetska učinkovitost	209	Srednja razina obnove ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, škola i sveučilišta, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i modernizirani kapacitet obrazovnih ustanova;
Energetika	Energetska učinkovitost	210	Manja obnova ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, škola i sveučilišta	40 %	0 %	0 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i modernizirani kapacitet obrazovnih ustanova;
Energetika	Energetska učinkovitost	211	Dubinska obnova zgrada za studentski smještaj, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih mjesta u studentskom smještaju;
Energetika	Energetska učinkovitost	212	Srednja razina obnove zgrada za studentski smještaj, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih mjesta u studentskom smještaju;
Energetika	Energetska učinkovitost	213	Manja obnova zgrada za studentski smještaj	40 %	0 %	0 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih mjesta u studentskom smještaju;
Energetika	Energetska učinkovitost	214	Zdravstvena infrastruktura – dubinska obnova zgrada, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i modernizirani kapacitet zdravstvenih ustanova;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Energetska učinkovitost	215	Zdravstvena infrastruktura – srednja razina obnove zgrada, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i modernizirani kapacitet zdravstvenih ustanova;
Energetika	Energetska učinkovitost	216	Zdravstvena infrastruktura – manja obnova zgrada	40 %	0 %	0 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i modernizirani kapacitet zdravstvenih ustanova;
Energetika	Energetska učinkovitost	217	Ostala socijalna infrastruktura (uključujući predškolske ustanove i centre za skrb) – dubinska obnova*, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj poboljšanih jedinica – prema vrsti (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika moderniziranih objekata – prema vrsti (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove) i prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Energetska učinkovitost	218	Ostala socijalna infrastruktura (uključujući predškolske ustanove i centre za skrb) – srednja razina obnove*, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj poboljšanih jedinica – prema vrsti (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata – prema vrsti (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove); ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Energetska učinkovitost	219	Ostala socijalna infrastruktura (uključujući predškolske ustanove i centre za skrb) – manja obnova*	40 %	0 %	0 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj poboljšanih jedinica – prema vrsti (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika moderniziranih objekata – prema vrsti (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove) i prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Energetska učinkovitost	220	Dubinska obnova zgrada u svrhu borbe protiv beskućništva, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	100 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih smještajnih mjesta;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Energetska učinkovitost	221	Srednja razina obnove zgrada u svrhu borbe protiv beskućništva, uključujući mjere klimatske otpornosti	100 %	40 %	40 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih smještajnih mjesta;	·
Energetika	Energetska učinkovitost	222	Manja obnova zgrada u svrhu borbe protiv beskućništva	40 %	0 %	0 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih smještajnih mjesta;	·
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	223	Kogeneracija energije za grijanje iz obnovljivih izvora, bez hlađenja	40 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani proizvodni kapacitet (MW); ·novi ili dodatni instalirani kapacitet dobiven kogeneracijom (MW);
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	224	Kogeneracija energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora	40 %	40 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani proizvodni kapacitet (MW); ·novi ili dodatni instalirani kapacitet dobiven kogeneracijom (MW);
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	225	Distribucijska mreža centraliziranog grijanja (održavanje, modernizacija i proširenje)	100 %	0 %	0 %	0 %	·novoizgrađene ili modernizirane distribucijske mreže centraliziranog grijanja (km);
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	226	Distribucijska mreža centraliziranog hlađenja (održavanje, modernizacija i proširenje)	100 %	100 %	0 %	0 %	·novoizgrađene ili modernizirane distribucijske mreže centraliziranog hlađenja (km);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	227	Učinkovita proizvodnja i distribucija energije za centralizirano grijanje/hlađenje iz obnovljivih izvora (za djelovanja usmjerena na učinkovitu proizvodnju ili proizvodnju i distribuciju u okviru jednog projekta)	100 %	40 %	40 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani proizvodni kapacitet (MW); ·novoizgrađene ili poboljšane mreže centraliziranog grijanja i hlađenja (km);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	228	Učinkovita proizvodnja i distribucija energije za centralizirano grijanje/hlađenje (za djelovanja usmjerena na učinkovitu proizvodnju ili proizvodnju i distribuciju u okviru jednog projekta)	40 %	40 %	40 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani proizvodni kapacitet (MW); ·novoizgrađene ili poboljšane mreže centraliziranog grijanja i hlađenja (km);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	229	Visokoučinkovita kogeneracija energije za grijanje/hlađenje	40 %	40 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani proizvodni kapacitet (MW); ·novi ili dodatni instalirani kapacitet dobiven kogeneracijom (MW); ·broj jedinica visokoučinkovite kogeneracije;
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	230	Postavljanje i održavanje sustava grijanja na krutu biomasu u postojećim zgradama	40 %	0 %	0 %	0 %	·broj postavljenih sustava grijanja na krutu biomasu i/ili skladišta krute biomase; ·broj stambenih jedinica za koje je dodijeljena potpora;	·ušteda energije u MWh;
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	231	Postavljanje i rad električnih dizalica topline	100 %	40 %	40 %	0 %	·broj postavljenih električnih dizalica topline; ·broj stambenih jedinica za koje je dodijeljena potpora;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	232	Proizvodnja energije za grijanje iz obnovljivih izvora, bez hlađenja	100 %	0 %	40 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani proizvodni kapacitet (MW); ·novi ili dodatni instalirani kapacitet dobiven kogeneracijom (MW);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOx);
Energetika	Grijanje, hlađenje i kogeneracija	233	Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz obnovljivih izvora	100 %	40 %	40 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani proizvodni kapacitet (MW); ·novi ili dodatni instalirani kapacitet dobiven kogeneracijom (MW);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Energetika	Vodik	234	Proizvodnja vodika iz obnovljivih izvora i njegovih derivata	100 %	0 %	0 %	0 %	·kapacitet elektrolizatora (MW) – proizvodnja vodika (u tonama); ·godišnja količina proizvedenog vodika (RH2) (u tonama);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Energetika	Vodik	235	Proizvodnja niskougljičnog vodika i njegovih derivata	40 %	0 %	0 %	0 %
Energetika	Vodik	236	Skladištenje vodika i njegovih derivata (uključujući prenamjenu objekata za prirodni plin u objekte za vodik)	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj skladišta i količina radnog plina u GWh; ·količina skladištenog vodika u tisućama kubnih metara;
Energetika	Vodik	237	Transport vodika i njegovih derivata (uključujući prenamjenu objekata za prirodni plin u objekte za vodik)	100 %	0 %	0 %	0 %	·duljina cjevovoda (u km); ·povećani kapacitet prijenosa vodika u Mt/godina i GWh/dan; ·ukupni kapacitet za transport vodika u Mt/godina i GWh/dan;	·diversifikacija opskrbe; ·povećanje integracije obnovljivih izvora energije;
Energetika	Mreža i skladištenje	238	Distribucija električne energije	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni postavljeni vodovi (km); ·količina postavljene opreme; ·novi ili instalirani kapacitet (GW);
Energetika	Mreža i skladištenje	239	Energetska infrastruktura od prekogranične važnosti u skladu s Uredbom TEN-E	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni postavljeni vodovi (km); ·količina postavljene opreme; ·novi ili instalirani kapacitet (GW);
Energetika	Mreža i skladištenje	240	Postavljanje pametnih energetskih sustava i opreme na razini mreže	100 %	40 %	0 %	0 %	·broj ugrađenih pametnih brojila; ·broj digitalnih upravljačkih sustava za pametne energetske sustave;	·broj dodatnih korisnika povezanih na pametne energetske sustave;
Energetika	Mreža i skladištenje	241	Skladištenje električne energije	100 %	0 %	0 %	0 %	·kapacitet za skladištenje (MWh); ·dodatni fleksibilni kapacitet (GW); ·instalirani kapacitet (GW);
Energetika	Mreža i skladištenje	242	Skladištenje toplinske energije	100 %	0 %	0 %	0 %	·kapacitet za skladištenje (MWh); ·dodatni fleksibilni kapacitet (GW); ·instalirani kapacitet (GW);	·diversifikacija opskrbe; ·povećanje integracije obnovljivih izvora energije;
Energetika	Mreža i skladištenje	243	Prijenos električne energije	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni postavljeni vodovi (km); ·količina postavljene opreme; ·novi ili instalirani kapacitet (GW);	·
Energetika	Mreža i skladištenje	244	Prijenos električne energije koja je prvenstveno dobivena iz obnovljivih izvora	100 %	0 %	0 %	0 %
Energetika	Mreža i skladištenje	245	Mjere za klimatsku otpornost energetskih mreža i skladištenja energije	100 %	100 %	0 %	0 %		·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Energetika	Mreža i skladištenje	246	Sigurno stavljanje izvan pogona postojeće infrastrukture za fosilna goriva	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj dovršenih projekata; ·kapacitet stavljen izvan pogona;
Energetika	Nuklearna energija	247	Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada	0 %	0 %	0 %	0 %	·razgrađeni postotak postrojenja; ·količina (kg/l/m3) uklonjenog otpada; ·važeći plan razgradnje dostupan za svako postrojenje JRC-a; ·kapacitet stavljen izvan pogona;
Energetika	Nuklearna energija	248	Energija nuklearne fisije	100 %	0 %	0 %	0 %	·novi ili dodatni instalirani kapacitet energije nuklearne fisije u GW;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx); broj osoba u trećim zemljama s pristupom električnoj energiji – prema tome je li im pristup omogućen ili poboljšan;
Energetika	Nuklearna energija	249	Aktivnosti u području nuklearne sigurnosti	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj aktivnosti;
Energetika	Nuklearna energija	250	Aktivnosti u području nuklearnih zaštitnih mjera	0 %	0 %	0 %	0 %	·opći cilj provjere od 99,9 % svih civilnih nuklearnih materijala u okviru zaštitnih mjera Euratoma;	·jamstvo nekorištenja civilnih nuklearnih materijala u svrhe kojima nisu namijenjeni u okviru zaštitnih mjera Euratoma;
Energetika	Financiranje energije	251	Druga ulaganja u energetski sektor povezana sa zelenom tranzicijom	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata – prema vrsti aktivnosti;
Energetika	Reforme	252	Energetska učinkovitost	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Energetika	Reforme	253	Politika i regulatorni okvir: energetika	40 %	0 %	0 %	0 %	·
Energetika	Reforme	254	Energija iz obnovljivih izvora	100 %	0 %	0 %	0 %	·
Energetika	Reforme	255	Energetska infrastruktura i mreže	100 %	0 %	0 %	0 %	·
Energetika	Reforme	256	Reforme usmjerene na fleksibilnost/skladištenje energije iz nefosilnih izvora	100 %	0 %	0 %	0 %	·
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	257	Usluge kružnog gospodarstva (npr. popravak, obnova i ponovna proizvodnja; prodaja rezervnih dijelova; priprema za ponovnu upotrebu proizvoda i komponenti proizvoda na kraju vijeka trajanja; prodaja rabljene robe; proizvod kao usluga i drugi modeli usluga usmjereni na kružnu upotrebu i rezultate; platforma za trgovinu rabljenom robom radi ponovne upotrebe)	100 %	0 %	100 %	40 %	·broj proizvoda koji se podupiru tim uslugama;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	258	Gospodarenje komercijalnim, industrijskim otpadom: mjere koje uvelike dovode do sprečavanja nastanka otpada, odvojenog skupljanja, razvrstavanja, pripreme za ponovnu upotrebu i recikliranja, osim biootpada	100 %	0 %	100 %	0 %	·broj postrojenja za razvrstavanje; ·količina oporabljenog otpada u m3; ·postignuti udio recikliranog sadržaja;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	259	Rastavljanje proizvoda na kraju vijeka trajanja i uklanjanje onečišćujućih tvari iz njih	40 %	0 %	100 %	0 %	·broj proizvoda koji su rastavljeni i iz kojih su uklonjene onečišćujuće tvari;	·tone oporabljenog materijala;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	260	Recikliranje kritičnih sirovina	40 %	0 %	100 %	0 %	·tone recikliranih kritičnih sirovina;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	261	Gospodarenje kućanskim otpadom: mjere koje uvelike dovode do sprečavanja nastanka otpada, odvojenog skupljanja, razvrstavanja, pripreme za ponovnu upotrebu i recikliranja (osim biootpada)	100 %	0 %	100 %	0 %	·tone spriječenog ili odvojeno skupljenog otpada, otpada pripremljenog za ponovnu upotrebu ili recikliranog otpada; ·broj postrojenja za razvrstavanje;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	262	Ulaganja u prakse kružnog gospodarstva (npr. reciklirani sadržaj, industrijska simbioza, dizajn proizvoda, ponovna upotreba, ponovna proizvodnja)	100 %	0 %	100 %	0 %	·tone obrađenog otpada;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	263	Hvatanje i iskorištavanje odlagališnog plina	40 %	0 %	100 %	0 %	·uhvaćeni plin (u tonama);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	264	Promicanje upotrebe recikliranih materijala kao sirovina – u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti	40 %	0 %	100 %	0 %	·tone ponovno upotrijebljenog recikliranog materijala;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	265	Oporaba biootpada anaerobnom razgradnjom ili kompostiranjem odvojeno skupljenog biootpada	40 %	40 %	100 %	0 %	·tone obrađenog biootpada;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·proizvodnja komposta (tone/godina);
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	266	Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta u svrhu koja nije obnova prirode	0 %	0 %	100 %	0 %	·sanirana površina u km2;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	267	Odvojeno skupljanje, razvrstavanje, priprema za ponovnu upotrebu ili recikliranje neopasnog otpada (osim biomase)	40 %	40 %	100 %	0 %	·broj mjera za koje je dodijeljena potpora; ·tone dodatnog kapaciteta za recikliranje otpada;	·tone oporabljenog materijala;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	268	Sanacija neusklađenih, napuštenih ili nezakonitih odlagališta otpada u trećim zemljama	0 %	0 %	100 %	0 %	·kapacitet za zbrinjavanje otpada;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	269	Postrojenja za proizvodnju energije obradom opasnog otpada koji se ne može reciklirati	0 %	0 %	100 %	0 %	·kapacitet za obradu otpada;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	270	Postrojenja za mehaničko-biološku obradu – u poljoprivrednom sektoru	0 %	0 %	100 %	0 %	·kapacitet za obradu otpada;
Okoliš i klima	Kružno gospodarstvo	271	Obrada opasnog otpada	0 %	0 %	100 %	0 %	·tone obrađenog opasnog otpada;
Okoliš i klima	Prilagodba klimatskim promjenama	272	„Sive” mjere prilagodbe	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj mjera prilagodbe za koje je dodijeljena potpora;	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Okoliš i klima	Prilagodba klimatskim promjenama	273	Osiguranje od nepovoljnih klimatskih prilika	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj osiguranih osoba – prema spolu;	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Okoliš i klima	Prilagodba klimatskim promjenama	274	Mješovite „sive” i prirodne mjere otpornosti	0 %	100 %	40 %	0 %	·broj mjera prilagodbe za koje je dodijeljena potpora;	·broj osoba obuhvaćenih mjerama prilagodbe – prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Okoliš i klima	Prilagodba klimatskim promjenama	275	Prirodne mjere klimatske otpornosti	0 %	100 %	100 %	0 %	·broj mjera prilagodbe za koje je dodijeljena potpora;	·broj osoba obuhvaćenih mjerama prilagodbe – prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Okoliš i klima	Prilagodba klimatskim promjenama	276	Preventivne mjere za ublažavanje rizika od šumskih požara	40 %	100 %	100 %	0 %	·hektari šume zaštićene preventivnim mjerama;	·broj osoba obuhvaćenih mjerama prilagodbe – prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Okoliš i klima	Prilagodba klimatskim promjenama	277	Preventivne mjere za ublažavanje rizika od suše	0 %	100 %	40 %	0 %	·broj osoba obuhvaćenih preventivnim mjerama – prema spolu;	·broj osoba obuhvaćenih mjerama prilagodbe – prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Okoliš i klima	Prilagodba klimatskim promjenama	278	Preventivne mjere za ublažavanje rizika od poplava	0 %	100 %	40 %	0 %	·broj osoba obuhvaćenih preventivnim mjerama – prema spolu;	·broj osoba obuhvaćenih mjerama prilagodbe – prema spolu; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Okoliš i klima	Digitalne tehnologije za klimu	279	Digitalna tehnologija i usluge u okviru djelovanja u području klime – prilagodba	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj financiranih projekata;	·broj osoba obuhvaćenih mjerama prilagodbe – prema spolu;
Okoliš i klima	Digitalne tehnologije za klimu	280	Digitalna tehnologija i usluge u okviru djelovanja u području klime – ublažavanje	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj financiranih projekata;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Zaštita i obnova prirode	281	Horizontalne mjere zaštite i obnove prirode (uključujući praćenje, izvješćivanje, uklanjanje nepoznanica, izgradnju kapaciteta, informiranje i obrazovanje)	0 %	100 %	100 %	0 %	·broj obuhvaćenih osoba;
Okoliš i klima	Zaštita i obnova prirode	282	Druge mjere koje se ne odnose na konkretne ekosustave (uključujući sprečavanje, ublažavanje ili naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste)	0 %	40 %	100 %	0 %	·broj provedenih mjera za zaštićene vrste;
Okoliš i klima	Zaštita i obnova prirode	283	Zaštita i obnova morskih ekosustava	40 %	40 %	100 %	0 %	·hektari zaštićenih ili obnovljenih područja; ·broj poboljšanih ili uvedenih prirodnih rješenja;
Okoliš i klima	Zaštita i obnova prirode	284	Zaštita i obnova kopnenih, obalnih i slatkovodnih ekosustava	100 %	100 %	100 %	0 %	·	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Zaštita i obnova prirode	285	Zaštita i obnova urbanih ekosustava, uz uključivanje mjera klimatske otpornosti u urbanističko planiranje	100 %	100 %	100 %	0 %	·	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Okoliš i klima	Zaštita i obnova prirode	286	Zaštita i obnova močvarnih područja i tresetišta, uključujući ponovno natapanje isušenih tresetišta	100 %	100 %	100 %	0 %	·	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Zaštita i obnova prirode	287	Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta u svrhu obnove prirode	0 %	100 %	100 %	0 %	·hektari obnovljenih područja;
Okoliš i klima	Šumarstvo	288	Održivo pošumljavanje i ponovno pošumljavanje	100 %	100 %	40 %	0 %	·hektari neto novopošumljenih i ponovno pošumljenih područja;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Onečišćenje	289	Mjere za poboljšanje praćenja i modeliranja kvalitete zraka	0 %	0 %	100 %	0 %	·smanjenje količine onečišćujućih tvari (osim CO2e) (PM2,5 i NOX) u tonama; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (osim CO2e) (PM2,5 i NOX) u tonama [u skladu s Direktivom (EU) 2024/2284];
Okoliš i klima	Onečišćenje	290	Mjere za smanjenje onečišćenja zraka	40 %	0 %	100 %	0 %	·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Okoliš i klima	Onečišćenje	291	Mjere za smanjenje buke na izvoru i mjere za smanjenje izloženosti buci	0 %	0 %	100 %	0 %	·km uspostavljenih barijera za zaštitu od buke i izmjerena razina onečišćenja bukom; ·povećanje broja kilometara tiših željezničkih ili tramvajskih pruga i broja tihih vagona za prijevoz tereta ili osoba (željeznica, tramvaj) u zemlji; ·km cesta s niskom razinom buke; ·broj postavljenih tihih fasada;
Okoliš i klima	Onečišćenje	292	Mjere za ublažavanje industrijskih emisija, uključujući ulaganja u čišće proizvodne tehnologije i mjere za kontrolu emisija	40 %	0 %	100 %	0 %	·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Okoliš i klima	Onečišćenje	293	Sanacija onečišćenja vode (npr. hranjive tvari, pesticidi, lijekovi, PFAS, plastika, kemikalije)	0 %	0 %	100 %	0 %	·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama godišnje (hranjive tvari, pesticidi, lijekovi, plastika, PFAS i kemikalije);
Okoliš i klima	Reforme	294	Prilagodba i otpornost na klimatske promjene	0 %	100 %	40 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Okoliš i klima	Reforme	295	Politika zaštite okoliša, regulatorni okvir i upravljanje resursima, uključujući održivo financiranje	40 %	40 %	100 %	0 %	·
Okoliš i klima	Voda	296	Smanjenje pritisaka na morski okoliš	40 %	40 %	100 %	0 %	·broj operacija;	·mjera u kojoj su postignute granične vrijednosti dobrog stanja okoliša;
Okoliš i klima	Voda	297	Izgradnja, obnova ili proširenje sustava za prikupljanje i/ili pročišćavanje otpadnih voda, održavanje i poboljšanje sanitarnih uvjeta	0 %	0 %	100 %	0 %	·broj poboljšanih sustava za prikupljanje i/ili postrojenja za pročišćavanje; ·broj osoba s pristupom poboljšanim sanitarnim uvjetima;	·ekvivalent stanovnika (ES) poboljšanog prikupljanja i/ili pročišćavanja otpadnih voda;
Okoliš i klima	Voda	298	Mjere digitalizacije u sektoru vode i otpadnih voda (npr. mjerenje)	40 %	0 %	40 %	0 %	·broj objekata za koje je dodijeljena potpora za provedbu mjera digitalizacije; ·broj stanovnika koji posjeduju pametni vodomjer;
Okoliš i klima	Voda	299	Mjere energetske učinkovitosti u sektoru vode i otpadnih voda (npr. opskrba, upravljanje, otpadne vode)	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj objekata za koje je dodijeljena potpora;	·ušteda energije u MWh;
Okoliš i klima	Voda	300	Prirodna rješenja za povećanje kapaciteta tla za zadržavanje vode; skupljanje kišnice bez zahvaćanja podzemnih voda; uklanjanje prepreka slobodnom toku rijeka; pročišćavanje vode	40 %	100 %	100 %	0 %	·stopa otpadnih voda koje utječu i istječu iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (m3/godina); ·stopa zahvaćanja vode (m3/godina);
Okoliš i klima	Voda	301	Osiguravanje vode za ljudsku potrošnju (infrastruktura za zahvaćanje, pročišćavanje, skladištenje i distribuciju), uključujući mjere za osiguravanje kvalitete, mjere za poboljšanje učinkovitosti (npr. smanjenje istjecanja vode) te obnovu, održavanje i poboljšanje pristupa vodi	0 %	40 %	100 %	0 %	·dodatni kapacitet za opskrbu vodom (m3/dan);	·broj stanovnika koji se opskrbljuju vodom – prema spolu; ·broj kućanstava koja se opskrbljuju vodom;
Okoliš i klima	Voda	302	Učinkovitost potrošnje, ušteda i ponovna upotreba vode	40 %	100 %	100 %	0 %	·broj osoba obuhvaćenih mjerama;
Okoliš i klima	Voda	303	Planiranje, praćenje i kontrola upravljanja vodama (uključujući digitalizaciju)	0 %	100 %	100 %	0 %	·broj osoba obuhvaćenih mjerama;
Stanovanje i infrastruktura	Građevinarstvo	304	Projektiranje i izgradnja novih stambenih zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama	40 %	40 %	40 %	0 %	·izgrađena površina u m2;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·udio koji se odnosi na socijalno stanovanje;
Stanovanje i infrastruktura	Građevinarstvo	305	Projektiranje i izgradnja novih nestambenih zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama	40 %	40 %	40 %	0 %	·	·
Stanovanje i infrastruktura	Građevinarstvo	306	Projektiranje i izgradnja novih javnih zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama	40 %	40 %	40 %	0 %	·	·
Stanovanje i infrastruktura	Rušenje	307	Rušenje i uklanjanje zgrada i drugih konstrukcija	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj srušenih zgrada ili konstrukcija;
Stanovanje i infrastruktura	Reforme	308	Politika i regulatorni okvir	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	309	Projektiranje i izgradnja novih zgrada za socijalno i priuštivo stanovanje s nultim ili gotovo nultim emisijama	40 %	40 %	40 %	40 %	·izgrađena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih jedinica za socijalno i priuštivo stanovanje;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·udio koji se odnosi na socijalno stanovanje (u %);
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	310	Obnova i stavljanje na raspolaganje (uključujući energetske mjere kao sporednu aktivnost) stambenih zgrada za socijalno i priuštivo stanovanje	40 %	40 %	0 %	40 %	·obnovljena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih jedinica za socijalno i priuštivo stanovanje;	·
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	311	Prenamjena (uključujući energetske mjere kao sporednu aktivnost) nestambenih i industrijskih zgrada u zgrade za socijalno i priuštivo stanovanje	40 %	40 %	0 %	40 %	·obnovljena/prenamijenjena/dodana površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih jedinica za socijalno i priuštivo stanovanje;	·
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	312	Projektiranje i izgradnja novih zgrada za studentski smještaj s nultim ili gotovo nultim emisijama	40 %	40 %	40 %	100 %	·izgrađena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih mjesta u studentskom smještaju;	·
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	313	Obnova i stavljanje na raspolaganje (uključujući energetske mjere kao sporednu aktivnost) zgrada za studentski smještaj	40 %	40 %	0 %	100 %	·obnovljena/dodana površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih mjesta u studentskom smještaju;	·
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	314	Projektiranje i izgradnja novih zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama u svrhu borbe protiv beskućništva	40 %	40 %	40 %	100 %	·izgrađena površina u m2 i broj dodanih smještajnih mjesta;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·udio koji se odnosi na socijalno stanovanje (u %); ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOx) u tonama;
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	315	Obnova i stavljanje na raspolaganje (uključujući energetske mjere kao sporednu aktivnost) zgrada u svrhu borbe protiv beskućništva	40 %	40 %	0 %	100 %	·obnovljena/dodana površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih smještajnih mjesta;	·
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	316	Projektiranje i izgradnja novih nestambenih zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama za potrebe socijalnog i priuštivog stanovanja	40 %	40 %	40 %	40 %	·izgrađena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih smještajnih mjesta;	·
Stanovanje i infrastruktura	Socijalno i priuštivo stanovanje	317	Obnova (uključujući energetske mjere kao sporednu aktivnost) nestambenih zgrada za potrebe socijalnog i priuštivog stanovanja	40 %	40 %	0 %	40 %	·izgrađena površina u m2 i broj obnovljenih ili dodanih smještajnih mjesta;	·
Makroekonomska pomoć i trgovina	Financijski sektor	318	Potpora novčarskim institucijama u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata;
Makroekonomska pomoć i trgovina	Makroekonomska potpora	319	Makrofinancijska pomoć	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zemalja kojima je dodijeljena potpora;	·broj obuhvaćenih osoba;
Makroekonomska pomoć i trgovina	Reforme	320	Politika i regulatorni okvir u području trgovine	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Makroekonomska pomoć i trgovina	Trgovina	321	Potpora trgovini u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj procesa povezanih s praksama partnerskih zemalja u području trgovine, ulaganja i poslovanja ili s promicanjem vanjske dimenzije unutarnjih politika Unije ili interesa Unije na koje se utjecalo;
Migracije i granice	Upravljanje granicama i vize	322	Potpora dobrom funkcioniranju schengenskog područja	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj provedenih schengenskih preporuka;	·udio provedenih preporuka iz schengenskih evaluacija u odnosu na ukupni broj preporuka;
Migracije i granice	Upravljanje granicama i vize	323	Potpora europskom integriranom upravljanju granicama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj komada opreme kupljenih za potrebe prelaska granica i nadzora – prema vrsti (sustavi automatizirane granične kontrole, uključujući zrakoplove, bespilotne zrakoplove, pomorski i kopneni promet); ·broj razvijenih objekata, prema vrsti (za dubinske provjere i postupke na granici, za granične prijelaze); ·broj projekata suradnje s trećim zemljama; ·broj komada opreme država članica registriranih u pričuvi tehničke opreme Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, prema vrsti (veća oprema / ostala oprema); ·broj zaposlenika osposobljenih za praćenje u ime neovisnih nadzornih tijela kako je predviđeno Uredbom o dubinskim provjerama; ·broj opsežnih informacijskih sustava za koje je dodijeljena potpora – prema vrsti potpore (razvoj, održavanje, nadogradnja); ·broj osposobljenih zaposlenika – prema spolu; ·broj unaprijeđenih upravnih jedinica;	·broj komada veće opreme stavljenih na raspolaganje Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu za potrebe operacija u odnosu na količinu koju je Agencija zatražila od dotičnih država članica; ·udio provedenih preporuka u odnosu na ukupni broj preporuka – prema području (granice, Schengenski informacijski sustav, sustav ulaska/izlaska i Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS)); ·udio provedenih preporuka u odnosu na ukupni broj preporuka u okviru Frontexove procjene ranjivosti; ·broj aktivnosti neovisnih promatrača;
Migracije i granice	Upravljanje granicama i vize	324	Potpora zajedničkoj viznoj politici	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata kojima se podupire digitalizacija obrade viza; ·broj zaposlenika raspoređenih u konzulate u trećim zemljama; – prema cilju (za obradu viza / nešto drugo) i spolu; ·broj novih ili moderniziranih konzulata izvan schengenskog područja – prema vrsti modernizacije (radi bolje prilagodbe podnositeljima zahtjeva za vizu / nešto drugo); ·broj osposobljenih zaposlenika – prema spolu; ·broj unaprijeđenih upravnih jedinica;	·udio provedenih preporuka iz schengenskih evaluacija u području zajedničke vizne politike; ·broj pokrenutih/poboljšanih oblika suradnje uspostavljenih među državama članicama u području obrade viza; ·udio sudionika koji su tri mjeseca nakon aktivnosti osposobljavanja izvijestili da se koriste vještinama i kompetencijama stečenima u okviru osposobljavanja;
Migracije i granice	Migracije – EU	325	Jačanje i razvoj svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegovu vanjsku dimenziju (osim stambene infrastrukture)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj osposobljenih i zaposlenih pravnih savjetnika; ·broj zastupnika maloljetnika bez pratnje; ·broj sudionika kojima je dodijeljena potpora – prema vrsti pomoći (pravno savjetovanje, pravna pomoć, druga vrsta pomoći), statusu ranjivosti (ranjive osobe / ostale osobe) i spolu; ·broj opsežnih informacijskih sustava za koje je dodijeljena potpora – prema vrsti potpore (razvoj, održavanje, nadogradnja); ·broj zaposlenih službenika za rješavanje predmeta; ·broj osposobljenih zaposlenika – prema spolu;	·broj osoba smještenih u prihvatnim centrima koje financira EU – prema sljedećim značajkama: maloljetnici bez pratnje, obitelji, ukupno – i prema spolu; ·broj podnositelja zahtjeva po pravnom savjetniku; ·omjer maloljetnika bez pratnje po zastupniku; ·broj migrantica koje su primile usluge potpore u vezi s rodno uvjetovanim nasiljem, seksualnim iskorištavanjem ili kršenjem radničkih prava; ·udio sudionika u osposobljavanju koji su tri mjeseca nakon aktivnosti osposobljavanja izvijestili da se koriste vještinama i kompetencijama stečenima u okviru osposobljavanja;
Migracije i granice	Migracije – EU	326	Infrastruktura za prihvat – projektiranje i izgradnja	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj mjesta u infrastrukturi za prihvat u skladu s pravnom stečevinom EU-a – prema dostupnim mjestima za maloljetnike bez pratnje, obitelji, ukupno – i prema spolu;	·broj osoba smještenih u prihvatnim centrima koje financira EU – prema sljedećim značajkama: maloljetnici bez pratnje, obitelji, ukupno – i prema spolu;
Migracije i granice	Migracije – EU	327	Infrastruktura za prihvat – obnova i preuređenje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj osoba smještenih u prihvatnim centrima koje financira EU – prema sljedećim značajkama: maloljetnici bez pratnje, obitelji, ukupno – i prema spolu;	·godišnji broj korisnika moderniziranih objekata za prihvat – prema spolu;
Migracije i granice	Migracije – EU	328	Jačanje i razvoj zakonitih migracija u države članice i rana integracija migranata u skladu s njihovim gospodarskim i socijalnim potrebama	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj sudionika u mjerama prije odlaska financiranima sredstvima EU-a – prema spolu; ·broj kampanja za informiranje o zakonitim migracijskim putovima u Uniju; ·broj sudionika koji su primili informacije ili pomoć u vezi sa zakonitom migracijom, među ostalim za spajanje obitelji; ·broj sudionika uključenih u programe mobilnosti iz trećih zemalja – prema spolu; ·broj preseljenih osoba – prema spolu; ·broj osoba obuhvaćenih humanitarnim prihvatom – prema spolu; ·broj osposobljenih zaposlenika – prema spolu; ·broj lokalnih i regionalnih tijela kojima je dodijeljena potpora za provedbu mjera integracije; ·broj sudionika kojima je dodijeljena potpora u svrhu integracije – prema vrsti potpore (tečaj jezika, tečaj građanske orijentacije); ·broj sudionika kojima je pruženo personalizirano profesionalno usmjeravanje;	·udio sudionika koji su podnijeli zahtjev za priznavanje ili procjenu kvalifikacija ili vještina stečenih u trećoj zemlji; ·udio sudionika koji su podnijeli zahtjev za status dugotrajnog boravka; ·udio sudionika u osposobljavanju koji su tri mjeseca nakon aktivnosti osposobljavanja izvijestili da se koriste vještinama i kompetencijama stečenima u okviru osposobljavanja;
Migracije i granice	Migracije – EU	329	Doprinos suzbijanju nezakonitih migracija, poboljšanje učinkovitog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja i ponovnog prihvata te promicanje i doprinos učinkovitoj početnoj reintegraciji u zemljama podrijetla (samo unutarnja politika EU-a)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj vraćenika koji su primili pomoć za reintegraciju – prema spolu; ·broj novih mjesta u ustanovama za zadržavanje; ·broj preuređenih ili obnovljenih mjesta u ustanovama za zadržavanje; ·broj osposobljenih zaposlenika – prema spolu;	·broj vraćenika uz potporu EU-a – prema statusu vraćanja (dobrovoljno vraćeni / udaljeni) i spolu; ·udio sudionika u osposobljavanju koji su tri mjeseca nakon aktivnosti osposobljavanja izvijestili da se koriste vještinama i kompetencijama stečenima u okviru osposobljavanja; ·udio provedenih preporuka iz schengenskih evaluacija u odnosu na ukupni broj preporuka;
Migracije i granice	Migracije – EU	330	Jačanje solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, posebno za države članice pod migracijskim pritiskom	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj podnositelja zahtjeva i korisnika međunarodne zaštite koji su premješteni iz jedne države članice u drugu – prema spolu; ·iznosi u EUR preneseni iz jedne države članice u drugu i ekvivalent u alternativnim mjerama solidarnosti u okviru mehanizma solidarnosti; ·broj podnositelja zahtjeva za koje je u okviru mehanizma solidarnosti izvršena kompenzacija odgovornosti; ·broj provedenih transfera predviđenih dablinskim postupkom;	·transferi koje financira EU u odnosu na ukupni broj provedenih transfera predviđenih dablinskim postupkom;
Migracije i granice	Migracije u trećim zemljama – vanjsko djelovanje	331	Potpora za ispunjavanje osnovnih potreba izbjeglica u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj migranata, izbjeglica i interno raseljenih osoba iz zajednica domaćina u trećim zemljama koje su uz potporu EU-a zaštićene ili im je pružena pomoć – prema spolu; ·broj migrantica koje su primile usluge potpore u vezi s rodno uvjetovanim nasiljem, seksualnim iskorištavanjem ili kršenjem radničkih prava;
Migracije i granice	Migracije u trećim zemljama – vanjsko djelovanje	332	Olakšavanje uređenih, sigurnih, zakonitih i odgovornih migracija i mobilnosti izvan EU-a (samo za partnerske zemlje koje nisu članice EU-a i u tim zemljama) (osim stambene infrastrukture)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj migranata, izbjeglica i interno raseljenih osoba ili pojedinaca iz zajednica domaćina koji su zaštićeni ili im je pružena pomoć – prema spolu; ·broj migrantica koje su primile usluge potpore u vezi s rodno uvjetovanim nasiljem, seksualnim iskorištavanjem ili kršenjem radničkih prava; ·broj službenika za migracije, oblikovatelja politika i pružatelja usluga osposobljenih za rodno osjetljive pristupe migracijama; ·broj novih ili obnovljenih mjesta u smještajnim objektima;	·broj smještenih osoba – prema spolu;
Migracije i granice	Reforme	333	Politika i regulatorni okvir u području migracija i granica	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Višesektorska potpora	Financijski instrumenti i proračunska jamstva EU-a	334	Potpora u okviru financijskih instrumenata i proračunskih jamstava**	0 %	0 %	0 %	0 %	·opseg doprinosa EU-a (proračunsko jamstvo, obveze u okviru financijskih instrumenata ili kreditna zaštita) podijeljen prema zemljama i regijama; ·broj operacija; ·iznos zajmova i drugih izvora financiranja / ulaganja odobrenih relevantnoj ciljnoj skupini;	·iznos mobiliziranih ulaganja; ·iznos mobiliziranih privatnih financijskih sredstava; dodatni kapital oslobođen uspostavom mehanizama za smanjenje rizika i drugih alata za izgradnju povjerenja i privlačenje ulagača; ·učinak financijske poluge: omjer iznosa nadoknadivog financiranja i doprinosa EU-a (međunarodnih financijskih institucija ili drugih financijera); ·multiplikacijski učinak: omjer ukupnih ulaganja i doprinosa EU-a (međunarodnih financijskih institucija, javnih i privatnih ulagača) (tj. doprinos za mješovito financiranje ili pokriće proračunskim jamstvom); ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj financijskih aktera kojima je dodijeljena potpora – prema vrsti aktera (banke, mikrofinancijske institucije, fondovi, poslovni anđeli itd.); ·broj javnih aktera kojima je dodijeljena potpora – prema vrsti aktera (lokalna/središnja vlada, javno poduzeće itd.); ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta;
Višesektorska potpora	Integrirani teritorijalni alati	335	Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice / LEADER i drugi integrirani teritorijalni alati	0 %	40 %	0 %	0 %	·broj pripremnih projekata; ·broj provedenih projekata; ·broj provedenih strategija; ·broj sporazuma o financiranju; ·broj projekata suradnje; ·broj lokalnih akcijskih skupina kojima je dodijeljena potpora;	·stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru strategija za integrirani teritorijalni razvoj; ·udio ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama u okviru programa LEADER; ·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta; ·broj osnovanih poduzeća; ·broj osposobljenih osoba; ·broj privučenih posjetitelja;
Višesektorska potpora	višesektorska potpora u trećim zemljama;	336	Instrumenti za tehničku suradnju i jednakovrijedna potpora trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja;
Višesektorska potpora	višesektorska potpora u trećim zemljama;	337	Doprinos skrbničkim fondovima	0 %	0 %	0 %	0 %	·iznos mobiliziranih i iskorištenih sredstava (EUR);
Višesektorska potpora	višesektorska potpora u trećim zemljama;	338	Ostali oblici višesektorske potpore u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata;
Istraživanje i inovacije	Temeljna istraživanja	339	Pionirska istraživanja, osposobljavanje istraživača i istraživačka infrastruktura**	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj stručno recenziranih rezultata istraživanja (publikacije, zbornici radova s konferencija itd.); ·broj istraživača kojima je dodijeljena potpora – prema spolu, fazi karijere i zemlji podrijetla; ·udio rezultata istraživanja (sve vrste) dostupnih putem otvorenog pristupa; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora prema vrsti (MSP-ovi, start-up poduzeća, scale-up poduzeća); ·broj zahtjeva za zaštitu intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi itd.); ·broj zaposlenika u pravnim subjektima kojima je dodijeljena potpora iz sredstava EU-a; ·javno i privatno zajedničko ulaganje u projekte koje financira EU (EUR); ·udio projekata s aktivnostima uključivanja krajnjih korisnika i građana; ·broj projekata i doprinos EU-a projektima u koje je integrirana rodna dimenzija (EUR);	·upućivanja na stručno recenzirane rezultate istraživanja; ·udio istraživača s većim pojedinačnim utjecajem u svojem području istraživanja – prema spolu; ·upućivanja na rezultate istraživanja (sve vrste) dostupne putem otvorenog pristupa; ·količina dodijeljenih prava intelektualnog vlasništva; ·broj pozivanja na patente; ·broj kategorija patenata (inovacije); ·javna i privatna ulaganja mobilizirana nakon sudjelovanja, uključujući ulaganja u MSP-ove i start-up poduzeća (EUR);
Istraživanje i inovacije	Osnovna sredstva	340	Ulaganja u dugotrajnu imovinu, uključujući istraživačku infrastrukturu, izravno povezana s istraživanjem i inovacijama	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Osnovna sredstva	341	Ulaganja u nematerijalnu imovinu izravno povezana s istraživanjem i inovacijama	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Osnovna sredstva	342	Ulaganja u materijalnu imovinu izravno povezana s istraživanjem i inovacijama	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Suradnja	343	Prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	344	Umjetna inteligencija, podaci, robotika	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	345	Čipovi i poluvodiči, uključujući fotoniku	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	346	Računalstvo u oblaku na rubu mreže	40 %	40 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	347	Kibernetička sigurnost	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	348	Računalstvo visokih performansi i kvantna tehnologija	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	349	Mreže 3C: nepokretne i pokretne mreže velikog kapaciteta (uključujući 6G)	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	350	Tehnologije softverskog inženjerstva i otvoreni internetski stog (Open Internet Stack)	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	351	Virtualni svjetovi i web 4.0	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	352	Novi digitalni blizanci (arhitektura digitalnih vozila i rješenja umjetne inteligencije, digitalno modeliranje Zemlje i klimatske promjene, digitalni čovjek)	40 %	40 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Digitalne tehnologije	353	Nove digitalne tehnologije	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Energetika	354	Tehnologije za skladištenje energije (npr. baterije, skladištenje toplinske energije)	100 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Energetika	355	Energetska učinkovitost	100 %	40 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Energetika	356	Niskougljični vodik i njegovi derivati te obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i biogoriva dobivena iz održivih izvora	100 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Energetika	357	Energija iz obnovljivih izvora	100 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Energetika	358	Hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika (CCUS)	100 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Energetika	359	Infrastruktura za energiju iz nefosilnih izvora (npr. mreže)	100 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Poljoprivreda	360	Konkurentna, održiva i otporna poljoprivreda, šumarstvo i ruralna područja	40 %	40 %	40 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Rodna pitanja	361	Financiranje rodnih i intersekcijskih istraživanja*	0 %	0 %	0 %	40 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	362	Kružno gospodarstvo i upravljanje resursima	100 %	0 %	100 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	363	Prilagodba i otpornost na klimatske promjene	40 %	100 %	40 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	364	Promet s niskim i nultim emisijama (cestovna vozila, željeznice, zrakoplovi, plovila ili vodni promet)	100 %	0 %	40 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	365	Zaštita prirode	40 %	40 %	100 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	366	Obnova prirode	40 %	40 %	100 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	367	Oceani i voda, uključujući plavo gospodarstvo	40 %	40 %	100 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	368	Sprečavanje i kontrola onečišćenja	40 %	0 %	100 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	369	Tehnologije s nultom neto stopom emisija	100 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zelena politika	370	Znanost o klimi	100 %	100 %	40 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zdravlje	371	Istraživanja u području zdravlja	0 %	0 %	0 %	40 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Horizontalne inicijative	372	Promicanje međunarodnih istraživanja i međunarodne suradnje	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Horizontalne inicijative	373	Širenje istraživačke izvrsnosti i jačanje Europskog istraživačkog prostora	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Industrija	374	Biološke znanosti i biotehnologija (uključujući materijale na biološkoj osnovi)	40 %	40 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Industrija	375	Djelovanja kojima se podupiru disruptivne inovacije u start-up i scale-up poduzećima (netematska)**	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Industrija	376	Sirovine, kemikalije i napredni materijali	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Inovacije	377	Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerena na zaštitu okoliša (uključujući ublažavanje industrijskog onečišćenja, kružno gospodarstvo i bioraznolikost)	40 %	0 %	40 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Inovacije	378	Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerena na klimatske ciljeve	100 %	40 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Zajednički istraživački centar	379	Znanost za politike EU-a	0 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Nuklearna energija	380	Fisija	40 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Nuklearna energija	381	Fuzija	100 %	0 %	0 %	0 %	·	·
Istraživanje i inovacije	Reforme	382	Politika i regulatorni okvir	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·važeći provedbeni propisi ili smjernice; ·donesene strategije ili okviri; ·razvijene javne usluge ili procesi; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Istraživanje i inovacije	Otpornost, obrana, svemir	383	Istraživanje i razvoj u području obrane	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj MSP-ova kojima je dodijeljena potpora; ·udio MSP-ova kojima je dodijeljena potpora;	·vrijednost europskog istraživanja i razvoja u području obrane provedenog u suradničkim okruženjima uz potporu EU-a;
Istraživanje i inovacije	Otpornost, obrana, svemir	384	Istraživanje svemira	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj MSP-ova kojima je dodijeljena potpora EU-a za istraživanje i razvoj u području svemira;	·broj zahtjeva za zaštitu intelektualnog vlasništva koje su podnijeli MSP-ovi kojima je dodijeljena potpora za istraživanje i razvoj u području svemira;
Istraživanje i inovacije	Otpornost, obrana, svemir	385	Potpora sigurnosti, granicama i civilnoj pripravnosti	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj stručno recenziranih rezultata istraživanja (publikacije, zbornici radova s konferencija itd.); ·broj istraživača kojima je dodijeljena potpora – prema spolu, fazi karijere i zemlji podrijetla; ·udio rezultata istraživanja (sve vrste) dostupnih putem otvorenog pristupa; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora prema vrsti (MSP-ovi, start-up poduzeća, scale-up poduzeća); ·broj zahtjeva za zaštitu intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi itd.); ·broj zaposlenika u pravnim subjektima kojima je dodijeljena potpora iz sredstava EU-a; ·javno i privatno zajedničko ulaganje u projekte koje financira EU (EUR); ·udio projekata s aktivnostima uključivanja krajnjih korisnika i građana; ·broj projekata i doprinos EU-a projektima u koje je integrirana rodna dimenzija (EUR);	·upućivanja na stručno recenzirane rezultate istraživanja; ·udio istraživača s većim pojedinačnim utjecajem u svojem području istraživanja – prema spolu; ·upućivanja na rezultate istraživanja (sve vrste) dostupne putem otvorenog pristupa; ·količina dodijeljenih prava intelektualnog vlasništva; ·broj pozivanja na patente; ·broj kategorija patenata (inovacije); ·javna i privatna ulaganja mobilizirana nakon sudjelovanja, uključujući ulaganja u MSP-ove i start-up poduzeća (EUR); ·vrijednost europskog istraživanja i razvoja u području obrane provedenog u suradničkim okruženjima uz potporu EU-a;
Istraživanje i inovacije	Društvene znanosti	386	Društvene znanosti, civilno društvo, demokracija i kultura	0 %	0 %	0 %	40 %	·	·
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Sukobi, mir i sigurnost	387	Pomorski nadzor i sigurnost	0 %	0 %	0 %	0 %	·postotak teritorijalnih voda i isključivog gospodarskog pojasa (IGP) koji je pod redovitim nadzorom;	·omjer uspješnih interdikcija (npr. zapljene, uhićenja) i ukupnog prijavljenog ili procijenjenog broja nezakonitih aktivnosti;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Sukobi, mir i sigurnost	388	Civilna izgradnja mira, sprečavanje i rješavanje sukoba te pomirenje	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj osoba izravno obuhvaćenih intervencijama koje podupire EU i koje su posebno usmjerene na civilnu izgradnju mira nakon sukoba i/ili sprečavanje sukoba – prema spolu; ·broj državnih institucija i nedržavnih aktera kojima je dodijeljena potpora EU-a u području sigurnosti, upravljanja granicama, borbe protiv nasilnog ekstremizma, sprečavanja sukoba, zaštite civilnog stanovništva i ljudskih prava;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Sukobi, mir i sigurnost	389	Sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj mirovnih operacija;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Sukobi, mir i sigurnost	390	Potpora upravljanju sigurnosnim sustavima u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj državnih institucija i nedržavnih aktera kojima je dodijeljena potpora u području sigurnosti, upravljanja granicama, borbe protiv nasilnog ekstremizma, sprečavanja sukoba, zaštite civilnog stanovništva i ljudskih prava;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Sukobi, mir i sigurnost	391	Djeca vojnici (sprečavanje i demobilizacija)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj obuhvaćene djece;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Sukobi, mir i sigurnost	392	Mjere za jačanje i podupiranje demokratskih procesa u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zemalja kojima je dodijeljena potpora EU-a za održavanje izbora i/ili poboljšanje izbornog postupka; ·broj izbornih procesa i demokratskih ciklusa koji se podupiru, promatraju i prate u okviru misija za promatranje izbora; ·broj lokalnih organizacija civilnog društva kojima je dodijeljena potpora EU-a (ili su njome obuhvaćene); ·broj vladinih politika razvijenih ili revidiranih uz sudjelovanje organizacija civilnog društva i potporu EU-a; ·broj žrtava kršenja ljudskih prava kojima je izravno pružena pomoć financirana sredstvima EU-a;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Sukobi, mir i sigurnost	393	Borba protiv organiziranog kriminala i terorizma u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Sukobi, mir i sigurnost	394	Kontrola narkotika u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Humanitarna pomoć	395	Operacije humanitarne pomoći	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata humanitarne pomoći – projekti koji uključuju rodnu i dobnu perspektivu i drugi projekti;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Humanitarna pomoć	396	Hitna obnova i sanacija nakon kriznih situacija	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj skloništa – obnovljena i izgrađena;
Mir, sukobi i humanitarna pomoć	Humanitarna pomoć	397	Materijalna pomoć i usluge te hitna pomoć u hrani (uključujući usluge potpore)	0 %	0 %	0 %	0 %	·materijalna pomoć prevezena u okviru operacija ReliefEU u metričkim tonama;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Unutarnja sigurnost EU-a	398	Poboljšanje i olakšanje razmjene informacija između i unutar nadležnih tijela i relevantnih tijela, ureda i agencija Unije te prema potrebi s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj sastanaka stručnjaka / radionica / studijskih posjeta; ·broj sustava IKT-a za razmjenu informacija za koje je dodijeljena potpora – prema vrsti potpore (razvoj, održavanje, nadogradnja);	·udio potpuno funkcionalnih sustava IKT-a za razmjenu informacija; ·udio EU-ovih sustava IKT-a za razmjenu informacija koji su postali interoperabilni u državama članicama; ·broj upravnih jedinica za izvršavanje zakonodavstva koje su unaprijedile svoje mehanizme razmjene informacija s drugim državama članicama i tijelima Unije;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Unutarnja sigurnost EU-a	399	Podupiranje jačanja kapaciteta država članica za sprečavanje i suzbijanje kriminala, terorizma i radikalizacije te upravljanje sigurnosnim incidentima, rizicima i krizama, među ostalim pojačanom suradnjom javnih tijela, relevantnih tijela, ureda ili agencija Unije, civilnog društva i privatnih partnera u raznim državama članicama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj sudionika u aktivnostima osposobljavanja (uključujući programe razmjene i studijske posjete); ·količina kupljene opreme – prema vrsti (prijevozna sredstva, sigurnosna oprema, nešto drugo); ·broj provedenih projekata i inicijativa – prema vrsti (sprečavanje kriminala, razvoj novih/moderniziranih kapaciteta relevantnih tijela, podrška žrtvama kaznenih djela);	·količina kritične infrastrukture i javnih prostora zaštićenih od sigurnosnih rizika; ·udio sudionika koji su tri mjeseca nakon aktivnosti osposobljavanja izvijestili da se koriste vještinama i kompetencijama stečenima u okviru te aktivnosti; ·broj funkcionalnih kontaktnih točaka za pitanja vatrenog oružja u državama članicama; ·broj funkcionalnih ureda za oduzimanje imovinske koristi i upravljanje imovinom u državama članicama;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Unutarnja sigurnost EU-a	400	Poboljšanje i jačanje prekogranične suradnje, uključujući zajedničke operacije, nadležnih tijela u području terorizma te teškog i organiziranog kriminala s prekograničnom dimenzijom	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj prekograničnih operacija – prema vrsti (zajednički istražni timovi ili operativna djelovanja u okviru ciklusa politika EU-a / EMPACT-a); ·broj sastanaka stručnjaka i zajedničkih vježbi; ·količina kupljene opreme za prekogranične operacije – prema vrsti (prijevozna sredstva kupljena za prekogranične operacije, nešto drugo); ·broj prekograničnih projekata izgradnje kapaciteta;	·istrage pokrenute u okviru operacija EMPACT-a; ·uhićenja u okviru operacija EMPACT-a; ·procijenjena vrijednost imovine zaplijenjene u okviru operacija EMPACT-a u EUR; ·broj upravnih jedinica s postojećim mehanizmima/postupcima/alatima/smjernicama za suradnju s drugim državama članicama ili tijelima Unije; ·broj zaposlenika uključenih u prekogranične operacije; ·udio preporuka iz schengenskih evaluacija koje su uzete u obzir u odnosu na ukupni broj preporuka;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Unutarnja sigurnost EU-a	401	Provedba i izvršavanje režima sankcija EU-a i povećanje otpornosti EU-a na učinke nezakonite izvanteritorijalne primjene jednostranih sankcija i drugih mjera trećih zemalja	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj istraga koje se odnose na izvršavanje i kazni za kršenje sankcija na razini država članica; ·broj postupaka zbog povrede pokrenutih u vezi s nepravilnom primjenom sankcija; ·ukupna vrijednost zamrznute ili zaplijenjene imovine u okviru režima sankcija EU-a; ·broj uvedenih ili ažuriranih zakonodavnih protumjera; ·broj alternativnih financijskih kanala ili kanala plaćanja koji su postali operativni; ·broj obrađenih predmeta potpore poduzećima iz EU-a koja su obuhvaćena sankcijama trećih zemalja; ·broj pravnih postupaka pokrenutih protiv izvanteritorijalnih sankcija;	·smanjenje financijskih sredstava i gospodarskih izvora dostupnih sankcioniranim pojedincima ili subjektima; ·stupanj usklađenosti međunarodnih partnera s mjerama sankcija EU-a;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Sprečavanje rizika i upravljanje rizicima	402	Civilna zaštita, upravljanje rizicima i katastrofama te zdravstvena sigurnost	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj sustava zaštite i upravljanja katastrofama za koje je dodijeljena potpora (npr. sustavi ranog upozoravanja, javnog uzbunjivanja i obavješćivanja); ·broj kupljenih dijelova ključne opreme; ·broj projekata izgradnje kapaciteta; ·broj država članica EU-a koje su izradile ili ažurirale nacionalni akcijski plan pripravnosti na temelju preporuka iz procjena pripravnosti na javnozdravstvene krize;	·količina kapaciteta dostupnih za raspoređivanje – prema razini (na razini zemlje ili EU-a, uključujući operativne kapacitete sustava RescEU i kapacitete za odgovor registrirane u okviru Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu); ·dodatno stanovništvo obuhvaćeno mjerama zaštite; ·povećanje kapaciteta za pripravnost i odgovor na sve opasnosti u državama članicama EU-a;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Sprečavanje rizika i upravljanje rizicima	403	Sustavi civilne zaštite i upravljanja katastrofama za potporu mjerama za prilagodbu i otpornost na klimatske promjene, sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima (npr. sustavi za praćenje, pripravnost, upozoravanje i odgovor na katastrofe)	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj sustava zaštite i upravljanja katastrofama za koje je dodijeljena potpora (npr. sustavi ranog upozoravanja, javnog uzbunjivanja i obavješćivanja); ·broj kupljenih dijelova ključne opreme; ·broj projekata izgradnje kapaciteta;	·količina kapaciteta dostupnih za raspoređivanje – prema razini (na razini zemlje ili EU-a, uključujući operativne kapacitete sustava RescEU i kapacitete za odgovor registrirane u okviru Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu); ·dodatno stanovništvo obuhvaćeno mjerama zaštite; ·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Obrana	404	Rast i otpornost obrambene industrije	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj europskih poduzeća čiji su se proizvodni kapaciteti povećali – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća;	·povećanje proizvodnih kapaciteta EU-a u području obrane – prema vrsti obrambenih proizvoda;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Obrana	405	Zajednička nabava u području obrane	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj postupaka zajedničke nabave u području obrane;	·vrijednost europske obrambene opreme koja je predmet zajedničke nabave;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Obrana	406	Vojna mobilnost	40 %	40 %	40 %	0 %	·infrastruktura prilagođena zahtjevima za vojnu mobilnost (u km) – prema vrsti (cestovna, željeznička, zračna ili pomorska infrastruktura, unutarnji plovni putovi); ·broj kupljenih vojnih prijevoznih sredstava; ·broj adaptacija naknadnom ugradnjom vojne opreme i nadogradnjom;	·vrijednost nabavljene opreme za vojnu mobilnost;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Obrana	407	Vojna infrastruktura (osim vojne mobilnosti)	0 %	0 %	0 %	0 %	·kapacitet novih ili moderniziranih objekata – prema vrsti (vježbališta, smještajni objekti s dvojnom namjenom, objekti za hitnu medicinsku skrb, vojna skladišta, nešto drugo) (u m²)	·godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Obrana	408	Potpora strateškim partnerima i njihovim obrambenim industrijskim ekosustavima	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj uključenih poduzeća u obrambenom sektoru iz zemalja koje su strateški partneri – prema zemlji (uključujući Ukrajinu);	·prosječni rast uključenih poduzeća u obrambenom sektoru;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Reforme	409	Politika i regulatorni okvir u području sigurnosti i obrane	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Reforme	410	Politika i regulatorni okvir u području pripravnosti	0 %	0 %	0 %	0 %	·
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Svemir	411	Promatranje Zemlje – Copernicus	100 %	100 %	40 %	0 %	·dostupnost podataka i informacija iz programa Copernicus (%);	·količina podataka iz programa Copernicus Sentinel i podataka iz usluga programa Copernicus dostupnih za preuzimanje (TB);
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Svemir	412	Određivanje položaja, navigacija i mjerenje vremena – Galileo i EGNOS	40 %	0 %	0 %	0 %	·dostupnost otvorene usluge sustava Galileo (%); ·dostupnost EGNOS-a za sigurno slijetanje zrakoplova;	·broj uređaja kompatibilnih s Galileom; ·broj uređaja kompatibilnih s EGNOS-om;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Svemir	413	Svemirski sustav sigurne povezivosti EU-a	0 %	0 %	0 %	0 %	·postotak uvedenih usluga povezanih s portfeljem usluga; ·broj kvantnih interkonekcija; ·broj raspoređenih optičkih zemaljskih postaja;	·broj pružatelja resursa za stavke kataloga usluga državnih satelitskih komunikacija („GOVSATCOM”); ·broj raspoređenih europskih satelita koji omogućuju gigabitnu povezivost; ·broj kilometara kvantno sigurnih mrežnih veza;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Svemir	414	Svijest o situaciji u svemiru	0 %	0 %	0 %	0 %	·dostupnost usluga nadzora i praćenja u svemiru (u %);	·broj korisnika; ·broj zaštićenih svemirskih letjelica;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Svemir	415	Pristup svemiru	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj planiranih lansiranja na temelju agregiranja potražnje na razini EU-a;	·broj lansiranja za potrebe Europske unije – prema području lansiranja: s područja Unije, s područja članica Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora ili s drugih područja;
Otpornost, obrambena industrija i svemir	Svemir	416	Komercijalizacija svemira i svemirsko gospodarstvo	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora u okviru poslovnog akceleratora CASSINI; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora;	·prosječni rast poduzeća kojima je dodijeljena potpora u okviru poslovnog akceleratora CASSINI; · prosječni rast poduzeća kojima je dodijeljena potpora;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	417	Prava potrošača i zaštita potrošača	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj potrošačkih sporova kojima su se bavili europski centri za potrošače; ·broj stručnjaka za zaštitu potrošača obuhvaćenih aktivnostima osposobljavanja i izgradnje kapaciteta;	·postotak trgovaca koji su bili predmet koordiniranih provedbenih mjera i koji su postigli usklađenost s propisima o zaštiti potrošača;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	418	Organizacije i pokreti za prava žena te vladine institucije*	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj organizacija kojima je dodijeljena potpora;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	419	Iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama i drugim ugroženim skupinama te mjere podrške žrtvama i osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje*	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj organizacija civilnog društva obuhvaćenih aktivnostima potpore i izgradnje kapaciteta; ·broj mjera namijenjenih službama za potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja (npr. broj skloništa, kriznih centara za žrtve silovanja i savjetodavnih centara);	·broj osoba obuhvaćenih aktivnostima – prema spolu;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	420	Sloboda izražavanja i promicanje pristupa javnim informacijama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj subjekata obuhvaćenih aktivnostima potpore i izgradnje kapaciteta – prema vrsti subjekta (organizacije civilnog društva i drugi subjekti); ·broj projekata za koje je dodijeljena potpora;	·broj osoba obuhvaćenih aktivnostima – prema spolu;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	421	Promicanje uključivanja i sudjelovanja građana	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj subjekata obuhvaćenih aktivnostima potpore i izgradnje kapaciteta (organizacije civilnog društva i drugi subjekti); ·broj transnacionalnih mreža i inicijativa usmjerenih na europsko pamćenje i baštinu kao rezultat intervencije u okviru programa;	·broj osoba obuhvaćenih aktivnostima – prema spolu; ·percepcija građana o demokratskom sudjelovanju „moj glas je važan” – prema spolu;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	422	Potpora temeljnim pravima, vladavini prava, jednakosti, mjerama protiv diskriminacije, digitalnim pravima i zaštiti podataka	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj organizacija civilnog društva i drugih subjekata obuhvaćenih aktivnostima potpore i izgradnje kapaciteta; ·broj projekata za koje je dodijeljena potpora;	·broj osoba obuhvaćenih aktivnostima – prema spolu i tome jesu li osobe s invaliditetom; ·informiranost o temeljnim pravima i Povelji EU-a o temeljnim pravima; ·informiranost o načelima vladavine prava; ·informiranost ljudi i organizacija o Općoj uredbi o zaštiti podataka;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	423	Potpora borcima za ljudska prava i zviždačima	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj boraca za ljudska prava i zviždača kojima je dodijeljena potpora;	·broj osoba obuhvaćenih aktivnostima – prema spolu;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	424	Potpora organizacijama civilnog društva	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj organizacija civilnog društva kojima je dodijeljena potpora;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	425	Pomoć zakonodavcima i političkim strankama u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj projekata;
Prava, jednakost i pravda	Demokracija i prava	426	Potpora izbornim procesima u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj izbornih procesa i demokratskih ciklusa koji se podupiru, promatraju i prate u okviru misija za promatranje izbora;
Prava, jednakost i pravda	Rodna pitanja	427	Potpora uključivim politikama rodne ravnopravnosti*	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj djelovanja;
Prava, jednakost i pravda	Pravosuđe	428	Izgradnja kapaciteta pravosudnih aktera, pravosudna izobrazba, transparentnost i odgovornost	0 %	0 %	0 %	0 %	·količina bespovratnih sredstava; ·broj obuhvaćenih subjekata (subjekti civilnog društva i drugi subjekti);	·broj osposobljenih pravosudnih stručnjaka – prema spolu;
Prava, jednakost i pravda	Pravosuđe	429	Digitalizacija pravosudnog sustava	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj uspostavljenih/prilagođenih/održavanih sustava IKT-a na razini EU-a;	·broj sustava IKT-a koji su postali interoperabilni u državama članicama zahvaljujući informacijskim sustavima EU-a; ·dostupnost digitalnih rješenja za pokretanje i praćenje postupaka; ·korisnici novih i poboljšanih javnih digitalnih usluga, proizvoda i procesa;
Prava, jednakost i pravda	Pravosuđe	430	Pravno osnaživanje ljudi i pristup pravosuđu	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj osoba koje su izravno primile pravnu pomoć;
Prava, jednakost i pravda	Pravosuđe	431	Potpora učinkovitim pravnim postupcima, zaštita žrtava i postupovnih prava te pravosudna suradnja	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj organizacija civilnog društva obuhvaćenih aktivnostima potpore i izgradnje kapaciteta (organizacije civilnog društva i drugi subjekti); ·broj projekata za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela u EU-u; ·broj projekata za informiranje o postupovnim pravima osoba osumnjičenih ili optuženih za kaznena djela u EU-u;	·broj žrtava kaznenih djela kojima je pružena pomoć u okviru aktivnosti sufinanciranih iz programa (eventualno prema spolu i tome jesu li osobe s invaliditetom); ·broj poruka razmijenjenih u sustavu ECRIS / posjeta portalu e-pravosuđe / stranica posvećenih potrebi za informacijama o prekograničnim građanskim i kaznenim predmetima;
Prava, jednakost i pravda	Reforme	432	Pristup javnim informacijama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Prava, jednakost i pravda	Reforme	433	Sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma	0 %	0 %	0 %	0 %	·
Prava, jednakost i pravda	Reforme	434	Borba protiv korupcije	0 %	0 %	0 %	0 %	·
Prava, jednakost i pravda	Reforme	435	Pravosudni sustav	0 %	0 %	0 %	0 %	·
Prava, jednakost i pravda	Reforme	436	Politika i regulatorni okvir	0 %	0 %	0 %	0 %	·
Prava, jednakost i pravda	Reforme	437	Kvaliteta izrade zakonodavstva	0 %	0 %	0 %	0 %	·
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	438	Poboljšanje pristupa zapošljavanju	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	439	Modernizacija i jačanje položaja institucija tržišta rada	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj javnih uprava ili službi kojima je dodijeljena potpora; ·broj osposobljenih zaposlenika prema spolu; ·broj alata za predviđanje vještina;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	440	Promicanje sudjelovanja žena i rodne ravnopravnosti na tržištu rada*	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	441	Povećanje sudjelovanja državljana trećih zemalja na tržištu rada	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	442	Socioekonomska potpora izbjeglicama u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj sudionika – prema spolu;	·broj zaposlenih sudionika – prema spolu; ·broj radnih dozvola izdanih izbjeglicama;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	443	Posebna potpora za zapošljavanje mladih	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	444	Poboljšanje pristupa zapošljavanju za marginalizirane zajednice, kao što su Romi	0 %	0 %	0 %	100 %	·	·
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	445	Poboljšanje pristupa zapošljavanju za osobe s invaliditetom	0 %	0 %	0 %	100 %	·	·
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	446	Prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	447	Samozapošljavanje i pokretanje poslovanja	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj osnovanih poduzeća; ·broj novih samozaposlenih sudionika prema spolu;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	448	Zdravlje i sigurnost na radu	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj osposobljenih zaposlenika inspektorata rada – prema spolu i dobi; ·broj radnika/rukovoditelja osposobljenih u području zdravlja i sigurnosti na radu – prema spolu i dobi; ·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora za uvođenje i provedbu mjera za zdravlje i sigurnost na radu;	·broj zaposlenika obuhvaćenih dodatnim ili poboljšanim zdravstvenim i sigurnosnim uvjetima na radnom mjestu;
Socijalna pitanja	Zapošljavanje i tržište rada	449	Potpora socijalnim partnerima	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj socijalnih partnera kojima je dodijeljena potpora – sindikati i organizacije poslodavaca;
Socijalna pitanja	Hrana i materijalna potpora	450	Ublažavanje materijalne oskudice pružanjem pomoći u hrani i/ili materijalne pomoći najpotrebitijima, uključujući popratne mjere (osim u slučaju katastrofe)	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj krajnjih primatelja – prema spolu, dobi i vrsti potpore (hrana, materijalna potpora, vaučeri/kartice);
Socijalna pitanja	Hrana i materijalna potpora	451	Programi za sigurnost opskrbe hranom u kućanstvima	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj provedenih programa ili mjera;	·broj obuhvaćenih osoba – prema spolu i dobi;
Socijalna pitanja	Hrana i materijalna potpora	452	Usluge za borbu protiv pothranjenosti (zaostajanje u tjelesnom razvoju, gubitak tjelesne mase, nedostatak mikronutrijenata, pretilost)	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj žena reproduktivne dobi, adolescentica i djece mlađe od pet godina koja su dobila pristup uslugama povezanima s prehranom;
Socijalna pitanja	Zdravlje	453	Učinkovitost zdravstvenih sustava (osim infrastrukture i digitalizacije)	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj uvedenih novih ili poboljšanih usluga koje omogućuju priuštiv pristup osnovnim zdravstvenim uslugama; ·količina kupljene opreme ili pokretne imovine; ·broj osposobljenih zdravstvenih djelatnika – prema spolu i dobi;	·godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih usluga zdravstvene skrbi;
Socijalna pitanja	Zdravlje	454	Digitalizacija u području zdravstvene skrbi	0 %	0 %	0 %	40 %	·broj javnih institucija kojima je dodijeljena potpora za razvoj digitalnih usluga, proizvoda i procesa; ·broj sustava elektroničkih zdravstvenih zapisa s oznakom CE registriranih u bazi podataka EU-a; ·broj usluga koje su uvedene za potrebe infrastrukture Moje zdravlje@EU;	·broj pojedinaca koji imaju pristup raznim kategorijama podataka u svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima; ·broj korisnika novih i poboljšanih javnih digitalnih usluga, proizvoda i procesa;
Socijalna pitanja	Zdravlje	455	Promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti, bez utjecaja klimatskih promjena na zdravlje	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj provedenih zdravstvenih kampanja – kampanje koje uključuju liječnički pregled ili liječenje (programi probira, cijepljenje…) te informativne i promotivne kampanje;	·procijepljenost djece (npr. ospice); ·procijepljenost odraslih osoba (npr. sezonska gripa, humani papilomavirusi) – prema spolu; ·opseg programa probira raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva – prema spolu; ·stanovništvo obuhvaćeno registrima za rak iz kojih se dobivaju informacije o stadiju raka vrata maternice, raka dojke, raka debelog crijeva i raka u djece u trenutku dijagnoze – prema spolu; ·broj djece u dobi od godine dana koja su u potpunosti cijepljena uz financijsku potporu EU-a;
Socijalna pitanja	Zdravlje	456	Mjere za klimatsku otpornost zdravstvenih usluga	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj uspostavljenih i operativnih integriranih sustava ranog upozoravanja na zdravstvene rizike povezane s klimom (kao što su toplinski valovi, upozorenja o kvaliteti zraka ili vektorske bolesti);	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Socijalna pitanja	Zdravlje	457	Sprečavanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje	0 %	100 %	0 %	100 %	·broj provedenih zdravstvenih kampanja – kampanje za preventivnu zdravstvenu zaštitu (programi probira, cijepljenje…) te informativne i promotivne kampanje;	·vrijednost imovine i/ili stanovništvo obuhvaćeno mjerama klimatske otpornosti;
Socijalna pitanja	Zdravlje	458	Osnovni sanitarni uvjeti u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj osoba s pristupom poboljšanom izvoru pitke vode i/ili sanitarnim objektima;
Socijalna pitanja	Zdravlje	459	Proizvodnja opreme za čisto kuhanje u trećim zemljama;	100 %	0 %	40 %	0 %	·broj proizvedenih uređaja;	·broj kućanstava koja upotrebljavaju opremu za čisto kuhanje;
Socijalna pitanja	Zdravlje	460	Reproduktivno zdravlje u trećim zemljama*	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj žena obuhvaćenih besplatnim ili subvencioniranim uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući kontracepciju; ·broj žena reproduktivne dobi, adolescentica i djece mlađe od pet godina obuhvaćenih intervencijama povezanima s prehranom;
Socijalna pitanja	Zdravlje	461	Zdravstvena skrb za migrante u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj migranata kojima je osigurana zdravstvena skrb u trećim zemljama – prema spolu;	·broj migranata koji su prijavili dobro zdravstveno stanje; ·postotak migranata kojima su dijagnosticirane kronične bolesti koje se prate u zdravstvenim ustanovama;
Socijalna pitanja	Zdravlje	462	Zdravstvena infrastruktura – projektiranje i izgradnja novih zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama	100 %	40 %	0 %	40 %	·izgrađena površina u m² i kapacitet novih zdravstvenih ustanova;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOx) u tonama;
Socijalna pitanja	Zdravlje	463	Zdravstvena infrastruktura – projektiranje i izgradnja drugih vrsta zgrada	0 %	0 %	0 %	40 %	·izgrađena površina u m² i kapacitet novih zdravstvenih ustanova;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika – prema spolu; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOx) u tonama;
Socijalna pitanja	Reforme	464	Aktivne politike tržišta rada	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Socijalna pitanja	Reforme	465	Funkcioniranje tržišta rada	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	466	Rodna ravnopravnost, nediskriminacija, jednake mogućnosti i zastupljenost*	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	467	Zdravstvo	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	468	Stanovanje	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	469	Dugotrajna skrb	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	470	Mirovinski sustavi i aktivno starenje	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	471	Siromaštvo, socijalna uključenost i socijalna zaštita	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	472	Plaće i određivanje plaća	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	473	Socijalna politika i regulatorni okvir	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	474	Politika sigurnosti opskrbe hranom i administrativno upravljanje	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Reforme	475	Osiguranje, strukovne mirovine i osobne mirovine	0 %	0 %	0 %	100 %	·
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	476	Socijalna uključenost mladih	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	477	Socijalna integracija, uključujući pristup državljana trećih zemalja kvalitetnim uslugama	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi, razini obrazovanja i vrsti potpore (tečaj jezika, tečaj građanske orijentacije, personalizirano profesionalno usmjeravanje, nešto drugo); ·broj lokalnih i regionalnih tijela kojima je dodijeljena potpora za provedbu mjera integracije;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu; ·broj sudionika u osposobljavanju koji su tri mjeseca nakon aktivnosti osposobljavanja izvijestili da se koriste vještinama i kompetencijama stečenima u okviru osposobljavanja;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	478	Mjere za socijalno uključivanje i pristup kvalitetnim uslugama za osobe s invaliditetom	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	479	Mjere za suzbijanje siromaštva djece	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj djece obuhvaćene potporom – prema spolu;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	480	Mjere za socijalno uključivanje, uključujući pristup kvalitetnim uslugama za marginalizirane zajednice, kao što su Romi	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	481	Dugotrajna skrb, uključujući pružanje usluga skrbi u obitelji i zajednici (osim infrastrukture)*	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj uvedenih novih ili poboljšanih usluga;	·broj obuhvaćenih osoba – prema spolu;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	482	Mjere socijalne integracije, uključujući pristup uslugama za osobe izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj sudionika – prema statusu nakon sudjelovanja (stjecanje kvalifikacije, traženje posla, obrazovanje ili osposobljavanje, zaposlenje) i spolu;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	483	Mjere za rješavanje problema beskućništva	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj sudionika – prema spolu;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	484	Potpora za socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća	0 %	0 %	0 %	100 %	·broj poduzeća kojima je dodijeljena potpora – prema tome jesu li mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća ili velika poduzeća; ·broj sudionika – prema spolu, statusu na tržištu rada, dobi i razini obrazovanja;	·broj zadržanih ili otvorenih radnih mjesta u subjektima kojima je dodijeljena potpora – prema spolu; ·povećanje zaposlenosti u socijalnim poduzećima kojima je dodijeljena potpora;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	485	Potpora neformalnim/poluformalnim financijskim posrednicima u trećim zemljama	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj financijskih posrednika kojima je dodijeljena potpora;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	486	Ostala socijalna infrastruktura (uključujući predškolske ustanove i centre za skrb) – projektiranje i izgradnja novih zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama*	100 %	40 %	40 %	40 %	·izgrađena površina u m² i povećani kapacitet (broj mjesta) – prema vrsti: (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika novih objekata – prema vrsti (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove) i prema spolu; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOx) u tonama;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	487	Ostala socijalna infrastruktura (uključujući predškolske ustanove i centre za skrb) – projektiranje i izgradnja drugih vrsta zgrada*	0 %	0 %	0 %	40 %	·izgrađena površina u m² i povećani kapacitet (broj mjesta) – prema vrsti: (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije); ·godišnji broj korisnika novih objekata – prema vrsti (predškolske ustanove, ustanove za skrb, druge ustanove) i prema spolu; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari (PM2,5 i NOx) u tonama;
Socijalna pitanja	Socijalna uključenost	488	Izravna potpora dohotku za kućanstva kojom se uzima u obzir posebna ranjivost primatelja zbog učinka sustava ETS 2	40 %	0 %	0 %	100 %	·broj kućanstava kojima je dodijeljena potpora;	·smanjenje broja ranjivih kućanstava i ranjivih korisnika usluga prijevoza; ·smanjenje broja energetski siromašnih kućanstava i kućanstava pogođenih siromaštvom u pogledu prijevoza;
Promet	Zračni promet	489	Zemaljske usluge u zračnom prometu s nultim emisijama	40 %	0 %	40 %	0 %	·broj vozila s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Zračni promet	490	Zemaljske usluge u zračnom prometu – druge operacije	0 %	40 %	0 %	0 %	·broj vozila;
Promet	Zračni promet	491	Kapacitet terminala zračne luke	0 %	40 %	0 %	0 %	·dodatni kapacitet terminala zračne luke (broj putnika); ·dodatni kapacitet terminala zračne luke (tone tereta);
Promet	Zračni promet	492	Kapacitet terminala zračne luke – niske i nulte emisije	100 %	40 %	40 %	0 %	·dodatni kapacitet terminala zračne luke (broj putnika); ·dodatni kapacitet terminala zračne luke (tone tereta);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·ušteda energije u MWh; ·prosječna potrošnja primarne energije u kWh/m2 (prije – poslije);
Promet	Zračni promet	493	Ostala infrastruktura zračne luke (npr. uzletno-sletne staze, oprema za komunikaciju, navigaciju i nadzor)	0 %	40 %	0 %	0 %	·dodatni kapacitet zračne luke za upravljanje letovima (broj putnika); ·količina dodatnih kapaciteta za operacije zrakoplova; ·broj letova za koje se koriste modernizirani kapaciteti za komunikaciju, navigaciju i nadzor;
Promet	Zračni promet	494	Ostala infrastruktura zračne luke koja prvenstveno doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama (npr. obalni zidovi, nasipi i brane od olujnih uspora)	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj i površina (m2) izgrađenih struktura za prilagodbu klimatskim promjenama;	·udio zračnih luka opremljenih značajkama za prilagodbu; ·ukupna površina (m2) zaštićene infrastrukture zračne luke;
Promet	Zračni promet	495	Upravljanje zračnim prometom i U-space zračnim prostorom	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj letova s poboljšanim putanjama; ·broj unaprijeđenih i omogućenih usluga upravljanja zračnim prometom; ·broj određenih U-space zračnih prostora;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·povećanje udjela najučinkovitijih putanja leta; ·smanjenje prosječnog kašnjenja leta u minutama;
Promet	Zračni promet	496	Praćenje performanse sigurnosti u zračnom prometu	0 %	0 %	0 %	0 %	·praćenje performanse sigurnosti u okviru EASA-inih godišnjih izvješća o sigurnosti, uključujući statističke podatke o standardizaciji;	·povećanje performanse sigurnosti;
Promet	Zračni promet	497	Poboljšanje i nadogradnja postojećih zrakoplova radi sigurnosti ili upravljanja zračnim prometom	40 %	0 %	40 %	0 %	·broj i vrsta nadograđenih zrakoplova (putnički/teretni/ostali); ·broj zrakoplova s nadograđenim kapacitetima u smislu sigurnosti ili zračnog prometa;	·broj putnika / količina tereta prevezenog nadograđenim zrakoplovima;
Promet	Zračni promet	498	Poboljšanje i nadogradnja postojećih zrakoplova radi održivosti	40 %	0 %	0 %	0 %	·broj i vrsta nadograđenih zrakoplova (putnički/teretni/ostali); ·broj zrakoplova na goriva sa sporim izgaranjem; ·broj zrakoplova s nadograđenim kapacitetima u smislu održivosti;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx); ·broj putnika / količina tereta prevezenog zrakoplovima na goriva sa sporim izgaranjem / energetski učinkovita goriva; ·broj putnika / količina tereta prevezenog nadograđenim zrakoplovima;
Promet	Zračni promet	499	Infrastruktura koja omogućuje promet s niskim ili nultim emisijama za operacije zračnih luka / vertiporta	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj, vrsta goriva i izlazna snaga postaja za opskrbu gorivom (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx); ·broj putnika / količina tereta prevezenog zrakoplovima s niskim ili nultim emisijama;
Promet	Zračni promet	500	Proizvodnja, kupnja ili leasing drugih zrakoplova	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj i vrsta novih zrakoplova (putnički/teretni/ostali); ·broj novih sjedala ili novi obujam tereta na tržištu;
Promet	Zračni promet	501	Proizvodnja, kupnja ili leasing zrakoplova najnovije generacije („najbolji u klasi”) radi zamjene zrakoplova s manje učinkovitom potrošnjom goriva	40 %	0 %	40 %	0 %	·broj i vrsta novih zrakoplova (putnički/teretni/ostali); ·broj novih sjedala ili novi obujam tereta na tržištu;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Zračni promet	502	Proizvodnja, kupnja ili leasing zrakoplova s nultim emisijama i hibridnih zrakoplova	100 %	0 %	40 %	0 %	·broj i vrsta novih zrakoplova (putnički/teretni/ostali); ·broj novih sjedala ili novi obujam tereta na tržištu;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Zračni promet	503	Proizvodnja, kupnja ili leasing zrakoplova za prijevoz u hitnim slučajevima (npr. traganje i spašavanje, zdravstvena skrb, gašenje požara iz zraka)	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj i vrsta novih zrakoplova (vrsta primarne upotrebe); ·dodatni kapaciteti dostupni za raspoređivanje na razini EU-a;	·dodatno stanovništvo obuhvaćeno mjerama zaštite i/ili obuhvaćeno područje; ·šteta ili stradanja spriječena intervencijom;
Promet	Vožnja biciklom	504	Biciklistička infrastruktura	100 %	40 %	0 %	0 %	·duljina novih ili poboljšanih biciklističkih staza (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·dodatni kapacitet novih ili poboljšanih parkirnih mjesta za bicikle (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj korisnika biciklističke infrastrukture; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx); ·smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu;
Promet	Vožnja biciklom	505	Kupnja ili poslovanje osobnim prijevoznim sredstvima, biciklistička logistika (bicikli/e-bicikli)	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj bicikala;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Digitalizacija prometa	506	Digitalizacija prometa	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj dovršenih projekata prema vrsti prijevoza (zračni prijevoz, unutarnji plovni putovi, pomorski, željeznički, cestovni, gradski ili multimodalni prijevoz, druga vrsta prijevoza); ·broj gradova s novim ili moderniziranim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza; ·duljina cesta i željeznica i/ili površina zračnog prostora s novim ili moderniziranim sustavima upravljanja prometom (u km, prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevoza; ·godišnji broj elektroničkih provjera informacija o prijevozu tereta;
Promet	Promet unutarnjim plovnim putovima	507	Prijevoz tereta i putnika unutarnjim plovnim putovima – nova plovila s nultim ili niskim emisijama, plovila posebne namjene, uključujući plovila za lučke operacije i pružanje usluga (pružanje usluga na moru, jaružanje)	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj plovila prema vrsti;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koristi infrastruktura;
Promet	Promet unutarnjim plovnim putovima	508	Prijevoz tereta i putnika unutarnjim plovnim putovima – adaptirana plovila s nultim ili niskim emisijama, plovila posebne namjene, uključujući plovila za lučke operacije i pružanje usluga (pružanje usluga na moru, jaružanje)	100 %	0 %	0 %	0 %	·broj plovila prema vrsti;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koristi infrastruktura; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Promet unutarnjim plovnim putovima	509	Nova i adaptirana plovila prilagođena niskim razinama vode na unutarnjim plovnim putovima	0 %	100 %	0 %	0 %	·broj plovila prema vrsti;	·godišnji broj putnika za čiji se prijevoz koristi infrastruktura;
Promet	Promet unutarnjim plovnim putovima	510	Infrastruktura koja omogućuje promet unutarnjim plovnim putovima s niskim ili nultim emisijama	100 %	40 %	0 %	0 %	·broj, vrsta goriva i izlazna snaga postaja za opskrbu gorivom (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·izlazna snaga (kgH2/dan ili MWh/dan) i vrsta goriva u postajama za opskrbu gorivom (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·broj i izlazna snaga (MWh) postaja za opskrbu električnom energijom s kopna (OPS) (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Promet unutarnjim plovnim putovima	511	Luke unutarnjih plovnih putova	40 %	40 %	0 %	0 %	·broj luka (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koristi infrastruktura;
Promet	Promet unutarnjim plovnim putovima	512	Unutarnji plovni putovi	40 %	40 %	0 %	0 %	·km (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·broj dovršenih projekata za poboljšanje mogućnosti plovidbe (npr. prevodnice, mostovi, pristaništa);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koristi infrastruktura;
Promet	Multimodalni prijevoz	513	Inteligentni prometni sustavi (ITS) i sustavi IKT-a	40 %	0 %	0 %	0 %	·broj dovršenih projekata prema vrsti prijevoza (zračni prijevoz, unutarnji plovni putovi, pomorski, željeznički, cestovni, gradski ili multimodalni prijevoz, druga vrsta prijevoza); ·broj gradova s novim ili moderniziranim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza; ·duljina cesta s novim ili moderniziranim sustavima upravljanja prometom (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevoza; ·stanovništvo obuhvaćeno novim ili moderniziranim digitaliziranim sustavom gradskog prijevoza;
Promet	Multimodalni prijevoz	514	Multimodalni prijevoz	40 %	0 %	40 %	0 %	·broj novih ili moderniziranih intermodalnih/multimodalnih veza, uključujući čvorišta i terminale; ·broj dovršenih intermodalnih/multimodalnih projekata;	·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koristi infrastruktura; ·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koriste nove intermodalne/multimodalne usluge; ·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Željeznički promet	515	Oprema Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) u vozilu	100 %	0 %	40 %	0 %	·broj vozila;	·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koristi infrastruktura; ·uštede vremena zbog poboljšane željezničke infrastrukture (u satima);
Promet	Željeznički promet	516	Pružna oprema Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS)	100 %	0 %	40 %	0 %	·km (ekvivalent dvokolosiječne pruge) (prema tome je li dio mreže TEN-T);	·
Promet	Željeznički promet	517	Telematske aplikacije za potporu željezničkom kapacitetu, pripremi vlakova te upravljanju prometom i kriznim situacijama	100 %	40 %	40 %	0 %	·broj upravitelja infrastrukture koji su usklađeni s tehničkim specifikacijama EU-a; ·broj upravitelja kolodvora koji su usklađeni s tehničkim specifikacijama EU-a; ·broj operatora terminala koji su usklađeni s tehničkim specifikacijama EU-a;	·udio željezničkog prometa (u vlak-kilometrima) za koji se koriste usklađene telematske aplikacije; ·razvoj željezničkog putničkog i teretnog prometa (u vlak-kilometrima); ·razvoj kašnjenja (udio vlakova koji prelaze prag kašnjenja od 5 minuta (prijevoz putnika) i 30 minuta (prijevoz tereta));
Promet	Željeznički promet	518	Pokretna željeznička suprastruktura (ostalo)	40 %	0 %	40 %	0 %	·broj lokomotiva/vlakova;	·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koristi infrastruktura; ·uštede vremena zbog poboljšane željezničke infrastrukture (u satima);
Promet	Željeznički promet	519	Proizvodnja pokretne željezničke suprastrukture (s nultim emisijama)	100 %	0 %	40 %	0 %	·broj lokomotiva/vlakova;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj putnika ili tona tereta za čiji se prijevoz koristi infrastruktura; ·uštede vremena zbog poboljšane željezničke infrastrukture (u satima); ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Željeznički promet	520	Stjecanje (kupnja i leasing) pokretne željezničke suprastrukture (s nultim emisijama)	100 %	0 %	40 %	0 %	·broj lokomotiva/vlakova;	·
Promet	Željeznički promet	521	Novoizgrađene ili poboljšane željeznice	100 %	40 %	40 %	0 %	·km nove ili poboljšane elektrificirane željeznice (prema tome je li dio mreže TEN-T); ·km nove ili poboljšane neelektrificirane željeznice (prema tome je li dio mreže TEN-T);	·
Promet	Željeznički promet	522	Adaptacija pokretne suprastrukture u kontekstu uvođenja novih tehnologija na razini cijelog sustava (npr. tihe kočnice, digitalna automatska kvačila)	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj adaptiranih vozila;	·godišnji broj tona tereta za čiji se prijevoz koristi željeznička infrastruktura; ·uštede vremena zbog digitalnih automatskih kvačila (u satima); ·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Željeznički promet	523	Kapacitet željezničkih kolodvora ili terminala	100 %	40 %	40 %	0 %	·dodatni kapacitet željezničkih kolodvora/terminala (prijevoz putnika) (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·dodatni kapacitet željezničkih kolodvora (prijevoz tereta) (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·broj izgrađenih željezničkih terminala;	·godišnji broj putnika za čiji se prijevoz koristi infrastruktura; ·uštede vremena zbog poboljšane željezničke infrastrukture (u satima); ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Reforme	524	Politika i regulatorni okvir: promet	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj zakona koji su doneseni ili stupili na snagu; ·broj dovršenih priprema ili evaluacija politika; ·broj dovršenih savjetovanja s dionicima; ·broj važećih provedbenih propisa ili smjernica; ·broj donesenih strategija ili okvira; ·broj razvijenih javnih usluga ili procesa; ·broj događanja u okviru instrumenta TAIEX organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj projekata povezivanja organiziranih radi potpore javnim upravama trećih zemalja; ·broj relevantnih javnih politika koje su razvijene/revidirane i/ili se trenutačno provode u trećim zemljama;
Promet	Cestovni promet	525	Infrastruktura koja omogućuje cestovni i javni prijevoz s niskim ili nultim emisijama (osim postaja za opskrbu gorivom)	100 %	40 %	40 %	0 %	·količina infrastrukture prema vrsti;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj korisnika novoizgrađenih, obnovljenih, poboljšanih ili moderniziranih cesta; ·uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture (u satima);
Promet	Cestovni promet	526	Infrastruktura za punjenje i opskrbu gorivom koja omogućuje promet s niskim ili nultim emisijama za autobuse/kamione/automobile/kombije	100 %	40 %	40 %	0 %	·broj postaja za opskrbu gorivom i punjenje (prema tome jesu li dio mreže TEN-T) prema vrsti goriva; ·izlazna snaga (kgH2/dan ili MWh/dan) postaja za opskrbu gorivom / punjenje (prema tome jesu li dio mreže TEN-T) prema vrsti goriva;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·količina goriva distribuiranog preko postaja za opskrbu gorivom / punjenje;
Promet	Cestovni promet	527	Gradski i prigradski prijevoz s niskim ili nultim emisijama, cestovni prijevoz putnika (teška vozila / laka gospodarska vozila i motocikli)	100 %	0 %	40 %	0 %	·broj vozila prema vrsti goriva;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevoza; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Cestovni promet	528	Osobna cestovna vozila s niskim emisijama	40 %	0 %	40 %	0 %	·broj vozila prema vrsti goriva; ·broj vozila prema vrsti vozila (automobil, kombi, autobus, kamion);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Cestovni promet	529	Novoizgrađene ili poboljšane ceste	0 %	40 %	40 %	0 %	·broj km (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama;
Promet	Cestovni promet	530	Kupnja vozila za cestovni promet koja nisu vozila bez nultih emisija ili vozila s niskim emisijama	0 %	0 %	40 %	0 %	·broj vozila prema vrsti;
Promet	Cestovni promet	531	Obnovljene ili modernizirane autoceste i ceste	0 %	40 %	0 %	0 %	·broj km (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnji broj korisnika novoizgrađenih, obnovljenih, poboljšanih ili moderniziranih cesta; ·uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture; ·smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama;
Promet	Cestovni promet	532	Sigurna i zaštićena infrastruktura za parkiranje	0 %	40 %	0 %	0 %	·broj novih ili poboljšanih parkirališta / parkirnih mjesta (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);
Promet	Cestovni promet	533	Osobna cestovna vozila s nultim emisijama	100 %	0 %	100 %	0 %	·broj vozila prema vrsti goriva; ·broj vozila prema vrsti vozila (automobil, kombi, autobus, kamion);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Cestovni promet	534	Adaptacija cestovnih vozila radi poboljšanja sigurnosti na cestama ili smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zraku	40 %	0 %	100 %	0 %	·	·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx); ·smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama;
Promet	Pomorski promet	535	Infrastruktura i oprema koja omogućuje pomorski promet s niskim ili nultim emisijama	100 %	40 %	100 %	0 %	·broj, vrsta goriva i izlazna snaga postaja za opskrbu gorivom (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·izlazna snaga (kgH2/dan) i vrsta goriva u postajama za opskrbu gorivom (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·broj i izlazna snaga (MWh) postaja za opskrbu električnom energijom s kopna (OPS) (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Pomorski promet	536	Pomorski prijevoz tereta i/ili putnika – nova plovila s niskim ili nultim emisijama, uključujući plovila za lučke operacije i pružanje usluga (pružanje usluga na moru, jaružanje, razbijanje leda), i pripadajuća oprema	100 %	40 %	100 %	0 %	·broj plovila prema vrsti;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Pomorski promet	537	Pomorski prijevoz tereta i/ili putnika – adaptirana plovila s niskim ili nultim emisijama, uključujući plovila za lučke operacije i pružanje usluga (pružanje usluga na moru, jaružanje, razbijanje leda), i pripadajuća oprema	100 %	40 %	100 %	0 %	·broj plovila prema vrsti;	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Pomorski promet	538	Plovila za prijevoz u hitnim slučajevima (npr. traganje i spašavanje, zdravstvena skrb, obalna straža)	0 %	0 %	0 %	0 %	·broj i vrsta novih plovila; ·broj projekata za koje je dodijeljena potpora;	·dodatno stanovništvo obuhvaćeno mjerama zaštite (npr. obuhvaćeno područje); ·smanjenje štete ili stradanja zahvaljujući intervenciji;
Promet	Pomorski promet	539	Morske luke	40 %	40 %	0 %	0 %	·broj luka (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e;
Promet	Pomorski promet	540	Infrastruktura i oprema za operacije s nultim emisijama u lukama unutarnjih plovnih putova i morskim lukama	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj luka (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·broj i izlazna snaga postaja za opskrbu gorivom (prema tome jesu li dio mreže TEN-T) prema vrsti goriva; ·izlazna snaga (kgH2/dan) postaja za opskrbu gorivom (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·broj i izlazna snaga (MWh) postaja za opskrbu električnom energijom s kopna (OPS) (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·količina ili kapacitet instalirane infrastrukture s nultim emisijama (broj, MW); ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Gradski prijevoz	541	Vozni park čistog gradskog prijevoza	100 %	0 %	100 %	0 %	·broj tramvaja; ·broj autobusa; ·kapacitet okolišno prihvatljivog voznog parka za kolektivni javni prijevoz (broj putnika);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevoza; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Gradski prijevoz	542	Novoizgrađena ili poboljšana gradska infrastruktura za gradski prijevoz s nultim ili niskim emisijama (metro / tramvaj / laka željeznica / zračni prijevoz)	100 %	40 %	40 %	0 %	·broj km (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·broj vozila podzemne željeznice / tramvaja / vozila lake željeznice (prema tome jesu li dio mreže TEN-T); ·broj kolodvora/postaja/vertiporta (prema tome jesu li dio mreže TEN-T);	·godišnja količina izbjegnutih emisija stakleničkih plinova u tCO2e; ·godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevoza; ·smanjenje količine onečišćujućih tvari u tonama (PM2,5 i NOx);
Promet	Gradski prijevoz	543	Urbanističko planiranje prometa	40 %	40 %	40 %	0 %	·broj strategija integriranog teritorijalnog razvoja za koje je dodijeljena potpora; ·broj integriranih projekata teritorijalnog razvoja;	·stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru strategija za integrirani teritorijalni razvoj;

* Područje intervencije kojem je rodna ravnopravnost glavni cilj („ocjena rodne ravnopravnosti 2”).

** Prema potrebi može se dodijeliti specifičnije područje intervencije ako tijekom provedbe aktivnosti postanu dostupne dodatne informacije.

Top

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.7.2025.

COM(2025) 545 final

PRILOZI

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost te drugih horizontalnih pravila za programe i aktivnosti Unije

{SEC(2025) 590 final} - {SWD(2025) 590 final} - {SWD(2025) 591 final}

PRILOG II.
Popis kodova za teritorijalnu dimenziju

Dio 1.: KODOVI ZA VRSTE PODRUČJA (I)

01	Urbana područja
02	Ruralna područja
03	Područja zahvaćena industrijskom tranzicijom
04	Otoci i obalna područja
05	Ostale vrste ciljnih područja
06	Rijetko naseljena područja
07	Bez teritorijalnog usmjeravanja

Dio 2.: KODOVI ZA VRSTE PODRUČJA (II)

01	Najudaljenije regije
02	Manji egejski otoci
03	Istočne pogranične regije
04	Sjeverna rijetko naseljena područja

Dio 3.: KODOVI ZA TERITORIJALNU INICIJATIVU I LOKALNU SURADNJU

01	Integrirani teritorijalni i urbani razvoj
02	Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice / LEADER
03	Ostali teritorijalni alati

Dio 4.: LOKACIJA (NUTS2)

XX	Kod regije ili područja u kojem je smještena ili provedena operacija, prema zajedničkoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku (NUTS) predviđenoj u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1059/2003.

PRILOG III.
Posebne ciljne vrijednosti potrošnje za klimatsku politiku i zaštitu okoliša

Očekuje se da će se za klimatske i okolišne ciljeve izdvojiti barem sljedeći postoci ukupne financijske omotnice navedenih programa i instrumenata:

(1)nacionalni i regionalni partnerski planovi: 43 %

(2)Europski fond za konkurentnost: 43 %

(3)Okvirni program za istraživanja i inovacije: 40 %

(4)Instrument za povezivanje Europe: 70 %

(5)Instrument Globalna Europa: 30 %

PRILOG IV.
Popis programa i aktivnosti koji promiču rodnu osviještenost

(1)Nacionalni i regionalni partnerski planovi

(2)Europski fond za konkurentnost

(3)Okvirni program za istraživanja i inovacije

(4)Instrument Globalna Europa

(5)Erasmus – Europske snage solidarnosti

(6)Kreativna Europa – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti

(7)Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

(8)Program Pravosuđe

(9)Program pomoći turskoj zajednici na Cipru

(10)Prekomorske zemlje i područja (uključujući Grenland)

PRILOG V.
Informiranje, komunikacija i vidljivost

(1)Upotreba i tehničke značajke amblema Unije („amblem”) i izjava o financiranju:

(a)Amblem i izjava o financiranju moraju se istaknuti u svim aktivnostima informiranja, komunikacije i vidljivosti povezanima s provedbom djelovanja koja podupire Unija. To posebno uključuje odnose s medijima, konferencije, seminare i informativne materijale kao što su brošure, letci, plakati, natpisi, prezentacije i promotivna roba, kao i digitalni proizvodi, internetske stranice (uključujući mobilne prikaze) te tradicionalne platforme ili platforme društvenih medija. Potrebno je jasno istaknuti infrastrukture, vozila, zalihe i opremu koji se koriste ili isporučuju u okviru mjera (su)financiranih sredstvima EU-a.

(b)Izjava o financiranju „Uz potporu Europske unije” mora uvijek biti u cijelosti ispisana i navedena pored amblema. Prevodi se na lokalne jezike. Na zahtjev Komisije izjava o financiranju može se zamijeniti riječima „Europska unija”. Ta pojednostavnjena izjava mora biti ispisana u cijelosti i prevedena na lokalne jezike.

(c)Za partnere koji provode vanjska djelovanja izjava o financiranju zamjenjuje se izjavom „U partnerstvu s Europskom unijom”, koja se u cijelosti ispisuje i navodi uz amblem. Prevodi se na lokalne jezike.

(d)Tipografski oblici koji se upotrebljavaju uz amblem moraju biti jednostavni i lako čitljivi. Preporučuje se tipografski oblik Arial.

(e)Podcrtavanje i upotreba drugih stiliziranih fontova nisu dopušteni.

(f)Položaj teksta u odnosu na amblem ne smije ni na koji način ometati amblem.

(g)Font je plave boje europske zastave (Reflex Blue 1 ), bijele ili crne boje, ovisno o pozadini.

(h)Veličina fonta razmjerna je veličini amblema.

(i)Mora se osigurati dovoljan kontrast između amblema i pozadine. Ako ne postoji druga mogućnost osim pozadine u boji, oko zastave mora biti bijeli obrub širine 1/25 visine pravokutnika.

(j)Radi cjelovitosti i vidljivosti oko amblema uz izjavu o financiranju uvijek se ostavlja prazan prostor ili „zaštitno područje” na kojem je zabranjen ikakav drugi element (tekst, slika, crtež, slika itd.).

(k)Grafički elementi amblema moraju biti u skladu s Grafičkim vodičem po europskom amblemu iz Priloga A1. Međuinstitucijskom stilskom priručniku 2 .

(l)Primjeri amblema, uključujući izjavu o financiranju:

(m)Primjeri pojednostavnjene izjave Europske unije:

(n)Primjeri izjave o partnerstvu za vanjska djelovanja koja financira Unija:

(2)Načela koja treće strane moraju poštovati pri upotrebi amblema Unije utvrđena su administrativnim sporazumom s Vijećem Europe koji se odnosi na korištenje trećih strana europskim amblemom 3 .

(3)Komisija na zahtjev stavlja komunikacijske materijale i materijale za povećanje vidljivosti na raspolaganje institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije i osigurava da se Uniji dodijeli besplatna, neisključiva i neopoziva licencija za upotrebu takvih materijala i sva postojeća prava, uključujući barem prava na:

(a)internu upotrebu, tj. pravo na reprodukciju i umnožavanje komunikacijskih materijala i materijala za povećanje vidljivosti te njihovo stavljanje na raspolaganje institucijama i agencijama Unije, tijelima država članica i njihovim zaposlenicima;

(b)reprodukciju komunikacijskih materijala i materijala za povećanje vidljivosti na bilo koji način i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(c)komunikaciju s javnosti u vezi s komunikacijskim materijalima i materijalima za povećanje vidljivosti upotrebom bilo kojih sredstava komunikacije;

(d)distribuciju javnosti komunikacijskih materijala i materijala za povećanje vidljivosti (ili njihovih preslika) u bilo kojem obliku;

(e)pohranu i arhiviranje komunikacijskih materijala i materijala za povećanje vidljivosti;

(f)podlicenciranje pravâ na komunikacijske materijale i materijale za povećanje vidljivosti trećim stranama.

(4)Komisija može staviti na raspolaganje komunikacijske predloške i dodatne smjernice za potporu korisnicima u skladu s načelima pojednostavnjenja i proporcionalnosti. Partneri koji provode vanjska djelovanja koja EU financira u okviru strategije Global Gateway slijede posebne smjernice.

(1) Referentne boje Pantone u četverobojnom postupku: C: 100 %, M: 80 %, Y: 0 %, K: 0 %, u digitalnom prikazu: R: 0 %, G: 51 %, B: 153 %, heksadecimalni zapis: #003399.

(2) Dostupno na https://style-guide.europa.eu/o/opportal-service/isg?resource=pdf-web/ISG_hr_4web.pdf

(3) SL C 271, 8.9.2012., str. 5.

Top

Choose the experimental features you want to try