EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.7.2025.

COM(2025) 428 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

43. godišnje izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o antidampinškim, antisubvencijskim i zaštitnim mjerama EU-a te o primjeni instrumenata trgovinske zaštite trećih zemalja protiv EU-a u 2024.

{SWD(2025) 231 final}

Sažetak

Ovo je 43. izvješće o aktivnostima trgovinske zaštite Europske unije (EU). Obuhvaća antidampinške, antisubvencijske i zaštitne mjere EU-a, aktivnosti trgovinske zaštite trećih zemalja u pogledu robe uvezene iz EU-a i aktivnosti službenika za saslušanje u 2024. Izvješću je priložen radni dokument službi Komisije s detaljnijim informacijama i statističkim podacima.

Godina 2024. bila je ključna godina za aktivnosti trgovinske zaštite EU-a. Komisija je pokrenula 33 nova ispitna postupka, što je rekordan broj novih predmeta koji nije zabilježen od 2006. S obzirom na to da se godišnje u prosjeku pokrene oko 12 novih predmeta, razina aktivnosti u 2024. doista je bila visoka. Više od trećine pokrenutih novih predmeta odnosilo se na kemijski sektor. S druge strane, u diskursu o aktivnostima trgovinske zaštite uvelike je prevladavao izrazito politizirani, gospodarski važan i medijski popraćen antisubvencijski ispitni postupak o električnim vozilima na baterije iz Kine. U okviru tog ispitnog postupka Komisija je pokazala predanost strogoj primjeni pravila EU-a i WTO-a. Istaknutu ulogu imala je i zaštitna mjera za čelik te je pokrenuta revizija zbog pogoršanja stanja industrije čelika u EU-u.

U kontekstu povećanja nepoštenog uvoza koji pogađa proizvođače iz EU-a te kako bi jasno dala do znanja da je EU ozbiljan u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja s uvozom, Komisija je u listopadu 2024. odlučila automatski evidentirati uvoz u svim antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima. Nadalje, nakon preuzimanja dužnosti Komisija u novom sastavu otvoreno je ponovno potvrdila trajnu predanost odlučnoj borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja i zaštiti industrije EU-a.

Do kraja godine broj postojećih mjera povećao se sa 186 krajem 2023. na ukupno 199 (konačne i privremene mjere). Broj radnih mjesta zaštićenih tim mjerama eksponencijalno se povećao s gotovo pola milijuna izravnih radnih mjesta krajem 2023. na više od 625 000 radnih mjesta do prosinca 2024., pri čemu je samo mjerama za električna vozila na baterije zaštićeno više od 115 000 radnih mjesta.

Glavni prioritet Komisije i dalje je djelotvornost mjera jer je ona usko povezana sa snagom instrumenata. Praćenje razina uvoza i tržišnih kretanja u suradnji s industrijom i aktivnosti protiv izbjegavanja mjera nastavili su se tijekom 2024. U toj su godini na temelju ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera proširene dvije mjere kako bi se iskorijenilo izbjegavanje plaćanja pristojbi u slučajevima pretovara, a obje mjere odnosile su se na više drugih zemalja. Antidampinške mjere na uvoz brezovih šperploča iz Rusije proširene su na Tursku i Kazahstan, a antidampinške i antisubvencijske mjere na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije na Tajvan, Tursku i Vijetnam. Bez tog djelovanja postojeće bi mjere bile ozbiljno ugrožene, a industrija EU-a ponovno bi bila izložena štetnim učincima dampinškog i subvencioniranog uvoza.

U 2024. donesene su važne sudske presude, posebno presuda Suda kojom se potvrđuju utvrđenja Općeg suda koja se odnose na prekograničnu potporu, kao što je ona koju Kina pruža u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, da je financijsku potporu treće zemlje moguće dodijeliti vladi zemlje podrijetla ili izvoza. Pristup Komisije koji se odnosi na izračun uobičajene vrijednosti ako se utvrde znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe dodatno je potvrđen u važnoj sudskoj presudi. Tim je presudama ponovno potvrđen pristup EU-a u borbi protiv osobito štetnih nepoštenih trgovinskih praksi.

Porastao je broj ispitnih postupaka EU-a, kao i broj predmeta koje su treće zemlje pokrenule protiv EU-a ili njegovih država članica, pri čemu su 2024. pokrenuta 34 predmeta, što je porast u odnosu na 20 predmeta 2023. Iako EU ne osporava pravo trećih zemalja na primjenu instrumenata trgovinske zaštite ako je to opravdano, neki od tih predmeta, posebno tri koja je pokrenula Kina, nažalost nisu bili opravdani nego su bili potaknuti odmazdom zbog legitimnog antisubvencijskog ispitnog postupka EU-a o električnim vozilima na baterije. Iako je praćenje aktivnosti trgovinske zaštite trećih zemalja samo po sebi zahtjevno, ti neopravdani ispitni postupci nepotrebno dodatno opterećuju predmetne izvoznike i istovjetni su nezakonitim preprekama pristupu tržištu. Međutim, suočena s tim problemima, Komisija je odlučno branila i podupirala pogođene izvoznike, među ostalim korištenjem mehanizama WTO-a za rješavanje sporova o privremenim antidampinškim mjerama Kine za brandy i o pokretanju antisubvencijskog ispitnog postupka o mliječnim proizvodima.

Tijekom 2024. službe trgovinske zaštite sudjelovale su u opsežnim komunikacijskim i informacijskim aktivnostima, uključujući informativne sastanke o ispitnom postupku o električnim vozilima na baterije te prezentacije osmišljene kako bi se malim i srednjim poduzećima pomoglo da se snađu u složenom kontekstu trgovinske zaštite. Općenito, aktivnosti trgovinske zaštite EU-a 2024. pokazale su njegovu predanost poštenoj trgovini, transparentnosti te zaštiti industrije i radnih mjesta u EU-u.

I.    Primjena instrumenata trgovinske zaštite 2024.

1.Ispitni postupci

1.1.Opći pregled

Krajem 2024. na snazi su bile 192 konačne mjere trgovinske zaštite, koje su se sastojale od 124 antidampinške mjere, 38 proširenja antidampinških mjera nakon provedbe ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera, 22 antisubvencijske mjere, sedam proširenja antisubvencijskih mjera nakon provedbe ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera i jedne zaštitne mjere. Na snazi je bilo i sedam privremenih antidampinških mjera pa je time krajem 2024. na snazi bilo ukupno 199 mjera. Tim se mjerama štiti više od 625 000 izravnih radnih mjesta u EU-u.

Komisija je 2024. radila na 33 nova ispitna postupka i 31 pokrenutoj reviziji te na 39 ispitnih postupaka koji su početkom godine bili u tijeku. Tijekom godine zaključila je osam novih ispitnih postupaka i 34 revizije.

Ovom izvješću priložen je radni dokument službi Komisije koji sadržava više informacija i statističkih podataka te priloge za odjeljke u nastavku.

1.2.Antidampinški i antisubvencijski ispitni postupci (vidjeti priloge od A do I)

Komisija je 2024. pokrenula 33 nova ispitna postupka (29 antidampinških, tri antisubvencijska i jedan postupak o zaštitnim mjerama). To je rekordan broj ispitnih postupaka od 2006., u usporedbi s 12 novih ispitnih postupaka pokrenutih 2023. Više od trećine novih predmeta (12) odnosilo se na proizvode iz kemijskog sektora, od kojih su svi iz Kine. Riječ je o udvostručenju novih predmeta u tom sektoru u odnosu na 2023. i znatnoj razlici u odnosu na prethodne godine, odnosno 2022., u kojoj nije bilo novih predmeta u području kemikalija, a u razdoblju od 2018. do 2021. zabilježen je samo po jedan godišnje. Taj se trend može pripisati povećanju ogromnih prekomjernih kapaciteta u tom sektoru u Kini u kombinaciji s ukidanjem ograničenja povezanih s pandemijom i logističkih prepreka (kriza s transportnim kontejnerima), što je možda uzrokovalo golemu količinu nepoštenog izvoza iz Kine u EU.

Komisija je 2024. pokrenula 30 revizija, što je blagi pad u odnosu na 31 reviziju u 2023. Većina tih revizija (21) bile su revizije zbog predstojećeg isteka mjera, a preostale su obuhvaćale četiri privremene revizije, tri ispitna postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera i dvije revizije zaštitnih mjera. Povećanje broja revizija zbog predstojećeg isteka mjera povezano je s petogodišnjim trajanjem mjera.

Pokrenuta su ukupno 63 nova ispitna postupka i ispitna postupka revizije, što je znatno povećanje u odnosu na 43 ispitna postupka pokrenuta 2023.

Komisija je uvela 10 privremenih mjera (devet antidampinških i jedna antisubvencijska mjera) i zaključila sedam antidampinških ispitnih postupaka uvođenjem konačnih mjera. Prekinula je jedan antisubvencijski ispitni postupak (alkil-fosfat esteri) bez uvođenja mjera jer je pritužba povučena. Međutim, nastavila je antidampinški ispitni postupak o istom proizvodu, zbog čega su u rujnu 2024. uvedene konačne mjere.

U 2024. 11 revizija zbog predstojećeg isteka mjera zaključeno je potvrđivanjem pristojbe. Dvije antidampinške mjere automatski su istekle na kraju petogodišnjeg razdoblja od uvođenja.

1.3.Zaštitni ispitni postupci

Dva ispitna postupka o zaštitnim mjerama pokrenuta su 2024. Jedan se odnosio na reviziju funkcioniranja zaštitne mjere za čelik, a pokrenut je novi ispitni postupak koji se odnosi na uvoz legirnih elemenata na bazi mangana i silicija. U 2024. zaključena je i revizija bilateralnih zaštitnih mjera za rižu vrste Indica iz Kambodže i Mjanmara/Burme.

Revizija funkcioniranja – zaštitna mjera za određene proizvode od čelika

Zaštitna mjera EU-a za čelik uvedena je u srpnju 2018., a konačne mjere uvedene su u siječnju 2019. Komisija je nakon toga provela nekoliko revizija. Posljednju je reviziju zaključila u srpnju 2024., čime je mjera produljena do maksimalnog trajanja od osam godina, odnosno do srpnja 2026.

Komisija je u studenom 2024. od više država članica primila zahtjev za pokretanje revizije zaštitne mjere za čelik. Prema dostavljenim informacijama stanje industrije čelika u EU-u od prethodne se revizije pogoršalo. U situaciji pada potražnje tržišni udio uvoza ostao je stabilan ili se povećao. Osim toga, uvoz je stvorio znatan pritisak na cijene. Ispitni postupak revizije, koji je pokrenut 17. prosinca 2024., pokazao je da su prilagodbe upravljanja kvotama opravdane kako bi se osigurala djelotvornost mjera u trenutačnim tržišnim okolnostima. Revizija je zaključena do kraja ožujka 2025., a izmjene proizvode učinke od 1. travnja 2025.

Novi ispitni postupak o zaštitnim mjerama koji se odnosi na uvoz legirnih elemenata na bazi mangana i silicija

Komisija je 13. prosinca 2024. od više država članica primila zahtjev za pokretanje ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u vezi s uvozom određenih legirnih elemenata na bazi silicija i mangana. U zahtjevu su dostavljeni dostatni dokazi prema kojima se čini da su zbog kretanja uvoza tih proizvoda i uvjeta njihova uvoza potrebne zaštitne mjere. Na temelju toga Komisija je 19. prosinca 2024. pokrenula ispitni postupak o zaštitnim mjerama. Ispitni postupak obično bi se trebao zaključiti u roku od devet mjeseci, tj. u rujnu 2025., ali može se produljiti do studenog 2025.

Zaštitna mjera u okviru sustava općih carinskih povlastica za rižu vrste Indica

Bilateralne zaštitne mjere koje su 2019. uvedene na uvoz riže vrste Indica iz Kambodže i Mjanmara u okviru sustava općih carinskih povlastica prestale su važiti u siječnju 2022. Revizija radi provedbe presude Općeg suda zaključena je u ožujku 2024. kad je Komisija ponovno uvela zaštitne mjere na uvoz riže vrste Indica podrijetlom iz Kambodže i Mjanmara/Burme za razdoblje primjene mjera, tj. od 18. siječnja 2019. do 18. siječnja 2022.

1.4.Provjere u ispitnim postupcima

Komisija vodi računa o tome da su informacije koje se upotrebljavaju u ispitnim postupcima trgovinske zaštite točne i potpune kako bi odluke bile pravno utemeljene, a mjere ispravno uvedene.

Komisija je 2024. provjerila podatke 346 poduzeća, od kojih je 148 bilo iz EU-a, a 191 iz trećih zemalja. Gotovo su sve te provjere provedene u poduzećima. Samo su podaci sedam poduzeća provjereni na daljinu, što je postupak uveden 2020. kako bi se odgovorilo na ograničenja putovanja povezana s bolešću COVID-19, ali se sve rjeđe koristi.

2.Odlučna i djelotvorna primjena i provedba instrumenata trgovinske zaštite

2.1.Predanost odlučnoj upotrebi instrumenata trgovinske zaštite

U kontekstu preuzimanja dužnosti 2024. Komisija se u novom sastavu ponovno obvezala na odlučnu zaštitu industrije EU-a od nepoštenog tržišnog natjecanja koje proizlazi iz nepoštenog uvoza. U mandatnom pismu predsjednice von der Leyen tadašnjem kandidatu za povjerenika za trgovinu i gospodarsku sigurnost predsjednica je ponovno potvrdila predanost EU-a slobodnoj i poštenoj trgovini te se obvezala na odlučniji stav protiv nepoštenog tržišnog natjecanja.

Povjerenik Šefčovič zatim se osvrnuo na obranu poduzeća iz EU-a od nepoštene prakse na saslušanju u Europskom parlamentu, na kojem se obvezao na zaštitu jednakih uvjeta. Zajamčio je da će EU i dalje zagovarati slobodnu i poštenu trgovinu, ali i odlučno primjenjivati pouzdan sustav instrumenata trgovinske zaštite na pravno utemeljen način u okviru čvrste i odlučne borbe protiv nepoštenog uvoza.

2.2.Evidentiranje uvoza

U listopadu 2024. Komisija je u okviru svojih napora da ojača instrumente trgovinske zaštite radi suzbijanja učinaka nepoštenog tržišnog natjecanja, uključujući višak kapaciteta, počela automatski evidentirati uvoz u svim antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima koji su u tijeku. Dotad je uvoz evidentiran tek po primitku opravdanog zahtjeva industrije. Svrha je evidentiranja uvoza omogućiti retroaktivnu naplatu pristojbi ako je to opravdano i ako su ispunjeni posebni pravni uvjeti. Ta promjena prakse ne znači da je retroaktivna primjena mjera automatska. Odluka o tome donosi se tek u konačnoj fazi svakog ispitnog postupka.

Prelazak na automatsko evidentiranje uvoza pomaže pojednostavniti postupke, ali i smanjuje opterećenje industrije uklanjanjem potrebe za izradom zahtjeva. Osim toga, Komisiji pruža precizne i točne informacije o izvoru i količinama uvoza proizvoda iz ispitnog postupka te širim kretanjima na tržištu. Evidentiranje provode carinska tijela država članica kako je propisano pojedinačnim provedbenim uredbama.

2.3.Praćenje, nadzor i provedba mjera (vidjeti priloge J, K, M, Q)

Ako gospodarski subjekti izbjegavaju mjere trgovinske zaštite, narušava se snaga sustava. Zbog toga je praćenje uvoza nakon uvođenja mjera ključno kako bi se postigao željeni učinak mjera.

Ako se u industriji uoče ili dostave znakovi izbjegavanja mjera, Komisija odmah poduzima mjere za rješavanje tog problema. Izbjegavanje se definira kao promjena obrasca trgovine između trećih zemalja i EU-a koja proizlazi iz prakse, postupka ili rada za koji ne postoji dostatni uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe. Komisija je primijetila različite prakse izbjegavanja mjera, iako se pretovar robe preko trećih zemalja i dalje čini najčešćim. Složenije prakse odnose se na postupke sastavljanja za koje je potrebna određena razina industrijske aktivnosti koja može izmijeniti prirodu proizvoda, a da istodobno dodaje vrlo ograničenu vrijednost konačnoj robi. Ta se dodatno prerađena roba zatim uvozi u EU, obično pod različitim tarifnim brojem kombinirane nomenklature (KN), čime se izbjegava plaćanje postojeće pristojbe.

Ako Komisija ima dovoljno dokaza da se mjere izbjegavaju, pokreće ispitne postupke za sprečavanje izbjegavanja mjera. U 2024. pokrenula je dva takva postupka:

• antidampinške mjere na uvoz mononatrijeva glutamata iz Kine koje su navodno izbjegnute preko Malezije, i

• antidampinške mjere na uvoz sustava grafitnih elektroda iz Kine primjenom navodnih praksi izbjegavanja mjera u EU-u.

Komisija je tijekom izvještajne godine zaključila tri ispitna postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera. Antidampinške mjere za uvoz brezovih šperploča proširila je s Rusije na Tursku i Kazahstan, a antidampinške i antisubvencijske mjere na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika s Indonezije na Tajvan, Tursku i Vijetnam. Tim ispitnim postupcima utvrdila je da se roba pretovaruje preko trećih zemalja i osim toga, da se mjere izbjegavaju daljnjim aktivnostima prerade s ograničenom dodanom vrijednošću u trećim zemljama koje su predmet ispitnog postupka.

S obzirom na ozbiljnost praksi izbjegavanja mjera, u ispitnom postupku o uvozu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika proizvođači izvoznici koji su izuzeti od proširenih mjera dužni su, za potrebe praćenja, osim obveznog trgovačkog računa i potvrde o ispunjenim normama dostaviti izjavu u kojoj se navodi je li lokacija na kojoj je nehrđajući čelik za proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika izvorno taljen i lijevan zemlja na koju se primjenjuju početne mjere, tj. Indonezija.

Službe za instrumente trgovinske zaštite, druge službe Komisije (GU TAXUD), relevantne agencije EU-a (OLAF) i nacionalna tijela zadužena za provedbu (carinska tijela u državama članicama) nastavili su 2024. suradnju i redovite razmjene s industrijom Unije kako bi se pratila kretanja na tržištu. 

S GU-om TAXUD redovito se razmjenjuju informacije o razvrstavanju robe na koju se primjenjuju instrumenti trgovinske zaštite. Osim toga, čim se relevantno zakonodavstvo objavi u Službenom listu, GU TAXUD odmah uvrštava odgovarajuće mjere u TARIC (integrirana tarifa Europske unije). Time se osigurava ujednačena primjena mjera trgovinske zaštite jer se podaci iz TARIC-a svakodnevno automatski prenose u sustave uvoza država članica. 

Kad god Komisija od industrije Unije primi informacije o nepravilnostima, na ad hoc osnovi ili u okviru službenih pritužbi, o tome obavješćuje OLAF. Isto tako, Komisija održava redovite kontakte o tim pitanjima s carinskim tijelima država članica, primjerice objavljivanjem specijaliziranih upozorenja o rizicima u zajedničkom carinskom sustavu EU-a za upravljanje rizikom. Međutim, s obzirom na to da su istrage OLAF-a ili tijela kaznenog progona država članica o prethodno navedenim praksama povjerljive, ne smiju se davati dodatne informacije. OLAF objavljuje godišnje izvješće u kojem prikazuje svoje aktivnosti iz prethodne godine, kao i statističke podatke o uspješnosti istraga i primjere predmeta.

Komisija je 2024. provela posebne zadaće praćenja u 15 ispitnih postupaka koji su se odnosili na antidampinške mjere, od kojih se 12 odnosilo na uvoz iz Kine, dva na uvoz iz Indije, a jedan na uvoz iz Egipta. Sustav ex post praćenja uvoza čelika i aluminija nastavio se 2024., a podaci se mjesečno objavljuju u odjeljku o trgovini na internetskim stranicama Komisije.

Praćenje preuzetih obveza također je dio provedbenih aktivnosti s obzirom na to da preuzete obveze omogućuju suspenziju antidampinških ili antisubvencijskih mjera. Komisija prihvaća te preuzete obveze kad se uvjeri da se njima mogu djelotvorno ukloniti štetni učinci dampinga ili subvencioniranja te redovito provjerava poštuju li izvoznici preuzete obveze.

Početkom 2024. na snazi je bilo 11 obveza povezanih s dva postupka, biodizelom iz Argentine i limunskom kiselinom iz Kine. Praćenje je pokazalo da su proizvođači izvoznici u potpunosti ispunili preuzete obveze za biodizel. Međutim, Komisija je utvrdila da je Kineska gospodarska komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija prekršila neke uvjete preuzetih obveza u pogledu limunske kiseline iz Kine, pa je u ožujku 2024. povukla prihvaćanje preuzetih obveza od tri društva.

U antidampinškim ispitnim postupcima zaključenima 2024. nije bilo ponuda za preuzimanje obveza. U antisubvencijskom ispitnom postupku o električnim vozilima na baterije iz Kine više proizvođača izvoznika ponudilo je preuzimanje obveza u vezi s cijenama za koje je utvrđeno da nisu dovoljne za nadoknadu štetnog subvencioniranja izvoza iz Kine. Ipak, Komisija je ostala otvorena za nastavak rada na postizanju dogovora o djelotvornim obvezama u vezi s cijenama koje su usklađene s WTO-om. Taj složeni proces nastavio se do kraja 2024.

2.4.Preispitivanje na sudovima EU-a (Prilog S)

Opći sud i Sud Europske unije donijeli su 2024. 25 presuda i rješenja u predmetima o mjerama trgovinske zaštite. Kao i prethodne godine, Opći sud donio je 14 presuda, dok je Sud donio odluke o 10 žalbi i jednom zahtjevu za prethodnu odluku. U 2024. pokrenuto je manje novih sudskih postupaka koji se odnose na mjere trgovinske zaštite (ukupno 10) u odnosu na prethodnu godinu (ukupno 18 u 2023.). Od 10 novih sudskih predmeta pred Općim sudom podneseno je šest tužbi za poništenje, a pred Sudom tri žalbe i jedan zahtjev za prethodnu odluku.

U korist Komisije je odlučeno u svim osim u jednoj presudi (predmet T-762/20 Sinopec Chongqing SVW Chemical i dr./Komisija), protiv koje je podnijela žalbu, koja je trenutačno u tijeku.

Prošlogodišnja sudska praksa potvrdila je diskrecijsko pravo kojim Komisija raspolaže u vezi s utvrđivanjem uobičajene vrijednosti kad se utvrde znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne antidampinške uredbe. Opći sud podupro je Komisijinu praksu sprečavanja izbjegavanja mjera, posebno potvrđivanjem pristupa da postupci sastavljanja uključuju postupke dovršavanja i potvrđivanjem primjene po analogiji članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe na izbjegavanje kompenzacijskih pristojbi postupcima sastavljanja u trećim zemljama (u tijeku je žalbeni postupak). Sud je u više presuda potvrdio Komisijine nalaze o važnim aspektima prakse trgovinske zaštite, među ostalim:

-da je financijsku potporu treće zemlje moguće dodijeliti vladi zemlje podrijetla ili izvoza subvencionirane robe,

-da je Komisijina praksa prilagodbe troškova koji nisu u skladu s tržišnim uvjetima na temelju članka 2. stavka 5. osnovne uredbe zakonita, i

-da se članak 7. stavak 2.a osnovne uredbe o prilagodbi pravila niže pristojbe u slučaju poremećaja u vezi sa sirovinama primjenjuje na ukupni iznos dampinga.

3.Standardi socijalne zaštite i zaštite okoliša u instrumentima trgovinske zaštite

Predanost EU-a visokim socijalnim i okolišnim standardima vidljiva je u izmjenama propisa o trgovinskoj zaštiti 2017. i 2018.

Uvođenje posebne metodologije izračuna dampinga 2017. značilo je da se za utvrđivanje nenarušene uobičajene vrijednosti za slučajeve u kojima uplitanje države znatno narušava tržište mora odabrati odgovarajuća reprezentativna zemlja. Ako pri odabiru te zemlje postoji više zemalja, Komisija može uzeti u obzir razlike u razinama socijalne zaštite i zaštite okoliša.

Komisija je 2024. u četiri antidampinška ispitna postupka u kojima su uvedene konačne mjere primijenila metodu znatnih poremećaja. Međutim, u svim je predmetima postojala samo jedna moguća reprezentativna zemlja koja je imala odgovarajuće raspoložive podatke, stoga pitanje socijalnih i okolišnih standarda u postupku odabira nije bilo relevantno.

U okviru modernizacije instrumenata trgovinske zaštite 2018. dodatno je potvrđena predanost EU-a socijalnim i okolišnim standardima. Otada Komisija pri izračunu marže štete uzima u obzir troškove socijalnih obveza i obveza u području zaštite okoliša. Sada se troškovi usklađivanja s multilateralnim sporazumima o zaštiti okoliša i konvencijama Međunarodne organizacije rada tijekom trajanja bilo koje mjere mogu uključiti u troškove proizvodnje industrije EU-a. Mogu uključivati dodatne buduće troškove usklađivanja sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama, koji je politici EU-a osnovno sredstvo ispunjavanja multilateralnih sporazuma o okolišu. Ti su troškovi uzeti u obzir u dva antidampinška predmeta dovršena 2024.: elektrolitski manganovi dioksidi i alkil-fosfat esteri, od kojih su se oba odnosila na Kinu. Dodavanjem tih troškova povećale su se neštetne cijene 1 , a time i marže štete. Međutim, to utječe na konačnu razinu mjera samo ako se uvedene pristojbe temelje na maržama štete, a 2024. pristojbe su se temeljile na marži štete samo u predmetu koji se odnosio na elektrolitske manganove diokside. U predmetu koji se odnosio na alkil-fosfat estere uvedene mjere temeljile su se na dampinškim maržama 2 .

Socijalni i okolišni standardi mogu se uzeti u obzir i pri ispitivanju ponuda za preuzimanje obveza. Međutim, Komisija 2024. nije primila nijednu ponudu za preuzimanje obveze u antidampinškim predmetima, a u predmetu o električnim vozilima na baterije ponude za preuzimanje obveza odbijene su iz drugih razloga, pa u tom kontekstu nisu razmatrana socijalna pitanja i pitanja okoliša.

4.Aktivnosti službenika za saslušanje

Službenik za saslušanje ima ključnu ulogu u tome da zainteresirane strane na koje utječu postupci i mjere na temelju propisa EU-a o međunarodnoj trgovini mogu učinkovito ostvarivati svoja postupovna prava, kao što je pravo na saslušanje. Službenik za saslušanje primio je 2024. 12 zahtjeva za intervenciju, koji su se odnosili na postupke trgovinske zaštite.

Zahtjeve su podnijele različite strane, uključujući korisnike (2), proizvođače izvoznike (4), predstavnike industrije Unije (2), vladu treće zemlje (1) i uvoznike (3). Konkretno, u jednom su predmetu dva uvoznika i jedan proizvođač izvoznik podnijeli tri zahtjeva za intervenciju, zbog čega su održana tri saslušanja. Dva druga postupka potaknula su svaki po dva zahtjeva.

Glavna pitanja koja su iznijele strane podnositeljice zahtjeva odnosila su se na dodatne objave ili prigovore na činjenice i nalaze (pet zahtjeva) i prigovore na primjenu najboljih raspoloživih činjenica (pet zahtjeva). U nekim je slučajevima službenik za saslušanje zaprimio zahtjeve koji su bili primjereniji za odjele zadužene za ispitni postupak, pa ih je zatim odmah proslijedio relevantnim timovima. U 2024. službenik za saslušanje nije produljio nijedan rok.

Iste godine održao je tri saslušanja, od kojih su se sva odnosila na isti postupak. Nastavio je slijediti ustaljenu praksu poticanja strana na iznošenje spornih pitanja službama Komisije zaduženima za ispitni postupak prije nego što je zatražio saslušanje. Taj je pristup većini strana omogućio da riješe sporna pitanja izravno s timovima za ispitne postupke, a službenik za saslušanje pomno je pratio postupak i bio na raspolaganju za rješavanje dodatnih pitanja.

Naposljetku, službenik za saslušanje utvrdio je da su se postupovna prava svih stranaka poštovala u svakom predmetu.

5.Rješavanje problema povezanih s aktivnostima trgovinske zaštite protiv EU-a

Znatno povećanje broja novih ispitnih postupaka koje je EU pokrenuo 2024. pratilo je povećanje broja ispitnih postupaka koje su provela tijela trećih zemalja. Praćenje tih predmeta važno je kako neopravdane mjere trgovinske zaštite ne bi bile prepreka izvozu industrije EU-a.

Važnost praćenja predmeta trećih zemalja protiv EU-a postala je još očitija 2024., kad su se izvoznici iz EU-a suočili s nizom ispitnih postupaka pokrenutih na dvojbenim pravnim osnovama. Nadalje, tri predmeta koja je pokrenula Kina jasna su odmazda zbog antisubvencijskog ispitnog postupka EU-a o električnim vozilima na baterije.

Konkretno je bila riječ o antidampinškim ispitnim postupcima o brandyju i svinjetini te antisubvencijskom ispitnom postupku Kine o mliječnim proizvodima. Komisija smatra da ni u jednom od tri ispitna postupka nisu postojali dostatni dokazi za pokretanje i uvođenje mjera te je u okviru sva tri ispitna postupka znatno intervenirala u bliskoj suradnji s predmetnom industrijom. Zloupotreba instrumenata u svrhu odmazde nije prihvatljiva i Komisija odlučno brani interese predmetnih proizvođača iz EU-a svim dostupnim kanalima, među ostalim u WTO-u. U tom je kontekstu Komisija osporila pokretanje ispitnog postupka o mliječnim proizvodima te pokretanje ispitnog postupka i uvođenje privremenih mjera u predmetu o brandyju pred WTO-om.

U drugim predmetima u kojima je Komisija intervenirala ostvareni su povoljniji rezultati za izvoznike iz EU-a nego što bi to inače možda bio slučaj. Postignuća Komisije u 2024. opisana su u priloženom radnom dokumentu službi Komisije, a neki primjeri navedeni su u nastavku.

·SAD je u siječnju 2024. prekinuo antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom bijelog lima iz Nizozemske nakon što je Ministarstvo trgovine utvrdilo da nije bilo dampinga. Ispitni postupak koji se odnosi na uvoz istog proizvoda iz Njemačke prekinut je u veljači 2024. jer je Komisija SAD-a za međunarodnu trgovinu utvrdila da nije bilo štete. Komisija je vrlo aktivno podupirala predmetne izvoznike od početka ispitnih postupaka u veljači 2023. S gospodarskog stajališta, ti su predmeti bili vrlo važni jer čine oko 1 milijardu EUR vrijednosti izvoza, što je više od bilo kojeg drugog predmeta trgovinske zaštite SAD-a protiv EU-a ili njegovih država članica.

·U studenom 2024. Komisija SAD-a za međunarodnu trgovinu utvrdila je da domaća industrija nije pretrpjela štetu zbog uvoza proizvoda od ekstrudiranog aluminija iz Italije te je ispitni postupak prekinut bez uvođenja mjera. Ispitni postupak pokrenut je u listopadu 2023. i Komisija je aktivno podupirala predmetne izvoznike tijekom cijelog ispitnog postupka. Gospodarski interes u tom predmetu iznosio je 104 milijuna EUR.

·SAD je u srpnju 2024. uveo antidampinške mjere od 6,14 % na uvoz papirnatih vrećica iz Portugala. Komisija je vrlo aktivno podupirala predmetne izvoznike, a uvedene pristojbe bile su znatno niže od dampinških marži od najviše 189 % koje su podnositelji predstavki prvotno naveli. Gospodarski interes u tom predmetu iznosio je 17 milijuna EUR.

Do kraja 2024. na snazi je bilo 168 mjera trgovinske zaštite od izvoza iz EU-a, osam manje nego krajem 2023. Većinu mjera činile su 124 antidampinške mjere i 37 zaštitnih mjera, a preostalih sedam su bile antisubvencijske mjere. Za usporedbu, 2023. na snazi je bilo 125 antidampinških mjera, 44 zaštitne mjere i sedam antisubvencijskih mjera.

U 2024. SAD je i dalje najčešći korisnik instrumenata trgovinske zaštite od izvoza iz EU-a: na snazi ima 41 mjeru. Slijedi Turska s 23 mjere i Kina s 18 mjera. U Brazilu i Indoneziji na snazi je po 10 mjera. Važni su korisnici i Kanada i Madagaskar, s po devet konačnih mjera. U Južnoj Africi, zajedno s Južnoafričkom carinskom unijom, postoji sedam mjera. Ostali su česti korisnici Argentina, Meksiko i Maroko s po pet mjera, dok Australija i Indija imaju po četiri mjere. U Tajlandu su na snazi tri mjere, a u Republici Koreji, Novom Zelandu i Pakistanu po dvije mjere. Osim toga, Kolumbija, Egipat, Gana, zemlje GCC-a, Libanon, Filipini, Tunis, Ujedinjena Kraljevina i Vijetnam zadržali su na snazi svaki po jednu mjeru protiv izvoza iz EU-a.

U 2024. pokrenuta su 34 nova ispitna postupka protiv EU-a i njegovih država članica, što je znatno povećanje u usporedbi s 20 ispitnih postupaka pokrenutih 2023. Ta 34 ispitna postupka obuhvaćala su 17 antidampinških ispitnih postupaka, 14 ispitnih postupaka o zaštitnim mjerama i tri antisubvencijska ispitna postupka.

Najviše antidampinških ispitnih postupaka pokrenuli su Indija (5), SAD (4) i Kina (3). Slijedi Turska s dva ispitna postupka, dok su Australija, Kanada i Ujedinjena Kraljevina pokrenule po jedan ispitni postupak.

Turska je pokrenula najviše ispitnih postupaka o zaštitnim mjerama s tri nova predmeta, a slijede Indonezija i Madagaskar u kojima su pokrenuta po dva postupka. Među ostalim zemljama koje su pokrenule ispitne postupke o zaštitnim mjerama bile su Kina, Indija, Jordan, Maroko, Filipini, Južna Afrika i SAD, pri čemu je svaka pokrenula po jedan novi ispitni postupak.

Povećanje je primijećeno i u donošenju novih mjera. U 2024. uvedeno je ukupno 17 novih mjera protiv izvoza iz EU-a, koje se sastoje od devet antidampinških mjera i osam zaštitnih mjera. To je povećanje u odnosu na 2023., kad su uvedene četiri antidampinške i sedam zaštitnih mjera. SAD i Turska uveli su po tri nove antidampinške mjere, a slijede ih Kanada, Kina i Indija, koje su uvele po jednu antidampinšku mjeru. Madagaskar je uveo tri nove zaštitne mjere, dok je Turska uvela dvije takve mjere. Osim toga, Gana, Južna Afrika i SAD uveli su tijekom godine po jednu zaštitnu mjeru.

To povećanje primjene ispitnih postupaka o zaštitnim mjerama osobito zabrinjava jer se prema pravilima WTO-a zaštitne mjere primjenjuju na sav uvoz bez obzira na podrijetlo, a ne samo na zemlje podrijetla u kojima vladaju nepošteni trgovinski uvjeti. Zbog toga su zaštitne mjere najrestriktivniji od svih instrumenata trgovinske zaštite i trebale bi se koristiti samo kao odgovor na porast uvoza uzrokovan nepredviđenim okolnostima i ako su ispunjeni strogi kriteriji. Komisija je intervenirala u svim slučajevima u kojima su utvrđeni sustavni problemi i nedostaci.

6.Aktivnosti povezane s WTO-om

WTO je svake godine u proljeće i jesen domaćin sastanaka odborâ za subvencije i kompenzacijske mjere, antidampinške mjere i zaštitne mjere. Pod okriljem Odbora za antidampinške mjere WTO je domaćin i dvjema skupinama: Radnoj skupini za provedbu i Neformalnoj skupini za prakse za sprečavanje izbjegavanja mjera, u okviru kojih članovi razmjenjuju informacije o praktičnim aspektima ispitnih postupaka. Održavaju se i neformalni sastanci za „Prijatelje ispitnih postupaka zaštitnih mjera”.

U raznim odborima članice WTO-a prate kako tijela za ispitne postupke provode relevantne sporazume te izražavaju dvojbe i razmjenjuju mišljenja o predmetima trgovinske zaštite. EU je vrlo aktivan u svim odborima, pri čemu skreće pozornost na opće i sustavne probleme te na konkretne predmete trgovinske zaštite koji utječu na izvoznike iz EU-a. Osim toga, odlučno brani vlastite aktivnosti trgovinske zaštite.

EU je sudjelovao na oba sastanka Antidampinške radne skupine za provedbu. Članovi su raspravljali o sljedećim temama: prilagodbe opsega proizvoda iz ispitnog postupka, utjecaj bolesti COVID-19 na ispitne postupke i stečena iskustva za budućnost; uvjeti tržišnog natjecanja u kontekstu analize štete te postupanja u slučaju prijetnje materijalne štete i materijalnog zaostajanja u ispitnim postupcima.

Sudionici neformalne skupine za sprečavanje izbjegavanja mjera na prvom su sastanku u nekoliko godina, održanom u listopadu 2024., razmijenili informacije i iskustva o načinima i sredstvima za rješavanje problema izbjegavanja mjera.

U Posebnom odboru za subvencije i kompenzacijske mjere članovi su nastavili s preispitivanjem obavijesti o subvencijama iz 2023. Obavijest EU-a preispitana je s obzirom na pitanja Australije o subvencijama EU-a za ribarstvo. Prema najnovijim podacima Tajništva WTO-a usklađenost s obvezama obavješćivanja na temelju Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama i dalje je niska. Manje od polovine članica WTO-u dostavilo je 2023. obavijest o subvencijama. EU je ponovno naglasio važnost ispunjavanja obveza i založio se za veću transparentnost subvencija, za koje je sljedeći rok za dostavu obavijesti u lipnju 2025.

Na redovnom sastanku Odbora za subvencije i kompenzacijske mjere EU je branio svoje antisubvencijske ispitne postupke o električnim vozilima na baterije iz Kine i aluminijskim kotačima iz Maroka. S druge strane, EU je upozorio na probleme i naglasio nedostatke u antisubvencijskim ispitnim postupcima Australije o konzerviranim rajčicama iz Italije, Kine o mliječnim proizvodima iz EU-a i SAD-a o melaminu iz Njemačke.

U Odboru za antidampinške mjere EU je odgovorio na kritike svojih antidampinških ispitnih postupaka koji se odnose na toplovaljane plosnate proizvode iz Japana, kabele od optičkih vlakana iz Indije i reviziju zbog predstojećeg isteka mjera povezanu sa spojnicama za cijevi iz Rusije. EU je izrazio zabrinutost zbog antidampinških ispitnih postupaka Australije o konzerviranim rajčicama iz Italije te zbog ispitnih postupaka Kine o brandyju i proizvodima od svinjskog mesa iz EU-a. EU je naglasio da su se ispitni postupci Kine temeljili na upitnim navodima i nedostatnim dokazima te da su primjer nepoštene upotrebe instrumenata trgovinske zaštite s obzirom na jasno vremensko preklapanje između mjera Kine i raznih ključnih etapa antisubvencijskog ispitnog postupka Europske komisije o električnim vozilima na baterije.

U Odboru za zaštitne mjere EU i mnoge delegacije izrazili su zabrinutost zbog zloupotrebe zaštitnih mjera u cijelom svijetu, njihova trajanja, njihove upotrebe kao sredstva odmazde i učestalog nepoštovanja pravila WTO-a. Neke zemlje u razvoju, koje su relativno nove korisnice instrumenta, zabilježile su eksponencijalno povećanje broja zaštitnih postupaka jer taj instrument smatraju lakšom alternativom antidampinškim ili antisubvencijskim postupcima. Rasprave su se odnosile i na pojedinačne problematične slučajeve, pri čemu je puno pozornosti na sastancima privukla zaštitna mjera EU-a za čelik. EU je odlučno branio tu mjeru od kritika Brazila, Kine, Indije, Japana, Koreje, Turske, Švicarske i Rusije. Većina tih zemalja ponovila je prethodne argumente da je mjere trebalo ukinuti, a ne produljiti. Nije postignut konsenzus o prijedlogu SAD-a da se neformalnu skupinu „Prijatelji ispitnih postupaka zaštitnih mjera” priključi tom odboru zbog protivljenja Indije.

U 2024., među ostalim na 13. Ministarskoj konferenciji WTO-a, nastavili su se pregovori u WTO-u o neriješenim pitanjima kako bi se postigao sveobuhvatan sporazum o subvencijama za ribarstvo. EU je proveo aktivnosti informiranja kako bi potaknuo druge članice WTO-a da prihvate Sporazum WTO-a o subvencijama za ribarstvo koji je sklopljen na 12. Ministarskoj konferenciji 2022. Sporazum će stupiti na snagu nakon što ga prihvate dvije trećine članica WTO-a.

Nadalje, EU i druge članice WTO-a nastavili su se baviti pitanjem subvencija u okviru inicijative WTO-a za reformu subvencija za fosilna goriva i strukturiranih rasprava o trgovini i okolišnoj održivosti.

Fokus trilateralne suradnje sa SAD-om i Japanom bio je na sektorskoj procjeni utjecaja politika i praksi koje narušavaju tržište, uključujući subvencije koje nisu dovoljno uređene pravilima WTO-a. Partneri su razmijenili konkretne primjere i informacije o mogućim rješenjima za utvrđene prakse.

7.Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)

Kako bi pomogla malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) da prevladaju svoje ograničene resurse u razumijevanju i primjeni instrumenata trgovinske zaštite, Europska komisija pruža sveobuhvatnu potporu i smjernice. Ta je potpora namijenjena MSP-ovima, neovisno o tome je li riječ o proizvođačima, izvoznicima ili uvoznicima iz EU-a.

Komisija je 2024. nastavila svoj program informiranja radi upoznavanja javnosti s tim instrumentima. Kako bi dosegnula što širu publiku, Komisija je tijekom 2024. na temelju postojećih mreža predstavila informacije o trgovinskoj zaštiti na četiri događanja u okviru platforme Access2Market i na jednom događanju organiziranom u Belgiji u okviru inicijative „Dani pristupa tržištu”. Osim toga, službe trgovinske zaštite predstavile su informacije na predavanju o upravljanju izvozom koje je u svibnju 2024. u Bruxellesu organizirala organizacija Trade Promotion Europe.

U 2024. MSP-ovi su i dalje sudjelovali u postupcima trgovinske zaštite. Neki novi ispitni postupci pokrenuti tijekom godine, uključujući antidampinške ispitne postupke o uvozu iz Kine proizvoda kao što su svijeće, šperploča od tvrdog drva, višeslojne drvene podne obloge, vijci bez glave i kukuruz šećerac, uključivali su MSP-ove kao proizvođače iz EU-a. Osim toga, Komisija je u siječnju 2024. uvela konačne antidampinške pristojbe na bulb plosnate čelike iz Kine i Turske, radi zaštite jedinih proizvođača iz EU-a, od kojih su oba MSP-ovi sa 130 do 160 zaposlenih, čime je poduprla ta mala poduzeća.

8.Informativne i komunikacijske aktivnosti / bilateralni kontakti

Komisija je potpuno posvećena poboljšanju transparentnosti i suradnje u području trgovinske zaštite te su u tom kontekstu službe trgovinske zaštite organizirale i sudjelovale u raznim aktivnostima razmjene informacija 2024.

U siječnju te godine održan je internetski sastanak Radne skupine EU-a i Koreje za suradnju u području instrumenata trgovinske zaštite na kojem su prisustvovali stručnjaci kako bi raspravljali o suradnji u području instrumenata trgovinske zaštite. Komisija je u lipnju 2024. provela i dijalog o instrumentima trgovinske zaštite s turskom službom za zaštitu trgovine, čime je omogućila uvjete za razmjenu informacija i ideja.

U listopadu 2024. Komisijina Glavna uprava za trgovinu (GU TRADE) organizirala je seminar za osposobljavanje dužnosnika iz trećih zemalja, na kojem su u prvom planu bili ispitni postupci trgovinske zaštite. Seminar, koji je imao dobar odaziv, privukao je sudionike iz pet zemalja: Madagaskara, Malezije, Turske, Filipina i Dominikanske Republike. Događanje je omogućilo razmjenu postupaka i praksi trgovinske zaštite među tijelima trećih zemalja, uz promicanje suradnje i razmjene znanja.

Komisija je sudjelovala i u međunarodnom internetskom seminaru o ispitnim postupcima u vezi s instrumentima trgovinske zaštite, koji je u studenom 2024. održalo japansko Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije. Internetski seminar, na kojem su sudjelovali i službenici Svjetske trgovinske organizacije (WTO), omogućio je razmjenu mišljenja i informacija o praksi u području ispitnih postupaka.

Osim tih događanja, Komisija je tijekom godine surađivala s raznim udruženjima dionika, uključujući Business Europe i AEGIS Europe, kako bi saznala stajališta zainteresiranih strana. Komisija je u rujnu 2024. u okviru dijaloga s civilnim društvom održala prezentaciju, u kojoj je iznijela najnovije informacije o kretanjima u području trgovinske zaštite.

II.    Antisubvencijski ispitni postupak o električnim vozilima na baterije iz Kine

Antisubvencijski ispitni postupak EU-a o električnim vozilima na baterije iz Kine, pokrenut u listopadu 2023., bio je medijski popraćen i složen predmet koji je privukao veliku pozornost u EU-u i izvan njega.

Komisija ga je pokrenula na vlastitu inicijativu jer je imala dostatne dokaze o subvencioniranom uvozu koji bi mogao nanijeti gospodarsku štetu proizvođačima električnih vozila na baterije iz EU-a. Predmet je najavila predsjednica von der Leyen u svojem govoru o stanju Europske unije 2023.

Ispitni postupak pokazao je da se cijeli kineski lanac vrijednosti električnih vozila na baterije uvelike subvencionira, pri čemu se subvencije dodjeljuju sektorima na početku proizvodnog lanca kao što su rudarstvo i proizvodnja baterija, ali i na kraju proizvodnog lanca u obliku poticaja potrošačima za kupnju električnih vozila na baterije. Komisija je identificirala niz subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, uključujući tradicionalne programe kao što su bespovratna sredstva i oslobođenja od poreza, kao i programe za pojedinačne slučajeve kao što su nacionalne subvencije (proizvođači električnih vozila na baterije dobivaju određeni iznos po prodanom električnom automobilu), opskrba baterijama i njihovim sastavnim dijelovima uz naknadu manju od primjerene te korištenje zelenih obveznica (svojstvene zelenoj industriji i električnim vozilima na baterije, pri čemu proizvođači mogu prikupljati sredstva po povlaštenim stopama jer se banke potiču na kupnju tih obveznica). Ispitnim postupkom utvrđeno je da ta subvencionirana električna vozila na baterije iz Kine predstavljaju prijetnju od nanošenja gospodarske štete konkurentnim proizvođačima električnih vozila iz EU-a. Prije uvođenja mjera Komisija je u okviru ispitivanja interesa Unije ocijenila interese raznih dionika, uključujući uvoznike, korisnike i potrošače. Privremene mjere uvedene su u srpnju 2024., a uvoz električnih vozila na baterije evidentira se od ožujka 2024.

U međuvremenu su EU i Kina započeli pregovore kako bi pronašli uzajamno prihvatljivo rješenje i istražili mogućnost preuzimanja obveza u vezi s cijenama. Međutim, unatoč političkoj predanosti pronalaženju rješenja, prije zakonskog roka za zaključenje ispitnog postupka dogovor nije postignut.

Stoga je Komisija uvela konačne pristojbe od 7,8 % do 35,3 %, s učinkom od 30. listopada 2024. Te su mjere uvedene kako bi se ponovno uspostavili jednaki uvjeti, a tržište EU-a ostalo otvoreno za uvoz iz Kine.

Rasprave o preuzimanju obveza u vezi s cijenama nastavljene su nakon završetka ispitnog postupka, ali dosad nije pronađeno obostrano prihvatljivo rješenje.

Tijekom ispitnog postupka Komisija je intenzivno komunicirala kako bi zajamčila transparentnost i izbjegla nesporazume s obzirom na složenost i veliku važnost postupka. Ispitni postupak i njegov ishod pokazuju da je EU predan provedbi svojih trgovinskih pravila i zaštiti svojih industrija od nepoštenih subvencija, ali i otvorenosti njegova tržišta za uvoz iz Kine.

Kina je u kolovozu 2024. zatražila savjetovanje za rješavanje sporova u okviru WTO-a o uvođenju privremenih mjera u predmetu, što je zamijenjeno zahtjevom iz studenog 2024. za savjetovanje u okviru WTO-a o uvođenju konačnih mjera. Povjerenstvo je osnovano 25. travnja 2025. (referentni broj DS630). Početkom 2025. više proizvođača električnih vozila (SAIC Motor Corporation, BYD Auto, Zhejiang Geely Automobile, BMW i Tesla (Shanghai)) i Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda pokrenuli su sudske postupke protiv antisubvencijskih mjera.

(1) Očekivana cijena industrije u uobičajenim okolnostima, tj. kad nema dampinškog ili subvencioniranog uvoza.

(2) Stopa pristojbe temelji se na dampinškoj marži, osim ako bi se nižom stopom uklonila šteta.