EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 22.10.2024.
COM(2024) 490 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Provedba europskog istraživačkog prostora (EIP)
Jačanje istraživanja i inovacija u Europi: dosadašnji i budući razvoj EIP-a
1.Uvod
Ambicija stvaranja europskog istraživačkog prostora (EIP) kao jedinstvenog tržišta za istraživanje, inovacije i tehnologiju u cijeloj Europskoj uniji osmišljena je 2000. u kontekstu Lisabonske strategije. Ugovorom iz Lisabona 2009. EIP je službeno postao jedan od ciljeva EU-a u skladu s člankom 179. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). EIP bi se uglavnom trebao postići: (i.) reformom nacionalnih istraživačkih politika, sustava i propisa, (ii.) većim ulaganjima u istraživanje i inovacije i (iii.) postavljanjem zajedničkih prioriteta na razini EU-a pri ulaganju u istraživanje i inovacije.
Zahvaljujući prekograničnoj suradnji, izgradnji kritične mase i poticanju tržišnog natjecanja na razini cijelog kontinenta jača se europska znanstvena i tehnološka baza, a to poboljšava kvalitetu i učinak znanosti i privlači znanstvenike ili inovatore u Europu. Kako je Mario Draghi istaknuo u izvješću o budućnosti europske konkurentnosti(), istraživanje i inovacije važni su za produktivnost, gospodarski razvoj i konkurentnost, otvaranje boljih radnih mjesta i sposobnost Europe da pronađe učinkovitija rješenja za zelenu i digitalnu tranziciju i slična pitanja. U političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju 2025. – 2029. također se naglašava koliko su istraživanja i inovacije važne za konkurentnost().
U potpuno učinkovitom europskom istraživačkom prostoru istraživači, znanje i podaci kretali bi se slobodno. Dva milijuna istraživača u Europi uživalo bi izvrsne radne uvjete bez obzira na mjesto rada i imalo bi pristup vrhunskim istraživačkim infrastrukturama, a inovatorima bi se pružilo poticajno okruženje u kojem bi mogli razvijati svoje inovacije.
U posljednja dva desetljeća ostvaren je znatan napredak, uključujući razvoj i pristup europskim istraživačkim infrastrukturama, izradu zajedničkih istraživačkih i vodećih europskih programa kojima se podupire istraživačka izvrsnost i privlače najperspektivniji globalni talenti u Europu, bolje uvjete za mobilnost istraživača, povećanje atraktivnosti istraživačkih karijera i otvoreniji pristup znanstvenim rezultatima.
Međutim, kako je navedeno u Draghijevom izvješću, europski sustav istraživanja i inovacija i dalje je rascjepkan i razlikuje se među državama članicama i regijama. Posljednjih godina najuspješnije regije EU-a bile su osam puta inovativnije od regija s najlošijim rezultatima(). To se posebno vidi u nejednakim okvirnim uvjetima za aktivnosti istraživanja i inovacija, pri čemu su javna i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj i dalje znatno ispod cilja od 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Regulatorna i poslovna okruženja za uvođenje inovacija i rast inovativnih poduzeća također se znatno razlikuju u cijeloj Europi.
U Komunikaciji Novi EIP za istraživanje i inovacije iz 2020.(
) Europska komisija predložila je nove mjere za razvoj EIP-a, prilagodbu globalnom sektoru istraživanja i inovacija koji se brzo mijenja i bolju potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji Europe. Pakt za istraživanje i inovacije() uveo je novi okvir politike, zajedno s političkim programom EIP-a, novom upravljačkom strukturom i sustavom praćenja.
Četiri godine poslije, povećane geopolitičke napetosti, tržišno natjecanje i nagli porast revolucionarnih tehnologija, kao što je umjetna inteligencija, zahtijevaju temeljitu ocjenu napretka EIP-a. U ovoj Komunikaciji iz 2024. analizira se napredak ostvaren od 2020. i utvrđuju uspjesi, nedostaci i područja na kojima treba dodatno raditi kako bi se postigli ciljevi EIP-a.
2.Prioriteti EIP-a: četiri godine poslije
U Komunikaciji Novi EIP za istraživanje i inovacije iz 2020. navedena su četiri strateška cilja, koje je Vijeće podržalo u Paktu za istraživanje i inovacije:
(I)davanje prednosti ulaganjima i reformama,
(II)poboljšanje pristupa izvrsnosti,
(III)prijenos rezultata istraživanja i inovacija u gospodarstvo i
(IV)produbljenje EIP-a.
Na temelju tih ciljeva, u planu za EIP detaljno se opisuje 20 specifičnih mjera za razdoblje 2020. – 2024.()
Za uspješno postizanje tih ciljeva i poboljšanje koordinacije među državama članicama te između njih i Europske komisije, uspostavljena je nova upravljačka struktura, koja se sastoji od tri komponente. Prva je komponenta Odbor za europski istraživački prostor i inovacije (ERAC), koji je ponovno potvrđen kao zajednički savjetodavni odbor za stratešku politiku na visokoj razini. Druga je komponenta Forum EIP-a, koji se sastoji od država članica, zemalja pridruženih programu Obzor Europa, dionika i Komisije. Forum EIP-a koordinira utvrđivanje prioriteta i izrađuje planove za zajedničke mjere u okviru postupka zajedničkog stvaranja (politički program EIP-a()). Također olakšava provedbu tih mjera zahvaljujući posebnim radnim skupinama, inicijativama i razmjenom najbolje prakse. Treća je komponenta nove upravljačke strukture novi sustav praćenja() koji je uspostavljen radi praćenja napretka i procjene učinka mjera EIP-a.
Kako bi se očuvala otvorenost međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija i istodobno promicali jednaki uvjeti i reciprocitet u skladu s temeljnim vrijednostima, Komunikacija je uvela geopolitičku dimenziju. Ta su načela ojačana u Komunikaciji Komisije o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama() iz 2021. i Preporuci Vijeća o jačanju sigurnosti istraživanja() iz 2024.
S druge strane, kako bi se povećalo povjerenje u znanost i pridonijelo postizanju većeg društvenog učinka prihvaćanjem novih ideja i inovacija, od 2020. u središtu „novog EIP-a” je i građanski angažman u istraživanju i inovacijama.
U odjeljcima u nastavku razmatraju se pitanja koja su obuhvaćena u četiri cilja, preispituje napredak ostvaren od 2020. i utvrđuju područja za daljnje djelovanje().
2.1.Davanje prednosti ulaganju i reformama
Cilj
Cilj je europskog istraživačkog prostora suradnjom postići potreban opseg i učinkovitost kako bi se djelotvorno odgovorilo na europske potrebe u istraživanju i inovacijama. U vrijeme kad se Europa mora usmjeriti na područja koja su važna za njezinu konkurentnost, održivost i dobrobit, treba izbjegavati kontraproduktivno dupliciranje posla, zamjenu i rascjepkanost ulaganja i inicijativa u području istraživanja i inovacija. S druge strane, prekogranična suradnja povećava učinkovitost jer se udruženim resursima postiže kritična masa.
Međutim, za uspjeh je potrebno da cijela Unija predano radi na utvrđivanju zajedničkih prioriteta, koordinaciji politike ili regulatornih mjera i udruživanju ulaganja. Ako se na nacionalnoj razini trajno ne daje prioritet ulaganju u istraživanje i inovacije i ne uspostavljaju propisi i politike potpore, EIP ne može biti potpuno učinkovit. Stoga svaka zemlja mora temeljito procijeniti svoje potrebe, posebno u pogledu organizacije svojih istraživačkih ili sveučilišnih (potpornih) sustava, radnih uvjeta za istraživače, upravljanja pravima intelektualnog vlasništva ili ukupnog poslovnog i operativnog okruženja za inovativna poduzeća i utvrditi gdje su potrebne strukturne reforme.
Pakt za istraživanje i inovacije iz 2021. poziva na ambiciozne, ali realistične ciljeve za promicanje potrebnih reformi na nacionalnoj i regionalnoj razini, a krajnji je cilj da se 3 % BDP-a Unije ulaže u istraživanje i razvoj, pri čemu bi dvije trećine tog udjela dolazile iz privatnog sektora. U travnju 2024. Europsko vijeće potvrdilo je da je taj cilj glavni pokretač dugoročne konkurentnosti Europe().
Napredak
Europska komisija od 2020. blisko surađuje s državama članicama kako bi ojačala i bolje uskladila nastojanja u području istraživanja i inovacija u cijelom EU-u. To je postignuto putem ciljane politike, financijske i tehničke potpore strukturnim reformama i „mekih” mjera kao što su razmjena iskustava i politički dijalozi().
Fondovi kohezijske politike i Mehanizam za oporavak i otpornost glavni su instrumenti za utvrđivanje potreba za ciljanim reformama i mjerama povezanima s okvirnim uvjetima za istraživanje i inovacije. U razdoblju 2021. – 2027. potpora kohezijske politike u iznosu od 36,5 milijardi EUR dodjeljuje se za ulaganja u istraživanje i inovacije te vještine povezane s inovacijama u okviru nacionalnih i regionalnih programa, od kojih se svaki temelji na lokaliziranim strategijama pametne specijalizacije(). U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost od 2021. mobilizirano je 55,6 milijardi EUR za istraživanje i inovacije u kombinaciji s važnim strukturnim reformama za funkcionalnije i uspješnije sustave istraživanja i inovacija država članica. Od tog ukupnog iznosa 35,5 % olakšava zelenu tranziciju, a 9,3 % usmjereno je na istraživanje i inovacije u području digitalnih tehnologija. Očekuje se i da će popratne strukturne reforme i dopunska ulaganja u Mehanizam za oporavak i otpornost znatno doprinijeti EIP-u jer će se bolje iskorištavati znanje, poticati bliskije veze između znanosti i poduzeća (npr. u Francuskoj i Grčkoj), podupirati snažniji istraživački i inovacijski ekosustavi zahvaljujući boljim uslugama za MSP-ove i start-up poduzeća (npr. u Litvi) ili povećati broj poduzeća koja ulažu u istraživanja i inovacije (npr. u Hrvatskoj). Ulaganja i reforme u području istraživanja i inovacija u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost već su doveli do konkretnih rezultata. Na primjer, Slovačka jača svoju znanstvenu izvrsnost konsolidacijom sveučilišta i reformom njihove uprave kako bi se bolje prilagodila gospodarskim i društvenim potrebama, a Španjolska je izmijenila svoj Zakon o znanosti, tehnologiji i inovacijama tako da kao cilj uvede potrošnju od 1,25 % BDP-a na javna ulaganja u istraživanje i razvoj do 2030. Horizontalna ulaganja čine znatan udio ukupnih ulaganja u istraživanja i inovacije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Ona uključuju niz međusektorskih mjera kao što su jačanje inovacijskih ekosustava (među ostalim putem inovacijskih klastera), nadogradnja istraživačkih infrastruktura, bespovratna sredstva za istraživače, potpora poslovnim inovacijama, među ostalim za start-up poduzeća i MSP-ove, olakšavanje javno-privatne suradnje u području istraživanja i inovacija te potpora postojećim ili novim regionalnim klasterima.
Kako bi se državama članicama pružila praktična stručna potpora, mobilizirani su Instrument za političku podršku programa Obzor() i Instrument za tehničku potporu(). Ta su dva instrumenta pomogla u oblikovanju i provedbi reformi istraživanja i inovacija u sljedećim područjima: (i.) veća javna potrošnja na glavne prioritete istraživanja i razvoja, (ii.) uspostava višegodišnjih financijskih okvira za dugoročno javno financiranje znanosti i (iii.) jačanje veza između znanosti i poslovanja. Nadalje, 2022. pokrenuti su „pojačani dijalozi” između zainteresiranih država članica i Europske komisije radi boljeg usklađivanja EU-ovih i nacionalnih politika u području istraživanja i inovacija te poboljšala koordinacija među različitim odjelima zaduženima za istraživanje i inovacije (pristup koji obuhvaća sve razine uprave). Komisija je već organizirala 14 dijaloga s 12 država članica.
|
Preostalo područje djelovanja
Unatoč tom napretku, moguće je dodatno raditi na jačanju europskih zajedničkih znanstvenih i tehnoloških kapaciteta: (i.) bolje koordinirati politiku zajedničkih prioriteta među zemljama EIP-a, (ii.) trajno davati prednost ulaganjima u istraživanja i inovacije na nacionalnoj razini, (iii.) donijeti propise i politike koji podupiru istraživanja i inovacije i (iv.) bolje pratiti djelotvornost mjera.
Kako je istaknuto u posljednjem proljetnom paketu europskog semestra(), nekoliko država članica tek treba provesti strukturne reforme radi poboljšanja uvjeta za znanost i inovacije. Kad je riječ o Mehanizmu za oporavak i otpornost, iako se provedba i isplate ubrzavaju, ima razlike u napretku država članica. Sve države članice moraju i dalje nastojati da se njihovi planovi za oporavak i otpornost u potpunosti provedu prije kraja 2026., kad Mehanizam istječe().
Intenzitet istraživanja i razvoja u EU-u 2022. iznosio je 2,3 %, što je znatno ispod ambicije od 3 %, ali i intenziteta u SAD-u (3,6 %), Japanu (3,4 %), Južnoj Koreji (5,2 %) ili Kini (2,6 %). Potpora i ulaganja u istraživanja i inovacije znatno se razlikuju među državama članicama u rasponu od 3,47 % do 0,46 % BDP-a(), pri čemu je samo pet zemalja ostvarilo cilj od 3 %. Uzroci tih razlika uglavnom su niska privatna ulaganja u istraživanje i razvoj u Europi i nedovoljna specijalizacija u visokotehnološkim sektorima („tzv. europska zamka srednje tehnologije”).
Potrebno je ukloniti regulatorne prepreke koje otežavaju poslovne inovacije te financiranje, širenje i uvođenje inovacija. Posebno ima prostora za jačanje sindiciranja europskih ulagača za revolucionarne inovacije, primjerice putem mreža pouzdanih ulagača, i europskih tržišta za inovacije putem javne nabave ili politika normizacije.
U mnogim državama članicama potrebne su i mjere za daljnje promicanje prijenosa znanja i tehnologije iz akademskih krugova u privatni sektor, među ostalim putem politike prava intelektualnog vlasništva. To može biti u obliku organizacijskih promjena ili donošenja posebnih programa poticaja, npr. kako bi se potaknula mobilnost među sektorima.
Osim privatnih ulaganja, javna ulaganja u istraživanje i razvoj i dalje su niska i nedovoljno koordinirana na razini EU-a jer je 90 % svih javnih sredstava za istraživanje i razvoj usmjereno na nacionalne prioritete, a europski okvirni program za istraživanje i inovacije (Obzor Europa) čini samo oko 10 % javne potrošnje za istraživanje i razvoj u EU-u. U mnogim državama članicama ulaganja kohezijske politike u istraživanja i inovacije čine znatan dio njihovih ukupnih ulaganja u ta područja. Tako u Litvi, Poljskoj i Latviji iznosi iznad 30 %; u Estoniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj iznad 20 %, u Portugalu, Cipru, Češkoj, Rumunjskoj, Malti i Sloveniji iznad 10 %.() Nije ostvaren napredak u postizanju cilja EIP-a da se najmanje 5 % nacionalnih javnih sredstava za istraživanje i razvoj usmjeri na zajedničke prekogranične istraživačke programe ili europska partnerstva. Moglo bi se raditi i na jačanju javnih istraživačkih sustava donošenjem stabilnih i predvidljivih financijskih programa, rješavanjem institucionalne rascjepkanosti i povećanjem privlačnosti karijera u istraživanju.
|
2.2.Poboljšanje pristupa izvrsnosti
Cilj
Uspješan europski istraživački prostor temelji se na čvrstoj znanstvenoj bazi na cijelom području koja može jamčiti njegovu dugoročnu sposobnost tržišnog natjecanja na globalnoj razini, ali i zadržati i privući talente. Svugdje u Europi ima izvrsnih istraživača svih dobnih skupina, koji rade u svim disciplinama i u svim sektorima, ali je njihov puni potencijal i dalje neiskorišten. Postoje znatne razlike u mogućnostima koje su dostupne istraživačima i inovatorima u cijelom EIP-u. Neke od tih razlika posljedica su administrativnih i regulatornih prepreka koje istraživačima u nekim regijama i zemljama otežavaju pristup financiranju istraživanja i inovacija, postojećih istraživačkih i tehnoloških infrastruktura, potpornih struktura ili mreža suradnje.
U svijetu sve složenije tehnologije otkrića i inovacije potiču se interakcijama među sektorima, disciplinama i geografskim područjima. Međutim, unatoč važnosti tih interakcija, suradnja industrije i akademske zajednice te prekogranična suradnja u području istraživanja i inovacija i dalje su nedovoljno razvijene u EU-u. Samo devet država članica nalazi se među 20 najnaprednijih država u svijetu u području suradnje industrije i sveučilišta(). Mreže suradnje u istraživanjima i inovacijama rijetko nadilaze nacionalne ili čak regionalne granice. Oko 70 % svih patenata u suvlasništvu rezultat je suradnje unutar iste regije, a samo 13 % uključuje organizacije koje se nalaze u dvije različite zemlje.
Cilj je EIP-a iskoristiti puni potencijal EU-a u području istraživanja i inovacija te poticati talente, čime bi se osiguralo da sve države članice mogu doprinijeti i imati koristi od znanstvenih spoznaja i tehnologija stvorenih u EU-u. Za to su potrebni: (i.) održiva ulaganja u kapacitete za istraživanje i inovacije u cijeloj Uniji, među ostalim iskorištavanjem dostupnih instrumenata kao što su program za širenje u okviru programa Obzor Europa, Mehanizam za oporavak i otpornost i fondovi kohezijske politike, (ii.) mobiliziranje europskih, nacionalnih i regionalnih mjera politike na različitim razinama i (iii.) razvoj stručnog znanja radi lakšeg pristupa i upravljanja istraživačkim projektima.
Napredak
Europska unija podupire izgradnju prekograničnih i međusektorskih mreža za suradnju u području istraživanja i inovacija u okviru svojih suradničkih projekata koji se financiraju iz programa Obzor Europa i koji čine gotovo tri četvrtine dodijeljenih proračunskih sredstava. Obzor Europa podupire i razvoj jačih kapaciteta za istraživanje i inovacije u određenim državama članicama() putem mjera širenja(). Uz ulaganja u iznosu većem od 1 milijarde EUR, zahvaljujući tim mjerama: (i.) podržano je osnivanje ili modernizacija centara izvrsnosti u suradnji s vodećim institucijama iz različitih zemalja (Teaming), (ii.) angažirani su izvrsni znanstvenici i njihovi timovi u instituciji za širenje (katedre EIP-a) i (iii.) ojačan je regionalni inovacijski ekosustav stvaranjem veza između akademske zajednice, poduzeća, vlada i civilnog društva (centri izvrsnosti). Takozvane zemlje širenja primile su 14 % proračuna Obzora Europa u usporedbi s 8 % u okviru prethodnog programa (podaci za 2024.), što pokazuje povećanje njihovih kapaciteta za pristup programu i uspješno natjecanje za financiranje. Nadalje, iz programa Obzor Europa podupire se osposobljavanje, razvoj karijera i vještina, mobilnost i umrežavanje istraživača u okviru aktivnosti COST i Marie Skłodowska-Curie. Kohezijska politika jedan je od glavnih izvora potpore inovacijama za izgradnju kapaciteta za istraživanje i inovacije te jačanje ekosustava, posebno u regijama koje su prema Pregledu regionalnih rezultata u području inovacija klasificirane kao umjereni i novi inovatori (uglavnom odgovaraju tranzicijskim i slabije razvijenim regijama prema kategorizaciji kohezijske politike). Uspostavom regionalnih inovacijskih dolina() 2024. u okviru programa Obzor Europa i Instrumenta za međuregionalna ulaganja u inovacije (I3) u okviru kohezijske politike nastoji se iskoristiti puni inovacijski potencijal u cijeloj Europi povezivanjem manjih i inovativnijih regija i korištenjem najsuvremenijih tehnologija za rješavanje socijalnih problema.
Planovi za pojedine zemlje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost doprinose i prekograničnim projektima i ishodima u više država. Kao primjer se mogu navesti ulaganja u litavski plan čiji je cilj jačanje genetskog istraživanja kako bi se olakšalo sudjelovanje u prekograničnom zdravstvenom projektu EU-a „1+ milijun genoma”. Slično tome, finski plan za oporavak i otpornost uključuje ulaganja radi promicanja istraživanja o proizvodnji i skladištenju čistog vodika i projekte povezane s europskim mrežama suradnje.
Kako bi se ojačale sinergije između različitih razina političkog djelovanja na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini radi lakšeg pristupa izvrsnosti iz cijele Europe, uspostavljen je forum za razmjenu primjera iz prakse i utvrđivanje zajedničkih političkih prioriteta ministarstava istraživanja i inovacija i upravljačkih tijela zaduženih za fondove/inicijative za regionalni razvoj. Osim toga, 2022. objavljene su praktične smjernice(
) za provedbu sinergija među glavnim instrumentima politike, posebno između programa Obzor Europa i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-om). To je dalo neke obećavajuće rezultate. Upravljačka tijela u okviru kohezijske politike u nekoliko država članica uspostavila su programe u kojima se projektima s jednim korisnikom koji su dobili pečat izvrsnosti u okviru programa Obzor Europa – projekti koji su ocijenjeni kao izvrsni, ali za koje se financijska sredstva ne mogu osigurati zbog proračunskih ograničenja – omogućuje pristup alternativnom financiranju putem potpore iz programa EFRR-a. Malta i Litva prve su počele 2024. prenositi sredstava iz EFRR-a u program Obzor Europa kako bi financirale prijedloge visoke kvalitete kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti. Države članice kao što je Italija također mobiliziraju sredstva iz EFRR-a kako bi poduprle sudjelovanje svojih subjekata u partnerstvima u okviru programa Obzor Europa.
Osim programa Obzor Europa, forum EIP-a koji okuplja predstavnike država članica i važne dionike omogućuje i utvrđivanje mjera za jačanje sposobnosti upravljanja istraživanjem.
|
Preostalo područje djelovanja
Unatoč napretku ostvarenom od 2020., i dalje postoje prepreke za potpuno iskorištavanje potencijala europskog istraživanja i inovacija, a najnovije izdanje Europske ljestvice uspjeha u inoviranju() ukazuje na velike razlike među zemljama. Ima prostora za daljnje jačanje i bolje povezivanje istraživačkih i inovacijskih ekosustava u svim europskim zemljama i regijama kako bi se svim europskim talentima omogućio bolji pristup izvrsnosti i kako bi Europa postala privlačno mjesto za istraživanja i inovacije.
Konkretno, ima prostora za (i.) bolje informiranje o dostupnoj potpori na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini putem učinkovitih struktura, (ii.) veću vidljivost raznolikosti dostupnih talenata u Europi, (iii.) veću otvorenost mreža suradnje u istraživanjima i inovacijama u pogledu disciplina, sektora i geografskih područja i (iv.) daljnje pojednostavnjenje administrativnih postupaka za pristup financijskoj ili tehničkoj potpori za nove sudionike ili za prekograničnu ili međusektorsku mobilnost.
|
2.3.Prijenos rezultata istraživanja i inovacija u gospodarstvo
Cilj
Kako bi se EIP-om poduprla konkurentnost, poboljšala kvaliteta života europskih građana i odgovorilo na društvene izazove kao što su zelena i digitalna tranzicija, ulaganja u istraživanje i inovacije trebala bi dati konkretne rezultate koje tržište primjenjuje i prihvaća. Prema podacima Europskog patentnog ureda, samo je trećina patentiranih izuma europskih sveučilišta ili istraživačkih i tehnoloških organizacija u komercijalnoj uporabi. Bolje iskorištavanje rezultata ulaganja u istraživanje i inovacije te njihov prijenos u proizvode i usluge od gospodarske i društvene vrijednosti važni su za poticanje budućeg europskog rasta.
Cilj je više uvoditi i prihvaćati europske inovacije na tržištima utjecanjem na sve aspekte inovacijskog sustava na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini: koordinacija politika, regulatorno okruženje, financiranje, upravljanje pravima intelektualnog vlasništva, normizacija, infrastruktura, ljudski kapital te javna i privatna potražnja za inovacijama. Mnogi od tih aspekata ovise o dovršetku jedinstvenog tržišta i unije tržišta kapitala(), u kojima se ostvaruje napredak.
Napredak
Komisija je 2022. donijela Komunikaciju o Novom europskom programu za inovacije(). Sadrži planove za vodeće inicijative zajedno s planom za pozicioniranje Europe kao predvodnika novog vala inovacija i start-up poduzeća u području duboke tehnologije. Izvješće o trenutačnom stanju provedbe 25 mjera iz programa objavljeno je u ožujku 2024().
Preporuka Vijeća o vodećim načelima za vrednovanje znanja() donesena je 2022. s ciljem uspostave jedinstvenog pristupa u svim državama članicama kako bi se rezultati istraživanja i inovacija u najvećoj mogućoj mjeri prenijeli u rješenja koja su korisna za društvo. Vodeća načela usmjerena su na oblikovatelje politika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i obuhvaćaju sve elemente sustava istraživanja i inovacija koji se mogu mobilizirati kako bi se poboljšalo uvođenje inovacija. Ti elementi uključuju strukture potpore, financijske programe, pristup osposobljavanju i razvoju vještina, upravljanje intelektualnom imovinom itd. Detaljne smjernice za stručnjake i dionike utvrđene su u kodeksima dobre prakse za upravljanje intelektualnom imovinom, normizaciju, zajedničko stvaranje industrije i akademske zajednice te građanski angažman(). Repozitorij dionicima pruža primjere iz provedbe ovih smjernica koji su se u praksi pokazali najboljima kako bi se ojačali okvirni uvjeti za gospodarsko iskorištavanje rezultata istraživanja i inovacija(
).
Kako bi se na razini koordinacije politika poduprla usklađivanje programa ulaganja u istraživanje i inovacije na europskoj i nacionalnoj razini radi razvoja i prihvaćanja inovativnih tehnologija za zelenu i digitalnu transformaciju industrija, Komisija je zajedno s državama članicama EIP-a, predstavnicima industrije i dionicima u području istraživanja i inovacija izradila zajedničke planove sa smjernicama za razvoj i prihvaćanje industrijskih tehnologija, od osnovnog istraživanja do uvođenja. U planovima se daje sveobuhvatan pregled najrelevantnijih tehnologija, postojećih programa i financijskih instrumenata za stavljanje tih tehnologija na tržište. Planovi se mogu koristiti kao temelj za odluke koje donose industrija, istraživačke organizacije ili javna tijela. Razvijeni su planovi EIP-a za tehnologije s niskom razinom emisije ugljika u energetski intenzivnim industrijama, kružne industrijske tehnologije i antropocentrične pristupe istraživanju i inovacijama u industrijskim tehnologijama. Rezultati planova industrijske tehnologije uzeti su obzir u relevantnim tranzicijskim putovima za europske industrijske ekosustave (kemikalije, građevinarstvo i tekstil). Te su planove slijedili projekti za demonstraciju tehnologija, primjerice u području čistih tehnologija, s ciljem poticanja daljnjih ulaganja kako bi se te tehnologije stavile na tržište(). Nadalje, Strateški plan za energetsku tehnologiju() omogućio je Komisiji i državama članicama da razviju zajedničke programe istraživanja i inovacija u područjima kao što je solarna energija. Provedbu() tih programa podupire partnerstvo za prelazak na čistu energiju,() koje omogućuje da 30 nacionalnih, regionalnih i međunarodnih agencija za financiranje usklade prioritete, udruže proračune i provedu zajedničke pozive.
Osim te potpore pojačanim politikama za uvođenje inovacija u državama članicama, u okviru programa Obzor Europa poduzete su i mjere za pružanje bolje potpore inovativnim poduzećima. Industrijska partnerstva u okviru programa Obzor Europa nastavila su podupirati važne sektore kao što su elektronika, promet, zdravstvo ili vodik povezivanjem industrije i akademske zajednice kako bi se ubrzala i koordinirala ulaganja i uvođenje(). Ta partnerstva nadopunjuju šire mjere za razvoj lanaca opskrbe putem industrijskih saveza(
) i potiču ulaganja putem važnih projekata od zajedničkog europskog interesa. Još je jedna važna inicijativa programa Obzor Europa Europsko vijeće za inovacije (EIC), koje svojim tranzicijskim programom pomaže da se izvrsna istraživanja u području duboke tehnologije sprovedu u djelo u obliku revolucionarne inovacije. EIC je također uspio „povećati” više od 3,50 EUR dodatnih ulaganja u start-up poduzeća i MSP-ove u području duboke tehnologije za svaki euro uložen u Fond EIC-a u okviru svojeg programa Akcelerator. EIC je, zahvaljujući razvoju Fonda EIC-a, postao najveći ulagač u duboku tehnologiju u Europi. Dosad je u okviru programa Obzor Europa doneseno 200 odluka o ulaganjima u ukupnom iznosu od više od 1,5 milijardi EUR. Zahvaljujući tim ulaganjima i zajedničkim ulaganjima s Fondom EIC-a, u cijeloj se Europi pojavljuje ekosustav ulagača u području duboke tehnologije. EIC sad ima velike portfelje u području važnih tehnologija za Europu, uključujući umjetnu inteligenciju, kvantnu tehnologiju i poluvodiče te biotehnologiju.
Komisija je u siječnju 2024. pokrenula paket za inovacije u području umjetne inteligencije kako bi potaknula start-up poduzeća i inovacije u području pouzdane umjetne inteligencije(). Takozvane tvornice umjetne inteligencije poboljšat će pristup europskim superračunalima EuroHPC-a(), objektima za pohranu podataka i talentima za umjetnu inteligenciju. Više od 150 europskih centara digitalne inovacije pomaže poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, MSP-ovima i javnim organizacijama u procesu digitalizacije i integraciji umjetne inteligencije u poslovne procese. Dosad su operativna četiri objekta za testiranje i eksperimentiranje kako bi se inovatorima omogućilo da testiraju i validiraju svoja rješenja umjetne inteligencije u proizvodnji, zdravstvu, pametnim gradovima i poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP)() podupire europsku industriju i ulaganja u važne tehnologije u Europi. U okviru STEP-a prikupljaju se sredstva u
11 programa EU-a
, koja su usmjerena u tri područja ulaganja: digitalne tehnologije i inovacije duboke tehnologije, čiste i resursno učinkovite tehnologije te biotehnologije. STEP podupire i projekte za poboljšanje vještina potrebnih za razvoj tih važnih tehnologija.
|
Preostalo područje djelovanja
Unatoč tim nastojanjima EIP se i dalje suočava s izazovima kad je riječ o prijenosu rezultata istraživanja i inovacija u društveni učinak i gospodarsku vrijednost te zadržavanju gospodarske vrijednosti unutar EU-a.
Kako je istaknuto u Draghijevom izvješću o budućnosti europske konkurentnosti (2024.), inovacijski kapacitet EU-a i dalje zaostaje za SAD-om, dok druga velika gospodarstva brzo hvataju korak. EU pokazuje slabosti tijekom cijelog ciklusa inovacija, kao i u svojim obrascima sektorske specijalizacije, pri čemu su aktivnosti koncentrirane u sektorima srednjeg do niskog intenziteta istraživanja i razvoja. Potrebne su daljnje mjere za poboljšanje okruženja u kojima bi inovativna poduzeća u Europi rasla te za povećanje uvođenja i korištenja revolucionarnih digitalnih i zelenih tehnologija u cijelom gospodarstvu. To se može olakšati: (i.) boljom koordinacijom i boljim usmjeravanjem potpore u cijeloj Europi, (ii.) poticanjem i smanjenjem rizika privatnih ulaganja, stvaranjem kritične mase kapitala za ulaganja i (iii.) učinkovitim mjerama za pretvorbu istraživačkih ideja iz laboratorija u održive komercijalne prijedloge.
Iako Europa sad stvara znatan broj start-up poduzeća, ona često ne uspijevaju prijeći u početnu fazu brzog rasta i od nje u sljedeću fazu rasta i širenja. Konkretno, i dalje postoji znatan manjak u dostupnosti poduzetničkog kapitala u Europi, što otežava europske inovacije i rast inovativnih poduzeća u Europi, a to je najizraženije u fazi rasta i širenja(). EU i dalje zaostaje za SAD-om i Kinom u podnesenim patentnim prijavama, visokotehnološkom izvozu i poduzećima „jednorozima” (čija je vrijednost veća od milijardu USD). U studenome 2023. broj poduzeća sa statusom jednoroga u SAD-u premašio je broj takvih poduzeća u EU-u osam, a u Kini tri puta().
Općenito, može se više raditi na gospodarskoj koristi europskih ulaganja u istraživanja i inovacije smanjenjem preostalih regulatornih, pravnih ili administrativnih prepreka koje Europu čine manje privlačnim za mnoge ulagače i inovatore. Te prepreke uključuju: (i.) razne nacionalne propise povezane sa start-up i scale-up poduzećima; (ii.) regulatorna okruženja koja ne pogoduju inovacijama, uključujući nedovoljnu upotrebu regulatornih izoliranih okruženja; (iii.) rascjepkane politike prava intelektualnog vlasništva i normizacije; (iv.) ograničeno korištenje javne nabave inovativnih rješenja među javnim naručiteljima; (v.) poteškoće u privlačenju i zadržavanju talenata i (vi.) znatne razlike u uspješnosti u području inovacija među regijama EU-a. Rješavanje tih aspekata nadilazi područje primjene EIP-a i povezano je s dovršetkom jedinstvenog tržišta i unije tržišta kapitala(), posebno kako bi se osigurao potpuno funkcionalan protok ulaganja za inovativna poduzeća u svim fazama od osnivanja do rasta.
|
2.4. Produbljenje EIP-a
Cilj
Prema najnovijim podacima Eurostata Europa ima više od dva milijuna istraživača, tj. otprilike četvrtinu ukupnog broja istraživača u svijetu, uključujući 670 000 doktoranada. To je povećanje od 45 % od 2012. i odgovara 1 % ukupne radne snage u EU-u. Slobodno kretanje istraživača, znanja i podataka važno je za stvaranje učinkovitijeg i uključivijeg europskog sustava istraživanja i inovacija bez preklapanja u radu, ali s potrebnom kritičnom masom. Za to su potrebni zajednički okvirni uvjeti na razini EU-a i veća usklađenost nacionalnih politika koje se primjenjuju na istraživanje, istraživače i istraživačke organizacije. Takvo produbljivanje jedinstvenog tržišta u području istraživanja i inovacija pozitivno bi utjecalo na: (i.) razvoj karijere istraživača i njihovu suradnju; (ii.) provođenje i evaluaciju istraživanja; (iii.) ukupnu kvalitetu i učinak istraživanja. Za to je potrebno djelovati u nekoliko aspekata:
·istraživači bi se trebali moći slobodno kretati kako bi mogli živjeti i raditi u cijeloj Europi, tražiti posao i imati slične radne uvjete koji se temelje na vrijednostima i načelima EU-a kao što su rodna ravnopravnost i sloboda istraživanja;
·istraživači i istraživačke organizacije trebali bi moći lako surađivati, imati pristup istraživačkoj infrastrukturi, natjecati se za financiranje te imati pristup, dijeliti i ponovno upotrebljavati rezultate istraživanja;
·istraživanja, istraživači i istraživačke organizacije trebalo bi ocjenjivati na isti djelotvoran i odgovoran način na temelju raznolikih rezultata, prakse i aktivnosti.
Napredak
Vijeće je 2023. donijelo Preporuku o europskom okviru za privlačenje i zadržavanje istraživačkih, inovacijskih i poduzetničkih talenata u Europi(),uključujući novu Europsku povelju za istraživače(
). Preporuka je temelj za zajedničko razumijevanje istraživačkih karijera među državama članicama i potreba za slobodnim i uravnoteženim kretanjem istraživača i inovatora u cijeloj Europi. Konkretno, u Preporuci se ističe da je potrebno ponuditi privlačne radne uvjete i pristup infrastrukturi svjetske klase te odati priznanje različitim doprinosima istraživača boljim postupkom vrednovanja, primjerice nagrađivanjem višestrukog profesionalnog angažmana. Aktivnost uzajamnog učenja, uz potporu Instrumenta za političku potporu u okviru programa Obzor Europa radi poticanja razmjene primjera dobre prakse među državama članicama(), pokazuje da je nekoliko država članica već započelo s provedbom reformi u skladu s Preporukom.
Komisija je podržala sklapanje Sporazuma i Koalicije za poboljšanje vrednovanja istraživanja (CoARA)() kao važne etape za reformu načina na koji se vrednuju istraživački projekti, istraživači i istraživačke institucije. Očekuje se da će ta reforma povećati kvalitetu i učinak istraživanja i da će istraživačke karijere učiniti privlačnijima tako što će dati snažne poticaje i nagrade za stvaranje uključivijeg, otvorenijeg i djelotvornijeg istraživačkog okruženja. Reforma će olakšati bolje prepoznavanje raznolikosti istraživačke prakse, aktivnosti i rezultata koji nadilaze tradicionalne parametre koji se temelje na pisanju članaka za znanstvene časopise.
Kako bi poduprla provedbu tog novog europskog okvira, Komisija je pokrenula platformu EIP-a za talente(
), novi jedinstveni informacijski portal za istraživače i istraživačke organizacije u Europi. Istodobno, kako bi se olakšala mobilnost i razvoj karijera, Komisija je ojačala EURAXESS(
), platformu za ponude i financiranje istraživačkih radnih mjesta, na kojoj se svake godine registrira više od 14 000 organizacija, 110 000 istraživača i u prosjeku više od 63 000 radnih mjesta. Kako bi poduprla vještine i međusektorsku mobilnost istraživača, Komisija je izradila i europski okvir kompetencija za istraživače(), koji je sve veći broj institucija i istraživača() uzeo kao referentni okvir. Usporedno s time, uz postojeću potporu iz programa Obzor Europa za do 65 000 istraživača (uključujući 25 000 doktoranada u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie za njihovo osposobljavanje, vještine i razvoj karijere, prekograničnu, interdisciplinarnu i sektorsku mobilnost), pokrenut je novi manji financijski program u okviru programa Obzor Europa za potporu međusektorskoj mobilnosti (talenti EIP-a). Privremena međusektorska mobilnost potiče se i u okviru Programa za inovacijske talente sljedeće generacije.
Zaštita europskih vrijednosti i načela u uspješnosti istraživanja i inovacija, kao što su otvorena znanost, istraživački integritet i etika, transparentnost, raznolikost i rodna ravnopravnost, kako je utvrđeno u Paktu za istraživanje i inovacije, čini Europu privlačnijim mjestom za istraživače i poduzeća iz cijelog svijeta. Komisija od 2020. i dalje ima vodeću ulogu u promicanju slobodnog protoka znanja i podataka u okviru svoje politike otvorene znanosti, s fokusom na podupiranju otvorenog pristupa publikacijama, upravljanju otvorenim i FAIR() podacima, angažmanu javnosti i razvoju vještina i osposobljavanja za otvorenu znanost. U 2024. ukupno je 21 država članica uspostavila nacionalnu politiku za otvoreni pristup znanstvenim publikacijama, za razliku od 2020. kad ih je bilo 14, a 13 država članica ima politiku upravljanja istraživačkim podacima, što je dvostruko više nego 2020.
Europski oblak za otvorenu znanost važna je inicijativa čiji je cilj poduprijeti prekograničnu i interdisciplinarnu suradnju. Nudi neometan pristup kvalitetnim podacima i digitalnim uslugama na temelju mreže repozitorija podataka i usluga istraživačke infrastrukture. Pruža i okruženje u kojem istraživači i inovatori mogu objavljivati, pronaći i ponovno upotrebljavati podatke i alate kolega. Europski oblak za otvorenu znanost EU čvor, koji pruža cijeli spektar znanstvenih alata za istraživače u cijeloj Europi, počeo je s radom 2024. kao prvi čvor oblaka i pomoći će u zadovoljenju važne potrebe za poboljšanom razmjenom podataka. Podupirat će ga izdavačka usluga Open Research Europe(
) koju je Komisija pokrenula 2021. kao neobveznu i besplatnu uslugu koja korisnicima programa EU-a omogućuje da ispune svoju obvezu pružanja otvorenog internetskog pristupa svojim stručno recenziranim istraživanjima. Kako bi se poduprla odgovorna upotreba umjetne inteligencije u znanosti u skladu s vrijednostima i načelima EU-a, Forum EIP-a osmislio je i 2024. objavio smjernice(
) za istraživače, istraživačke organizacije i ulagače.
Kako bi se ojačala rodna ravnopravnost i uključivost u politici istraživanja i inovacija, predstavljen je razvoj plana za rodnu ravnopravnost kao kriterij prihvatljivosti za sva javna tijela, visoka učilišta i istraživačke organizacije koji se prijavljuju na natječaje programa Obzor Europa. Još je jedan kriterij prihvatljivosti programa Obzor Europa zahtjev da se u istraživanjima i inovacijama uzme u obzir rodna dimenzija. Osim toga, zahvaljujući programu politike EIP-a, Komisija je pripremila osnovni scenarij EU-a za strategiju kodeksa ponašanja s nultom tolerancijom rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje. Kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti, prema podacima iz 2023. postoji napredak u području istraživanja i inovacija(
). Rodna ravnoteža gotovo je postignuta na razini doktora u Europi (trenutačno nešto više muškaraca nego žena ima doktorat). Zabilježen je i blagi porast udjela žena na višim akademskim položajima koje doprinose znanstvenim publikacijama. Međutim, i dalje postoje znatne rodne razlike u istraživanju i inovacijama, posebno u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM)().
Komisija kontinuirano ulaže u istraživačke i obrazovne projekte iz etike i istraživačkog integriteta kako bi pomogla u jačanju relevantnih okvira. Kako bi se istraživačkoj zajednici pružila potpora u promicanju istraživačkog integriteta i izvrsnosti, uvedeni su razni alati i obrazovni materijali. Osim toga, Komisija olakšava rad europskih i globalnih mreža na etici, istraživačkom integritetu i kvaliteti istraživanja.
S porastom globalnih napetosti i sve većom strateškom važnošću istraživanja i inovacija, potrebno je osigurati sigurnost europskih istraživanja. Stoga EU mora pronaći ravnotežu između otvorenost i suradnju te zaštite ključnog znanja i tehnologije. U skladu s Preporukom Vijeća o jačanju sigurnosti istraživanja() EIP će koordiniranim pristupom ojačati potporu istraživačima i institucijama, među ostalim osnivanjem europskog stručnog centra za sigurnost istraživanja. Bit će to centar za razmjenu znanja, procjenu rizika i izgradnju kapaciteta koji će osiguravati da otvoreno, suradničko i sigurno europsko istraživanje.
Nakon poziva Europskog parlamenta, koji je donio rezoluciju „Promicanje slobode znanstvenog istraživanja u EU-u”(), Komisija se obvezala i na pripremu moguće pravne inicijative o slobodi znanstvenog istraživanja u EU-u().
Kako bi EIP bio potpuno učinkovit i podupirao izvrsna istraživanja i inovacije, potrebna mu je i vrhunska istraživačka i tehnološka infrastruktura koja bi bila dostupna europskim istraživačima i inovatorima. Većina pojedinačnih država članica nema potrebne financijske ili organizacijske resurse za izgradnju, upravljanje i nadogradnju takve infrastrukture, bilo da je riječ o infrastrukturi jedinstvene lokacije raspoređenoj na različitim lokacijama u Europi ili virtualnoj lokaciji. Kako bi na najbolji način podržala daljnju integraciju i jačanje vrhunske europske istraživačke infrastrukture, Komisija redovito provodi procjenu potreba i učinkovitosti postojećih struktura. Plan Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI) ažurira se na temelju takve analize, pri čemu se prednost daje objektima i uslugama koji jačaju europsku znanstvenu i tehnološku konkurentnost. Panoramska analiza koju je ESFRI objavio 2024.() pruža sveobuhvatnu sliku dinamičnog ekosustava istraživačke infrastrukture u Europi, od paneuropskih ciljeva ESFRI-ja i ERIC-a(
) do članova EIRO foruma(
) i nacionalne istraživačke infrastrukture. Samo plan ESFRI-ja obuhvaća ukupno više od 25 milijardi EUR ulaganja i više od 2 milijarde EUR operativnih troškova svake godine, pri čemu se većina sredstava mobilizira na nacionalnoj razini. Obzor Europa u svojem programu rada dodjeljuje 2,4 milijarde EUR istraživačkim infrastrukturama, uz doprinose iz fonda kohezijske politike i Mehanizma za oporavak i otpornost. Obzor Europa podupire i transnacionalni pristup europskoj istraživačkoj infrastrukturi za više od 6000 istraživača svake godine. Europska komisija putem Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) omogućuje i pristup svojim jedinstvenim istraživačkim infrastrukturama() te osposobljavanja i izgradnju kapaciteta(). Posljednjih je godina 17 istraživačkih infrastruktura JRC-a otvorilo pristup za više od 560 korisnika iz više od 130 institucija u 33 zemlje.
Istodobno, tehnološka infrastruktura ima važnu ulogu i u podupiranju inovacijskog kapaciteta i konkurentnosti industrijskog sektora u obliku pilot-linija, objekata za ispitivanje, čistih prostorija, demonstracijskih lokacija i živih laboratorija. Mogu biti specifični za pojedinačne sektore ili usmjereni na tehnologiju, a obično su smješteni i njima upravljaju organizacije za istraživanje i tehnologiju te tehnička sveučilišta. U skladu s programom politike EIP-a razvijena je sveobuhvatna analiza politike i financiranja tehnološke infrastrukture u kojoj su utvrđene glavne slabosti i nedostaci. Europski pristup tehnološkoj infrastrukturi testiran je i u dva posebna područja: (i.) uspostavi otvorenih inovacijskih testnih platformi za razvoj naprednih materijala i (ii.) uspostavi plana za ulaganja u relevantnu infrastrukturu za europski zrakoplovni sektor. U tijeku je i međusektorska suradnja na sveobuhvatnoj europskoj strategiji za poboljšanje kvalitete, dostupnosti i pristupačnosti tehnološke infrastrukture, posebno za MSP-ove i start-up poduzeća.
S obzirom na to da sveučilišta imaju jedinstven položaj na sjecištu obrazovanja, istraživanja i inovacija i da služe društvu i gospodarstvu, imaju važnu ulogu u potpori EIP-u. Kako bi olakšala prilagodbu sveučilišta promjenjivim potrebama i uvjetima, Komisija je 2021. donijela Komunikaciju o europskoj strategiji za sveučilišta(). Podskupina Foruma EIP-a izradila je preporuke za podupiranje izvrsnosti u istraživanju i inovacijama u sveučilišnom sektoru te za potrebne institucijske promjene.
Kako bi pratila razvoj politika i njihov učinak na karijere u području istraživanja i inovacija, među ostalim na osposobljavanje i međusektorsku mobilnost, Komisija je 2024. u partnerstvu s OECD-om pokrenula novi Opservatorij za karijere u području istraživanja i inovacija(). On će pomoći u utvrđivanju područja u kojima je potrebno daljnje djelovanje.
|
Preostalo područje djelovanja
Općenito, protok znanja unutar EU-a poboljšao se zbog kombiniranog učinka starih i novih inicijativa. Međutim, unatoč postignutom napretku i dalje postoji nekoliko važnih izazova.
I dalje su prisutne administrativne i pravne prepreke kao što su nejednakosti u mogućnostima za razvoj karijere i nedostatak jednakih uvjeta u sektorima i zemljama. Zbog toga su istraživačke karijere manje privlačne, a otežana je i mobilnost talenata u području istraživanja i inovacija među državama članicama te između poduzeća i akademske zajednice. I dalje ima prostora da se više radi na razvoju uključivih planova i politika za rodnu ravnopravnost, odnosno za suzbijanje intersekcijske nejednakosti i diskriminacije na temelju roda, rodne orijentacije, etničke pripadnosti, dobi, seksualne orijentacije i drugih aspekata. Nadalje, zabrinjava stalan i sve veći nedostatak kvalificirane radne snage u određenim područjima, kao što su čista energija i umjetna inteligencija, što je potrebno riješiti kako bi Europa ostala konkurentna u području tehnologija u nastajanju i iskoristila puni potencijal zelene i digitalne transformacije.
Kako bi se osiguralo da Europa i dalje bude predvodnik u rješavanju etičkih pitanja koji proizlaze iz novih tehnologija te da se u istraživanju štite vrijednosti i temeljna prava EU-a, EIP bi trebao osigurati da istraživači, istraživački i inovacijski procesi te sustav istraživanja i inovacija, neovisno o njihovu izvoru financiranja, poštuju najviše standarde etike i integriteta. To podrazumijeva da poštovanje vrijednosti EU-a ne ovisi o kontekstu kako bi se u cijelom EIP-u osigurao pristup integriranim etičkim načelima.
Unatoč napretku u prihvaćanju i primjeni otvorene znanosti, Europi i dalje nedostaje potrebna udružena i interoperabilna digitalna infrastruktura za razmjenu istraživačkih podataka i usluga među zemljama i znanstvenim disciplinama. Osim toga, nedostaje prikladnih propisa o autorskim pravima, podacima i digitalnim tehnologijama kako bi se širilo znanje i podaci koji su trenutačno pristupačni samo uz plaćanje ili se zbog pravnih prepreka nedovoljno iskorištavaju. EU je nedavno donio Europski akt o upravljanju podacima i Europski akt o podacima, što je znatan napredak u poticanju razmjene podataka. ()
Proračunska ograničenja sve više sprečavaju tijela za financiranje i zemlje u dodjeli odgovarajućih troškova za izgradnju, rad i nadogradnju istraživačkih infrastruktura. Usklađivanje i koordinacija financijskih sredstava EU-a te nacionalnih i regionalnih financijskih sredstava potrebni su za: (i.) smanjenje rizika od fragmentacije sredstava i (ii.) rješavanje novih pitanja povezanih s transnacionalnim pristupom, novim zajednicama korisnika, digitalizacijom, sigurnosti istraživanja, tržišnim natjecanjem i regulatornim preprekama. Sustav tehnološke infrastrukture i dalje je rascjepkan, s visokom koncentracijom postrojenja u industrijski najrazvijenijim zemljama i regijama EU-a, dok samo nekoliko zemalja ima namjenske nacionalne politike koje se bave tehnološkom infrastrukturom i poduzećima olakšavaju njezinu upotrebu.
|
2.5. Zaključak
Vizija „novog europskog istraživačkog prostora” iznesena u Komunikaciji iz 2020. odgovor je na hitna pitanja s kojima se EU suočava, posebno na potrebu za otpornošću i oporavkom nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19, u kombinaciji s važnom ulogom istraživanja i inovacija u podupiranju zelene i digitalne tranzicije. Temeljna ideja i dalje je relevantna, a to je stvaranje okruženja za istraživanje i inovacije koje: (i.) maksimalno povećava ekonomiju razmjera i suradnju unutar i izvan EU-a; (ii.) potiče punu raznolikost europskih talenata, (iii.) europskim istraživačima osigurava najbolje moguće radne uvjete i (iv.) osigurava da odlični rezultati europskih istraživača koriste i gospodarstvu i društvu.
EU je uspostavio nove upravljačke strukture i politički program s konkretnim mjerama, uskladio politike, regulatorne okvire i programe financiranja, a sve to je dalo novi zamah dovršetku EIP-a. Znatan napredak postignut je suradnjom s državama članicama, posebno u rješavanju problema rascjepkanosti sustava istraživanja i inovacija. Inicijative su bile usmjerene na karijere, infrastrukturu, otvorenu znanost, izgradnju povjerenja građanskim angažmanom i mobiliziranjem resursa za tematsku suradnju. Zajednički postupak utvrđivanja prioriteta, koji su osmislile države članice u suradnji s dionicima i Komisijom, potaknuo je osjećaj odgovornosti i veću predanost provedbi.
Unatoč tom napretku EU se i dalje ne može osloniti na potpuno učinkovit EIP koji može privući i zadržati talente te razvijati njihova znanja i vještine u optimalnim uvjetima. Kako je istaknuto u Draghijevom izvješću, europska istraživanja su vrlo kvalitetna, ali i dalje ima brojnih prepreka. Te prepreke uključuju: (i.) nedovoljno davanje prioriteta istraživanju i inovacijama u javnim proračunima (samo pet zemalja ispunjava cilj od 3 % BDP-a za javna i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj), (ii.) nedovoljnu koordinaciju politika istraživanja i inovacija među zemljama EIP-a, (iii.) stalnu rascjepkanost sustava i propisa u području istraživanja i inovacija, (iv.) razlike u uspješnosti i (v.) administrativno opterećenje. Ti čimbenici i dalje ometaju konkurentnost Europe. Osim toga, iako je osnivanje Europskog vijeća za inovacije u okviru programa Obzor Europa bilo važan korak prema podupiranju inovatora u području duboke tehnologije, i dalje postoje prepreke koje otežavaju uvođenje i iskorištavanje rezultata istraživanja i inovacija te širenje inovativnih poduzeća u Europi. Dovršenje jedinstvenog tržišta i unije tržišta kapitala važno je za uklanjanje razlika u inovativnosti između EU-a i drugih velikih gospodarstava.
Zbog postojanosti tih problema, slabosti i nejednakosti između država članica i unutar njih onemogućuju EU-u da iskoristi svoj puni znanstveni potencijal za dobrobit gospodarstva i društva. U izvješću Enrica Letta o jedinstvenom tržištu() naglašena je važna uloga EIP-a, kako je utvrđeno u Ugovoru, u razvoju „pete slobode za poboljšanje istraživanja, inovacija i obrazovanja na jedinstvenom tržištu” i jačanju inovacijskog kapaciteta Europe. Za izgradnju snažnijeg EU-a utemeljenog na znanstvenoj izvrsnosti i tehnološkom vodstvu vrlo je važna kontinuirana politička predanost i suradnja. To bi EU-u omogućilo da ostvari vodeću ulogu u globalnim inovacijama i osigura budućnost u kojoj njegovi talenti napreduju i donose trajne koristi za sve.
PRILOG 1.: PROVEDBA KOMUNIKACIJSKOG PLANA ZA EIP ZA 2020. U OKVIRU PROGRAMA POLITIKE EIP-A ZA RAZDOBLJE 2022. – 2024.
|
Strateški cilj
|
Akcijski plan (Komunikacija o EIP-u 2020.)
|
Mjere političkog programa EIP-a
|
|
Davanje prednosti ulaganju i reformama
|
(1)Ponovno potvrditi cilj ulaganja EU-a u istraživanje i razvoj od 3 % BDP-a te predložiti novi cilj javnih izdvajanja EU-a od 1,25 % BDP-a koji države članice trebaju ostvariti do 2030.
|
Pakt za istraživanje i inovacije ponovno potvrđuje važnost davanja prednosti ulaganjima i reformama (treće poglavlje): Države članice trebale bi doprinijeti cilju na razini Unije da se 3 % BDP-a Unije uloži u istraživanje i razvoj tako što će na dobrovoljnoj osnovi odrediti nacionalni cilj za svoje ukupne rashode za istraživanje i razvoj.
Mjera 20: Potpora ulaganjima i reformama u području istraživanja i inovacija. Iako u kontekstu provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost nisu poduzete posebne mjere EIP-a za potporu većim ulaganjima i reformama u području istraživanja i inovacija, nekoliko država članica iskoristilo je ta sredstva kako bi potaknulo svoja ulaganja u istraživanje i inovacije te, u nekim slučajevima, započelo s provedbom važnih reformi za konsolidaciju rascjepkanog sustava istraživanja i inovacija, poboljšanje povezanosti znanosti i poslovanja ili poticanje inovacija. Jačanje tih nastojanja, posebno na kraju razdoblja Mehanizma za oporavak i otpornost sredinom 2026., bit će važno za izgradnju snažnijeg EIP-a.
|
|
|
(2)Pokrenuti Forum EIP-a za tranziciju kako bi se države članice poduprlo u koordinaciji i određivanju nacionalnog financiranja i reformi u području istraživanja i inovacija kao prioriteta.
|
Forum EIP-a za tranziciju uspostavljen je početkom 2022., a kasnije ga je zamijenio Forum EIP-a, koji je odgovoran za provedbu političkog programa EIP-a. Sastoji se od država članica, pridruženih zemalja i dionika.
|
|
Poboljšanje pristupa izvrsnosti
|
(3)Poduprijeti države članice čija su ulaganja u istraživanje i razvoj kao dio BDP-a niža od prosjeka EU-a kako bi povećale svoja ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj za 50 % u sljedećih pet godina.
|
Planirano u okviru mjere 20 Političkog programa EIP-a; međutim, države članice nisu se obvezale na ostvarivanje tog cilja.
|
|
|
(4)Uspostaviti namjenske radne postupke za pristup izvrsnosti u okviru Foruma EIP-a za tranziciju i poduprijeti države članice koje ostvaruju slabije rezultate u području istraživanja i inovacija kako bi povećale broj često citiranih publikacija za jednu trećinu u sljedećih 5 godina.
|
Mjera 16: Poboljšanje pristupa izvrsnosti u cijelom EU-u
–Podskupina Foruma EIP-a za pristup izvrsnosti – mreža za istraživanje i inovacije i koheziju (RIMA) osnovana je u lipnju 2023.
–RIMA okuplja političke aktere i upravljačka tijela u području istraživanja i inovacija kako bi procijenila inovacijski jaz, povećala izvrsnost i iskoristila postojeće instrumente za širenje.
|
|
Prijenos rezultata istraživanja i inovacija u gospodarstvo
|
(5)Razvoj zajedničkih planova za industrijsku tehnologiju
|
Mjera 10: Važan doprinos misija i partnerstava EU-a u području istraživanja i inovacija EIP-u
–Kao potpora misijama pokrenut je projekt transnacionalne suradnje u pristupu misijama (TRAMI).
–Europska mreža misija okupila je važne aktere iz privatnog sektora, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i vlada.
–Europska partnerstva (EP) imala su središnju ulogu u ostvarivanju EIP-a, na primjer kroz partnerstvo za održivo plavo gospodarstvo (SBEP). Centar znanja za partnerstva (PKH) osnovan je kako bi se Komisiji i državama članicama pružila potpora u provedbi i koordinaciji europskih partnerstva.
Mjera 11: EIP za zelenu tranziciju
–Pokrenut je pilot-projekt EIP-a za zeleni vodik, zajedno s radnom skupinom za vodik, čiji je cilj provedba odgovarajućeg strateškog programa za istraživanja i inovacije (SRIA).
–Plan SET revidiran je i usklađen s trenutačnim politikama EU-a te je dopunjen konferencijom i komunikacijom o planu SET.
–Podmjera 11.3 EIP-a o budućnosti rada uspostavljena je kao temelj za politike i usmjeravanje financiranja istraživanja i inovacija za budućnost rada putem strateškog programa za istraživanja i inovacije (SRIA). SRIA je ishod radionica i savjetovanja te pruža pregled trenutačnog stanja istraživanja i inovacija o budućnosti rada, ističući postojeća nastojanja i utvrđujući područja za daljnja istraživanja.
–
Mjera 12: Ubrzati zelenu/digitalnu tranziciju glavnih europskih industrijskih ekosustava
–Pripremljena su tri plana za industrijsku tehnologiju EIP-a (za tehnologije s niskom razinom emisija ugljika u energetski intenzivnim industrijama, za kružne tehnologije i za antropocentričnu tehnologiju za industriju 5.0).
–Razvijena je paradigma industrije 5.0 (antropocentričnost, održivost i otpornost) u čijem su središtu vještine, organizacijski kapacitet i operativni modeli kojima se podupire usporedna tranzicija u europskoj industriji.
–Izvješće Komisije „Proširenje inovativnih tehnologija za klimatsku neutralnost” prikazuje demonstracijske projekte u 184 projekta za razvoj tehnologija za klimatsku neutralnost u energetski intenzivnim industrijama koje financira EU.
–Dvije vježbe uzajamnog učenja: pristup istraživanju i inovacijama na svim razinama uprave (tema „zelena tranzicija”) i o dekarbonizaciji industrije.
–Izvješće sa sveobuhvatnom analizom politike i financiranja tehnoloških infrastruktura utvrdilo je glavne slabosti i nedostatke.
–Objavljen je plan za ažuriranje/izgradnju istraživačkih i tehnoloških zrakoplovnih infrastruktura na razini EU-a kako bi se poduprla čista tranzicija zrakoplovne industrije EU-a.
|
|
|
(6)Razviti i testirati okvir za umrežavanje kao potporu europskim istraživačkim i inovacijskim ekosustavima nadovezujući se na postojeće kapacitete kako bi se ojačala izvrsnost i na najveću moguću mjeru povećala vrijednost stvaranja, protoka i upotrebe znanja.
|
Mjera 15: Izgradnja istraživačkih i inovacijskih ekosustava kako bi se poboljšala izvrsnost i konkurentnost
–U okviru komponente širenja Obzora Europa uspostavljeno je 25 centara izvrsnosti koji će ojačati regionalnu inovacijsku izvrsnost putem inovacijskih ekosustava u zemljama koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija i šire udruživanjem i stvaranjem čvrstih veza između akademske zajednice, poduzeća, lokalnih vlasti i civilnog društva.
–Inicijativa „regionalne inovacijske doline” ima za cilj smanjiti rascjepkanost istraživačkih i inovacijskih ekosustava. Odabrano je 148 regija koje će dobiti oznaku regionalne inovacijske doline i koje su se obvezale: (i.) jačati svoj istraživački i inovacijski ekosustav, (ii.) poboljšati koordinaciju i usmjerenost svojih politika i ulaganja u istraživanja i inovacije u odnosu na glavne prioritete EU-a i (iii.) surađivati u području istraživanja i inovacija i to na način da sudjeluju više i manje napredne regije s komplementarnim pametnim specijalizacijama.
–Pilot-projekt pokrenut je 2022. kako bi se ispitao koncept centara EIP-a kao prilike za stvaranje okvira za višerazinsko upravljanje i pristup s više dionika, čija se uloga u svladavanju društvenih izazova sve više prepoznaje.
–Osiguravši otvoren pristup svojem programu za istraživačke infrastrukture, Zajednički istraživački centar olakšao je pristup istraživačima iz institucija s popisa zemalja za širenje sudjelovanja i izvrsnosti. Prvo, odrekao se iznosa troškova pristupa i drugo, sudjeluje u putnim troškovima i troškovima boravka za provođenje eksperimentalnih istraživanja, osposobljavanje i izgradnju kapaciteta u istraživačkim infrastrukturama Zajedničkog istraživačkog centra.
|
|
|
(7)Ažurirati i razviti vodeća načela za vrednovanje znanja i kodeks prakse za pametnu upotrebu intelektualnog vlasništva.
|
Mjera 7: Unaprijediti smjernice EU-a za bolje vrednovanje znanja
–Preporuka Vijeća o vodećim načelima za vrednovanje znanja za jedinstveni pristup političkim načelima i mjerama za nacionalne, regionalne i lokalne oblikovatelje politika kako bi se optimizirao prijenos rezultata istraživanja i inovacija u učinkovita rješenja za društvo.
–Kodeks postupanja za upravljanje intelektualnom imovinom i normizaciju pruža smjernice dionicima u području istraživanja i inovacija o upravljanju intelektualnom imovinom i normizaciji.
–Informativne kampanje kojima se podupire provedba vodećih načela i kodeksa postupanja započele su u proljeće 2023.
–Organizirana je i vježba uzajamnog učenja za vrednovanje znanja u kojoj je sudjelovalo 16 država članica i dvije pridružene zemlje.
|
|
Produbljenje EIP-a
|
(8)Novi paket instrumenata za potporu razvoja karijera istraživača
|
Mjera 4: Promicati privlačne istraživačke karijere, cirkulacija talenata i mobilnost
–Donošenje Preporuke Vijeća od 18. prosinca 2023. o europskom okviru za privlačenje i zadržavanje istraživačkih, inovacijskih i poduzetničkih talenata u Europi, s novom Europskom poveljom za istraživače.
–Pokretanje internetskih stranica ResearchComp (Europski okvir kompetencija za istraživače) 13. lipnja 2023.
–Pokretanje platforme EIP-a za talente i izmijenjenog europskog portala EURAXESS – Istraživači u pokretu za potporu istraživačima i inovatorima tijekom cijele karijere 10. lipnja 2024.
–Dvije vježbe uzajamnog učenja u okviru instrumenta za političku potporu u okviru programa Obzor Europa (vrednovanje znanja i međusektorska mobilnost; provedba Preporuke Vijeća).
–Pokretanje pilot-poziva na temu ekosustava talenata za istraživače na početku karijere u okviru programa Obzor Europa WIDERA.
–Pokretanje Opservatorija za karijere u području istraživanja i inovacija, koji će se provoditi u suradnji s OECD-om.
–RESAVER se podupire radi šireg prihvaćanja, proširenja na više zemalja i stalnog poboljšanja njegove ponude u zemljama u kojima je već u funkciji.
–Izmijenjeni i ažurirani portal nagrade za izvrsnost ljudskih potencijala u istraživanju sad je prava inicijativa u okviru platforme EIP-a za talente.
Mjera 17: Jačanje strateških kapaciteta javnih istraživačkih institucija
–Izrađene su preporuke za ciljane mjere na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se povećalo priznavanje profesije te raspon i dostupnost aktivnosti osposobljavanja voditelja istraživanja.
–U okviru programa Obzor Europa financiraju se važni projekti u području upravljanja istraživanjima s ciljem razvoja namjenskog okvira kompetencija.
|
|
|
(9)U okviru programa Obzor Europa pokrenuti platformu za objavljivanje stručno recenziranih radova s otvorenim pristupom, analizirati prava autora kako bi se omogućila razmjena javno financiranih stručno recenziranih članaka bez ograničenja, osigurati europski oblak za otvorenu znanost koji nudi pretražive, pristupačne, interoperabilne i ponovno upotrebljive istraživačke podatke i usluge (mreža FAIR) te poticati praksu otvorene znanosti poboljšanjem sustava za procjenu istraživanja.
|
Taj je cilj obuhvaćen trima mjerama u okviru političkog programa EIP-a.
Mjera 1: Omogućivanje otvorene znanosti, među ostalim putem europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC)
–Izgradnja EOSC-a u okviru suprogramiranog europskog partnerstva.
–Nove nacionalne strategije za politiku otvorene znanosti radi uključivanja prakse otvorene znanosti i načela FAIR u nacionalne programe financiranja istraživanja.
–Opservatorij EOSC-a je jedinstvena kontaktna točka za pružanje obavještajnih podataka o provedbi otvorene znanosti.
–Katalog najboljih praksi EOSC-a s oglednim primjerima iz prakse usmjerenih na publikacije, podatke, softver, infrastrukturu.
Mjera 2: Predložiti zakonodavni okvir EU-a za autorska prava i podatke prikladan za istraživanje
–Studije o zakonodavstvu EU-a o autorskim pravima i podacima i njegovu utjecaju na pristup sredstvima za znanstvena istraživanja, ponovnu uporabu znanstvenih publikacija te razmjenu i ponovnu uporabu istraživačkih podataka.
Studija o: (i.) poboljšanju pristupa i ponovne uporabe rezultata istraživanja, (ii.) utvrđivanju prepreka i izazova i (iii.) predstavljanju mogućnosti za mjere za jačanje slobodnog protoka znanja (te mjere uključuju uvođenje prava na drugu objavu na razini EU-a i druge mjere za jačanje fleksibilnih iznimaka neograničenog trajanja u području istraživanja).
Mjera 3: Reformirati sustav vrednovanja istraživanja, istraživača i ustanova
–Sporazum o reformi vrednovanja istraživanja (srpanj 2022.), kojim se utvrđuje zajednički smjer reformi, uz poštovanje autonomije organizacija potpisnica. Do kolovoza 2024. potpisalo ga je 768 organizacija.
–Do kolovoza 2024. 91 organizacija objavila je akcijski plan u kojem detaljno opisuje kako namjerava provesti obveze iz Sporazuma.
–U prosincu 2022. osnovana je Koalicija za poboljšanje vrednovanja istraživanja (CoARA), koja okuplja širok raspon dionika. Do kolovoza 2024. pridružilo se 676 organizacija.
–CoARA je uspostavila 13 radnih skupina za utvrđivanje dobre prakse i preporuka za nekoliko aspekata vrednovanja istraživanja. Reforme na nacionalnoj razini olakšat će 16 skupina, od kojih svaka okuplja potpisnike iz određene zemlje (tzv. „nacionalne podružnice”).
–Pokrenuti su nacionalni dijalozi kako bi se utvrdile moguće pravne i administrativne prepreke i rješenja.
|
|
|
(10)Provesti Bijelu knjigu EFSRI-ja i uspostaviti ažurirane upravljačke strukture za istraživačke i tehnološke infrastrukture.
|
Mjera 8: Jačanje istraživačkih infrastruktura
–Analiza europske istraživačke infrastrukture, provedena novom metodologijom, objavljena je u lipnju 2024.
–Revizija Europske povelje o pristupu istraživačkim infrastrukturama očekuje se krajem 2024.
–Ažuriranje plana ESFRI-ja bit će pokrenuto u listopadu 2024.
–Izvješće Komisije o primjeni Uredbe o ERIC-u objavljeno je u kolovozu 2023.
–Radna skupina ESFRI-EOSC-a uspostavljena je u lipnju 2023.
|
|
|
(11)Izraditi plan za stvaranje sinergije između visokog obrazovanja i istraživanja, oslanjajući se posebno na dvojnu ulogu sveučilišta.
|
Mjera 13: Jačanje ustanova visokog obrazovanja
–Podskupina Foruma EIP-a „Sveučilišta za EIP” izradila je akcijski plan s preporukama za kratkoročne i dugoročne mjere za bolju koordinaciju između država članica i EU-a radi poticanja izvrsnosti. Mjere na razini EU-a provode se u okviru programa rada WIDERA programa Obzor Europa.
–Komunikacija o europskoj strategiji za sveučilišta objavljena je 2022., a cilj joj je jačanje europske dimenzije u visokom obrazovanju i istraživanju. Europska strategija za sveučilišta uključuje upućivanja na EIP i relevantne aktivnosti EIP-a kojima se promiče transformacija sveučilišta kako bi se povećala njihova izvrsnost u istraživanju i inovacijama (npr. otvorena znanost, akademske karijere). S obzirom na važnost dimenzije istraživanja i inovacija visokih učilišta, to je u okviru programa Obzor Europa dopunjeno inicijativom za europsku izvrsnost i drugim namjenskim pozivima u okviru programa rada WIDERA programa Obzor Europa.
Mjera 6: Zaštita akademske slobode u Europi
–Radni dokument službi Komisije o suzbijanju inozemnog upletanja u istraživanje i inovacije 2022., koji nudi sveobuhvatnu strategiju za visoka učilišta i organizacije koje provode istraživanja.
–Europska strategija za sveučilišta, u kojoj se utvrđuje obveza osiguravanja akademske slobode na visokim učilištima.
–Forum Europskog parlamenta za akademsku slobodu pokrenut je u studenome 2022. s ciljem provođenja godišnje studije o praćenju akademske slobode.
–Vježbe uzajamnog učenja o suzbijanju inozemnog upletanja u istraživanje i inovacije, s velikim naglaskom na zaštiti institucionalne autonomije i akademske slobode.
–Donošenje Preporuke Vijeća o jačanju sigurnosti istraživanja kojom se uspostavlja ravnoteža između otvorenosti i sigurnosti, uz poštovanje i zaštitu glavnih načela kao što su akademska sloboda, institucionalna autonomija i nediskriminacija.
|
|
|
(12)S državama članicama i dionicima izraditi uključive planove za rodnu ravnopravnost radi promicanja rodne ravnopravnosti u EU-u u području istraživanja i inovacija.
|
Mjera 5: Promicanje rodne ravnopravnosti i poticanje uključivosti
–Pitanje rodne ravnopravnosti u programu Obzor Europa rješava se uvođenjem:
·planova za rodnu ravnopravnost kao kriterija prihvatljivosti za određene kategorije pravnih subjekata;
·standardnog zahtjeva za integraciju rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija;
·cilja od 50 % žena u odborima povezanima s programom Obzor Europa, stručnim skupinama i odborima za evaluaciju te uvođenjem rodne ravnoteže u istraživačkim timovima kao kriterija rangiranja prijedloga koji imaju isti rezultat.
–Izvješće „Pristupi uključivoj rodnoj ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama” o novoj praksi i politikama na razini EU-a i na nacionalnoj razini.
–Nacrt izvješća o učinku planova za rodnu ravnopravnost u cijelom EIP-u.
–Nagrada EU-a za promicanje rodne ravnopravnosti ustanovljena je kako bi se odalo priznanje izvanrednim rezultatima institucija u provedbi planova za rodnu ravnopravnost.
–Podskupina Foruma EIP-a za uključivu rodnu ravnopravnost:
·radna skupina za rodnu dimenziju u istraživanju i inovacijama te radna skupina za rodno uvjetovano nasilje;
·Kodeks ponašanja nulte tolerancije, kojim se suzbija rodno uvjetovano nasilje, uključujući seksualno uznemiravanje u sustavu EU-a za istraživanje i inovacije.
|
|
Horizontalna mjera
|
(13)S državama članicama i dionicima organizirati kampanje građanske znanosti radi senzibiliziranja javnosti i umrežavanja na razini čitave Europe.
|
Mjera 14: Približiti znanost građanima
–Vježbe uzajamnog učenja o građanskim znanstvenim inicijativama – politika i praksa, s ciljem olakšavanja razmjene informacija, iskustava i stečenih znanja u području građanske znanosti.
–Vježbe uzajamnog učenja o javnom angažmanu – politika i praksa kojima se potiče sudjelovanje javnosti u politikama istraživanja i inovacija.
–Inicijative koje su dovršene ili u tijeku: Europski grad znanosti Leyden (2022.) i Katowice (2024.), EU TalentOn, natječaj Europske unije za mlade znanstvenike (EUCYS), Plastic Pirates – Go Europe! (inicijativa za građansku znanost).
–Istraživanje Eurobarometra o „znanju i stavovima europskih građana o znanosti i tehnologiji” (2021.) pokazuje da 9 od 10 građana EU-a očekuje da će tehnologije koje se upravo razvijaju pozitivno utjecati na društvo.
|
|
|
(14)U suradnji s državama članicama razviti pristup za utvrđivanje i provedbu strateških prioriteta kojima se ostvaruje program EIP-a u okviru Europskog foruma za tranziciju i Pakta za istraživanje i inovacije u Europi.
|
U kontekstu Foruma EIP-a države članice, Europska komisija i dionici surađivali su na utvrđivanju strateških prioriteta za politički program EIP-a i koordinaciji zajedničkih nastojanja u provedbi njegovih mjera.
Mnoge mjere u okviru političkih programa EIP-a doprinose ovom akcijskom planu. U ovaj su pregled uključene samo mjere koje nisu prethodno opisane.
Mjera 9: Promicanje pozitivnog okruženja i jednakih uvjeta za međunarodnu suradnju na temelju reciprociteta
–Stalna podskupina Foruma EIP-a za globalni pristup.
–Multilateralni dijalog o načelima i vrijednostima međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija s glavnim partnerima izvan EU-a.
–Na međunarodnoj ministarskoj konferenciji potvrđena je ministarska izjava o načelima i vrijednostima međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija („Izjava iz Bruxellesa”, 16. veljače 2024.).
–Aktualni razvoj europskog okvira za znanstvenu diplomaciju i inicijative Tima Europa za suradnju s Afrikom.
–U pripremi je preporuka Tima Europa o pristupu Kini.
Mjera 19: Uspostaviti učinkovit sustav praćenja EIP-a
–Novi okvir za praćenje i evaluaciju EIP-a, s glavnim alatima i mehanizmima za praćenje kao dio provedbe drugih mjera.
–Pokrenuta je platforma za politiku EIP-a, a objavljeni su izvješće na razini EU-a, pregled stanja i popis pokazatelja EIP-a za 2023. te izvješća EIP-a za pojedine zemlje.
Mjera 18: Podupirati razvoj nacionalnih postupaka država članica za provedbu EIP-a. Ova mjera nije provedena zbog nedostatka potpore država članica.
|
