1.   

ističe predanost regija i gradova ciljevima održivog razvoja, koji predstavljaju univerzalni koncept za postizanje poštenijeg i pravednijeg, uključivijeg, održivijeg i otpornijeg svijeta, kao i njihovu važnost za održiv europski oporavak i dugoročno održiv rast;

2.   

naglašava svoju aktivnu ulogu na europskoj razini u području ciljeva održivog razvoja. Usvajanje Mišljenja OR-a o temi „Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja do 2030.” prošle godine bio je važan korak, usklađen sa zaključcima Vijeća donesenima u lipnju 2021. i mora biti popraćeno dodatnim mjerama;

3.   

ističe da se Program održivog razvoja do 2030. približava sredini provedbene faze i ističe svoju uvjerenost u to da su ciljevi održivog razvoja korisni, posebno za promicanje usklađenosti politika i uključivosti na svim razinama upravljanja;

4.   

žali što su pandemija, rat u Ukrajini, rastuća inflacija, energetska kriza u Europi i drugi noviji trendovi otežali napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja i izražava zabrinutost zbog usporavanja djelovanja u području klime i povećanja opasnosti od siromaštva, osobito među vulnerabilnim skupinama, osobama migrantskog porijekla i izbjeglicama; međutim, ponovo izražava potporu zadržavanju usredotočenosti na ciljevima održivog razvoja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u skladu s različitim razinama nadležnosti;

5.   

dapače, smatra da sve napore i inicijative za rješavanje kriza ujedno treba smatrati i prilikom za doprinošenje provedbi ciljeva održivog razvoja i davanje novog zamaha tom procesu;

6.   

tvrdi da su ciljevi održivog razvoja potencijalno jedini sveobuhvatni plan za budućnost, koji bi mogao biti protuteža umnožavanju okvira na svim razinama, kao što su Pariški sporazum, nacionalni planovi za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Konvencija o biološkoj raznolikosti, zeleni plan EU-a, novi plan za gradove itd.; uz to naglašava cjelovit i univerzalan karakter ciljeva održivog razvoja, koji obuhvaćaju znanost, ekonomiju, politiku, civilno društvo i sve građane i građanke na svim razinama upravljanja;

7.   

poziva na veće zalaganje EU-a i na opću strategiju za provedbu ciljeva održivog razvoja; skreće pozornost na ulogu i resurse lokalnih i regionalnih vlasti te na to da se, nažalost, u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost ne navode ni ti ciljevi ni teritorijalna dimenzija;

8.   

ističe da se sve veći broj gradova i regija u Europi koristi ciljevima održivog razvoja kao potporom za svoju opću strategiju rasta/oporavka i da ta teritorijalna dimenzija mora biti uključena u doprinos EU-a sastanku na vrhu UN-a o tim ciljevima, koji će se održati u rujnu 2023.; smatra da se nove strategije za provedbu UN-ovih ciljeva održivog razvoja trebaju zasnivati na načelu „odozdo prema gore” jer lokalna i regionalna razina mogu primjenjivati uključiviji pristup i u pogledu uključenosti raznih dionika na terenu;

9.   

ističe da treba poboljšati koordinaciju sastanka na vrhu o ciljevima održivog razvoja i drugih relevantnih procesa, kao što su izvješće „Naš zajednički program”, sastanak na vrhu o transformaciji obrazovanja, sastanak na vrhu o budućnosti, revizija Okvira iz Sendaija sredinom provedbenog razdoblja i dijalog na visokoj razini o financiranju razvoja, također planirani za rujan 2023.;

10.   

smatra da bi bilo korisno da lokalne i regionalne vlasti sastave nacrt dobrovoljnih lokalnih pregleda napretka odnosno dobrovoljnih podnacionalnih pregleda napretka koji bi se uključili u dobrovoljne nacionalne preglede napretka: potrebna je istinska koordinacija višerazinskog upravljanja, kao i izgradnja kapaciteta i razmjena najboljih praksi, kao što je već slučaj s projektom URBACT – Globalni ciljevi za gradove u okviru kojeg se primjenjuje referentni okvir za održive gradove;

11.   

ističe da treba iskoristiti priliku za otvaranje intenzivnijeg međuinstitucijskog dijaloga u EU-u puno prije sastanka na vrhu, u svrhu zagovaranja obnovljenog interesa za ciljeve održivog razvoja u EU-u, njihovog djelotvornijeg uključivanja u europski semestar i Mehanizam za oporavak i otpornost te posvećivanja pažnje pitanju uključivosti, višerazinskog upravljanja, ciljnih vrijednosti i usklađenosti politika; stoga poziva druge institucije EU-a da surađuju s OR-om u tom području i u tom kontekstu pozdravlja osnivanje Saveza za ciljeve održivog razvoja, neformalne skupine zastupnika i zastupnica Europskog parlamenta iz svih političkih stranaka;

12.   

pozdravlja predanost Europske komisije ciljevima održivog razvoja kao osnovnoj smjernici i zajedničkom kompasu za sve njezine mjere, među ostalim u okviru Programa rada Europske komisije za 2023. i pripreme prvog dobrovoljnog pregleda napretka EU-a kojim se ove godine podnosi izvještaj Ujedinjenim narodima;

13.   

čestita Europskoj komisiji na njezinom radu na uključivanju ciljeva održivog razvoja u europski semestar i njihovom uključivanju u instrumente za bolju regulativu;

14.   

međutim, napominje da su ti procesi još u tijeku i poziva na ulaganje dodatnih napora, kao i na veću vidljivost ciljeva održivog razvoja u svim alatima EU-a, pa i u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost;

15.   

izražava duboku zabrinutost oko toga što ciljevi održivog razvoja nisu integrirani u nacionalne planove za oporavak i otpornost. Većina država članica te ciljeve samo implicitno spominje. Kao što je pokazala studija (1) OR-a, vrlo mali broj država članica izričito povezuje sastavnice nacionalnih planova za oporavak i otpornost s ciljevima održivog razvoja. Nadalje, ukupna razina uključivanja tih ciljeva u nacionalne planove za oporavak i otpornost prilično je niska, a najviši rezultat (a i taj je ispod 50 %) postignut je s ekonomskim ciljevima održivog razvoja (2);

16.   

ističe da ciljeve održivog razvoja treba uključiti u sve dokumente europskog semestra i poziva najviše čelnike i čelnice u Europskoj komisiji i Vijeću da racionaliziraju i pojednostave obnovljeni europski semestar, prepoznaju ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u europskom semestru i usredotoče se na „konkurentnu održivost”;

17.   

preporučuje da se u godišnjem pregledu održivog rasta veća vidljivost dâ ciljevima održivog razvoja i da se ti ciljevi izričito navedu u uvodnim izjavama preporuka po državama članicama kako bi postalo jasno da se preporukama nastoje provesti;

18.   

ponovno poziva na brzo donošenje europskog kodeksa postupanja kako bi se lokalne i regionalne vlasti uključile u upravljanje europskim semestrom i naglašava da bi Europska komisija trebala poslužiti kao primjer tako što će uspostaviti strukturirani dijalog s dionicima o europskom semestru, osobito s obzirom na prazninu koja je nastala nakon što nije obnovljena višedionička platforma EU-a na visokoj razini za ciljeve održivog razvoja;