52022PC0342

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.7.2022.

COM(2022) 342 final

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobrenju otvaranja pregovora o međunarodnom sporazumu o onečišćenju plastikom u ime Europske unije

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

U Rezoluciji 5/14 „Kraj onečišćenja plastikom: Prema pravno obvezujućem međunarodnom instrumentu” 1 , koju je u ožujku 2022. donijela Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEA), utvrđuje se mandat Međuvladina pregovaračkog odbora za pregovore o međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu o onečišćenju plastikom, među ostalim u morskom okolišu. Međuvladin pregovarački odbor svoj će prvi sastanak održati 2022., a očekuje se da će svoj rad dovršiti do kraja 2024. UNEA može na vrijeme produljiti taj mandat ako je to potrebno.

Rezolucija 5/14 slijedi niz rezolucija UNEA-e donesenih od 2014. Ističe se treće zasjedanje UNEA-e, na kojem su države članice UN-a podržale niz mjera za prekid ispuštanja plastičnog smeća i mikroplastike u oceane te osnivanje ad hoc otvorene stručne skupine za morsko smeće i mikroplastiku (AHEG) s ciljem analize prepreka u borbi protiv morskog smeća i mikroplastike. Ta je stručna skupina završila s radom 2020. Utvrdila je niz mogućnosti odgovora na globalnu krizu onečišćenja plastikom, uključujući globalni sporazum o plastici, koji je podržala većina članova stručne skupine, koji dolaze iz gotovo svih regija. U listopadu 2021. objavljeno je izvješće UN-a „Od onečišćenja do rješenja: Globalna procjena morskog smeća i onečišćenja plastikom” 2 kako bi se moglo uzeti u obzir na zasjedanju UNEA-e 5.2 kad je riječ o opsegu i aspektima morskog smeća i onečišćenja plastikom na svjetskoj razini.

Nakon konstruktivnog sastanka koji je 2020. organizirala Europska komisija, Peru i Ruanda pripremili su rezoluciju s ciljem da se na 5. zasjedanju UNEA-e pokrenu pregovori o novom međunarodnom sporazumu o onečišćenju plastikom. Većoj potpori za rezoluciju i, u konačnici, donošenju rezolucije konsenzusom pridonijelo je nekoliko međunarodnih događanja, uključujući ministarsku konferenciju o morskom smeću i onečišćenju plastikom, koju su 2021. organizirali Njemačka, Ekvador, Vijetnam i Gana.

Cilj je ove Preporuke osigurati dosljedno i učinkovito pregovaračko stajalište Europske unije (EU) na sjednicama Međuvladina pregovaračkog odbora s ciljem pregovaranja i sklapanja međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta o onečišćenju plastikom.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Pokretanje pregovora o međunarodnom sporazumu o plastici jedan je od najvećih uspjeha europskog zelenog plana i akcijskog plana za kružno gospodarstvo 3 te je povezano s brojnim EU-ovim politikama i zakonodavnim aktima, uključujući one koji se odnose na zaštitu morskog i obalnog okoliša, a posebno Okvirnu direktivu o morskoj strategiji (MSFD) 4 . Proteklih je nekoliko godina jedan od Unijinih glavnih prioriteta za djelovanje u području okoliša na globalnoj razini osiguravanje sklapanja međunarodnog sporazuma o plastici kojim se problem onečišćenja plastikom rješava na izvoru umjesto da se uvode skupa i ne potpuno djelotvorna rješenja na kraju životnog vijeka proizvoda.

To je rezultat novijih namjenskih i naprednih političkih inicijativa i zakonodavstva Unije o plastici 5 . U strategiji za plastiku 6 , koja je donesena 2018. kao dio akcijskog plana za kružno gospodarstvo 7 , utvrđen je plan za zaštitu okoliša te za smanjenje količine morskog smeća, emisija stakleničkih plinova i ovisnosti o uvozu fosilnih goriva 8 . Konkretne mjere u pogledu plastike usmjerene su na utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš 9 , plastiku za jednokratnu upotrebu 10 , ulogu plastike u kružnom gospodarstvu 11 , zahtjeve za ekološki dizajn i označivanje 12 , plastiku i ambalažni otpad 13 te uključuju predstojeće inicijative za namjerno dodanu i nenamjerno ispuštenu mikroplastiku 14 . U strategiji je analiziran i potencijal za poticanje djelovanja na globalnoj razini te je utvrđena potreba (među ostalim) za razvoj međunarodnih standarda kako bi se povećalo povjerenje industrije u kvalitetu reciklirane plastike ili plastike koja se može reciklirati. Kad je riječ o pošiljkama otpada, u strategiji se ističe da je važno osigurati da se plastikom poslanom u inozemstvo radi recikliranja rukuje i da se ona obrađuje u uvjetima sličnima onima u EU-u, čime se podupiru mjere u području gospodarenja otpadom na temelju Baselske konvencije, a predlaže se i razvoj EU-ova sustava certificiranja za postrojenja za recikliranje. Industrijski dionici iz cijelog svijeta pozvani su promicati široku upotrebu reciklirane plastike i plastike koja se može reciklirati.

U okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo Komisija će za ključne proizvode kao što su ambalaža, građevinski materijali i vozila dodatno predložiti obvezne zahtjeve za reciklirani sadržaj i mjere za smanjenje otpada.

U skladu s prethodno navedenom Okvirnom direktivom o morskoj strategiji, u rujnu 2020 15 . EU i njegove države članice složili su se da ne bi smjelo biti više od 20 komada smeća na 100 metara obale, čime je EU zauzeo vodeći položaj u pogledu ispunjavanja cilja održivog razvoja 14.1, u okviru kojeg se zahtijeva da se do 2025. spriječi i znatno smanji onečišćenje mora, uključujući morsko smeće. Aktivnosti potpore za provedbu Okvirne direktive EU-a o morskoj strategiji (MSFD), koje se provode u bliskoj suradnji s regionalnim konvencijama o moru, pokazale su da je usklađivanje praćenja te prikupljanja podataka i postupanja s njima u raznim vrstama okoliša ključno za određivanje prioritetnih postupaka i za provjeru djelotvornosti mjera za suzbijanje plastičnog otpada. U okviru zajedničke strategije za provedbu Okvirne direktive o morskoj strategiji tehnička skupina za morsko smeće 16 , u bliskoj suradnji s regionalnim konvencijama o moru, osigurava tehničko usklađivanje te u suradnji s EMODnetom pruža platformu za podatke o morskom smeću 17 .

Novim međunarodnim sporazumom rješavat će se pitanje onečišćenja plastikom, među ostalim u morskom okolišu. Onečišćenje i sprečavanje njegova nastanka također su jedan od glavnih prioriteta europskog zelenog plana te su nedavno uključeni u Komisijinu strategiju za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla te u strategiju održivosti u području kemikalija. U nedavno donesenom akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja utvrđeni su ciljevi smanjenja za 2030. (tj. smanjenje količine plastičnog smeća u moru za 50 % i mikroplastike ispuštene u okoliš za 30 %), čime se dodatno povećava djelotvornost politika EU-a za uklanjanje morskog smeća i ublažavanje njegovih učinaka. Stoga je rješavanje problema onečišćenja plastikom na globalnoj razini uvelike povezano s više postojećih politika i zakonodavnih akata Unije koji se odnose na zaštitu okoliša od onečišćenja. To može uključivati politike i akte koji se odnose na otpad 18 , pošiljke otpada 19 , kemikalije 20 , vodu za kupanje 21 i drugo (primjerice Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Okvirna direktiva o vodama) 22 .

EU znatno doprinosi međunarodnim inicijativama koje su izravno povezane sa smanjenjem onečišćenja plastikom, primjerice provedbi Baselske konvencije o prekograničnim pošiljkama otpada, kako je nedavno izmijenjena uvođenjem pojačanog nadzora plastičnog otpada 23 , i akcijskog plana Međunarodne pomorske organizacije (IMO) protiv plastičnog otpada i mikroplastike. Nadalje, EU aktivno sudjeluje u svim mjerama za suzbijanje onečišćenja plastikom u morskim regijama Europe (i to pružanjem tehničke i financijske potpore za regionalne akcijske planove u sredozemnoj, crnomorskoj i baltičkoj regiji te regiji sjeveroistočnog Atlantika) i u suradnji sa svojim partnerima iz skupina G7 i G20. EU je bio i supokrovitelj inicijative u WTO-u usmjerene na pitanja onečišćenja plastikom i održive trgovine plastikom.

Pitanje plastike i onečišćenja plastikom ne odnosi se samo na zaštitu okoliša. U nastavku je prikazana njegova povezanost s drugim politikama u nadležnosti Unije.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Predložena Preporuka u skladu je s drugim politikama i zakonodavnim aktima Unije, primjerice onima koji se odnose na:

·zdravlje, posebno onim politikama i mjerama koje se odnose na materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom 24 , zaštitu morskog i obalnog okoliša,

·lučke uređaje za prihvat 25 ,

·taksonomiju održivog financiranja EU-a, posebno s obzirom na kriterij nenanošenja ozbiljne štete kad je riječ o plastičnoj ambalaži i drugim plastičnim proizvodima,

·budući razvoj kriterija za ekološki dizajn, uključujući one za ambalažu i druge plastične proizvode koji se stavljaju na jedinstveno tržište EU-a,

·predloženu reviziju Uredbe o pošiljkama otpada,

·Baselsku i Stockholmsku konvenciju,

·razvojnu suradnju i međunarodna partnerstva,

·bilateralne i multilateralne odnose,

·postojane organske onečišćujuće tvari u okviru Stockholmske konvencije, zahvaljujući čemu je nekoliko aditiva u plastici uvršteno na popis ili predloženo za uvrštavanje na popis, te

·kemikalije, uključujući ograničenja iz Uredbe REACH u pogledu mikroplastike i aditiva u plastici te nedavno objavljeni Plan za ograničenja 26 , koji je usmjeren na aditive u širokoj uporabi (kao što su usporivači gorenja) i PVC.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Postupovna pravna osnova predložene odluke jest članak 218. stavci 3. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Člankom 218. stavkom 3. UFEU-a propisano je da Komisija daje preporuke Vijeću, koje donosi odluku o odobravanju otvaranja pregovora i imenovanju pregovarača Unije. U skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a, Vijeće pregovaraču može dati smjernice i imenovati poseban odbor u savjetovanju s kojim se pregovori moraju zaključiti.

Sporazum bi se trebao temeljiti na načelu opreznosti, načelu preventivnog djelovanja, načelu da bi se šteta u okolišu prvenstveno trebala rješavati na izvoru te na načelu „onečišćivač plaća”, dok bi se posebna osnova trebala razmotriti u kasnijoj fazi, nakon što bude dostupno više informacija o području primjene i sadržaju međunarodnog sporazuma o onečišćenju plastikom.

•Supsidijarnost

Iako njegovo točno područje primjene još nije poznato, predviđeni međunarodni sporazum namijenjen je rješavanju problema onečišćenja plastikom, i to provedbom mjera tijekom cijelog životnog ciklusa plastike, uključujući dizajn, proizvodnju, potrošnju, uporabu i razumno gospodarenje plastičnim otpadom. U prethodnim odjeljcima o predmetnom području politike i povezanim politikama u nadležnosti Unije zorno se prikazuje dosadašnji vodeći položaj Unije i primjerenost vođenja pregovora o predviđenom sporazumu na razini Unije.

Predviđeni sporazum stoga će neizbježno utjecati na izvršavanje nadležnosti Unije i na zakonodavstvo Unije u područjima kao što su (posebno) okoliš, trgovina i unutarnje tržište, koja bi sva mogla biti relevantna tijekom pregovora o pojedinačnim odredbama.

S obzirom na prethodno navedeno i na vjerojatni utjecaj na postojeće propise Unije u raznim područjima djelovanja Unije (posebno one koji se odnose na područje politike iz naslova 1.), neophodno je osigurati sudjelovanje Unije u budućim pregovorima i međunarodnom sporazumu koji iz njih proizađe.

•Proporcionalnost

To će biti prvi multilateralni sporazum usmjeren na rješavanje problema onečišćenja plastikom primjenom holističkog pristupa koji će obuhvatiti sve dijelove životnog ciklusa plastike. Već postoji nekoliko nacionalnih i regionalnih inicijativa za rješavanje problema onečišćenja plastikom, uključujući onečišćenje plastikom u moru, ali nisu se pokazale dostatnima za odgovor na globalni izazov onečišćenja plastikom. Ad hoc otvorena radna skupina za morsko smeće i mikroplastiku, koja je osnovana na trećem zasjedanju UNEA-e kao odgovor na rezoluciju UNEP/EA.3/Res.7 o morskom smeću i mikroplastici, a zaključila je svoj rad u studenome 2020., utvrdila je da je globalni sporazum o plastici glavna opcija za odgovor na globalnu krizu. Na 5. zasjedanju UNEA-e donesena je Rezolucija 5/14 „Kraj onečišćenja plastikom: Prema pravno obvezujućem međunarodnom instrumentu”, kojom se izvršnog direktora UNEP-a poziva da osnuje Međuvladin pregovarački odbor.

Potrebna je Odluka Vijeća kojom bi se Uniji odobrilo otvaranje pregovora o globalnom sporazumu o plastici kako bi se riješio problem onečišćenja plastikom.

Predložena preporuka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva u skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

•Odabir instrumenta

Odabir instrumenta utvrđen je u članku 218. stavku 3. i članku 218. stavku 4. UFEU-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo.

•Savjetovanja s dionicima

Nije primjenjivo.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Nije primjenjivo.

•Procjena učinka

Nije primjenjivo.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Nije primjenjivo.

•Temeljna prava

U skladu s člankom 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, visoka razina zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša moraju biti uključeni u politike Unije i osigurani u skladu s načelom održivog razvoja.

Predloženom se preporukom traži odobrenje za otvaranje pregovora radi rješavanja problema onečišćenja plastikom, ne samo u morskom okolišu nego i na kopnu, i to provedbom mjera tijekom cijelog životnog ciklusa plastike. To bi pozitivno utjecalo na pravo na zaštitu okoliša, kako je utvrđeno u članku 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

Prema članku 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, politike Unije moraju osigurati visoku razinu zaštite potrošača.

Predložene preporuke pozitivno bi utjecale i na pravo na zaštitu potrošača jer se u okviru njih u obzir uzima i uzlazni dio životnog ciklusa plastike, tj. osmišljavanje proizvoda, proizvodnja i označivanje plastičnih proizvoda.

U skladu s člankom 3. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, svatko ima pravo na poštovanje tjelesnog i duhovnog integriteta.

Predložena preporuka pozitivno bi utjecala i na pravo na integritet osobe jer je usmjerena i na suzbijanje rizika koje onečišćenje plastikom, a posebice mikroplastikom, predstavlja za fizičko zdravlje ljudi.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

U ovoj je fazi nemoguće utvrditi točan utjecaj ove inicijative na proračun jer će se o njezinu području primjene i glavnim elementima tek pregovarati na multilateralnoj razini. Pregovori će se provoditi na brojnim sastancima Međuvladina pregovaračkog odbora, sve do diplomatske konferencije, koja se ne očekuje prije 2024.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Pripremni sastanak (otvorena radna skupina) o organizacijskim pitanjima povezanima s Međuvladinim pregovaračkim odborom održan je od 30. svibnja do 1. lipnja 2022. u Dakaru (Senegal).

Pravi pregovori o novom instrumentu počet će na prvom sastanku Međuvladina pregovaračkog odbora, koji će se održati u drugoj polovini 2022. (datum i mjesto još nisu potvrđeni).

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

Nema.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Komisija preporučuje:

·da Vijeće ovlasti Komisiju za otvaranje i vođenje pregovora o sklapanju novog međunarodnog sporazuma o onečišćenju plastikom,

·da se Komisija imenuje pregovaračem Unije,

·da Komisija vodi pregovore uz savjetovanje s posebnim odborom ako ga Vijeće imenuje u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a,

·da Vijeće odobri pregovaračke smjernice iz priloga ovoj preporuci.

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobrenju otvaranja pregovora o međunarodnom sporazumu o onečišćenju plastikom u ime Europske unije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš na svojem je petom zasjedanju, održanom od 28. veljače do 2. ožujka 2022., donijela Rezoluciju „Kraj onečišćenja plastikom: Prema pravno obvezujućem međunarodnom instrumentu” (5/14), kojom se osniva međuvladin pregovarački odbor za pregovaranje o novom međunarodnom sporazumu za rješavanje problema onečišćenja plastikom, među ostalim u morskom okolišu, s ciljem da se obuhvati cijeli životni ciklus plastike.

(2)Unija bi trebala sudjelovati u pregovorima o takvim konvencijama, sporazumima ili drugim međunarodnim instrumentima,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisiju se ovlašćuje da u ime Unije pregovara o međunarodnom sporazumu o plastici s ciljem okončanja onečišćenja plastikom kako je utvrđeno u Rezoluciji 5/14, donesenoj na zasjedanju UNEA-e 5.2.

Članak 2.

Pregovaračke smjernice utvrđene su u Prilogu.

Članak 3.

Pregovori se vode u dogovoru s [ime posebnog odbora upisuje Vijeće].

Članak 4.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Vijeće

Predsjednik

(1) UNEP/EA.5/Res.14.

(2) https://www.unep.org/resources/pollution-solution-global-assessment-marine-litter-and-plastic-pollution.

(3) https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_1466.

(4) Direktiva 2008/56/EZ, prvi instrument kojim je uvedena pravna obveza smanjenja količine morskog smeća i njegovih učinaka.

(5) https://ec.europa.eu/environment/topics/plastics_en

(6) https://ec.europa.eu/environment/strategy/plastics-strategy_hr

(7) Vidjeti: https://ec.europa.eu/environment/topics/circular-economy/first-circular-economy-action-plan_en

(8) Vidjeti: https://ec.europa.eu/environment/strategy/plastics-strategy_hr .

(9) Na primjer: Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (Tekst značajan za EGP) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2151 оd 17. prosinca 2020. o utvrđivanju pravila o usklađenim specifikacijama za oznaku plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u dijelu D Priloga Direktivi (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (Tekst značajan za EGP) Odluka Komisije (EU) 2019/1268 оd 3. srpnja 2019. o predloženoj građanskoj inicijativi pod nazivom „Europa bez plastike!” (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4974)

(10) Na primjer: Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/162 оd 4. veljače 2022. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna, provjere i izvješćivanja o smanjenju potrošnje određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i mjerama koje države članice poduzimaju kako bi je smanjile (Tekst značajan za EGP) Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1752 оd 1. listopada 2021. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna, provjere i dostave podataka o odvojenom skupljanju otpadnih plastičnih boca za napitke za jednokratnu uporabu

(11) Na primjer: Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1384 od 13. kolovoza 2021. o zahtjevu za registraciju europske građanske inicijative pod nazivom „Vraćajmo plastiku: građanska inicijativa za uvođenje sustava povratnih naknada za recikliranje plastičnih boca na razini EU-a” (ReturnthePlastics) u skladu s Uredbom (EU) 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2021) 5953) (Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(12) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (Tekst značajan za EGP) Uredba (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre, izmjeni Uredbe (EU) 2017/1369 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009 (Tekst značajan za EGP)

(13) Na primjer: 2009/292/EZ: Odluka Komisije od 24. ožujka 2009. o utvrđivanju uvjeta odstupanja za plastične sanduke i plastične palete u vezi s razinama koncentracije teških metala utvrđenima u Direktivi 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ambalaži i ambalažnom otpadu (priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 1959) (Tekst značajan za EGP) 1999/177/EZ: Odluka Komisije od 8. veljače 1999. o utvrđivanju uvjeta odstupanja za plastične sanduke i plastične palete u vezi s razinama koncentracije teških metala utvrđenima u Direktivi 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 246) (Tekst značajan za EGP) Direktiva (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje (Tekst značajan za EGP) Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2021/770 od 30. travnja 2021. o izračunu vlastitih sredstava koja se temelje na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu, o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tih vlastitih sredstava, o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom i o određenim aspektima vlastitih sredstava koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/896 оd 19. lipnja 2018. o utvrđivanju metodologije za izračun godišnje potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje i o izmjeni Odluke 2005/270/EZ (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 3736) (Tekst značajan za EGP.) Prijedlog UREDBE VIJEĆA o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava koja se temelje na zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit, na sustavu Europske unije za trgovanje emisijama i na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica Odluka Komisije od 11. kolovoza 2021. o osnivanju Komisijine stručne skupine za statistiku o plastičnom ambalažnom otpadu (2021/C 324/05)

(14) Vidjeti: https://ec.europa.eu/environment/topics/plastics/microplastics_en . To je djelomično povezano s određenim zakonodavnim aktima Unije, posebno s Okvirnom direktivom o morskoj strategiji. Za namjerno korištenu mikroplastiku u tijeku je postupak uvođenja ograničenja na temelju Uredbe REACH: https://echa.europa.eu/hr/hot-topics/microplastics.

(15) https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/mex_20_1696

(16) https://mcc.jrc.ec.europa.eu/main/dev.py?N=41&O=434&titre_page=&titre_chap=TG%20Litter

(17) https://www.emodnet-chemistry.eu/marinelitter

(18) Uredba (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (Tekst značajan za EGP) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (Tekst značajan za EGP) Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (Tekst značajan za EGP) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu

(19) Na primjer: Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ (Tekst značajan za EGP)

(20) Na primjer: Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (Tekst značajan za EGP) 90/437/EEZ: Preporuka Komisije od 27. lipnja 1990. o smanjenju upotrebe klorofluorougljikovodika u industriji pjenaste plastike u Zajednici Uredba Komisije (EU) br. 284/2011 od 22. ožujka 2011. o utvrđivanju posebnih uvjeta i detaljnih postupaka za uvoz plastičnih kuhinjskih proizvoda od poliamida i melamina podrijetlom ili isporučenih iz Narodne Republike Kine i Posebnog upravnog područja Hong Konga, Kina Uredba Komisije (EU) 2018/2005 оd 17. prosinca 2018. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu bis(2-ethilheksil)-ftalata (DEHP), dibutil-ftalata (DBP), benzil-butil-ftalata (BBP) i diizobutil-ftalata (DIBP) (Tekst značajan za EGP) Uredba Komisije (EU) br. 1272/2013 оd 6. prosinca 2013. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu policikličkih aromatskih ugljikovodika (Tekst značajan za EGP) Uredba Komisije (EU) 2016/293 оd 1. ožujka 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u pogledu Priloga I. (Tekst značajan za EGP) Uredba Komisije (EU) br. 848/2012 od 19. rujna 2012. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu fenilživinih spojeva (Tekst značajan za EGP)

(21) Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ

(22) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A31991L0271

(23) Na četrnaestom sastanku Konferencije potpisnica Baselske konvencije, održanom 2019., donesene su izmjene s ciljem jačanja nadzora prekograničnog prometa plastičnog otpada.

(24) Na primjer Uredba (EZ) br. 1935/2004 o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom , Uredba (EU) br. 10/2011 o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom , Uredba (EZ) br. 282/2008 o materijalima i predmetima od reciklirane plastike (zamjena se očekuje u četvrtom tromjesečju 2022.)

(25) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32019L0883&rid=1

(26) https://ec.europa.eu/docsroom/documents/49734

Top

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.7.2022.

COM(2022) 342 final

PRILOG

Preporuci za odluku Vijeća

o odobrenju otvaranja pregovora o međunarodnom sporazumu o onečišćenju plastikom u ime Europske unije

PRILOG

SMJERNICE ZA PREGOVORE O MEĐUNARODNOM SPORAZUMU O ONEČIŠĆENJU PLASTIKOM

(1)U okviru međuvladina procesa utvrđenog u Rezoluciji 5/14, donesenoj na petom zasjedanju Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEA), koja ima ulogu globalno uključiva pregovaračkog foruma, Komisijin će cilj biti pregovori o međunarodnom sporazumu o onečišćenju plastikom 1 (dalje u tekstu „sporazum o plastici”).

(2)Komisija u ime Europske unije nastoji postići sveobuhvatan pregovarački ishod koji obuhvaća ciljeve i načela navedene u nastavku.

(3)U sporazumu o plastici utvrdit će se pravno obvezujući i neobvezujući pristupi koje njegove stranke mogu primjenjivati kako bi se smanjilo onečišćenje plastikom te povećala opća održivost i kružnost plastike iz perspektive životnog ciklusa. Točno područje primjene predviđenog međunarodnog sporazuma još nije definirano, ali se u mandatu Međuvladina pregovaračkog odbora naglašava da bi sporazum trebao uključivati mjere za cijeli životni ciklus plastike, uključujući dizajn, proizvodnju i potrošnju plastike te gospodarenje plastičnim otpadom, uključujući proizvodnju sekundarnih sirovina.

(4)Obveze bi se, među ostalim u preambuli sporazuma o plastici, trebale temeljiti na nizu općih ciljeva, načela i, prema potrebi, konkretnih ciljeva za povećanje održivosti i kružnosti proizvodnje i potrošnje plastike te unapređenje gospodarenja plastičnim otpadom kako bi se zaštitili i obnovili kopneni i morski ekosustavi i promicala njihova održiva uporaba, očuvali oceani, mora i morski resursi te njima održivo gospodarilo s ciljem održivog razvoja, smanjile emisije stakleničkih plinova povezane s plastikom te osigurali održivi obrasci potrošnje i proizvodnje, uključujući održive razine proizvodnje i potrošnje plastike i, prema potrebi, zabranu ili postupni prestanak upotrebe određenih materijala i proizvoda. Spomenuta načela trebala bi uključivati:

–priznavanje dizajna za kružnost i održivost kao osnove za izbjegavanje nastanka otpada i osiguravanje dugotrajnih/izdržljivih plastičnih proizvoda koji se lako mogu ponovno upotrijebiti i/ili visokokvalitetno reciklirati (na primjer, poticanje uključivanja reciklirane plastike u nove proizvode),

–usmjeravanje na onu plastiku koja čini najveći dio otpada i onečišćenja (uključujući onečišćenje mora) i koja bi se mogla zamijeniti trajnijim i održivijim proizvodima, proizvodima s manjim utjecajem na okoliš ili drugim materijalima (koji imaju manje učinke tijekom životnog ciklusa),

–uklanjanje spojeva i aditiva iz plastike koji ugrožavaju njezinu održivost i kružnost, uključujući oksorazgradivu plastiku i opasne aditive (kao što su tvari na bazi olova i kadmija, usporivači gorenja, ftalati, PFAS),

–usmjeravanje posebne pozornosti na učinke mikroplastike, koja se izravno ispušta u obliku koji je bioraspoloživ organizmima i koja se ne može ukloniti nakon što se nađe u okolišu, te na potrebu da se prekine namjerna upotreba mikroplastike u proizvodima ako postoje alternative te da se riješi problem nenamjernog ispuštanja mikroplastike,

–prepoznavanje potrebe da se osigura odgovarajuće kružno upravljanje i opće koristi za okoliš od bioplastike i biorazgradive plastike, iako ona predstavlja tek mali postotak plastike na svjetskom tržištu,

–ključnu važnost odvojenog prikupljanja plastičnog otpada kao načina da se omogući gospodarenje otpadom na način prihvatljiv za okoliš, uključujući recikliranje, te da se poboljša sveukupno gospodarenje otpadom u skladu s hijerarhijom otpada,

–priznavanje da društvo (preko poreznih obveznika) ni okoliš ne bi trebali snositi vanjske troškove gospodarenja plastičnim otpadom, prikupljanja smeća ni onečišćenja te da bi trebalo primjenjivati programe proširene odgovornosti proizvođača kako bi se osiguralo da te troškove snose oni koji plastiku ili proizvode koji sadržavaju plastiku stavljaju na tržište,

–primjenu hijerarhije otpada, i to tako da glavni prioriteti budu dulja uporaba, ponovna uporaba i sprečavanje nastanka otpada, s posebnim naglaskom na mjere za smanjenje otpada za ključne proizvode i na borbu protiv smeća, među ostalim u morskom okolišu,

–kad je riječ o pošiljkama plastičnog otpada, dogovor o tome da odredišna zemlja/postrojenje mora moći gospodariti predmetnim otpadom, obrađivati ga i reciklirati u skladu s visokim standardima, prema potrebi u skladu sa sporazumom iz Basela.

Pri oblikovanju općih ciljeva trebalo bi uzeti u obzir: i. pravo na čist i zdrav okoliš, kako ga je priznalo Vijeće UN-a za ljudska prava; ii. međunarodnu solidarnost; iii. pravodobnu razmjenu podataka, pokazatelja, procjena i informacija o proizvodima i materijalima; iv. odgovarajuće i pojednostavnjeno nacionalno/regionalno i globalno praćenje napretka, izvješćivanje i provjere; v. olakšavanje istraživanja, provedbe procjena i stjecanja znanja te omogućivanje javnosti da raspolaže provjerenim i pravodobnim informacijama te ih upotrebljava i razumije; te vi. blisku povezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Rad bi se trebao voditi načelom jednakosti, među ostalim primjenom pristupa u kojima se u obzir uzimaju invaliditet i rod.

(5)Sporazum o plastici trebao bi sadržavati i odredbe kojima se utvrđuju:

–institucionalni okvir,

–pravila o daljnjem donošenju pravila,

–mehanizmi za praćenje, stavljanje podataka na raspolaganje javnosti, te postizanje usklađenosti i odgovornosti u svim fazama životnog ciklusa: i. sirovina za proizvodnju plastike; ii. proizvodnje plastike i plastičnih proizvoda, uključujući dizajn; iii. potrošnje/upotrebe plastičnih proizvoda; iv. gospodarenja otpadom, uključujući onečišćenje plastičnim smećem i mikroplastikom,

–obveze i odgovornost zemalja te pristupi „svih dijelova vlade”/međusektorski pristupi koji dovode do bolje mobilizacije svih nadležnosti i resursa, usklađenosti u sprečavanju onečišćenja plastikom, smanjenja stvaranja plastičnog otpada, prelaska na održivu proizvodnju i potrošnju te odgovora na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te razini zajednice/lokalnoj razini, te

–financijska potpora, tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta usmjerene na:

–djelotvornu provedbu sporazuma o plastici i povezanih obveza,

–poboljšanje nacionalnih i regionalnih mehanizama za sprečavanje, otkrivanje, prikupljanje podataka, praćenje pokazatelja, izvješćivanje, provjeru, pripravnost i odgovor na onečišćenje plastikom (uključujući međuagencijske i međusektorske mehanizme koordinacije), te

–pravila o obradi plastičnog otpada na temelju provedbe mjera kao što su programi proširene odgovornosti proizvođača, čime se odgovornost stavlja i na onečišćivače, a ne samo na javna tijela ili financijske institucije,

koje su neodvojivo povezane s prethodno navedenim kategorijama odredaba ili s djelotvornošću sporazuma o plastici s obzirom na njegove opće ciljeve i načela.

(6)U sporazumu o plastici trebale bi se utvrditi bitne odredbe i obveze, posebno u prethodno navedenim ključnim područjima, kao i smjer budućih pregovora, među ostalim putem prilogâ i/ili protokolâ. Pravno obvezujuće odredbe mogu se dopuniti neobvezujućim odredbama (kao što su smjernice, standardi i izjave).

(7)Svim državama članicama Ujedinjenih naroda i organizacijama za regionalnu (gospodarsku) integraciju na koje su njihove države članice prenijele nadležnost u pitanjima povezanima s odredbama sporazuma trebalo bi dopustiti da postanu stranke sporazuma o plastici ili bilo kojeg njegova protokola. Komisija bi trebala osigurati da budući sporazum o plastici sadržava odgovarajuće odredbe, u skladu s odredbama nedavnih multilateralnih sporazuma o okolišu, kojima se Uniji omogućuje da postane njegova ugovorna stranka. Trebalo bi utvrditi i konkretne mehanizme suradnje s relevantnim međunarodnim organizacijama i nevladinim dionicima.

(8)Trebalo bi predvidjeti i prijelazna razdoblja za provedbu i povezanu potporu za provedbu, s posebnim naglaskom na potrebe zemalja s niskim i nižim srednjim dohotkom.

(9)Komisija će predstavljati Uniju u Međuvladinom pregovaračkom odboru zaduženom za izradu sporazuma o plastici, kako je utvrđeno u Rezoluciji 5/14 UNEA-e, te u svim pripremnim ili povezanim tijelima.

(10)Komisija bi trebala nastojati osigurati usklađenost sporazuma o plastici s relevantnim zakonodavstvom i politikama Unije, kao i s obvezama Unije na temelju drugih relevantnih multilateralnih sporazuma.

(11)Komisija bi trebala voditi pregovore u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije koje je na snazi.

(1) Taj naziv označava sporazum u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora i njime se ne dovodi u pitanje naziv koji će njegovi potpisnici odabrati u konačnici, npr. konvencija, ugovor ili sporazum.

Top

Choose the experimental features you want to try