EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.3.2022.

COM(2022) 140 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Održivi proizvodi kao standard

1.Uvod

Velike krize i ekonomski šokovi posljednjih godina utjecali su na sve aspekte gospodarstva i društva EU-a. Posljednja i najveća u tom nizu kriza, surova i ničim izazvana ruska invazija na Ukrajinu, razlikuje se od pandemije i oporavka nakon nje ili rastuće potrebe da se odgovori na klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti. Nastala geopolitička situacija opet je dovela do pritiska na građane i poduzeća u Europi i izvan nje, i to u vrijeme kad su Europska unija, Ukrajina i svijet pogled okrenuli oporavku i boljoj budućnosti.

No sve te krize imaju mnogo dodirnih točaka i navode nas da propitamo svoje pretpostavke i gospodarski model te poradimo na preoblikovanju energetskog sustava. Ponovno smo suočeni s vlastitim ovisnostima i slabostima koje mogu dovesti do nesigurnosti opskrbe, financijskog pritiska na kućanstva i šokova za poduzeća kojima je ugroženo svakodnevno poslovanje i dugoročni opstanak.

To znači da moramo razmotriti kako povećati blagostanje naših građana i osigurati održivi rast boljim iskorištavanjem resursa i materijala od kojih se izrađuju naši svakodnevni proizvodi te poboljšanjem tih proizvoda. Izradom proizvoda koji troše manje energije, učinkovitijom i dugotrajnijom uporabom proizvoda, oslanjanjem na reciklirane materijale umjesto primarnih sirovina te širom primjenom inovativnih modela kružnoga gospodarstva možemo gospodarski rast odvojiti od trošenja prirodnih resursa i uništavanja okoliša. Promicanjem usklađenog pristupa na razini EU-a možemo povećati konkurentnost, stvoriti nove poslovne prilike i radna mjesta, potaknuti ozelenjivanje jedinstvenog tržišta u skladu s planom održivog rasta u okviru europskog zelenog plana 1 , potrošačima omogućiti smanjenje troškova i učiniti gospodarstvo EU-a otpornijim na poremećaje u integriranim globalnim lancima vrijednosti. Nadalje, takvim će se pristupom dati odlučujući doprinos postizanju klimatske neutralnosti do 2050., zaustavljanju gubitka bioraznolikosti i ostvarenju našeg cilja nulte stupe onečišćenja.

Iako je posljednjih godina ostvaren napredak, učinci potrošnje na okoliš i dalje ugrožavaju opstanak čovječanstva, a mnogi aspekti potrošnje u EU-u nadilaze ograničenja našeg planeta 2 . Na globalnoj razini polovinu svih emisija stakleničkih plinova i 90 % gubitka bioraznolikosti uzrokuju vađenje i prerada primarnih sirovina 3 , dok i dalje prevladavajući linearni gospodarski model „uzmi, proizvedi, odbaci” dovodi do znatnog rasipanja resursa. Da bi EU uspio prijeći na resursno učinkovito, klimatski neutralno kružno gospodarstvo bez onečišćenja i smanjiti svoju energetsku ovisnost i ovisnost o resursima, hitno moramo promijeniti pristup osmišljavanju, izradi i uporabi proizvoda. EU će taj pristup promicati i na međunarodnoj razini i tako ojačati održivost i otpornost globalnih lanaca vrijednosti.

Današnjim paketom međusobno povezanih inicijativa za održive proizvode koje se predstavlja u ovoj Komunikaciji nastoji se napraviti veliki korak prema ostvarenju tog pristupa, nadovezujući se na prethodan rad u tom području. EU već primjenjuje minimalne zahtjeve u pogledu zaštite okoliša za određene proizvode i sektore, primjerice u području proizvoda povezanih s energijom, ambalaže i kemikalija. Dijelom zahvaljujući tim zahtjevima znatno je smanjen utjecaj EU-a na okoliš i klimu, uključujući u pogledu potrošnje energije. Primjerice, zahvaljujući kumulativnom učinku postojećih pravila EU-a o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti, njima obuhvaćeni proizvodi godišnje troše 10 % manje energije, što je ušteda jednaka opsegu ukupne potrošnje energije u Poljskoj 4 . Tako se smanjuje naša ovisnost o fosilnim gorivima, među ostalim iz Rusije. Međutim, postojećim pravilima obuhvaćen je samo manji dio robe koja se stavlja na tržište EU-a i njima se ne potiče sustavno kružnost niti se obuhvaćaju mnogi načini na koje proizvodi utječu na klimu i okoliš tijekom svojeg životnog ciklusa. Osim toga, i dalje postoji znatan potencijal za smanjenje potrošnje energije proizvoda povezanih s energijom.

Zbog toga je Prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode 5 u središtu današnjeg paketa. Budući da je dizajnom proizvoda uvjetovano do 80 % njegova utjecaja na okoliš tijekom životnog ciklusa 6 , prijedlogom se proširuje područje primjene okvira za ekološki dizajn kako bi se obuhvatio najširi mogući raspon proizvoda. Predviđa se utvrđivanje minimalnih kriterija ne samo za energetsku učinkovitost nego i za kružnost te opće smanjenje ekološkog i klimatskog otiska proizvoda. Poboljšanja energetske učinkovitosti i kružnosti do stupanja na snagu novog okvira poticat će se postojećom Direktivom o ekološkom dizajnu. U tu svrhu Komisija zajedno s novim prijedlogom donosi Plan rada za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti za razdoblje 2022. – 2024. kako bi obuhvatila nove proizvode povezane s energijom te ažurirala i povećala ambicije za proizvode koji se već reguliraju.

U okviru paketa predstavljaju se i ciljane sektorske inicijative, Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode 7 i revizija Uredbe o građevnim proizvodima 8 , kojima se obuhvaćaju te dvije prioritetne skupine proizvoda sa znatnim utjecajem na okoliš i klimu. Kako bi se osiguralo da potrošači ostanu aktivni zagovornici tranzicije, Komisija podnosi i zakonodavni prijedlog za jačanje položaja potrošača u zelenoj tranziciji 9 , kojim se uvode ciljane izmjene u korist zelenijeg horizontalnog zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača.

Stvaranjem zajedničkog pristupa za proizvode u EU-u naši će prijedlozi pridonijeti stvaranju jednakih uvjeta za poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu i omogućiti EU-u vodeću ulogu u definiranju normi u području održivih proizvoda. Kako bi se osiguralo da se prelazak na održivije proizvode provodi uz ublažavanje troškova i poteškoća povezanih s tranzicijom, odabir skupina proizvoda i utvrđivanje pravila za pojedinačne proizvode bit će predmet dugoročnog planiranja kroz uključivi postupak zajedničkog stvaranja, kao i strogih procjena učinka, među ostalim u pogledu cjenovne pristupačnosti za potrošače, učinaka na konkurentnost i administrativnog opterećenja.

Nekoliko država članica već je počelo samostalno utvrđivati zahtjeve u pogledu okolišne održivosti proizvoda 10 , a građani sve više traže još brže i opsežnije mjere. To može dovesti do fragmentacije jedinstvenog tržišta zbog različitih nacionalnih pravila te otežati poslovanje i povećati njegove troškove. Usklađenim pravilima na razini EU-a izbjeći će se takva narušavanja tržišta, znatno povećati tržište okolišno održivih proizvoda i u konačnici smanjiti troškovi usklađivanja i administrativno opterećenje za poduzeća koja posluju u EU-u.

Postoje i mnoge druge mogućnosti smanjivanja troškova za poduzeća s obzirom na sve manju dostupnost primarnih prirodnih resursa, probleme u opskrbi sirovinama i nestabilnost njihovih cijena. Preoblikovanjem poslovnih modela, proizvodnih procesa i proizvoda, produljenjem trajnosti proizvoda ili optimizacijom njihove uporabe te sudjelovanjem na funkcionalnom tržištu sekundarnih sirovina poduzeća mogu znatno smanjiti svoje troškove za materijale, energiju i gospodarenje otpadom te poboljšati svoju otpornost. Organizacije socijalne ekonomije predvodile su oblikovanje i širenje aktivnosti kružnog gospodarstva kao što su recikliranje elektronike i tekstila, ponovna upotreba robe široke potrošnje i aktivnosti popravka i ponovne proizvodnje 11 . I novim se digitalnim rješenjima otvaraju široke mogućnosti za preoblikovanje poslovnih modela u korist energetske učinkovitosti, kružnosti i općenite okolišne održivosti.

Vodeća poduzeća u nekoliko industrijskih ekosustava već su usvojila te promjene.

Jasnim i usklađenim regulatornim okvirom za okolišnu održivost proizvoda osigurat će se uvjeti za široku primjenu tog pristupa i potaknuti poduzeća koja kupuju i prodaju na tržištima EU-a da uvode inovacije i ulažu u kružne poslovne modele i proizvode budućnosti.

Time bi se znatno povećao raspon ekološki održivih proizvoda dostupnih potrošačima u EU-u te bih ih se učinilo dominantnom opcijom. Zasad takvi proizvodi još uvijek imaju mali udio na tržištu, što utječe i na njihovu dostupnost i cjenovnu pristupačnost za potrošače. Međutim, iskustvo EU-a već je pokazalo da se poticanjem ekološkog dizajna troškovi znatno smanjuju. Samo su 2021. postojeći zahtjevi za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom potrošačima uštedjeli 120 milijardi EUR, čak i kad se uračunaju troškovi nabave 12 . Kad bismo riješili i druge probleme potrošača, primjerice problem proizvoda s kratkim vijekom trajanja koji se ne mogu popraviti ili otežan pristup kružnim poslovnim modelima, mogli bismo ostvariti još veće uštede. Kad bi se to kombiniralo s primjerenim informiranjem potrošača i osiguravanjem zaštite od manipulativnog zelenog marketinga, EU bi preuzeo ulogu globalnog predvodnika te ojačao položaj svojih potrošača u zelenoj tranziciji i učinio održive proizvode standardom.

Pregled inicijativa u paketu za kružno gospodarstvo

2.Naš cilj: održivi proizvodi kao standard

Osmišljavanje održivijih, kružnijih i energetski učinkovitijih proizvoda

Predložena Uredba o ekološkom dizajnu za održive proizvode temelj je Komisijina pristupa ekološki održivijim i kružnijim proizvodima. Njome se uspostavlja okvir za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn određenih kategorija proizvoda radi znatnog poboljšanja njihove kružnosti, energetske učinkovitosti i drugih aspekata okolišne održivosti. Temelji se na dokazanoj učinkovitosti Direktive o ekološkom dizajnu u pogledu proizvoda koji koriste energiju te će omogućiti utvrđivanje minimalnih zahtjeva za ekološki dizajn i informacije za gotovo sve kategorije robe koja se stavlja na tržište EU-a 13 . Za skupine proizvoda koji imaju dovoljno zajedničkih svojstava mogu se utvrditi horizontalna pravila.

Ti će zahtjevi za ekološki dizajn biti prilagođeni relevantnim značajkama predmetnih skupina proizvoda. Pri utvrđivanju i razvoju zahtjeva uzet će se u obzir potencijal za poboljšanje i relativna učinkovitost u povećavanju resursne i energetske učinkovitosti kako bi se omogućio dulji životni vijek proizvoda i maksimizirala vrijednost ugrađena u materijale, uz istovremeno smanjivanje onečišćenja i ukupnog učinka proizvoda na klimu i okoliš. Zahtjevi za ekološki dizajn, ovisno o kategoriji proizvoda koje treba regulirati, obuhvaćaju:

·trajnost proizvoda, njegovu pouzdanost, mogućnost ponovne uporabe, nadogradnje, popravljivost te jednostavnost održavanja i obnove,

·ograničenja u pogledu prisutnosti tvari koje onemogućuju kružnost proizvoda i materijala,

·potrošnju energije ili energetsku učinkovitost proizvoda,

·uporabu resursa ili učinkovitost te uporabe u proizvodima,

·minimalni udio recikliranog materijala u proizvodima,

·lakoću rastavljanja, ponovne proizvodnje i recikliranja proizvoda i materijala,

·utjecaj proizvoda na okoliš tijekom njihova životnog ciklusa, uključujući ugljični i ekološki otisak,

·sprečavanje i smanjenje otpada, uključujući ambalažni otpad.

Potpora poduzećima i potrošačima u donošenju informiranijih odluka

Osim što se njome utvrđuju zahtjevi kojima se uređuje izrada proizvoda, Uredba o ekološkom dizajnu za održive proizvode ujedno je i okvir za utvrđivanje zahtjeva za pružanje informacija o okolišnoj održivosti proizvoda. Ovisno o proizvodu, to može uključivati informacije o potrošnji energije, recikliranom sadržaju, prisutnosti zabrinjavajućih tvari, trajnosti, mogućnosti popravka, uključujući ocjenu popravljivosti, dostupnosti rezervnih dijelova i mogućnosti recikliranja.

Digitalne putovnice za proizvode bit će norma za sve proizvode koji su uređeni tom uredbom te će se na temelju tih putovnica proizvode moći označivati, identificirati i povezati s podacima o njihovoj kružnosti i održivosti. Tim inovativnim pristupom podacima o okolišnoj održivosti može se otvoriti put široj dobrovoljnoj razmjeni podataka koja uključuje i proizvode i zahtjeve koji nisu uređeni Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode. Osim toga, putovnice za proizvode mogu se upotrebljavati za informacije o drugim aspektima održivosti primjenjivima na relevantnu skupinu proizvoda u skladu s drugim zakonodavstvom Unije.

Strukturiranje informacija o okolišnoj održivosti i njihova razmjena putem digitalnih putovnica za proizvode pomoći će poduzećima duž lanca vrijednosti, od proizvođača, uvoznika i distributera do trgovaca, servisera i subjekata koji rade na preradi i recikliranju da pristupe vrijednim informacijama za poboljšanje ekološke učinkovitosti, produljenje životnog vijeka proizvoda, povećanje učinkovitosti i uporabu sekundarnih sirovina, čime će se smanjiti potreba za primarnim prirodnim resursima te smanjiti troškovi i strateška ovisnost. Uz to, olakšat će se praćenje prisutnosti zabrinjavajućih tvari tijekom životnog ciklusa materijala i proizvoda, u skladu s obvezama preuzetima u Strategiji održivosti za kemikalije 14 , i pridonijeti cilju EU-a da postigne nultu stopu onečišćenja. Digitalnim putovnicama za proizvode može se i potrošačima omogućiti donošenje informiranijih odluka, poboljšati transparentnost za organizacije od javnog interesa i pomoći nacionalnim tijelima u njihovu radu na izvršavanju i nadzoru.

Uredba će EU-u omogućiti i utvrđivanje zahtjeva za označivanje, primjerice u pogledu mogućnosti popravka proizvoda. Nove EU-ove oznake energetske učinkovitosti obuhvatit će aspekte kružnosti, npr. ocjenu popravljivosti, u obliku dopunskih informacija. Za druge će proizvode te informacije biti navedene na novoj oznaci u skladu s Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode. Neki bi proizvodi mogli nositi i oznaku energetske učinkovitosti EU-a i oznaku na temelju Uredbe ako postoje dokazi da će to biti djelotvornije za potrošače i bez prevelikog opterećenja za industriju. Kako se pokazalo primjenom oznake energetske učinkovitosti EU-a 15 , obvezno pružanje ključnih informacija u trenutku kupnje može biti učinkovit način informiranja o relevantnim aspektima ekološke učinkovitosti, posebno ako omogućuje jednostavnu usporedbu proizvoda u određenoj kategoriji.

Usporedno i u sinergiji s razvojem pravila za pojedine proizvode u okviru Uredbe Komisija će raditi na preispitivanju ili utvrđivanju novih kriterija za određene proizvode u okviru znaka za okoliš EU-a. Riječ je o dobro poznatoj i pouzdanoj oznaci kojom se u cijelom EU-u već 30 godina priznaju i certificiraju proizvodi visoke okolišne učinkovitosti.

Kraj uništavanja neprodane robe široke potrošnje

Predložena Uredba o ekološkom dizajnu za održive proizvode uključuje mjere za sprečavanje i zaustavljanje uništavanja neprodane robe široke potrošnje. Za početak, velika poduzeća koja odbacuju neprodane proizvode morat će objaviti količinu odbačenih proizvoda na godišnjoj razini, navesti razloge za odbačene količine i informacije o količini odbačenih proizvoda koja se šalje na ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju, recikliranje, oporabu energije i odlaganje, u skladu s hijerarhijom otpada. Uredbom će se omogućiti i potpuna zabrana uništavanja neprodanih proizvoda, ovisno o kategorijama proizvoda koje treba regulirati.

Promicanje i nabava održivijih proizvoda

Iako će zahtjevi u pogledu učinkovitosti i informiranja o ekološkom dizajnu proizvoda poduzećima i potrošačima omogućiti odabir ekološki održivijih proizvoda, poticaji država članica i javna nabava mogu imati i veću ulogu. Komisija je već razvila nekoliko kriterija zelene javne nabave, no njihova je primjena trenutačno dobrovoljna te je stoga i njihov učinak ograničen. Stoga je cilj Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode iskoristiti opseg javne potrošnje za poticanje potražnje za okolišno održivijim proizvodima utvrđivanjem obveznih kriterija za javnu nabavu takvih proizvoda, prema potrebi na temelju postojećih dobrovoljnih kriterija. To znači da bi javni naručitelji bili obvezni primjenjivati kriterije zelene nabave za kupnju određenih skupina proizvoda. Osim toga, poticaji koje daju države članice mogu se iskoristiti putem zahtjeva za okolišnu održivost proizvoda na koje se ti poticaji odnose.

3.Međusektorski pristup održivim proizvodima

Uredba o ekološkom dizajnu za održive proizvode osmišljena je tako da bude dosljedna i usklađena s postojećim i budućim sektorskim zakonodavstvom i politikama. Nakon što se uspostavi okvir, zahtjevi za proizvode uvodit će se na temelju višegodišnjih planova rada. To će Komisiji omogućiti da pažljivo procijeni gdje su regulatorne mjere najpotrebnije.

Uredba se neće primjenjivati ako su zahtjevi u pogledu okolišne održivosti u zakonodavstvu EU-a već na zadovoljavajućoj razini. Primjenjivat će se u situacijama kad su ti zahtjevi nedostatni, a postoji znatan potencijal u pogledu kružnosti, energetske učinkovitosti i učinkovitosti resursa, kao i potencijal za smanjenje ukupnih učinaka na klimu i okoliš koji opravdavaju djelovanje. Mjere u okviru Uredbe bit će popraćene namjenskim procjenama učinka kako bi se osigurala proporcionalnost, uzimanje u obzir međunarodne dimenzije i učinka na treće zemlje, kao i usklađenost s drugim zakonodavstvom EU-a.

Predviđeno djelovanje predložene Uredbe sa sektorskim zakonodavnim i političkim inicijativama radi ubrzanja zelene tranzicije može se ilustrirati s pomoću tri primjera.

Uvođenje novih pravila EU-a za pojedine proizvode: primjer tekstilnih proizvoda

Uredba o ekološkom dizajnu za održive proizvode bit će pravni okvir za utvrđivanje pravila EU-a kad je riječ o proizvodima za koje ne postoji posebno pravo EU-a kojim se utvrđuju obvezni zahtjevi u pogledu okolišne održivosti. To vrijedi, među ostalim, za tekstil i obuću. Iako ti proizvodi trenutačno podliježu određenim zahtjevima za proizvode, primjerice u pogledu kemikalija 16 i označivanja 17 , ne postoje posebni zahtjevi kojima bi se uređivala njihova kružnost, npr. trajnost, mogućnost popravka, mogućnost recikliranja i udio recikliranog sadržaja.

Nakon donošenja i stupanja na snagu Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode i na temelju procjene učinka ta će se regulatorna praznina popuniti sekundarnim zakonodavstvom u kojem će se utvrditi zahtjevi u pogledu učinkovitosti ekološkog dizajna za tekstilne proizvode i zahtjevi u pogledu informacija te definirati digitalna putovnica za proizvode. U okviru Uredbe o označivanju tekstilnih proizvoda razmotrit će se i ciljane izmjene označivanja tekstila 18 . Osim tekstila i u skladu s istom logikom, ostali prioritetni proizvodi utvrdit će se u prvom planu rada na temelju predložene Uredbe (vidjeti odjeljak 4).

Osim toga, strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode, koju Komisija donosi u okviru ovog paketa, sadržava sveobuhvatan skup mjera koje nadilaze područje primjene predložene Uredbe. Cilj je preobraziti taj sektor i promijeniti ne samo dizajn tekstila, već i potaknuti kružne poslovne modele i smanjiti tekstilni otpad, u cijelosti uzimajući u obzir potrebu da se osigura cjenovna pristupačnost za potrošače i konkurentnost poduzeća. Tom se strategijom ujedno pokreće proces zajedničkog definiranja tranzicijskog puta u industrijskom ekosustavu tekstila.

Dopunjavanje postojećih pravila EU-a za određene proizvode: primjer građevnih proizvoda, baterija, ambalaže i kemikalija

S obzirom na široko područje primjene Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode, na neke će se njome obuhvaćene proizvode istovremeno primjenjivati i zasebno zakonodavstvo za određene proizvode. Kad je riječ o tim proizvodima, Uredba će u načelu intervenirati samo ako se okolišna održivost tih proizvoda ne može u potpunosti i na odgovarajući način postići drugim instrumentima. Time bi se povećala usklađenost pravila EU-a o određenim proizvodima i izbjeglo nametanje administrativnog opterećenja poduzećima u pogledu ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u raznim zakonodavnim aktima EU-a. Međutim, nakon potrebnih savjetovanja i procjena učinka, posebne okolnosti mogu opravdati poduzimanje ciljanih mjera i u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode. To može imati smisla ako je proizvod dio drugog proizvoda (npr. baterije), usko povezan s njim (npr. ambalaža) ili ako su utvrđeni zahtjevi u pogledu okolišne održivosti za određenu skupinu proizvoda.

Iako su građevni proizvodi obuhvaćeni područjem primjene Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode, s obzirom na potrebu za upravljanjem bliskim vezama između njihove okolišne i strukturne učinkovitosti, među ostalim i kad je riječ o zdravlju i sigurnosti, opravdano je utvrditi zahtjeve za okolišnu održivost u okviru revidirane Uredbe o građevnim proizvodima, koja se donosi kao dio ovog paketa o održivim proizvodima. Međutim, u slučaju građevnih proizvoda povezanih s energijom na aspekte održivosti prvenstveno će se primjenjivati Uredba o ekološkom dizajnu za održive proizvode jer su oni već uređeni postojećom Direktivom o ekološkom dizajnu. Prema potrebi, intervenirati ili nadopuniti mjere može se i na temelju revidirane Uredbe o građevnim proizvodima. Dvije predložene uredbe sadržavaju odredbe za održavanje precizne pravne usklađenosti u pogledu izrade i provedbe pravila.

Na zahtjeve održivosti za baterije prvenstveno će se primjenjivati predložena uredba o baterijama 19 . Ako bude potrebno utvrditi dodatne posebne zahtjeve u pogledu održivosti, na primjer za određene primjene baterija u drugim proizvodima, njih se može obuhvatiti Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode.

Kad je riječ o ambalaži, bitni zahtjevi za ambalažu dopuštenu na tržištu EU-a utvrđeni su u Direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu 20 , koja je trenutačno u postupku revizije. Međutim, budući da se ambalaža uvelike razlikuje ovisno o kategoriji proizvoda, trebala bi biti jedan od glavnih aspekata koje treba obuhvatiti pri izradi pravila za određene proizvode u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode. Time se, s pomoću ciljanih pravila, moraju dopuniti ključni zahtjevi utvrđeni Direktivom o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Kad je riječ o kemikalijama, područje nadležnosti Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode jasno je definirano: na temelju nje moći će se poduzimati mjere za ograničavanje prisutnosti kemikalija u proizvodima iz razloga povezanih s poboljšanjem okolišne učinkovitosti proizvoda tijekom njegova životnog ciklusa. Time se može dopuniti postojeće zakonodavstvo kojim se uređuju kemikalije, kao što je Uredba REACH 21 , čiji je glavni cilj osigurati kemijsku sigurnost, ili Direktiva RoHS 22 , koja obuhvaća samo električnu i elektroničku opremu.

Nova pravila EU-a u okviru postojeće Direktive o ekološkom dizajnu: primjer elektroničkih uređaja za široku potrošnju

Elektronika je najbrže rastući tok otpada u EU-u. Korisnici su frustrirani što im se uređaji brzo kvare, zastarijevaju ili se više ne mogu ažurirati ili popraviti. Osim toga, u EU-u se oporabljuje tek mali dio komponenti i materijala, uključujući one kritične 23 , koji bi se mogli ponovno upotrijebiti u novim proizvodima. U tom kontekstu Komisija radi na novim mjerama za ekološki dizajn pametnih telefona, tableta i prijenosnih računala, koje će se donijeti kako je utvrđeno u planu rada u okviru postojeće Direktive o ekološkom dizajnu. Osim energetske učinkovitosti i čak prije nego što se novom Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode zamijeni postojeći okvir, tim će se mjerama obuhvatiti i drugi važni aspekti ekološkog dizajna za kružnost: trajnost te mogućnost popravka i recikliranja. U istom se kontekstu revidiraju pravila o ekološkom dizajnu za vanjska napajanja, uglavnom s obzirom na zahtjeve u pogledu interoperabilnosti i kružnog gospodarstva, kao dopuna nedavnoj inicijativi za jedinstveni punjač, donesenoj kao revizija Direktive o radijskoj opremi 24 . 

Osim što je izradila zahtjeve za ekološki dizajn, Komisija je pokrenula i preispitivanje pravila EU-a kojima se ograničava uporaba opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi, tj. Direktive RoHS 25 , kako bi se osiguralo da ta direktiva ispunjava svoje ciljeve na najdjelotvorniji i najučinkovitiji način 26 . Komisija istražuje i mogućnosti za poticanje sustava povrata malih elektroničkih uređaja kao što su stari mobilni telefoni, tableti i punjači koje građani imaju kod kuće. Cilj je produljiti životni vijek i poboljšati prikupljanje tih proizvoda i tako istovremeno potaknuti kružne poslovne modele.

4.Metoda ekološkog dizajna: osmišljavanje, savjetovanje, zajedničko stvaranje

Politike EU-a za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti već su vrlo djelotvorne u ostvarivanju energetske učinkovitosti. Zahvaljujući njima potrošači ostvaruju uštede, smanjuje se naša ovisnost o uvozu fosilne energije te se smanjuju emisije. Tijekom proteklog desetljeća utvrđena su pravila za tridesetak skupina proizvoda povezanih s energijom 27 . Pažljivo definiranje ciljeva donošenjem višegodišnjih planova rada bilo je ključno za osiguravanje jasnog određivanja prioriteta, djelotvornosti i učinkovitosti mjera u okviru Direktive o ekološkom dizajnu Taj će se rad nastaviti i u okviru nove Uredbe, na temelju pouzdanog pristupa utvrđivanju prioritetnih proizvoda.

Kako bi se osigurao neometan prijelaz na okvir uređen Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode, u okviru ovog paketa donosi se novi plan rada za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti za razdoblje 2022.–2024. Njime se osigurava da se do stupanja na snagu novog okvira nastavi redovan rad u skladu s postojećom Direktivom o ekološkom dizajnu i tako dodatno smanji potrošnja energije i materijala za proizvode povezane s energijom. Dodatni identificirani proizvodi, kao što su niskotemperaturni radijatori, imaju potencijal za uštedu energije koji se može pretvoriti u milijarde eura ušteda za potrošače. Važno je napomenuti da se novim planom rada osigurava da se pitanja kružnosti sve više rješavaju u okviru postojećeg pravnog okvira u mjeri u kojoj je to izvedivo.

Komisija istodobno namjerava započeti s radom u okviru predložene Uredbe kako bi se obuhvatili novi proizvodi i novi parametri. Cilj joj je bez odgode predložiti mjere za određene proizvode čim se uspostavi novi okvir. Kako bi se osiguralo transparentno i uključivo utvrđivanje odgovarajućih prioriteta, Komisija će do kraja 2022. pokrenuti javno savjetovanje o kategorijama proizvoda koji će se odabrati u okviru prvog plana rada na temelju Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode. U preliminarnoj procjeni Komisije utvrđeno je da kategorije proizvoda kao što su tekstil, namještaj, madraci, gume, deterdženti, boje, maziva te željezo, čelik i aluminij imaju velik utjecaj na okoliš i potencijal za poboljšanje te su stoga prikladni kandidati za prvi plan rada.

Dosadašnji uspjeh Direktive o ekološkom dizajnu uvelike je ovisio o uključivom, otvorenom i transparentnom doprinosu svih ključnih aktera. Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode nastavit će se taj pristup zajedničkog stvaranja, od izrade plana rada i određivanja prioritetnih proizvoda do ocjene i razvoja svih novih zahtjeva za proizvode. Forum za ekološki dizajn, koji se nadovezuje na postojeći Savjetodavni forum u okviru Direktive o ekološkom dizajnu 28 , ostat će platforma za ciljane razmjene među skupinama dionika u svim ključnim fazama postupka te će i dalje biti prostor za raspravu koji okuplja predstavnike industrije, nacionalnih tijela i tijela za izvršavanje. Postupci savjetovanja i temeljite procjene učinka prethodit će i biti temelj razvoju i donošenju zahtjeva za proizvode.

Nova pravila u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode moraju se temeljiti na pouzdanim metodološkim pristupima kako bi se utjecaji proizvoda na okoliš i klimu mogli djelotvorno smanjiti na temelju zahtjeva u pogledu ključnih aspekata utvrđenih u njoj. S obzirom na mogući raspon proizvoda u budućem okviru, bit će ključno odabrati i prilagoditi najprikladniju metodologiju, ovisno o predmetnom proizvodu ili skupini proizvoda i ciljanom okolišnom aspektu ili aspektu kružnosti. Taj će se pristup temeljiti na iskustvu stečenom u okviru postojeće Direktive o ekološkom dizajnu, koja će se i dalje nadograđivati, te, prema potrebi, na metodi za mjerenje ekološkog otiska proizvoda. Prioritet je Komisije razviti nove metodologije za potporu dodatnim aspektima kružnosti utvrđenima u Uredbi o ekološkom dizajnu za održive proizvode, uključujući npr. metodologije povezane s trajnošću, mogućnošću popravka i recikliranim sadržajem, uzimajući u obzir i rezultate istraživanja u okviru projekata financiranih iz programa Obzor Europa. 

5.Kružni poslovni modeli

Osim što održivi proizvodi moraju postati standard, moramo i sve više ulagati u primjenu kružnih poslovnih modela te poticati njihovu primjenu. Među njima su modeli proizvoda kao usluge, modeli koji se temelje na razmjeni i obrnutoj logistici, proizvodnja na zahtjev, usluge ponovne uporabe i popravka itd. To je neophodno kako bi se smanjila ukupna potražnja za energijom i resursima te gospodarski rast odvojio od trošenja primarnih resursa.

Kružni poslovni modeli osmišljeni su kako bi se stvorila i zadržala vrijednost te istodobno pridonijelo optimizaciji i ograničavanju uporabe resursa. To podrazumijeva ne samo regulatorne zahtjeve za određene proizvode nego i tržišne signale u korist kružnih poslovnih modela kako bi se proizvođače potaknulo da bolje dizajniraju proizvode, produlje njihov životni vijek te održavaju njihovu vrijednost tijekom i nakon uporabe. Primjerice, ako se proizvod prodaje kao usluga (što se može ilustrirati poznatim primjerom prodaje svjetlosti, a ne žarulja 29 ), mijenja se ekonomska logika i dobit više ne ovisi o količini prodanih proizvoda. Umjesto toga, postaje profitabilno osigurati da su proizvodi koji se pružaju kao usluga trajni i da ih je moguće popraviti zato što poduzeće ostaje vlasnik proizvoda i potreba za kupnjom novih proizvoda postaje trošak poslovanja.

Još su uvijek prisutne poteškoće u uvođenju i širenju kružnih poslovnih modela. Zahtjevima za proizvode u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode potaknut će se prihvaćanje takvih modela jer razvoj kružnih aktivnosti uvelike ovisi o fizičkim značajkama dizajna i pristupu relevantnim podacima. Digitalne putovnice za proizvode i pametna primjena digitalnih inovacija ključni su pokretači prelaska na kružne poslovne modele. Međutim, do potpune promjene poslovnih modela neće doći samo na temelju boljeg dizajna proizvoda i dostupnosti informacija. Postoji jasna potreba da se utvrde uska grla, prepoznaju učinkovita sredstva za poticanje primjene kružnih poslovnih modela, osigura njihova profitabilnost, poveća njihova atraktivnost u očima potrošača, razmjenjuju najbolje prakse i pružaju prilagođeni savjeti novim i postojećim poduzećima radi prelaska na kružne poslovne modele.

U tu svrhu Komisija želi okupiti dionike iz raznih područja u novom Europskom centru za kružno poslovanje. Centar će podupirati prihvaćanje kružnih poslovnih modela te usmjeravati informacije i usluge, uključujući informiranje, suradnju, osposobljavanje i razmjenu najboljih praksi. Temeljit će se na stručnom znanju i ponudi usluga u okviru postojećih mjera EU-a, posebno Europske platforme dionika kružnog gospodarstva 30 , savjetnika za održivost Europske poduzetničke mreže 31 i mreže europskih zelenih tehnoloških klastera 32 .

Osim toga, Komisija će pripremiti smjernice za poticanje kružnih poslovnih modela kako bi potaknula djelovanje poduzeća, država članica i regija. Smjernice će obuhvatiti usmjeravanje ulaganja i financiranja te optimizaciju lokalnih zaliha i tokova resursa u cilju stvaranja kružne vrijednosti i otvaranja radnih mjesta. Komisija će izdati i smjernice 33 o tome kako poduprijeti uvođenje kružnog gospodarstva i partnerstva u okviru njega između socijalnih poduzeća i drugih aktera, uključujući tradicionalna poduzeća.

Nadalje, u okviru Programa vještina za Europu 34 Komisija podupire ulaganja u vještine neophodne za razvoj kružnog gospodarstva. U okviru Pakta za vještine 35 Komisija uspostavlja opsežna partnerstva u okviru kojih se okupljaju predstavnici industrije, socijalni partneri i pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 36 .

6.Jačanje položaja i zaštita potrošača

Većina potrošača želi aktivno sudjelovati u zelenoj tranziciji 37 . Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode podržat ćemo ih u tome. Njome će se osigurati da proizvodi ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu okolišne učinkovitosti i osigurati bolje informiranje, označivanje i lakši pristup rezervnim dijelovima, nadogradnji i popravcima, uzimajući pritom u obzir cjenovnu pristupačnost, povećavajući praktičnost za potrošače i omogućavajući potrošačima pristup kvalitetnijim proizvodima.

Međutim, treba osigurati i bolje informiranje na prodajnom mjestu i izgraditi povjerenje potrošača u tvrdnje koje proizvođači na vlastitu inicijativu iznose u pogledu koristi njihovih proizvoda za okoliš. Prijedlogom o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji 38 potrošačima se omogućuje donošenje informiranih odluka o kupnji.

Prijedlogom će se uvesti ciljane izmjene horizontalnog zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača 39 kako bi se osiguralo da potrošači na prodajnom mjestu dobiju informacije o komercijalnom jamstvu trajnosti proizvoda i informacije relevantne za popravak (uključujući, po mogućnosti, ocjenu popravljivosti). Trgovcima će se zabraniti i određene vrste tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za koje se smatra da dovode u zabludu. To obuhvaća neodređene tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš (npr. „zeleno”, „ekološki”, „dobro za okoliš”) koje nisu primjereno obrazložene ni provjerene u skladu s pravilima. Nadalje, prijedlogom će se zabraniti nekoliko praksi povezanih s ranim zastarijevanjem, uključujući prakse planiranog zastarijevanja.

Osim toga, Komisija radi na predlaganju konkretnijih pravila o tvrdnjama o okolišnoj prihvatljivosti proizvoda kako bi se povećala njihova pouzdanost, usporedivost i provjerljivost, oslanjajući se na metode ekološkog otiska proizvoda i organizacija 40 , te razvija inicijativu za poticanje popravaka robe široke potrošnje („pravo na popravak”), čije se donošenje planira za jesen 2022. Tom će se inicijativom nadopuniti Uredba o ekološkom dizajnu za održive proizvode i pridonijeti njezinim praktičnim učincima tako što će se potrošačima omogućiti da zahvaljujući pravu na popravak dulje upotrebljavaju proizvode koje kupe.

7.Predvođenje programa održivih i kružnih proizvoda i poslovnih modela na globalnoj razini

EU ima dobre rezultate u zagovaranju održivosti diljem svijeta. Proizvođači pri stavljanju proizvoda na tržište EU-a već poštuju pravila EU-a o opasnim tvarima, ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti. Prijedlozima iz paketa inicijativa o održivim proizvodima pridonijet će se ubrzanju provedbe UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. Širenjem tržišta za okolišno održive proizvode EU nastoji ojačati održivost globalnih lanaca vrijednosti i pridonijeti pozitivnim promjenama u partnerskim zemljama, što će pridonijeti ispunjavanju nekoliko UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Međutim, djelovanje EU-a samo po sebi nije dovoljno i ne može se samo njime ostvariti prijelaz na veću okolišnu održivost i kružnost koje su svijetu nužne. Moramo surađivati s partnerima kroz jačanje međunarodne suradnje i promicati naše ambicije diljem svijeta. EU će pojačati suradnju s trećim zemljama na globalnoj, regionalnoj i bilateralnoj razini kako bi potaknuo prelazak na održivost i olakšao usklađivanje s novim pravilima, posebno u zemljama s niskim i srednjim prihodima. EU će bilateralno surađivati s trećim zemljama na izgradnji kapaciteta, pojačanom dijalogu, tehničkoj suradnji, pristupu mrežama za potporu poslovanju i financiranju za ulaganja u kružno gospodarstvo te na razmjeni najboljih praksi kako bi se utvrdile potencijalne tehničke prepreke i promicale zajedničke inicijative.

Na globalnoj razini EU će nastaviti provoditi program za kružno gospodarstvo u multilateralnim forumima, u skupinama G7 i G20 te u kontekstu Globalnog saveza za kružno gospodarstvo i učinkovitost resursa. Komisija će se zalagati za uspostavu globalnog foruma za održivu potrošnju i proizvodnju kako bi se olakšala široka rasprava između zemalja i dionika o odgovoru na nedavni poziv Skupštine UN-a za okoliš upućen državama članicama da u suradnji s privatnim sektorom poduzmu mjere za poboljšanje dizajna proizvoda uzimajući u obzir procjene životnog ciklusa kako bi se pogodovalo produljenju životnog vijeka, popravljivosti, ponovnoj uporabi i lakšem recikliranju proizvoda u kontekstu kružnog gospodarstva te tako doprinijelo postizanju učinkovitosti resursa. 41 EU će nastaviti podupirati UN i druge relevantne globalne i multilateralne inicijative kojima se promiče održiva proizvodnja i potrošnja. Podupirat će i Međunarodni panel za resurse te pridonijeti promicanju rezultata njegova rada. EU će surađivati sa svojim trgovinskim partnerima u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji putem rasprava i razmjena najboljih praksi za povećanje kružnosti u globalnim lancima vrijednosti u skladu s domaćim i međunarodnim pravom.

Konačno, nedavnim Komisijinim prijedlogom direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje 42 poticat će se održivi poslovni modeli na globalnoj razini. Prijedlogom se potiče prelazak poduzeća na održivost u svim industrijskim sektorima tako što se od poduzeća zahtijeva da u svojim globalnim lancima vrijednosti uzimaju u obzir i suzbijaju negativne učinke na okoliš. Na temelju predloženih pravila veća poduzeća moraju imati i plan kojim će osigurati usklađenost svoje poslovne strategije s ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C, u skladu s Pariškim sporazumom.

8.Zaključak

Inicijativama za održive proizvode nastoji se osigurati da do 2030. znatan dio proizvoda dostupnih potrošačima u EU-u bude osmišljen tako da budu trajni, energetski i resursno učinkoviti, da se mogu popraviti i reciklirati te da se pri njihovoj izradi prednost daje recikliranim materijalima. Poduzeća iz cijelog svijeta moći će se natjecati pod jednakim uvjetima, bez nepoštene konkurencije poduzeća koja prebacuju troškove na društvo i okoliš. Potrošači će imati i pristup informacijama potrebnima za donošenje održivijih odluka, bit će bolje zaštićeni od praksi štetnih za zelenu tranziciju te će moći upotrebljavati svoje proizvode što je dulje moguće, a poduzeća će moći pristupiti podacima koji su im potrebni da bi osigurali okolišnu održivost i kružnost svojih proizvoda i poslovnih modela. Europski građani te su mjere izričito preporučili u okviru Konferencije o budućnosti Europe te pozvali da se donesu snažnije politike za kružno gospodarstvo, uključujući borbu protiv planiranog zastarijevanja i pružanje informacija o tome kako ponovno upotrijebiti i popraviti proizvode.

Učinak današnjeg paketa inicijativa primjećivat će se postupno. Pravila iz nekih mjera primjenjivat će se odmah nakon stupanja na snagu, dok će za druge trebati vremena zbog pravnog okvira i vrste sustavnih promjena koje će pokrenuti. Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode omogućit će se višestrani pristup regulaciji proizvoda, što je velika prekretnica čiji će učinak rasti s vremenom. Utvrđivanjem sveobuhvatnog međusektorskog okvira i poduzimanjem ključnih koraka kao što je donošenje planova rada opći će smjer i ciljevi biti jasni dovoljno rano. To će poduzećima dati vremena da provedu neophodne organizacijske i sustavne pripreme i prije donošenja detaljnih pravila za proizvode.

Prijedlozi u ovom paketu ključni su za europski zeleni plan. Znatno će pridonijeti ciljevima Europske unije u području okoliša i klime, posebno postizanju klimatske neutralnosti do 2050., udvostručenju stope kružnosti uporabe materijala do 2030. i postizanju ambicioznih ciljeva Europske unije u pogledu energetske učinkovitosti. Doprinijet će i ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća do 2030., nove industrijske strategije, Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava i novog europskog Bauhausa, istovremeno ostvarujući korist od njih.

Ako se zadrži razina ambicije prijedloga iz ovog paketa i ako se brzo i djelotvorno provedu, na temelju njih EU se može znatno približiti ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030.

Komisija stoga poziva Europski parlament, Vijeće i sve ostale dionike da podrže pristup i ciljeve ovih prijedloga te pristupe njihovu brzom donošenju i provedbi.

(1) COM(2019) 640 final

(2) Sala, S et al. (2020). Environmental sustainability of European production and consumption assessed against planetary boundaries. (Okolišna održivost europske proizvodnje i potrošnje u odnosu na ograničenja planeta) Journal of environmental management, 269, 110686

(3) Međunarodni panel za resurse UN-a: Globalni izgled 2019. – Prirodni resursi za budućnost kakvu želimo https://www.resourcepanel.org/reports/global-resources-outlook  

(4) U usporedbi sa scenarijem „bez mjera”, u kojem se ne bi primjenjivala pravila o ekološkom dizajnu. Sažeto izvješće o obračunu učinka ekološkog dizajna za 2020.

(5)   COM(2022) 142

(6)   https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/4d42d597-4f92-4498-8e1d-857cc157e6db  

(7)   COM(2022) 141

(8)   COM(2022) 144

(9)   COM(2022) 143

(10) Vidjeti Prilog 7. radnom dokumentu službi Komisije SWD(2022) 82

(11) Izvješće OECD-a o optimalnom iskorištavanju doprinosa socijalne ekonomije kružnom gospodarstvu(2022.),  https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/be4e83a2-735a-11ec-9136-01aa75ed71a1/language-en  

(12) Plan rada za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti u razdoblju 2022.–2024.

(13) Uz neke iznimke kao što su hrana i hrana za životinje, kako je definirano općim propisima o hrani (Uredba EZ br. 178/2002).

(14) COM(2020) 667 final

(15) Uredba (EU) 2017/1369.

(16) Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), 1907/2006 od 18. prosinca 2006. i Direktiva o ograničavanju opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (RoHS) 2011/65/EU od 8. lipnja 2011.

(17) Uredba (EU) br. 1007/2011

(18) Uredba (EU) br. 1007/2011

(19) COM(2020) 798 final

(20) Direktiva 94/62/EZ

(21) Uredba (EZ) 1907/2006 i Direktiva 2011/65/EU

(22) Direktiva 2011/65/EU

(23) Kritične sirovine su sirovine od velike važnosti za gospodarstvo EU-a, no s opskrbom tim sirovinama povezani su veliki rizici. Vidjeti i: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/d1be1b43-e18f-11e8-b690-01aa75ed71a1  

(24) COM(2021) 547 final

(25) Direktiva 2011/65/EU

(26) Europski zeleni plan: Komisija prikuplja stajališta o preispitivanju pravila o opasnim tvarima u električnoj i elektroničkoj opremi, https://ec.europa.eu/environment/news/european-green-deal-commission-seeks-views-reviewing-rules-hazardous-substances-electrical-and-2022-03-10_hr  

(27) Procjenjuje se da su 2020. u EU-u prodane oko tri milijarde proizvoda koji su obuhvaćeni mjerama za ekološki dizajn i/ili označivanje energetske učinkovitosti. To uključuje oko 1,5 milijardi izvora svjetlosti, 880 milijuna elektroničkih uređaja, 350 milijuna guma i 240 milijuna drugih proizvoda.

(28)   https://ec.europa.eu/transparency/expert-groups-register/screen/expert-groups/consult?do=groupDetail.groupDetail&groupID=3609  

(29)   https://ellenmacarthurfoundation.org/circular-examples/why-buy-light-bulbs-when-you-can-buy-light-signify

(30)   https://circulareconomy.europa.eu/platform/  

(31)   https://een.ec.europa.eu/  

(32)   https://resourceefficient.eu/hr  

(33) Kako je najavljeno u Akcijskom planu za socijalnu ekonomiju COM(2021) 778

(34)  COM(2020) 274 final

(35)   Pakt za vještine – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje – Europska komisija (europa.eu)

(36) Paktovi za vještine već su uspostavljeni u industrijskim ekosustavima kao što su građevinarstvo, mikroelektronika, tekstil, odjeća, koža i obuća.

(37) Za 94 % Europljana zaštita okoliša važna je na osobnoj razini, a njih 68 % smatra da njihove potrošačke navike negativno utječu na okoliš. Stavovi Europljana o okolišu – ožujak 2020. istraživanje Eurobarometra (europa.eu)

(38)

COM(2022) 143

(39) Direktiva 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi i Direktiva 2011/83/EU o pravima potrošača.

(40) Preporuka Komisije (EU) 2021/2279 оd 15. prosinca 2021. o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, SL L 471/1

(41)

Rezolucija br. 5 Skupštine UN-a za okoliš o jačanju kružnog gospodarstva kao doprinosa postizanju održive potrošnje i proizvodnje, donesena 5. ožujka 2022., UNEP/EA5/L17/REV.1

(42) COM(2022) 71 final