EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.8.2022.

COM(2022) 416 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o implementaciji Inovacijskog fonda, uključujući preispitivanje iz članka 24. Uredbe (EU) br. 1031/2010

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o implementaciji Inovacijskog fonda, uključujući preispitivanje iz članka 24. Uredbe (EU) br. 1031/2010

1. Uvod 

Inovacijski fond jedan je od najvećih svjetskih programa za financiranje komercijalne demonstracije inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija ugljika radi stavljanja na tržište industrijskih rješenja za dekarbonizaciju Europe i olakšavanja prelaska na klimatsku neutralnost. Među raznim financijskim instrumentima koji su dostupni na razini EU-a, jedinstven je zbog svoje veličine i usmjerenosti na posljednje korake u uvođenju inovativnih čistih tehnologija.

Inovacijski fond raspolaže s više od 38 milijardi EUR 1 financiranih dražbom emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama, a sredstva su namijenjena:

energetski intenzivnim industrijama, uključujući ekološki sigurno hvatanje i upotrebu ugljika (CCU) koje znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s visokim intenzitetom ugljika,

projektima ekološki sigurnog hvatanja i geološkog skladištenja CO2 (CCS),

inovativnim tehnologijama proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, i

tehnologijama skladištenja energije.

Cilj je Fonda stvoriti odgovarajuće financijske poticaje da bi poduzeća već sada ulagala u čiste tehnologije i postala svjetski predvodnici u području čistih tehnologija.

Slika 1.: Pregled Inovacijskog fonda

Revizijom Direktive o sustavu trgovanja emisijskim jedinicama (ETS) koju je Komisija predložila u srpnju 2021. kao dio paketa „Spremni za 55 %” 2 Fond bi se dodatno ojačao povećanjem broja emisijskih jedinica u ETS-u, a time i proračuna koji je na raspolaganju Fondu, kako bi se on proširio na sektor pomorstva, cestovnog prometa i građevinarstva.

Glavna uprava za klimatsku politiku ima opću nadležnost nad Inovacijskim fondom, uključujući određivanje opsega i prioriteta politike za pozive na podnošenje prijedloga i njihove bitne elemente te donošenje odluka o dodjeli sredstava. Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) zadužena je za provođenje poziva na podnošenje prijedloga, evaluacije, pripremu bespovratnih sredstava i potpisivanje te svakodnevno praćenje projekata. Europska investicijska banka pruža pomoć za razvoj projekata. S državama članicama provodi se savjetovanje o odlukama o financiranju i popisu odabranih projekata i njihova je uloga ključna za dopiranje do potencijalnih podnositelja zahtjeva na njihovu državnom području i pružanje podrške u prijavi (npr. u okviru programa potpore) i provedbi projekata (npr. olakšavanjem izdavanja dozvola).

1.2. Svrha izvješća

U skladu s člankom 23. stavkom 6. Delegirane uredbe (EU) 2019/856 od 26. veljače 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Inovacijskog fonda (u daljnjem tekstu: „Delegirana uredba”), Komisija jednom godišnje izvješćuje Vijeće i Europski parlament o napretku implementacije Fonda.

Ovim se izvješćem ispunjava zahtjev za 2020. i 2021. tako što ono sadržava sažet prikaz rezultata prvih dvaju poziva Fonda koji su bili dostupni tek krajem 2021.: prvog poziva na podnošenje prijedloga za velike projekte (definiraju se kao projekti s ukupnim kapitalnim izdacima većima od 7,5 milijuna EUR) i prvog poziva na podnošenje prijedloga za manje projekte (definiraju se kao projekti s ukupnim kapitalnim izdacima manjima od 7,5 milijuna EUR). Prvi poziv za velike projekte otvoren je 3. srpnja 2020., a rezultati su objavljeni 16. studenoga 2021., dok je prvi poziv za male projekte otvoren 1. prosinca 2020., a rezultati su objavljeni 27. srpnja 2021.

U ovom se izvješću analiziraju rezultati tih poziva i njihov doprinos ciljevima Fonda, uz poseban osvrt na stečeno iskustvo i zaključke relevantne za politiku.

Iako je drugi poziv za velike projekte objavljen 26. listopada 2021., a drugi poziv za male projekte 31. ožujka 2022., ti su pozivi još u tijeku pa će njihovi rezultati biti objavljeni u drugom izvješću o Inovacijskom fondu.

U članku 24. stavku 3. Uredbe o dražbama 3 propisano je da Komisija preispituje ostatak količine emisijskih jedinica na dražbi nakon donošenja odluke o dodjeli sredstava iz Inovacijskog fonda za svaki poziv na podnošenje prijedloga i druge aspekte povezane s djelovanjem Fonda. Ta se preispitivanja provode svake dvije godine, a prvo se preispitivanje provodi najkasnije 30. lipnja 2022. Ovo izvješće ispunjava i tu svrhu.

2. Rezultati prvih dvaju poziva Inovacijskog fonda

2.1. Privatni interes u Inovacijskom fondu

Zahvaljujući velikoj komunikacijskoj kampanji i više od trideset informativnih radionica s brojnim industrijskim udruženjima EU-a i državama članicama tijekom 2019. i 2020. 4 , oba su poziva privukla izuzetan broj zahtjeva: 311 5 za velike i 232 6 za male projekte. Zahtjevi su obuhvaćali sve prihvatljive sektore i države članice, čime se pridonijelo ispunjavanju cilja Fonda za financiranje projekata širokog sektorskog i zemljopisnog dosega.

Broj zahtjeva pokazuje da je industrija zainteresirana za osmišljavanje rješenja čistih tehnologija koja pridonose klimatskoj neutralnosti EU-a te da Fond može odabrati projekte iz raznolikog portfelja zelenih projekata koji trebaju potporu i privlače privatni kapital. U usporedbi sa zahtjevima za velike projekte, prvi poziv na podnošenje prijedloga za male projekte privukao je manji broj zahtjeva iz područja energetski intenzivnih industrija i hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika, ali više njih iz sektora obnovljivih izvora energije i skladištenja energije.

2.2. Kvaliteta zahtjeva

Komisija je podnositeljima zahtjeva pružala opsežnu pomoć za pojedini poziv tijekom cijelog postupka podnošenja zahtjeva za oba poziva. Zahtjevi su općenito bili vrlo kvalitetni, što je dovelo do jake konkurencije između projekata u oba poziva. Međutim, u okviru poziva za male projekte zahtjevi su bili manje kvalitetni, što dokazuje manji broj prijedloga koji zadovoljavaju sve minimalne pragove.

Za svaki su poziv Komisija i CINEA organizirale namjenske webinare 7 i informativne dane. Detaljno su objašnjeni tekstovi poziva, odgovoreno je na pitanja potencijalnih podnositelja zahtjeva i osiguran je materijal s objašnjenjima kako bi se poduzećima olakšala priprema zahtjeva. Posebna služba za korisnike u tom je razdoblju odgovorila na više od 1 500 pitanja za oba poziva. Nakon završetka poziva predstavljeno je i objavljeno izvješće o dobroj praksi koje bi moglo koristiti potencijalnim podnositeljima zahtjeva 8 .

Od 311 zahtjeva pristiglih za prvi poziv za velike projekte, njih 19 (5 %) proglašeno je neprikladnima ili neprihvatljivima u prvoj fazi 9 . Od 232 zahtjeva 10 pristigla za prvi poziv za male projekte, 55 projekata (24 %) proglašeno je neprikladnima ili neprihvatljivima, a dva su zanemarena (probni prijedlozi), što je dovelo do ukupno 175 prihvatljivih prijedloga koji su se natjecali za bespovratna sredstva ( Slika 2 .).

Slika 2.: Broj prihvatljivih i prikladnih prijedloga po pozivu

Projekti su odabrani na temelju pet kriterija za dodjelu sredstava definiranih u Delegiranoj uredbi i tekstovima poziva (za male projekte kriteriji su pojednostavnjeni):

1.stupanj inovativnosti;

2.djelotvornost izbjegavanja emisija stakleničkih plinova;

3.pripremljenost projekta;

4.mogućnost šire primjene; i

5.troškovna učinkovitost.

Predloženi projekti u prvom pozivu za velike projekte općenito su prema kriterijima dodjele ostvarili više bodova od malih projekata, uz jaču konkurenciju među projektima ( Slika 3 .). U pozivu za velike projekte, koji se sastojao od dva kruga evaluacije, 70 najbolje rangiranih prihvatljivih prijedloga iz prve faze pozvano je u drugu fazu. Od 70 pozvanih dostavljeno je 66 prijedloga. U konačnici je sedam projekata pozvano na pripremu za dodjelu bespovratnih sredstava, dok 41 projekt koji je dobio visoku ocjenu (tj. prešao minimalni prag prema svim kriterijima dodjele) nije mogao dobiti sredstva jer u okviru poziva za velike projekte nije bilo dovoljno proračunskih sredstava.

Od 175 ocijenjenih prijedloga u okviru prvog poziva za male projekte, njih 137 nije zadovoljilo sve pragove za dodjelu. Samo je šest prijedloga premašilo sve pragove, no nisu mogli dobiti sredstva jer ih u proračunu nije bilo dovoljno, a 32 projekta pozvana su na pripremu za dodjelu bespovratnih sredstava. U konačnici su bespovratna sredstva dodijeljena za trideset projekata, a dva su projekta povučena.

U evaluaciji kriterija dodjele vidljive su velike razlike u raspodjeli medijana između dvaju poziva. U okviru prvog poziva za velike projekte više je prijedloga postiglo bodove iznad svih pragova pa je konkurencija za financiranje bila jača (41 iznad praga i sedam kojima su dodijeljena sredstva), dok je u prvom pozivu za male projekte samo 38 prijedloga postiglo bodove iznad pragova za dodjelu, a za njih 32 dodijeljena su sredstva. Međutim, projekti kojima su sredstva dodijeljena u okviru poziva za male projekte postigli su relativno više bodova od onih kojima su sredstva dodijeljena u pozivu za velike projekte.

Slika 3.: Razina konkurencije projekata u okviru prvog poziva za velike i male projekte – konačan poredak

Komisija nastavlja pružati pomoć poduzećima koja podnose zahtjev Fondu putem više webinara za svaki poziv, smjernicama i izvješćima o dobroj praksi, kao i inovativnim alatima, kao što je upitnik za samoprovjeru izrađen za drugi poziv za male projekte.

Zbog vrlo velikog broja zahtjeva podnesenih u okviru obaju poziva i znatnog prekoračenja predviđenog proračuna, predviđena je jaka konkurencija za financiranje i stoga je samo nekoliko projekata dobilo bespovratna sredstva, a mnogi projekti koji su prešli sve pragove nisu dobili potporu, osobito u okviru poziva za velike projekte. To pokazuje da poduzeća imaju ozbiljan interes za Fond i stoga je Komisija povećala drugi poziv za velike projekte za 50 % te namjerava olakšati ponovnu prijavu projekata iz prvog kruga poziva izmjenom Delegirane uredbe kako bi se omogućilo podnošenje zahtjeva u jednoj fazi.

2.3. Zatražena bespovratna sredstva u odnosu na raspoloživi proračun

Za projekte prijavljene u okviru obaju poziva, a posebno poziva za velike projekte, zatražena su znatno veća sredstva od raspoloživih iznosa. Stoga je Komisija maksimalno povećala proračune za pozive primjenjujući fleksibilnost od 20 % u skladu s Odlukom o financiranju. Za projekte koji su prijavljeni u okviru prvog poziva za velike projekte zatraženo je ukupno 21,7 milijardi EUR, čime je znatno prekoračen raspoloživi proračun od 1 milijarde EUR. Za prvi poziv za male projekte prekoračenje je bilo nešto manje izraženo: traženi proračun iznosio je 12,1 milijardu EUR, deset puta više od raspoloživog proračuna. Kako bi riješila problem prekoračenja predviđenog proračuna, Komisija je maksimizirala proračune poziva primjenom fleksibilnosti od 20 % u skladu s Odlukom o financiranju te je dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od 1 145 586 747 EUR u prvom pozivu za velike projekte i 109 163 733 EUR u prvom pozivu za male projekte.

2.4. Doprinos projekata Inovacijskog fonda klimatskoj neutralnosti EU-a

2.4.1. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

U okviru prvih dvaju poziva Inovacijskog fonda podupiru se projekti sa znatnim potencijalom za smanjenje emisija stakleničkih plinova i doprinos klimatskoj neutralnosti EU-a.

Projekti kojima su dodijeljena bespovratna sredstva u prvom krugu poziva Inovacijskog fonda ukazuju na smanjenje od 77,4 Mt ekvivalenta CO2 u prvih deset godina provedbe. Prvi rezultati smanjenja emisija mogu se očekivati od 2023., kad se pokrenu prvi projekti kojima su dodijeljena sredstva.

Slika 4.: Očekivano apsolutno izbjegavanje emisija stakleničkih plinova tijekom deset godina provedbe projekata kojima su dodijeljena sredstva

2.4.2. Visoko inovativni projekti sa znatnim potencijalom skalabilnosti

U okviru prvih dvaju poziva Inovacijskog fonda podupiru se visoko inovativni projekti kojima će se olakšati prelazak na klimatsku neutralnost cjelokupnih industrijskih ekosustava. Projekti moraju ponuditi više od postupnih inovacija u usporedbi s najsuvremenijim dostignućima u EU-a da bi bili uzeti u obzir za financiranje, a češće se ocjenjuju kao vrlo snažne ili revolucionarne inovacije. Projekti kojima se dodijele sredstva imaju velik potencijal za skalabilnost i pokazuju priliku za poticanje daljnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova prijenosom tehnologije ili njezine primjene u druga područja i sektore te uključuju suradnju različitih dionika u regionalnom i europskom gospodarstvu.

Projekti ocijenjeni u prvoj fazi prvog poziva za velike projekte pokazali su niz smjerova tehnološkog razvoja i inovativnih rješenja čiste tehnologije 11 . Ta se raznolikost zadržala i u drugoj fazi poziva i sedam projekata kojima su dodijeljena sredstva.

Sedam odabranih projekata u okviru prvog poziva za velike projekte 12 posvećeno je izazovima u različitim sektorima: čelik, kemikalije (amonijak, metanol, etilen-oksid), vodik (zeleni i plavi), proizvodnja fotonaponskih ćelija, cement, CCU beton, električna energija, grijanje i hlađenje. Projekti kojima su dodijeljena sredstva uvest će korjenite promjene i potaknuti dekarbonizaciju u pripadajućim sektorima, državama članicama i regijama.

Primijenjene tehnologije revolucionarne su i prve takve vrste predloženog opsega sa širokim potencijalom skalabilnosti u svim sektorima i gospodarstvu:

·postrojenje za izravnu redukciju čelika koje proizvodi 1,2 Mt/god. (25 % proizvodnje čelika u Švedskoj) na temelju vodika iz obnovljivih izvora u demonstracijskom projektu HYBRIT,

·elektrolizator od 500 MW u demonstracijskom projektu HYBRIT, elektrolizator od 50 MW u projektu SHARC,

·tvornica od 3 GW za proizvodnju dvostranih heterospojnih fotonaponskih ćelija (B-HJT) u projektu TANGO,

·hvatanje CO2 u cementu (K6), parno reformiranje metana, proizvodnja amonijaka i etilen-oksida (Kairos@C), priprema za CCU za rafinerije u projektu SHARC,

·prvi brod za prijevoz CO2 u projektu Kairos@C,

·četiri projekta opskrbe CO2 za geološko skladištenje na različitim lokacijama u Sjevernom moru (Kairos@C, BECCS@STHLM, SHARC, K6),

·pretvorba krutog komunalnog otpada u metanol umjesto oporabe energije spaljivanjem u projektu ECOPLANTA,

·neto uklanjanje ugljika u projektu BECCS@STHLM.

Glavne su lokacije projekata Belgija, Italija, Švedska (2), Francuska, Španjolska i Finska, ali će zahvaljujući prijevozu i skladištenju CO2 nezaobilazni partneri biti i Nizozemska i Norveška.

Solidan portfelj projekata od gotovo 300 zahtjeva u okviru prvog poziva za velike projekte pokazuje vrlo širok izbor smjerova tehnološkog razvoja koji mogu dovesti do zelene tranzicije nekoliko sektora.

U kategoriji energetski intenzivnih industrija identificirana su tri glavna smjera tehnološkog razvoja: i. vodik, ii. hvatanje, upotreba i/ili skladištenje ugljika i iii. biološka rješenja, a određeni broj projekata objedinjuje više tih glavnih smjerova i kombinira se s drugim tehnološkim rješenjima. Drugi uobičajeni smjerovi su recikliranje (npr. otpadni metal, plastika), piroliza, uplinjavanje i elektrifikacija. Određen broj prijedloga (7 %) u kategoriji energetski intenzivnih industrija uključuje integriranu distribuciju i upotrebu vodika za različite načine prijevoza (npr. teška vozila, autobusi, vozila s pogonom na gorive ćelije i vodik, brodovi). U otprilike petini prijedloga razmatraju se razne sirovine biomase, uglavnom otpad i ostatci.

Većina prijedloga u kategoriji CCUS usmjerena je na jedan dio lanca vrijednosti CCUS-a, a CO2 se hvata iz različitih izvora (biorafinerije, proizvodnja obojenih i neobojenih metala, cementa i vapna, rafinerije, kemikalije, biotermalna i geotermalna postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije, proizvodnja energije iz otpada ili okolni zrak), a cilj im je proizvodnja različitih proizvoda (električna energija i toplina, vodik, metanol, zrakoplovna goriva, metan, građevinski materijali, druge kemikalije i druga goriva).

U kategoriji obnovljivih izvora energije mogu se pronaći sve osnovne vrste tehnologija: vjetroelektrane na kopnu i na moru, plutajući temelji i temelji u zemlji, koncentrirana solarna energija, fotonaponske ćelije, proizvodni pogoni za fotonaponske ćelije i module, energija plime i valova, energija gradijenta saliniteta i hidroenergija, geotermalna energija iz dubina. Mnogi prijedlozi za energiju iz obnovljivih izvora objedinjuju različite tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kao što su kombinacije koncentrirane solarne energije i fotonaponskih ćelija, koncentrirane solarne energije i biomase, vjetra i fotonaponskih ćelija. Često se promjenjivi obnovljivi izvori energije kombiniraju s baterijskim ili toplinskim skladištenjem ili proizvodnjom vodika.

Mnogim prijedlozima u kategoriji skladištenja energije nastoje se pronaći rješenja za međudnevno skladištenje električne energije, dok drugi prijedlozi uključuju druge vrste skladištenja kao što su baterije, skladištenje stlačenog ili tekućeg zraka, skladištenje topline, vodika i vode. Neki prijedlozi obuhvaćaju mjere na strani potražnje primjenom pametnih mreža ili rješenja virtualnih elektrana, dok se drugi odnose na postrojenja za proizvodnju baterija.

Slika 5.: Smjerovi tehnološkog razvoja u okviru prvog poziva za velike projekte: zahtjevi, pozvani u drugu fazu i projekti kojima su dodijeljena sredstva 13  

Trideset projekata u okviru prvog poziva za male projekte dobilo je bespovratna sredstva 14 , a glavne karakteristike nekih projekata izdvojene su u nastavku:

·uvođenje revolucionarnih tehnologija u nove sektore: npr. razvoj prve mobilne termalne baterije oporabom 6 GWh industrijske otpadne topline godišnje za dobivanje energije u područjima u kojima ne postoji infrastruktura za centralizirano grijanje ili hlađenje (projekt WH) ili izgradnja i upravljanje jednom od zračnih vjetroelektrana s kapacitetom proizvodnje od 1,2 MW obnovljive energije (projekt NAWEP);

·primjena revolucionarnih tehnologija na postojeće industrijske procese: npr. regeneriranje visokokvalitetnog ulja iz otpadnog ulja, čime se pridonosi izbjegavanju potrebe za proizvodnjom djevičanskog fosilnog ulja (SKFOAAS), ili revolucionarne tehnologije za poboljšanje oporabe biometana i poboljšanje njegove kvalitete kako bi bio prikladan za opskrbnu mrežu, upotrebom postojećeg deponijskog plina (W4W);

·uvođenje nove kombinacije postojećih tehnologija: npr. proizvodnja agregata s niskim udjelom ugljika kombinacijom aktivnosti rafinerije, poduzeća za gospodarenje otpadom i proizvođača građevinskog materijala (AGGREGACO2) ili pretvorba morske luke u prvu europsku luku koja može funkcionirati izvan mreže, na temelju samodostatne energetske zajednice koja troši 6 300 MWh energije iz obnovljivih izvora godišnje (GREENMOTRIL) ili kombiniranje tehnologija iz energije zračnih vjetroelektrana, solarnih fotonaponskih ćelija i skladištenja u redoks protočnim baterijama, čime se osigurava 73 % osnovne potrošnje energije potrebne u skladištu plina (AQUILON);

·zamjena postojećih tehnologija: npr. uvođenje inovativnih rješenja za naknadnu ugradnju za zamjenu fosilnih goriva gorivom iz biomase u vapnenoj peći u tvornici celuloze (LK2BM).

Projekti za koje su zahtjevi podneseni u okviru prvog poziva za male projekte pokazuju širok niz smjerova tehnološkog razvoja u manjim sektorima i inovativna rješenja u novim sektorima i na novim tržištima. Smjerovi tehnološkog razvoja u trideset projekata za koje su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava mogu se podijeliti u sedam većih smjerova, pri čemu se većina projekata odnosi na skladištenje energije, energiju iz obnovljivih izvora i vodik.

Slika 6.: Smjerovi tehnološkog razvoja u okviru prvog poziva za male projekte (projekti kojima su dodijeljena sredstva)

2.4.3. Dobro pripremljeni projekti

Prva dva poziva Inovacijskog fonda namijenjena su potpori projektima koji su vrlo dobro financijski i poslovno pripremljeni.

Budući da je cilj Inovacijskog fonda podupirati rješenja čiste tehnologije koja se mogu brzo primijeniti, projekti se moraju financijski zaključiti 15 u roku od najviše četiri godine od potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, tj. najkasnije 2025.–2026. za prva dva poziva. Grafikon u nastavku pokazuje da se od 37 projekata kojima su dodijeljena sredstva, za njih 20 (54 %) očekuje financijsko zaključenje u roku od jedne godine, za njih 13 (35 %) u roku od dvije godine, a za četiri (11 %) u roku od tri godine. Mali projekti trebali bi biti relativno brže financijski zaključeni, što je u korelaciji s njihovim manjim troškovima i obično jednostavnijom financijskom strukturom.

Slika 7.: Broj projekata koji se planiraju financijski zaključiti po tromjesečju 16

Nadalje, svi projekti kojima su dodijeljena bespovratna sredstva u okviru prvog poziva Inovacijskog fonda trebali bi biti pokrenuti do 2026., što je odraz njihove visoke razine operativne pripremljenosti. Većina projekata, njih 29 od 37, trebalo bi se pokrenuti do prvog tromjesečja 2025. Time bi se osiguralo smanjenje emisija već prije kraja desetljeća.

2.4.4. Pomoć za razvoj manje pripremljenih projekata

Inovacijski fond ima poseban instrument pomoći za razvoj projekata 17 namijenjen boljoj pripremi projekata na temelju visokokvalitetne tehničke i financijske savjetodavne podrške Europske investicijske banke (EIB), koja je prilagođena potrebama projekata. Pomoć za razvoj projekata osobito je od koristi malim projektima i projektima u državama članicama s nižim prihodima kako bi se pomoglo u ostvarivanju zemljopisno uravnotežene raspodjele potpore iz Inovacijskog fonda. Pomoć za razvoj projekata dostupna je i za velike i male projekte i može povećati izglede za postizanje financijskog zaključenja i početak provedbe. U travnju 2021. s Europskom investicijskom bankom potpisan je Sporazum o doprinosu za pružanje pomoći za razvoj projekata koji se već provodi.

Do dvadeset odbijenih prijedloga u okviru svakog poziva može ostvariti pomoć za razvoj projekata: u okviru prvog poziva za velike projekte 15 prijedloga pozvano je 18 da ostvari pomoć za razvoj projekata u vrijednosti od 4,4 milijuna EUR, a u okviru prvog poziva za male projekte deset je projekata ostvarilo pomoć za razvoj projekata u vrijednosti od 1,7 milijuna EUR.

Projekti kojima je dodijeljena pomoć za razvoj isto tako obuhvaćaju vrlo širok raspon smjerova tehnološkog razvoja: od zelenog vodika i sintetičkih zrakoplovnih goriva u energetski intenzivnim industrijama do skladištenja energije. Očekuje se da će se te projekte ponovno prijaviti u budućim pozivima Inovacijskog fonda i tako pridonijeti stvaranju kontinuiranog niza izvrsnih projekata za financiranje. Kad je riječ o zemljopisnom položaju, pomoć za razvoj projekata pridonosi i postizanju dobre rasprostranjenosti projekata koje podupire Inovacijski fond među državama članicama.

U okviru budućih poziva nastojat će se još više iskoristiti potencijal pomoći za razvoj projekata za potporu projektima u podzastupljenim zemljama i manjim podnositeljima zahtjeva.

2.4.5. Zemljopisna i sektorska ravnoteža

Cilj je Inovacijskog fonda postići zemljopisnu i sektorsku ravnotežu tijekom njegova rada do 2030. Kao što je ilustrirano u nastavku, u okviru dvaju završenih poziva pristigli su zahtjevi iz gotovo svih država članica, a projekti se razvijaju u mnogim državama članicama, iako su nešto manje zastupljeni u istočnoj Europi. Mnogo je međusektorskih i prekograničnih projekata s velikim potencijalom za dekarbonizaciju cijelih regija i sektora, izvan nacionalnih i sektorskih granica.

Slika 8.: Prvi poziv za velike projekte: prijedlozi po zemljama

Komisija će tijekom implementacije Fonda nastojati dodatno proširiti zemljopisnu ravnotežu na tri konkretna načina. Prvo, redoviti pozivi za male projekte s troškovima do 7,5 milijuna EUR mogu biti prikladniji za poduzeća iz manjih država članica koja žele u manjoj mjeri ulagati u čiste tehnologije. Drugo, pomoć za razvoj projekata koju Europska investicijska banka pruža za velike i male projekte može pomoći poduzećima da bolje pripreme zahtjeve i povećaju svoje šanse za dobivanje bespovratnih sredstava iz Inovacijskog fonda. Treće, Komisija je u svim državama članicama EU-a, Islandu i Norveškoj uspostavila mrežu nacionalnih kontaktnih točaka za Inovacijski fond 19 koje potencijalnim podnositeljima zahtjeva mogu pružiti informacije o Fondu i njegovoj interakciji s nacionalnim instrumentima financiranja i drugim programima EU-a koji su dostupni u pojedinoj državi članici.

U okviru prvih dvaju poziva podržani su projekti iz gotovo svih sektora. Smjerovi tehnološkog razvoja u projektima koji su podneseni i kojima su dodijeljena sredstva kako je navedeno u odjeljku 2.4.2. odraz su raznolikosti portfelja projekata i pokazuju da Inovacijski fond može služiti svim sektorima koji trenutačno ispunjavaju uvjete i koji bi mogli ispunjavati uvjete u budućnosti. Na primjer, Inovacijski fond već je podržao projekte relevantne za vodni i cestovni promet i do 2030. može podupirati zelenu tranziciju cijelog gospodarstva EU-a financiranjem rješenja čiste tehnologije koja obuhvaćaju sve od proizvodnje energije do energetski intenzivnih industrija, prometa, zgrada i poljoprivrede. Slika u nastavku prikazuje dosadašnji učinak Inovacijskog fonda po sektorima.

Slika 9.: Učinak Inovacijskog fonda po sektorima

2.4.6. Financijska potpora prilagođena potrebama projekata

Potpora iz Inovacijskog fonda prilagođena je potrebama tržišta i profilima rizika podržanih projekata. Time se mogu privući dodatna javna i privatna sredstva.

Početni proračun (1 100 000 000 EUR) za prva dva poziva Inovacijskog fonda u cijelosti je dodijeljen, a fleksibilnost proračuna od 20 % dopuštena Odlukom o financiranju 20 iskorištena je za rješavanje problema prekoračenja predviđenog proračuna.

Ukupni očekivani kapitalni izdatci (ukupni CAPEX), kako su ih podnositelji izračunali i naveli u svojim zahtjevima, primjenjuju se kao zamjenska mjera za ukupan očekivani opseg ulaganja mobiliziran bespovratnim sredstvima Fonda.

Ukupni očekivani CAPEX svih projekata kojima su dodijeljena sredstva u okviru poziva za 2020. iznosi 4 783 136 117 EUR (od čega 91 % u okviru poziva za velike projekte, a 9 % u okviru poziva za male). Na slici 12. prikazano je da će bespovratna sredstva iz Inovacijskog fonda potaknuti četiri puta veća ulaganja od njihova opsega.

Slika 10.: Ukupna dodijeljena bespovratna sredstva u odnosu na CAPEX u okviru prvih poziva Inovacijskog fonda

Ukupni očekivani CAPEX projekata kojima su dodijeljena sredstva znatno premašuje dodijeljena bespovratna sredstva Inovacijskog fonda. To pokazuje potrebu za dodatnim privatnim i javnim ulaganjima u spomenuta rješenja čiste tehnologije, nastojanja poduzeća da pronađu sredstva za financiranje svojih inovativnih zelenih rješenja i pozitivan učinak bespovratnih sredstava iz Inovacijskog fonda.

Slika 11.: Prvi poziv za velike projekte: primjeri financiranja

2.5. Doprinos drugim ciljevima politike EU-a

2.5.1. Kružno gospodarstvo, energetska učinkovitost i energija iz obnovljivih izvora

Projekti kojima su dodijeljena sredstva donijet će druge ekološke koristi europskom gospodarstvu u okviru europskog zelenog plana te će se njima podržati strategije EU-a koje se odnose na vodik, integraciju sektora i kružno gospodarstvo. Neke su od koristi projekata kojima su dodijeljena sredstva sljedeće:

-unaprjeđenje rješenja temeljite dekarbonizacije za energetski intenzivne industrije kao što je DRI uz primjenu vodika 21 u sektoru čelika ili rješenja CCUS-a za industriju cementa,

-osmišljavanje rješenja za olakšavanje integracije sustava obnovljivih izvora energije kao što je ponuda opskrbe električnom energijom iz obnovljivih izvora tijekom vršne potražnje upotrebom prenamijenjenih baterija za automobile,

-promicanje povezivanja sektora i neizravne elektrifikacije na temelju proizvodnje zelenog vodika za sektore koje je teško elektrificirati,

-promicanje primjene načela kružnog gospodarstva i energetske učinkovitosti na različitim razinama, primjerice recikliranjem ostataka materijala i korištenjem topline koja bi inače bila izgubljena, te suradnje različitih industrija, promicanje zamjene fosilnih goriva i uvođenja dodatnih inovativnih kapaciteta energije iz obnovljivih izvora kao što su energija vjetra, solarna energija i geotermalna energija.

2.5.2. Pozitivni učinci prelijevanja na druge sektore

Cilj je Inovacijskog fonda podržati dekarbonizaciju energetskog i industrijskog sektora s pomoću proizvodnje i upotrebe nositelja energije iz obnovljivih izvora, uključujući vodik i sintetička goriva, no u svojem je radu podržao širok raspon projekata s primjenom u sektorima koji nisu obuhvaćeni ETS-om, kao što su pomorski, cestovni i željeznički promet i poljoprivreda:

·projekti potpore razvoju novih sektora i/ili tržišta: npr. proizvodnja vodika za promet bez emisija (H2 VALCAMONICA i ZE PAK green H2) ili zamjena plastike dobivene fosilnim gorivima (TLP Production);

·projekti dekarbonizacije pomorskog prometa uz pomoć proizvodnje niskougljičnog ukapljenog prirodnog bioplina koji će zamijeniti konvencionalno brodsko gorivo (FirstBio2Shipping). Pružanjem pomoći za razvoj projekata podržana su još tri relevantna projekta: brod gurač za prijevoz tereta koji sadržava i bateriju i gorivu ćeliju (HyPush); veliki jedrenjak za kružna putovanja s inovativnom tehnologijom pogona na vjetar (WAVE) i plovilo s nultim razinama emisija koje pokreće velik sustav gorivih ćelija trošit će isključivo zeleni vodik iz obnovljivih izvora (HYDROGEN EU-ROPAX);

·projekti koji će donijeti koristi u poljoprivredi uz pomoć integriranih fotonaponskih sustava navodnjavanja velike snage (PVI) koji ne zahtijevaju pričuvne baterije i znatno smanjuju rizike povezane s integritetom vodoopskrbne infrastrukture (CO2-FrAMed);

·projekti koji pridonose smanjenju emisija u prometnoj infrastrukturi: morska luka (GREENMOTRIL) i zračna luka (PIONEER) maksimalno će povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora.

2.5.3. Socijalne i gospodarske koristi

Projekti kojima se dodijele sredstva donijet će i socijalne i gospodarske koristi kao što su pojačani rast novih sektora (npr. proizvodnja zelenog vodika), otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u zelenoj tranziciji, podrška lokalnim gospodarstvima i suradnja različitih industrija za poticanje inovacija i održivosti. Nadalje, oni će dovesti do konkretnih gospodarskih koristi, na primjer snižavanja cijena novih tehnologija i proizvoda i otvaranja novih tržišta. Inovacijski fond može pomoći i u razmatranju socijalnih aspekata i aspekata tržišta rada pravedne zelene tranzicije.

2.5.4. Sinergije s drugim financijskim instrumentima

Putem Inovacijskog fonda nastoji se osigurati sinergija s drugim instrumentima za potporu ulaganjima, kao što su InvestEU ili programi zajmova Europske investicijske banke, te drugim relevantnim programima financiranja EU-a, kao što su Obzor Europa ili Instrument za povezivanje Europe.

Program InvestEU

Budući da je privlačenje dodatnih javnih i privatnih sredstava temeljni cilj Fonda, važno je uspostaviti sinergije s programom InvestEU, vodećim instrumentom EU-a za potporu ulaganjima (putem zajmova i drugih vrsta potpore) koja su potrebna za oporavak, zeleni rast, zapošljavanje i pravednu tranziciju. Moguće je kumulativno financiranje iz programa InvestEU i Inovacijskog fonda za određeni projekt. Nadalje, Europska investicijska banka u okviru programa InvestEU provodi takozvani tematski proizvod zelene tranzicije 22 . Proizvod zelene tranzicije bit će dostupan za visokorizične projekte s visokom dodanom vrijednošću za politiku koji ispunjavaju uvjete u komponentama politike koje se odnose na održive infrastrukture, istraživanja, inovacije i digitalizaciju. Proizvod će imati koristi od dodatnog financiranja iz Inovacijskog fonda 23 radi daljnje podrške projektima temeljite dekarbonizacije u energetskom i industrijskom sektoru.

Partnerstvo za zelene tehnologije EU-a i mreže Breakthrough Energy Catalyst (BEC) omogućit će povećanje učinka proizvoda zelene tranzicije. Partnerstvo povezuje Europsku komisiju, Europsku investicijsku banku i mrežu Breakthrough Energy Catalyst 24 . Te su strane potpisale memorandum o razumijevanju na konferenciji COP26 u Glasgowu. U okviru partnerstva nastoji se mobilizirati do 820 milijuna EUR (1 milijarda USD) u razdoblju 2022.–2027. za inovativne projekte u EU-u.

U siječnju je mreža Breakthrough Energy Catalyst Europe objavila zahtjev za podnošenje prijedloga 25 za velike projekte. Poziv je usmjeren na područja čistog vodika, održivih zrakoplovnih goriva, izravnog hvatanja iz zraka i skladištenja te dugotrajnog skladištenja energije. EU financira partnerstvo putem programa Obzor Europa 26 (u obliku bespovratnih sredstava koja će se iskoristiti kao mješovita sredstva za odabrane aktivnosti) i Inovacijskog fonda (u obliku dodatka jamstvu EU-a dostupnog za smanjenje rizika zajmova EIB-a) , kojim se upravlja putem proizvoda zelene tranzicije u okviru programa InvestEU . Financiranje koje služi kao katalizator (u obliku bespovratnih sredstava i kapitala) potječe iz filantropskih i korporativnih izvora. I Europska investicijska banka i mreža Breakthrough Energy Catalyst osigurat će ekvivalentne iznose financiranja za projekte.

Primjeri sinergija ostvarenih u okviru projekata kojima su dodijeljena sredstva

Djelotvorne i operativne sinergije s drugim programima Unije, posebice one kojima se promiče brže širenje i usvajanje rezultata istraživanja i inovacija te omogućava ostvarenje zajedničkih ciljeva i zajedničkih područja za aktivnosti, ugrađene su u ciljeve različitih programa Unije.

Nekoliko projekata kojima su sredstva dodijeljena u okviru prvog kruga poziva Inovacijskog fonda već pokazuju postojeće jake sinergije između Fonda i drugih mehanizama financiranja na razini EU-a i država članica:

·šest projekata nadovezuje se na prethodni rad podržan u okviru programa koji su prethodili Obzoru Europa: Obzor i FP7 (CarBatteryReFactory, CO2-FrAMed, GtF, Silverstone, TLP i TANGO),

·dodatna su tri projekta imala koristi od potpore iz drugih instrumenata EU-a kao što su NER300, program LIFE i poziv CEF-a u području prometa (CCGeo, FirstBio2Shipping i linija HELEXIO), i

osim toga, pet od sedam velikih projekata kojima su dodijeljena sredstva već je dobilo ili će dobiti financijsku potporu od nacionalnih ili regionalnih tijela (Kairos@C, BECCS@STHLM, K6, demonstracijski projekt HYBRIT i SHARC). Financijske potpore mogu se smatrati državnom potporom u smislu članka 107. UFEU-a. Komisija ima isključivu nadležnost za procjenu spojivosti mjera državne potpore s unutarnjim tržištem, a države članice u skladu s člankom 108. UFEU-a moraju prijaviti svaku takvu potporu.

2.5.5. Razmjena znanja o rješenjima čiste tehnologije

Kako bi se osiguralo smanjenje troškova i ubrzana komercijalizacija čistih tehnologija na razini Europe, Inovacijski fond podupire razmjenu znanja među projektima i dionicima o rješenjima čistih tehnologija.

Delegiranom uredbom propisano je da se u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava uvjetuje da korisnik bespovratnih sredstava razmjenjuje znanje s drugima. Predlagatelj projekta u fazi podnošenja zahtjeva treba dostaviti plan razmjene znanja kojim obuhvaća cijeli ciklus projekta. Ti zahtjevi za razmjenu znanja neophodni su za zaštitu javnog interesa uz poštovanje načela neotkrivanja komercijalno osjetljivih informacija. Oni olakšavaju prodor demonstriranih tehnologija na tržište i smanjuju rizike u prelasku na proizvodnju velikih razmjera i upotrebu proizvoda s niskim udjelom ugljika. Razmjena znanja mora započeti pri dodjeli bespovratnih sredstava kako bi se produbilo znanje o izazovima koji se javljaju i strategijama za njihovo prevladavanje u kritičnoj fazi između dodjele bespovratnih sredstava i financijskog zaključenja, kao i između financijskog zaključenja i početka rada. Očekuje se da će se prva izvješća o razmjeni znanja za projekte kojima su dodijeljena sredstva dostaviti 2022.–2023. Tijekom naknadne operativne faze aktivnosti za razmjenu znanja usmjerit će se na tehnološku provedbu projekata.

U 2020. i 2021. uspješno je organizirano više od deset virtualnih događanja za podršku svim vrstama dionika kako bi se bolje razumio trenutačni i potencijalni razvoj rješenja čistih tehnologija u EU-u, kao što su događanje posebno posvećeno razmjeni znanja za inovativne projekte čistih tehnologija „Od programa NER300 do Inovacijskog fonda” 27 , konferencije o financiranju čistih tehnologija 28 , webinari o postupku podnošenja zahtjeva Fondu i stečenim iskustvima 29 te opće događanje Inovacijskog fonda tijekom Tjedna održive energije 2020. Komisija je organizirala redovite sastanke Stručne skupine za Inovacijski fond kako bi se s državama članicama i predstavnicima industrije raspravljalo o implementaciji i budućim ciljevima Fonda. Osim toga, GU CLIMA i/ili CINEA sudjelovali su na brojnim događanjima koja su organizirale treće strane kako bi proširili znanje i informiranost o Fondu.

2.6. Preispitivanje iz članka 24. stavka 3. Uredbe br. 1031/2010

Prema članku 24. stavku 3. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 1031/2010 (koja se naziva i Uredbom o dražbama), Komisija svake dvije godine preispituje količinu emisijskih jedinica za prodaju na dražbi za Inovacijski fond, i pritom posebnu pozornost pridaje „raspoloživoj potpori za buduće pozive na podnošenje prijedloga, najvišem iznosu raspoložive potpore iz [I]novacijskog fonda za pomoć pri razvoju projekata, udjelu ukupnog iznosa raspoložive potpore iz [I]novacijskog fonda za pozive za projekte manjeg opsega koji je Komisija rezervirala, predviđenoj potpori za odabrane projekte te isplatama i stopi povrata”. 

Ovaj dio izvješća sadržava prvo takvo preispitivanje.

Iznos koji je dostupan za svaki poziv na podnošenje prijedloga, uključujući najveći iznos koji je dostupan za pomoć za razvoj projekata, određen je u svakoj odluci o financiranju i tekstu poziva. Grafikon u nastavku sažeti je prikaz Odluke o financiranju iz 2020. 30  

Slika 12: Odluka o financiranju iz 2020. 

Na grafikonu u nastavku prikazani su ukupni iznosi bespovratnih sredstava i pomoći za razvoj projekata dodijeljeni u okviru svakog poziva.

Slika 13.: Iznosi bespovratnih sredstava i pomoći za razvoj projekata u okviru svakog poziva

U tablici u nastavku sažeto je naveden broj emisijskih jedinica na dražbi za Inovacijski fond za 2020. i 2021. i raspoloživa sredstva (u EUR) dostupna na računu Fonda sredinom svibnja 2022.

Raspoloživa sredstva uključuju iznose namijenjene projektima kojima su dodijeljena bespovratna sredstva iz prvih dvaju poziva. Još nisu izvršena plaćanja za projekte iz Inovacijskog fonda.

Općenito govoreći, brzina provedbe dražbi emisijskih jedinica za Inovacijski fond odgovor je na potrebu za projektima čiste tehnologije. U kontekstu plana RePowerEU odlučeno je da će Komisija ove jeseni udvostručiti sredstva dostupna za poziv na podnošenje prijedloga velikih projekata za 2022. u okviru Inovacijskog fonda na približno 3 milijarde EUR. Uspostavit će se namjenske komponente plana REPowerEU za potporu 1. elektrifikaciji i primjenama vodika u industriji, 2. proizvodnji čistih tehnologija i 3. srednjovrijednim pilot-projektima za validaciju visoko inovativnih rješenja.

3. Zaključci i budući koraci

Prva dva poziva Fonda izazvala su velik interes poduzetnika i primljeni zahtjevi daleko premašuju raspoloživi proračun svakog poziva, čime se stvara jaka konkurencija među projektima čiste tehnologije. To jasno pokazuje da je portfelj projekata čiste tehnologije koje Fond može podržati u okviru sljedećih poziva kvalitetan i raznolik, što zahtijeva daljnje povećanje proračuna. Treći poziv za velike projekte planira se za jesen 2022.

Pozivi za male projekte imaju jedinstvenu ulogu u pružanju podrške projektima s manjim kapitalnim troškovima (između 2,5 i 7,5 milijuna EUR), ali s potencijalom dekarbonizacije u novim sektorima i u manjim državama članicama EU-a. Drugi poziv za male projekte otvoren je 31. ožujka 2022. s proračunom od 100 milijuna EUR, a projekti se mogu prijaviti do 31. kolovoza 2022.

Inovacijski fond već je putem prva dva poziva i projekata koji su ostvarili koristi od pomoći za razvoj uspio podržati projekte u svim prihvatljivim sektorima i zemljama. Fond ima nekoliko instrumenata za daljnje poticanje zemljopisne i sektorske ravnoteže projekata kojima se dodjeljuju sredstva. Na raspolaganju je posebna pomoć za razvoj projekata koju Europska investicijska banka pruža obećavajućim, ali nedovoljno pripremljenim projektima, mreža nacionalnih kontaktnih točaka, služba za korisnike koja odgovara na pitanja podnositelja zahtjeva za svaki poziv, nekoliko namjenskih webinara i informativnih dana te upitnik za samoprovjeru. Pokazalo se da ti instrumenti pomažu poduzećima u pripremi zahtjeva za Fond. Komisija će nastaviti razvijati i primjenjivati te alate za poboljšanje zemljopisne i sektorske ravnoteže Fonda.

Kad je riječ o upravljanju, jasna definicija odgovornosti (Europske komisije, Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš, Europske investicijske banke i država članica) i suradnja između tih tijela omogućile su djelotvornu implementaciju Inovacijskog fonda u predviđenim rokovima.

U komunikaciji o planu REPowerEU 31 Fond je prepoznat kao jedan od ključnih instrumenata za ubrzavanje dekarbonizacije industrije te su ukratko opisana tri načina za to.

Prvo, povećani prihodi zbog veće cijene ugljika mogu omogućiti opsežnije pozive. Prema iskustvima u prvim pozivima, portfelj projekata pokazuje da tržište može apsorbirati povećanje raspoloživog proračuna, uz zadržavanje pristupa da se sredstva dodjeljuju samo visoko inovativnim projektima snažnog učinka koji su spremni za tržište.

Drugo, Inovacijski fond može proširiti svoj portfelj instrumenata za potporu projektima čiste tehnologije. Na primjer, mehanizam konkurentnog natječajnog postupka na razini EU-a (npr. ugovori za kompenzaciju razlika ili ugovori za kompenzaciju razlika u odnosu na ugljik) za određene tehnološke kategorije može biti snažan instrument za poticanje proizvodnje i troškovno učinkovite primjene rješenja s niskim udjelom ugljika. Komisija je već predložila takav instrument kao dio paketa „Spremni za 55 %”.

Treće, uz očuvanje pristupa odozdo prema gore koji se temelji na izvrsnosti, Inovacijski fond može se više usredotočiti na strateške prioritete, kao što je navedeno u planu REPowerEU 32 .

(1)

Ovisno o cijeni ugljika, količina se procjenjuje na temelju cijene ugljika od 75 EUR/tCO2.

(2)

  Preobrazba gospodarstva i društva EU-a radi ostvarivanja klimatskih ciljeva (europa.eu) .

(3)

Uredba Komisije (EU) br. 1031/2010 od 12. studenoga 2010. o rasporedu, upravljanju i drugim aspektima dražbi emisijskih jedinica stakleničkih plinova prema Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice EUR-Lex – 02010R1031-20191128 – HR – EUR-Lex (europa.eu)

(4)

  Policy development (europa.eu) (Razvoj politike) u odjeljku Stakeholder Engagement (Angažman dionika).

(5)

  First Innovation Fund call for large-scale projects: 311 applications for the EUR 1 billion EU funding for clean tech projects (Prvi poziv Inovacijskog fonda za velike projekte: 311 zahtjeva za sredstva EU-a za projekte u području čistih tehnologija u iznosu od 1 milijarde EUR).

(6)

  First Innovation Fund call for small-scale projects: 232 applications for the EUR 100 million EU funding for small clean tech projects (Prvi poziv Inovacijskog fonda za male projekte: 232 zahtjeva za sredstva EU-a za male projekte u području čistih tehnologija u iznosu od 100 milijuna EUR).

(7)

  Large-scale projects (europa.eu) (Veliki projekti) i Small-scale projects (europa.eu) (Mali projekti) u odjeljku Webinars (Webinari)

(8)

  policy_innovation-fund_best_practice_en_0.pdf (europa.eu) .

(9)

Delegiranom uredbom dopušta se provođenje poziva za velike projekte u jednoj ili dvije faze, dok se pozivi za male projekte odvijaju u jednoj fazi. Prvi poziv za velike projekte proveden je u dvije faze.

(10)

Ukupno 232 početna zahtjeva, od kojih su dva zanemarena prije evaluacije.

(11)

  Statistics of the proposals received for the first large-scale call of the Innovation Fund in October 2020.docx (europa.eu) (Statistički podaci o prijedlozima pristiglima za prvi poziv za velike projekte Inovacijskog fonda u listopadu 2020.).

(12)

  policy_funding_innovation-fund_large-scale_successful_projects_en.pdf (europa.eu) .

(13)

  policy_innovation-fund_lsc_statistics_en_0.pdf (europa.eu) .

(14)

  Small-scale projects (europa.eu) (Mali projekti).

(15)

U okviru Inovacijskog fonda financijsko zaključenje definira se kao: trenutak u razvojnom ciklusu projekta kad su potpisani svi sporazumi o projektu i financiranju te su ispunjeni svi uvjeti 
koji se zahtijevaju u tim sporazumima.

(16)

Podaci koji se temelje na obrascu zahtjeva i prilagođeni su prema potrebi na temelju najnovijih informacija koordinatora projekata.

(17)

  https://ec.europa.eu/clima/eu-action/funding-climate-action/innovation-fund/project-development-assistance_en . 

(18)

Za 14 velikih projekata s EIB-om je sklopljen sporazum o potpori za razvoj projekata jer je jedan projekt povučen iz postupka.

(19)

  National Contact Points (europa.eu) (Nacionalne kontaktne točke).

(20)

  https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/innovfund/wp-call/wp_innovfund-2020_en.pdf . 

(21)

Željezo neposredno reducirano vodikom.

(22)

EIB, Relevance of Thematic Impact Finance for Innovation Fund eligible projects (Relevantnost financiranja za tematski učinak za prihvatljive projekte Inovacijskog fonda) (prezentacija održana 6. srpnja 2021. na osmom sastanku IFEG-a). Dostupno na: https://ec.europa.eu/clima/system/files/2021-07/20210706_ifeg_4_en.pdf . 

(23)

  Odluka Komisije C(2021) 7404 od 19. listopada 2021. o aktivnostima povezanima s Inovacijskim fondom, koja služi kao odluka o financiranju za 2021. i kao odluka o otvaranju drugih poziva za podnošenje prijedloga i njezin Prilog .

(24)

  https://www.breakthroughenergy.org/scaling-innovation/catalyst . 

(25)

  EU-Catalyst Partnership: Request for proposals of pioneering green technology projects is launched | European Commission (europa.eu) (Partnerstvo EU-a i mreže Breakthrough Energy Catalyst: objavljen zahtjev za podnošenje prijedloga revolucionarnih projekata zelene tehnologije | Europska komisija).

(26)

U članku 15. Priloga IV. Uredbi (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa detaljno se opisuju sinergije Inovacijskog fonda i Obzora Europa, a u odjeljku 5.1. Odluke Vijeća (EU) 2021/764 od 10. svibnja 2021. o uspostavi posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa utvrđuje se potreba za komplementarnošću Inovacijskog fonda i klastera 5 programa Obzor Europa.

(27)

  From NER 300 to the Innovation Fund: knowledge-sharing for innovative clean tech projects (europa.eu) (Od programa NER 300 do Inovacijskog fonda: razmjena znanja za projekte inovativnih čistih tehnologija).

(28)

  First Financing Innovative Clean Tech virtual conference (europa.eu) (Prva virtualna konferencija o financiranju inovativnih čistih tehnologija)  
How can the Innovation Fund foster innovative clean tech small-scale projects? (europa.eu) (Kako se putem Inovacijskog fonda mogu poticati mali projekti u području inovativnih čistih tehnologija?) 
Delivering on the European Green Deal: Financing clean technology with the Innovation Fund (europa.eu) (Ispunjavanje ciljeva europskog zelenog plana: financiranje čistih tehnologija putem Inovacijskog fonda).

(29)

  Events and webinars (europa.eu) (Događanja i webinari).

(30)

Odluka Komisije o izmjeni Odluke C(2020) 4352 od 2. srpnja 2020. u pogledu otvaranja poziva na podnošenje prijedloga malih projekata u 2020.

(31)

COM(2022) 108, REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

(32)

COM(2022) 230, Plan REPowerEU, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.