52021XC1028(03)

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52021XC1028(03) - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021XC1028(03)

Help

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu – Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda za 2020.

SL C 438, 28.10.2021, pp. 1–162 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

28.10.2021

Službeni list Europske unije

C 438/1

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I REVIZORSKOM SUDU

Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda za 2020.

(2021/C 438/01)

SADRŽAJ

POTVRDA RAČUNOVODSTVENE DOKUMENTACIJE

IZVRŠENJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE SREDSTAVA ERF-a

SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a BÊKOU ZA 2020.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2020.

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a

IZVJEŠTAJ ERF-a O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU – SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

POTVRDA RAČUNOVODSTVENE DOKUMENTACIJE

Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda za 2020. pripremljena je u skladu s glavom X. financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond te s računovodstvenim načelima, pravilima i metodama koji su utvrđeni u bilješkama uz financijske izvještaje.

Potvrđujem svoju dogovornost za sastavljanje i prezentiranje godišnje računovodstvene dokumentacije Europskog razvojnog fonda u skladu s člankom 18. financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond.

Dužnosnik za ovjeravanje i EIB dostavili su mi sve informacije potrebne za sastavljanje računovodstvene dokumentacije u kojoj su prikazani imovina i obveze Europskog razvojnog fonda i izvršenje proračuna, i potvrdili su njihovu pouzdanost.

Ovime potvrđujem da na temelju navedenih informacija i provjera koje sam smatrala potrebnima za potpisivanje računovodstvene dokumentacije imam odgovarajuće jamstvo da prikazuje istinitu i vjernu sliku financijskog stanja Europskog razvojnog fonda u svim značajnim aspektima.

Rosa ALDEA BUSQUETS

Računovodstvena službenica

22. lipnja 2021.

IZVRŠENJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE SREDSTAVA ERF-a

1. KONTEKST

Europska unija (dalje u tekstu „EU”) surađuje s brojnim zemljama u razvoju. Glavni je cilj suradnje promicanje gospodarskog, društvenog i okolišnog razvoja s posebnim naglaskom na dugoročnom smanjenju i iskorjenjivanju siromaštva pružanjem razvojne i tehničke pomoći zemljama korisnicama. EU radi ostvarenja tog cilja zajedno s partnerskim zemljama izrađuje strategije suradnje i mobilizira financijska sredstva za njihovu provedbu. Ta sredstva namijenjena razvojnoj suradnji dolaze iz triju izvora:

—	proračuna EU-a,

—	Europskog razvojnog fonda,

—	Europske investicijske banke.

Europski razvojni fond (dalje u tekstu „ERF”) glavni je instrument pružanja pomoći za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim državama (dalje u tekstu „države AKP-a”) te prekomorskim zemljama i područjima.

ERF se ne financira iz proračuna EU-a. Uspostavljen je unutarnjim sporazumom predstavnika država članica koji zasjedaju u okviru Vijeća, a njime upravlja poseban odbor. Europska komisija (dalje u tekstu „Komisija”) nadležna je za financijsko izvršenje aktivnosti koje se financiraju sredstvima ERF-a. Europska investicijska banka (dalje u tekstu „EIB”) upravlja Investicijskim instrumentom.

U razdoblju 2014.–2020. pomoć koja se državama AKP-a i prekomorskim zemljama i područjima dodjeljuje na temelju geografskog kriterija i dalje će se financirati uglavnom iz ERF-a. Svaki ERF obično se sklapa na razdoblje od oko pet godina i uređen je financijskom uredbom koja se na njega primjenjuje i kojom se propisuje izrada financijskih izvještaja za svaki pojedinačni ERF. U skladu s tim, financijski izvještaji za dijelove kojima upravlja Komisija izrađuju se zasebno za svaki ERF. Ti financijski izvještaji prezentiraju se i objedinjeno kako bi se dobila ukupna slika financijskog stanja sredstava za koja je nadležna Komisija.

Unutarnji sporazum o uspostavi 11. ERF-a potpisale su države članice sudionice, koje su se sastale u okviru Vijeća, u lipnju 2013. (1). Sporazum je stupio na snagu 1. ožujka 2015.

Vijeće je u 2018. donijelo financijsku uredbu koja se primjenjuje na 11. ERF (2). Njome je izvan snage stavljena uredba koja je bila na snazi i ona se primjenjuje na operacije koje se financiraju iz prethodnih ERF-ova ne dovodeći u pitanje postojeće pravne obveze. Ova se Uredba ne primjenjuje na Investicijski instrument iz prethodnih ERF-ova.

U okviru Sporazuma o partnerstvu između AKP-a i EU-a uspostavljen je Investicijski instrument kojim upravlja EIB i koji se upotrebljava za potporu razvoju privatnog sektora u državama AKP-a uglavnom, ali ne isključivo, financiranjem privatnih ulaganja. Instrument je osmišljen kao obnovljivi fond, tako da se otplata zajmova može reinvestirati u druge operacije, zbog čega je to samoobnavljajući i financijski neovisan instrument. Budući da njime ne upravlja Komisija, Investicijski instrument ne konsolidira se u prvom dijelu godišnje računovodstvene dokumentacije – financijskim izvještajima ERF-a i povezanom izvještaju o financijskom izvršenju. Financijski izvještaji o Investicijskom instrumentu uvršteni su kao zaseban dio godišnje računovodstvene dokumentacije (dio II.) kako bi se dobila cjelovita slika o razvojnoj pomoći u okviru ERF-a.

2. KAKO SE FINANCIRA ERF?

Na zasjedanju Vijeća 2. prosinca 2013. donesena je Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (3) U tom je kontekstu odlučeno da se geografska suradnja s državama AKP-a neće uključiti u proračun EU-a, nego će se i dalje financirati iz postojećeg međuvladina ERF-a.

Proračun EU-a donosi se za razdoblje od godinu dana te se rashodi i prihodi, u skladu s proračunskim načelom jedne godine, planiraju i u načelu odobravaju za jednu godinu. Za razliku od proračuna EU-a, ERF je višegodišnji fond za provedbu razvojne suradnje, obično u petogodišnjem razdoblju. Budući da se dodjeljuju za razdoblje od nekoliko godina, dodijeljena sredstva mogu se iskoristiti u razdoblju djelovanja ERF-a. U proračunskom izvještavanju primjenjuje se višegodišnji pristup te se izvršenje proračuna ERF-ova iskazuje u odnosu na ukupna sredstva.

Sredstva ERF-a čine ad hoc doprinosi država članica EU-a. Predstavnici država članica sastaju se približno svakih pet godina na međuvladinoj razini kako bi donijeli odluku o ukupnom iznosu sredstava koja će se dodijeliti fondu i nadzirali njegovo izvršenje. Nakon toga Komisija upravlja fondom u skladu s politikom Unije o razvojnoj suradnji. Budući da imaju vlastite razvojne politike i politike pomoći, koje se provode paralelno s politikom Unije, države članice dužne su svoje politike usklađivati s EU-om kako bi se osigurala njihova komplementarnost.

Uz navedene doprinose države članice mogu sklopiti i sporazume o sufinanciranju ili uplatiti dobrovoljne financijske doprinose u ERF.

3. AKTIVNOSTI ERF-a NAKON 31. PROSINCA 2020.

Sa stupanjem na snagu klauzule o vremenskom ograničenju 31. prosinca 2020. započela je zadnja faza 11. ERF-a. Tom se klauzulom utvrđuje završni datum za preuzimanje obveza u okviru 11. ERF-a. Od 2021. sporazumi o financiranju više se ne mogu potpisivati u okviru 11. ERF-a. Međutim, određeni ugovori za postojeće sporazume o financiranju potpisivat će se do 31. prosinca 2023.

Kako bi se osigurao kontinuitet programa razvoja, od 2021. programi ERF-a bit će uključeni u višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO). To znači da su se programi ERF-a dosad financirali iz dobrovoljnih doprinosa država članica EU-a, a od 2021. njihov će se razvoj financirati iz proračuna EU-a. To podrazumijeva i da će Europski parlament odobravati financiranje programa razvoja i da će transakcije morati biti u skladu s financijskim uredbama EU-a kao i ostali programi financiranja EU-a.

4. IZLAZAK UJEDINJENE KRALJEVINE IZ EUROPSKE UNIJE

Ujedinjena Kraljevina 1. veljače 2020. prestala je biti država članica Europske unije. Nakon sklapanja Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju („Sporazum o povlačenju”) između dviju strana Ujedinjena Kraljevina obvezala se podmiriti sve svoje obveze iz postojećeg VFO-a i prethodnih financijskih okvira kao da je i dalje država članica. Ujedinjena Kraljevina i dalje će biti uključena u ERF na temelju dijela petog poglavlja 5. Sporazuma o povlačenju.

U skladu s člankom 152. Sporazuma o povlačenju, Ujedinjena Kraljevina ostaje sudionica u ERF-u do zaključenja 11. ERF-a i prethodnih nezaključenih ERF-ova te s tim u vezi preuzima jednake obveze kao države članice. Korisnici iz Ujedinjene Kraljevine i dalje mogu sudjelovati u projektima u okviru 11. ERF-a i prethodnih ERF-ova pod istim uvjetima kao i prije. Ujedinjena Kraljevina može sudjelovati kao promatrač bez prava glasa u Odboru ERF-a i u Odboru instrumenta pomoći ulaganju (članak 152. stavak 2. Sporazuma o povlačenju). Udio Ujedinjene Kraljevine u Investicijskom instrumentu ERF-a vraća joj se kako ulaganje dospijeva. Osim ako je drukčije dogovoreno, udio Ujedinjene Kraljevine u kapitalu ne smije se preraspodijeliti u druge svrhe nakon isteka razdoblja za preuzimanje obveza 11. ERF-a niti prenijeti u sljedeća razdoblja (članak 152. stavak 4. Sporazuma o povlačenju).

Ako na dan stupanja na snagu tog sporazuma za iznose iz projekata u okviru 10. ERF-a ili iz prethodnih ERF-ova ne budu preuzete obveze ili ako ti iznosi budu opozvani, udio Ujedinjene Kraljevine u tim iznosima ne smije se ponovno upotrijebiti. Isto vrijedi i za udio Ujedinjene Kraljevine u sredstvima za koja obveze ne budu preuzete ili u iznosima koji ne budu opozvani u okviru 11. ERF-a nakon 31. prosinca 2020. (članak 153.).

Ujedinjena Kraljevina i dalje snosi odgovornost za svoja jamstva u okviru svih ERF-ova. Osim toga, ima pravo na svoj udio u svim iznosima čiji je povrat osiguran pod uvjetima za jamstva država članica i na stanje na svojem depozitnom računu po viđenju razmjerno njezinu sudjelovanju u svakom sporazumu o jamstvu (članak 154.).

U trenutku slanja ove privremene računovodstvene dokumentacije te na temelju Sporazuma o povlačenju koji je sklopljen i već se primjenjuje, nema financijskog učinka na godišnju računovodstvenu dokumentaciju ERF-a o kojem bi trebalo izvijestiti.

5. IZVJEŠTAVANJE NA KRAJU GODINE

5.1. GODIŠNJA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA

U skladu s člankom 18. stavkom 3. financijske uredbe koja se primjenjuje na ERF na financijske izvještaje ERF-a primjenjuju se pravila o računovodstvu nastanka poslovnog događaja koja se temelje na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS). Ta računovodstvena pravila, koja donosi računovodstveni službenik Komisije, primjenjuju sve institucije i tijela EU-a kako bi se primjenom ujednačenih pravila obračuna, vrednovanja i prezentiranja računa uskladio postupak sastavljanja financijskih izvještaja. Ta računovodstvena pravila EU-a primjenjuju se i na ERF vodeći računa o posebnoj prirodi njegovih aktivnosti.

Priprema godišnje računovodstvene dokumentacije ERF-a povjerena je računovodstvenom službeniku Komisije, koji je ujedno i računovodstveni službenik ERF-a. On osigurava da godišnja računovodstvena dokumentacija ERF-a prikazuje istinitu i vjernu sliku financijskog stanja ERF-a.

Godišnja računovodstvena dokumentacija sadržava sljedeće:

Dio I.: Sredstva kojima upravlja Komisija

i.	Financijski izvještaji i bilješke ERF-a

ii.	Financijski izvještaji skrbničkih fondova EU-a konsolidiranih u ERF

iii.	Konsolidirani financijski izvještaji ERF-a i skrbničkih fondova EU-a

iv.	Izvještaj o financijskom izvršenju ERF-a

Dio II.: Godišnji izvještaj o izvršenju – sredstva kojima upravlja EIB

i.	Financijski izvještaji o Investicijskom instrumentu

Dio „Financijski izvještaji skrbničkih fondova EU-a konsolidiranih u ERF” obuhvaća financijske izvještaje dvaju skrbničkih fondova osnovanih u okviru ERF-a: Skrbničkog fonda EU-a Bêkou (vidjeti odjeljak „Financijski izvještaji Skrbničkog fonda EU-a Bêkou”) i Skrbničkog fonda EU-a za Afriku (vidjeti odjeljak „Financijski izvještaji Skrbničkog fonda EU-a za Afriku”). Za pripremu pojedinačnih financijskih izvještaja skrbničkih fondova odgovoran je računovodstveni službenik Komisije, a vanjsku reviziju tih izvještaja provodi privatni revizor. Iznosi za skrbničke fondove uvršteni u ovu godišnju računovodstvenu dokumentaciju privremeni su.

Komisija je dužna najkasnije 31. srpnja godine nakon datuma bilance donijeti godišnju računovodstvenu dokumentaciju ERF-a i podnijeti je Europskom parlamentu i Vijeću radi davanja razrješnice.

6. REVIZIJA I RAZRJEŠNICA

6.1. REVIZIJA

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije ERF-a obavlja vanjski revizor, Europski revizorski sud, koji sastavlja godišnji izvještaj za Europski parlament i Vijeće.

6.2. RAZRJEŠNICA

Razrješnica je završna kontrola financijskog izvršenja ERF-a za određenu financijsku godinu. Nakon revizije i finalizacije godišnje računovodstvene dokumentacije Vijeće daje preporuku, a Europski parlament zatim odlučuje hoće li Komisiji dati razrješnicu za financijsko izvršenje sredstava ERF-a za određenu financijsku godinu. Ta se odluka temelji na pregledu računovodstvene dokumentacije i godišnjeg izvještaja Revizorskog suda (koje sadržava službenu izjavu o jamstvu) te odgovorima Komisije na pitanja i zahtjeve za dodatne informacije koje je uputilo tijelo nadležno za davanje razrješnice.

NAJVAŽNIJI ASPEKTI FINANCIJSKOG IZVRŠENJA U 2020.

Neto iznos, samo 10. i 11. ERF

Izvršenje proračuna

Na financijsko izvršenje (10. i 11. ERF) odluka (globalne obveze: 2 687 milijuna EUR), ugovora (pojedinačne obveze: 3 670 milijuna EUR) i plaćanja (4 599 milijuna EUR) 2020. utjecao je odgovor EU-a na nepredviđenu krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, koja je postala Komisijin prioritet. Stoga je 2020. bila rekordna godina za plaćanja zbog povećanih isplata projektima za suzbijanje te krize. To je ubrzalo razdoblje apsorpcije, koje se 2020. skratilo na 3 godine. Klauzula o vremenskom ograničenju za 11. ERF-a stupila je na snagu 31. prosinca 2020. To znači da se od 2021. u projektima više neće preuzimati globalne obveze u okviru 11. ERF-a (za više detalja vidjeti odjeljak „Izvještaj o financijskom izvršenju”).

Učinak aktivnosti u financijskim izvještajima

U financijskim izvještajima učinak te pojačane aktivnosti najvidljiviji je u sljedećim područjima:

—	pretfinanciranje (vidjeti bilješku 2.2.): povećano za 29 milijuna EUR uglavnom zbog novih potpisanih ugovora i isplaćenih predujmova u 2020.,

—

rashodi za instrumente pomoći (vidjeti bilješku 3.3.): znatno povećani (za 852 milijuna EUR) zbog porasta aktivnosti tijekom godine radi ublažavanja negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19, osobito zbog preusmjeravanja projekata na suočavanje s krizom, ali i zbog uobičajenog životnog ciklusa ERF-a u kojem su aktivnosti 11. ERF-a dosegle vrhunac,

—	novac i novčani ekvivalenti (vidjeti bilješku 2.5.): smanjeni za 451 milijuna EUR zbog znatnog povećanja plaćanja tijekom godine radi pokrivanja povećanih rashoda i predujmova isplaćenih za nove ugovore,

—	obračunati troškovi (vidjeti bilješku 2.8.): povećani za 208 milijuna EUR zbog većeg broja otvorenih ugovora krajem godine bez validiranih zahtjeva za povrat troškova na kraju iste godine.

SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA

SADRŽAJ

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a

BILANCA ERF-a

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU ERF-a

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ERF-a

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE ERF-a

BILANCA PO ERF-u

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU PO ERF-u

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE PO ERF-u

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ERF-a

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a BÊKOU ZA 2020.

BILANCA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2020.

BILANCA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a

KONSOLIDIRANA BILANCA

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

IZVJEŠTAJ ERF-a O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a (4)

BILANCA ERF-a

(u milijunima EUR)
	Bilješka	31.12.2020.	31.12.2019.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Financijska imovina	2.1	33	36
Pretfinanciranje	2.2	873	910
Doprinosi skrbničkim fondovima	2.3	394	266
		1 300	1 213
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	2.2	1 355	1 288
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.4	140	123
Novac i novčani ekvivalenti	2.5	728	1 179
		2 223	2 590
UKUPNA IMOVINA		3 523	3 803
DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	2.6	(2)	(19)
		(2)	(19)
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze	2.7	(615)	(516)
Obračunati troškovi i prihod budućeg razdoblja	2.8	(1 527 )	(1 319 )
		(2 143 )	(1 835 )
UKUPNE OBVEZE		(2 145 )	(1 854 )
NETO IMOVINA		1 379	1 948
SREDSTVA I PRIČUVE
Revalorizacijska pričuva	2.9	(5)	(2)
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	2.10	58 986	54 809
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2.10	2 252	2 252
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina		(55 111 )	(51 155 )
Poslovni rezultat godine		(4 744 )	(3 956 )
NETO IMOVINA		1 379	1 948

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU ERF-a

(u milijunima EUR)
	Bilješka	2020.	2019.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1
Aktivnosti povrata		92	28
		92	28
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2
Financijski prihodi		6	7
Ostali prihodi		37	39
		43	46
Ukupni prihodi		135	74
RASHODI
Instrumenti pomoći	3.3	(4 607 )	(3 755 )
Rashodi za sufinanciranje	3.4	(53)	(14)
Financijski troškovi	3.5	(21)	(1)
Ostali rashodi	3.6	(197)	(260)
Ukupni rashodi		(4 878 )	(4 030 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE		(4 744 )	(3 956 )

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ERF-a

(u milijunima EUR)
	Bilješka	2020.	2019.
Poslovni rezultat godine		(4 744 )	(3 956 )
Poslovanje
Povećanje kapitala – doprinosi (neto)		4 177	4 385
(Povećanje)/smanjenje doprinosa skrbničkim fondovima		(127)	(65)
(Povećanje)/smanjenje iznosa pretfinanciranja		(29)	136
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija		(17)	15
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza		(17)	2
Povećanje/(smanjenje) obveza		99	275
Povećanje/(smanjenje) obračunatih troškova i prihoda budućeg razdoblja		209	37
Ostala nenovčana kretanja		(3)	(2)
Investicijske aktivnosti
(Povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju		2	(36)
NETO NOVČANI TOK		(452)	792
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata		(451)	792
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	2.5	1 179	387
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	2.5	728	1 179

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE ERF-a

(u milijunima EUR)
	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) – (B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Revalorizacijska pričuva (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	73 264	22 840	50 423	(51 155 )	2 252	—	1 521
Promjene fer vrijednosti					(2)		(2)
Povećanje kapitala – doprinosi	—	(4 385 )	4 385	—	—		4 385
Poslovni rezultat godine	—	—	—	(3 956 )	—		(3 956 )
STANJE NA DAN 31.12.2019.	73 264	18 455	54 809	(55 111 )	2 252	(2)	1 948
Promjene fer vrijednosti						(3)	(3)
Povećanje kapitala – doprinosi	(223)	(4 400 )	4 177	—	—		4 177
Poslovni rezultat godine	—	—	—	(4 744 )	—		(4 744 )
STANJE NA DAN 31.12.2020.	73 041	14 055	58 986	(59 854 )	2 252	(5)	1 378

BILANCA PO ERF-u

(u milijunima EUR)
		31.12.2020.					31.12.2019.
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
DUGOTRAJNA IMOVINA
Financijska imovina	2.1	—	—	(2)	35	33	—	—	—	36	36
Pretfinanciranje	2.2	—	3	292	578	873	—	6	325	580	910
Doprinosi skrbničkim fondovima	2.3	—	29	9	355	394	—	—	—	266	266
		—	33	299	969	1 300	—	6	325	882	1 213
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	2.2	—	9	341	1 005	1 355	—	26	441	821	1 288
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.4	181	(177)	1 723	(1 586 )	140	183	121	2 201	(2 382 )	123
Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a		181	(246)	1 663	(1 598 )	—	182	53	2 160	(2 395 )	—
Novac i novčani ekvivalenti	2.5	—	—	—	728	728	—	—	—	1 179	1 179
		362	(414)	3 726	(1 451 )	2 224	365	201	4 801	(2 777 )	2 590
UKUPNA IMOVINA		362	(381)	4 025	(483)	3 523	365	207	5 127	(1 896 )	3 803
DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	2.6	—	—	—	(2)	(2)	—	—	(1)	(18)	(19)
		—	—	—	(2)	(2)	—	—	(1)	(18)	(19)
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze	2.7	—	(1)	(62)	(554)	(615)	—	(5)	(108)	(404)	(516)
Obračunati troškovi i prihod budućeg razdoblja	2.8	—	(67)	(217)	(1 244 )	(1 527 )	—	(96)	(240)	(983)	(1 319 )
		—	(67)	(279)	(1 798 )	(2 143 )	—	(101)	(348)	(1 386 )	(1 835 )
UKUPNE OBVEZE		—	(67)	(279)	(1 800 )	(2 145 )	—	(101)	(349)	(1 405 )	(1 854 )
NETO IMOVINA		362	(448)	3 747	(2 282 )	1 379	365	106	4 778	(3 300 )	1 948
Revalorizacijske pričuve	2.9	—	—	(2)	(4)	(5)	—	—	—	(2)	(2)
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	2.10	12 164	10 535	20 960	15 327	58 986	12 164	10 758	20 960	10 927	54 809
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2.10	627	1 625	—	—	2 252	627	1 625	—	—	2 252
Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova	2.10	(2 512 )	2 041	188	283	—	(2 510 )	2 109	265	136	—
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina		(10 098 )	(14 440 )	(18 606 )	(11 966 )	(55 111 )	(10 098 )	(14 406 )	(18 077 )	(8 573 )	(51 155 )
Poslovni rezultat godine		—	36	(457)	(4 324 )	(4 744 )	—	(34)	(529)	(3 393 )	(3 956 )
NETO IMOVINA		181	(203)	2 084	(683)	1 379	183	53	2 618	(905)	1 948

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU PO ERF-u

(u milijunima EUR)
		2020.					2019.
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1
Aktivnosti povrata		(1)	5	69	19	92	—	—	18	10	28
		(1)	5	69	19	92	—	—	18	10	28
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2
Financijski prihodi		—	5	1	1	6	—	—	3	4	7
Ostali prihodi		—	5	18	13	37	1	6	21	12	39
		—	10	19	13	43	1	6	24	16	46
Ukupni prihodi		(1)	15	88	32	135	1	6	42	26	74
RASHODI
Instrumenti pomoći	3.3	—	34	(462)	(4 179 )	(4 607 )	—	(35)	(579)	(3 141 )	(3 755 )
Rashodi za sufinanciranje	3.4	—	—	(41)	(12)	(53)	—	—	(9)	(5)	(14)
Financijski troškovi	3.5	1	(3)	(16)	(4)	(21)	—	2	(2)	(1)	(1)
Ostali rashodi	3.6	—	(9)	(25)	(162)	(197)	(1)	(8)	20	(272)	(260)
Ukupni rashodi		1	21	(545)	(4 356 )	(4 878 )	(1)	(40)	(571)	(3 418 )	(4 030 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE		—	36	(457)	(4 324 )	(4 744 )	—	(35)	(529)	(3 393 )	(3 956 )

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE PO ERF-u

(u milijunima EUR)
Osmi ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) – (B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	12 164	—	12 164	(10 098 )	627	(2 509 )	184
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			—			(1)	(1)
STANJE NA DAN 31.12.2019.	12 164	—	12 164	(10 098 )	627	(2 510 )	183
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			—			(2)	(2)
STANJE NA DAN 31.12.2020.	12 164	—	12 164	(10 098 )	627	(2 512 )	181

(u milijunima EUR)
Deveti ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) – (B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	10 773	—	10 773	(14 406 )	1 625	2 137	129
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a		15	(15)				(15)
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			—			(27)	(27)
Poslovni rezultat godine			—	(34)			(34)
STANJE NA DAN 31.12.2019.	10 773	15	10 758	(14 440 )	1 625	2 109	53
Povećanje kapitala – doprinosi		—	—				—
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			—			(69)	(69)
Povrati državama članicama	(223)		(223)
Poslovni rezultat godine			—	—		—	—
STANJE NA DAN 31.12.2020.	10 550	15	10 535	(14 440 )	1 625	2 041	(203)

(u milijunima EUR)
10. ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) – (B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	20 960	—	20 960	(18 077 )	—	55	2 938
Prijenosi u osmi i deveti ERF i iz osmog i devetog ERF-a			—			28	28
Prijenosi u 11. ERF i iz 11. ERF-a			—			181	181
Poslovni rezultat godine			—	(529)			(529)
STANJE NA DAN 31.12.2019.	20 960	—	20 960	(18 606 )	—	265	2 618
Prijenosi u osmi i deveti ERF i iz osmog i devetog ERF-a			—			71	71
Prijenosi u 11. ERF i iz 11. ERF-a			—			(147)	(147)
Poslovni rezultat godine			—	(457)		—	(457)
STANJE NA DAN 31.12.2020.	20 960	—	20 960	(19 063 )	—	188	2 084

(u milijunima EUR)
11. ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) – (B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Revalorizacijska pričuva (G)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F) + (G)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	29 367	22 840	6 527	(8 573 )	—	317	—	(1 729 )
Promjene fer vrijednosti						—	(2)	(2)
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 400 )	4 400					4 400
Prijenosi u osmi, deveti i 10. ERF i iz osmog, devetog i 10. ERF-a			—		—	(181)		(181)
Poslovni rezultat godine			—	(3 393 )		—		(3 393 )
STANJE NA DAN 31.12.2019.	29 367	18 440	10 927	(11 966 )	—	136	(2)	(905)
Promjene fer vrijednosti							(2)	(2)
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 400 )	4 400			147		4 547
Poslovni rezultat godine			—	(4 324 )		—		(4 324 )
STANJE NA DAN 31.12.2020.	29 367	14 040	15 327	(16 290 )	—	283	(4)	(683)

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ERF-a (5)

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

1.1. RAČUNOVODSTVENA NAČELA

Svrha je financijskih izvještaja širem krugu dionika pružiti korisne informacije o financijskom stanju, financijskoj uspješnosti i novčanim tokovima subjekta.

Opće pretpostavke (ili računovodstvena načela) koje treba slijediti u sastavljanju financijskih izvještaja utvrđene su računovodstvenim pravilom EU-a br. 1 „Financijski izvještaji” i opisane u MRSJS-u 1: vjerno prikazivanje, načelo nastanka poslovnog događaja, načelo trajnosti poslovanja, dosljedno prikazivanje, značaj, zbirni prikaz, prijeboj i usporedne informacije. Kvalitativne su značajke financijskog izvještavanja relevantnost, vjerodostojnost (pouzdanost), razumljivost, pravovremenost, usporedivost i provjerljivost.

1.2. OSNOVA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA

1.2.1. Izvještajno razdoblje

Financijski izvještaji prezentiraju se jedanput godišnje. Računovodstvena godina počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca.

1.2.2. Valuta i osnova za konverziju

Godišnja računovodstvena dokumentacija iskazuje se u tisućama eura jer je euro funkcionalna valuta EU-a. Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u eure na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije. Dobit i gubici od tečajnih razlika koji su rezultat zaključenja transakcija u stranoj valuti i preračunavanja tečajeva na kraju godine koji se primjenjuju na monetarnu imovinu i obveze iskazane u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Drugačije metode konverzije primjenjuju se na imovinu, postrojenja i opremu te nematerijalnu imovinu, za koje se zadržava vrijednost u eurima na dan njihove kupnje.

Salda novčane imovine i obveza na kraju godine iskazana u stranim valutama preračunavaju se u eure na temelju deviznih tečajeva Europske središnje banke (ESB) koji se primjenjuju 31. prosinca.

Tečajevi eura

Valuta	31.12.2020.	31.12.2019.	Valuta	31.12.2020.	31.12.2019.
BGN	1,9558	1,9558	PLN	4,5597	4,2568
CZK	26,2420	25,4080	RON	4,8683	4,783
DKK	7,4409	7,4715	SEK	10,0343	10,4468
GBP	0,8990	0,8508	CHF	1,0802	1,0854
HRK	7,5519	7,4395	JPY	126,4900	121,9400
HUF	363,8900	330,5300	USD	1,2271	1,1234

1.2.3. Primjena procjena

U skladu s načelima MRSJS-a i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima financijski izvještaji obvezno sadržavaju iznose koji se temelje na procjenama i pretpostavkama rukovodstva na temelju najpouzdanijih dostupnih informacija. Značajne procjene uključuju, među ostalim: iznose obveza za primanja zaposlenih, unaprijed obračunate i odgođene prihode i troškove, rezervacije, financijski rizik potraživanja, nepredviđenu imovinu i obveze te stupanj umanjenja imovine. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od tih procjena.

Odgovarajuće procjene bitan su element sastavljanja financijskih izvještaja i ne umanjuju njihovu pouzdanost. Procjena se može mijenjati ako se promijene okolnosti na kojima se ona temelji ili na temelju novih informacija ili iskustava. Promjena procjene po svojoj se prirodi ne odnosi na prethodna razdoblja i ne smatra se ispravljanjem greške. Učinak promjene računovodstvene procjene priznaje se u višak ili manjak u razdobljima u kojima je uočen.

1.2.4. Primjena novih i izmijenjenih računovodstvenih pravila Europske unije

Nova računovodstvena pravila Unije (EAR) koja se primjenjuju za godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2020. ili nakon tog datuma

Za godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2020. ili nakon tog datuma ne primjenjuju se nova računovodstvena pravila Europske unije.

Nova usvojena računovodstvena pravila EU-a koja se na dan 31. prosinca 2020. još nisu primjenjivala

Računovodstvena službenica Europske komisije 17. prosinca 2020. donijela je revidirani EAR 11 „Financijski instrumenti”, koji se primjenjuje na računovodstvena razdoblja koja su započela 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma. Revidirani EAR 11 ažuriran je u skladu s novim MRSJS-om 41 „Financijski instrumenti” i njime se utvrđuju načela za financijsko izvještavanje o financijskoj imovini i financijskim obvezama subjekata iz EU-a. Za više informacija vidjeti godišnju računovodstvenu dokumentaciju za 2020. Ne očekuje se da će ova promjena imati značajan utjecaj zbog male vrijednosti financijskih instrumenata u financijskim izvještajima subjekta.

1.3. BILANCA

1.3.1. Financijska imovina

Financijska imovina klasificirana je u sljedeće kategorije: „financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak”, „zajmovi i potraživanja”, „ulaganja koja se drže do dospijeća” i „financijska imovina raspoloživa za prodaju”. Klasifikacija financijskih instrumenata određuje se pri početnom priznavanju i preispituje na svaki datum bilance.

i. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

Financijska imovina klasificira se u ovu kategoriju ako je stečena prvenstveno radi prodaje u kratkom roku ili ako je tako odredio subjekt. U tu se kategoriju klasificiraju i izvedenice. Imovina iz ove kategorije klasificira se u kratkotrajnu imovinu ako se njezina realizacija očekuje u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

ii. Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja su neizvedena financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja nije uvrštena na aktivnom tržištu. Nastaju kad subjekt osigura novac, robu ili usluge izravno dužniku bez namjere da trguje potraživanjem. Iskazuju se kao trajna imovina, osim ako dospijevaju u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Zajmovi i potraživanja uključuju oročene depozite s izvornim dospijećem duljim od tri mjeseca.

iii. Ulaganja koja se drže do dospijeća

Ulaganja koja se drže do dospijeća neizvedena su financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim dospijećima koju subjekt namjerava i može držati do dospijeća. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

iv. Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju neizvedena je imovina koja se klasificira ili u ovu kategoriju ili ni u jednu drugu kategoriju. Klasificira se kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina ovisno o razdoblju u kojem subjekt očekuje da tom imovinom može raspolagati, što je obično do roka dospijeća. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

Početno priznavanje i mjerenje

Kupnja i prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz višak ili manjak, ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za prodaju priznaju se na datum trgovanja, odnosno datum na koji subjekt preuzima obvezu kupnje ili prodaje imovine. Novčani ekvivalenti i zajmovi priznaju se kad se novac položi u financijsku instituciju ili doznači zajmoprimcima. Financijski instrumenti početno se priznaju po fer vrijednosti. Za svu financijsku imovinu koja se ne iskazuje po fer vrijednosti kroz višak ili manjak transakcijski troškovi dodaju se fer vrijednosti pri početnom priznavanju.

Financijski instrumenti prestaju se priznavati kad prava na primitak novčanih tokova iz ulaganja isteknu ili subjekt prenese gotovo sve rizike i koristi od vlasništva drugoj strani.

Naknadna mjerenja

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak naknadno se iskazuje po fer vrijednosti s dobicima i gubicima koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti uključenih u izvještaj o financijskom rezultatu u razdoblju u kojem su nastali.

Zajmovi i potraživanja te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku primjenom metodom efektivne kamatne stope.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju naknadno se obračunava po fer vrijednosti. Dobici i gubici koji nastanu zbog promjena fer vrijednosti priznaju se u revalorizacijskoj pričuvi. Kamate na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju izračunate primjenom metode efektivne kamate priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Subjekt na svaki datum bilance ocjenjuje postoje li objektivni dokazi da je financijska imovina umanjena i bi li to trebalo unijeti u izvještaj o financijskom rezultatu.

1.3.2. Iznosi pretfinanciranja

Pretfinanciranje je plaćanje kojemu je svrha da se korisniku osigura gotovinski predujam, tj. likvidna sredstva. Ono može biti podijeljeno na više plaćanja tijekom razdoblja utvrđenog u predmetnom ugovoru, odluci, sporazumu ili temeljnom pravnom aktu. Likvidna sredstva ili predujam koriste se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu ili se vraćaju. Ako korisnik nema prihvatljivih izdataka, dužan je predujam dobiven pretfinanciranjem vratiti subjektu. Stoga, s obzirom na to da subjekt zadržava kontrolu nad pretfinanciranjem i ima pravo na povrat neprihvatljivog dijela, iznos se iskazuje kao imovina.

Pretfinanciranje se početno priznaje u bilanci kad se novac prenese primatelju. Izračunava se na temelju iznosa plaćene naknade. U sljedećim se razdobljima pretfinanciranje izračunava na temelju iznosa izvorno iskazanog u bilanci umanjenog za prihvatljive rashode (po potrebi uključujući procijenjene iznose) nastale tijekom predmetnog razdoblja.

1.3.3. Potraživanja i naplativa sredstva

U skladu s računovodstvenim pravilima Unije razmjenske i nerazmjenske transakcije iskazuju se zasebno. Da bi se te dvije kategorije razlikovale, pojam „potraživanje” koristi se isključivo za razmjenske transakcije, dok se za nerazmjenske transakcije, tj. kada EU dobiva vrijednost od drugog subjekta, a pritom ne daje izravno zauzvrat približno jednaku vrijednost, upotrebljava pojam „naplativa sredstva” (npr. sredstva naplativa od država članica povezana s vlastitim sredstvima).

Na potraživanja od razmjenskih transakcija primjenjiva je definicija financijskih instrumenata i stoga se oni klasificiraju kao zajmovi i potraživanja te se u skladu s time i mjere.

Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija prenose se u izvornom iznosu (usklađenom za iznos kamata i kazni) umanjenom za umanjenje vrijednosti. Umanjenje vrijednosti utvrđuje se ako postoji objektivan dokaz da subjekt neće moći naplatiti sve iznose koji dospijevaju u skladu s izvornim uvjetima naplativih sredstava. Iznos umanjenja vrijednosti razlika je između iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine i nadoknadivog iznosa. Iznos umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu.

1.3.4. Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti financijski su instrumenti, a uključuju novac u blagajni, bankovne depozite po viđenju ili u kratkom roku, ostala kratkoročna visoko likvidna ulaganja s izvornim dospijećem od najviše tri mjeseca.

1.3.5. Obveze

Obveze obuhvaćaju iznose koji se odnose na razmjenske transakcije, npr. nabavu robe i usluga, i nerazmjenske transakcije, npr. zahtjeve za povrat troškova korisnika, bespovratna sredstva i druga financijska sredstva EU-a ili primljeno pretfinanciranje (vidjeti bilješku 1.4.1.).

Ako su korisnicima odobrena bespovratna ili druga financijska sredstva, zahtjevi za povrat troškova evidentiraju se u trenutku primitka zahtjeva kao obveze u visini zatraženog iznosa. Nakon provjere i prihvaćanja prihvatljivih troškova vrijednost obveza evidentira se u visini prihvaćenog i prihvatljivog iznosa.

Dugovanja koja nastaju zbog kupnje robe i usluga priznaju se po primitku računa u visini izvornog iznosa, a odgovarajući se rashodi računovodstveno evidentiraju nakon što subjekt prihvati isporučenu robu ili usluge.

1.3.6. Obračunati prihodi i troškovi te prihodi i troškovi budućeg razdoblja

Transakcije i događaji priznaju se u financijskim izvještajima u razdoblju na koje se odnose. Ako na kraju godine još nije izdan račun, a subjekt je pružio uslugu ili isporučio robu ili ima takvu ugovornu obvezu (npr. prema ugovoru), obračunati prihodi priznaju se u financijskim izvještajima. Nadalje, ako je na kraju godine izdan račun za usluge koje još nisu pružene ili za robu koja još nije isporučena, prihod se odgađa i priznaje u sljedećem računovodstvenom razdoblju.

Rashodi se obračunavaju u razdoblju na koje se odnose. Na kraju obračunskog razdoblja obračunati rashodi priznaju se na temelju procijenjenog iznosa obveze prijenosa u tom razdoblju. Obračunati rashodi izračunavaju se u skladu s detaljnim operativnim i praktičnim smjernicama koje je objavio računovodstveni službenik i kojima se želi osigurati da se u financijskim izvještajima točno prezentiraju gospodarske i ostale pojave koje trebaju odražavati. Analogno tomu, ako je plaćanje za usluge ili robu koji još nisu isporučeni izvršeno unaprijed, rashodi se odgađaju i priznaju u sljedećem obračunskom razdoblju.

1.4. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

1.4.1. Prihodi

Prihodi obuhvaćaju bruto priljeve ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala koje je subjekt primio ili treba primiti, koji predstavljaju povećanje neto imovine, osim povećanja doprinosa od vlasnika.

Ovisno o prirodi odnosnih transakcija u izvještaju o financijskom rezultatu razlikuju se:

i. Prihodi od nerazmjenskih transakcija

Prihodi od nerazmjenskih transakcija uključuju poreze i prijenose jer prenositelj osigurava resurse subjektu primatelju koji u zamjenu ne daje otprilike jednaku vrijednost. Prijenosi su priljevi budućih ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala od nerazmjenskih transakcija, osim poreza. Prijenosi subjekata iz EU-a uglavnom obuhvaćaju sredstva primljena od Komisije (npr. subvencije za uravnoteženje tradicionalnim agencijama, operativne subvencije za sporazume o delegiranju).

Imovinu nastalu prijenosom subjekt priznaje kada stekne kontrolu nad resursima kao rezultat prošlog događaja (prijenos) i kada očekuje da će od tih resursa ostvariti buduće ekonomske koristi ili uslužni potencijal i kada se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti. Priljev sredstava iz nerazmjenske transakcije koji je priznat kao imovina (tj. novac) priznaje se i kao prihod, osim ako je prijenosom za subjekta nastala sadašnja obveza (uvjet) koju treba podmiriti prije priznavanja prihoda. Dok se taj uvjet ne ispuni, prihod se odgađa i priznaje kao obveza.

ii. Prihodi od razmjenskih transakcija

Prihodi od prodaje robe i usluga priznaju se kada su na kupca preneseni značajan rizik i koristi od vlasništva nad robom. Prihodi od transakcije koja uključuje pružanje usluga priznaju se s obzirom na stupanj dovršenosti transakcije na datum izvještavanja.

1.4.2. Rashodi

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala tijekom izvještajnog razdoblja u obliku odljeva ili uporabe sredstava ili nastanka obveza koje uzrokuju smanjenja neto imovine. Uključuju rashode od razmjenskih i nerazmjenskih transakcija.

Rashodi od razmjenskih transakcija koji nastanu zbog kupnje robe i usluga priznaju se poslije isporuke subjektu i njihova primitka. Vrednuju se prema iznosu iz izvornog računa. Osim toga, na datum bilance rashodi za usluge pružene tijekom predmetnog razdoblja za koje još nije primljen ili prihvaćen račun priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Rashodi od nerazmjenskih transakcija odnose se na tri vrste prijenosa korisnicima: prijenosi prava, prijenosi na temelju ugovora te bespovratna sredstva, doprinosi i donacije na diskrecijskoj osnovi. Prijenosi se priznaju kao rashodi u razdoblju u kojem su nastali događaji koji su bili osnova za prijenose ako je određena vrsta prijenosa dopuštena na temelju propisa ili odobrena na temelju sklopljenog sporazuma, ako je korisnik ispunio sve kriterije prihvatljivosti i ako se iznos može realno procijeniti.

Po primitku zahtjeva za plaćanja ili zahtjeva za povrat troškova koji ispunjavaju kriterije za priznavanje, prihvatljivi iznos priznaje se kao rashod. Na kraju godine, nastali prihvatljivi rashodi koji su korisnicima dospjeli, ali ih oni još nisu prijavili, procjenjuju se i knjiže kao obračunati rashodi.

1.5. NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE

1.5.1. Nepredviđena imovina

Nepredviđena imovina moguća je imovina koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne može u cijelosti utjecati. Nepredviđena imovina objavljuje se kad priljev ekonomske koristi ili uslužnog potencijala postane vjerojatan.

1.5.2. Nepredviđene obveze

Nepredviđena obveza moguća je obveza čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne može u cijelosti utjecati ili sadašnja obveza ako nije vjerojatno da će za namirenje obveze biti potreban odljev sredstava s ekonomskim koristima ili uslužnim potencijalom.

Nepredviđena obveza nastaje i u rijetkim okolnostima u kojima sadašnja obveza postoji, ali se njezin iznos ne može dovoljno pouzdano izračunati.

Nepredviđene obveze ne priznaju se u računovodstvenoj dokumentaciji. Iskazuju se osim u slučajevima u kojima mogućnost odljeva sredstava s ekonomskim koristima ili uslužnim potencijalom nije vjerojatna.

1.6. KAPITAL FONDA

Države članice ERF-a plaćaju doprinose za provedbu programa ERF-a kako je utvrđeno u unutarnjem sporazumu svakog ERF-a. U skladu s primjenjivom pravnom osnovom pozivi na uplatu kapitala, tj. zahtjevi za financiranje za određenu godinu N, utvrđuju se odlukom Vijeća u godini N-1, pri čemu su očekivana sredstva jasno namijenjena konkretnim budućim razdobljima.

Doprinosi koji ispunjavaju kriterije za doprinose od vlasnika (EAR 1) iskazuju se kao kapital fonda u financijskim izvještajima ERF-a. Kapital fonda ukupni je iznos doprinosa država članica ERF-a. Budući da se neupisani kapital fonda otvoreno oduzima od ukupnog kapitala fonda (vidjeti Izvještaj o promjenama neto imovine), u bilanci se priznaje samo upisani kapital fonda.

S obzirom na to da su dogovoreni doprinosi namijenjeni konkretnim izvještajnim razdobljima i da ERF ima pravo poduzeti pravne korake protiv države članice ERF-a samo u tim razdobljima, bilo kakvi unaprijed primljeni iznosi priznaju se kao odgođeni doprinosi kapitalu u okviru obveza, a ne kao upisani kapital.

1.7. SUFINANCIRANJE

Primljeni doprinosi za sufinanciranje ispunjavaju kriterije za prihode od uvjetnih nerazmjenskih transakcija i iskazuju se kao obveze prema državama članicama, državama nečlanicama i drugima. ERF je dužan iskoristiti doprinose za pružanje usluga trećim osobama, a u suprotnom je ta sredstva (primljene doprinose) dužan vratiti. Nepodmirene obveze koje se odnose na sporazume o sufinanciranju predstavljaju primljene doprinose za sufinanciranje umanjene za nastale rashode projekta. One ne utječu na neto imovinu.

Rashodi koji se odnose na projekte sufinanciranja priznaju se u trenutku njihova nastanka. Odgovarajući iznos doprinosa priznaje se kao prihod od poslovanja i ne utječe na poslovni rezultat godine.

2. BILJEŠKE UZ BILANCU

IMOVINA

2.1. FINANCIJSKA IMOVINA

Financijska imovina ERF-a 31. prosinca 2020. iznosila je 33 milijuna EUR (2019.: 36 milijuna EUR). Ona obuhvaća financijsku imovinu raspoloživu za prodaju koja se gotovo u cijelosti sastoji od vlasničkih instrumenata.

2.2. PRETFINANCIRANJE

U mnogim se ugovorima predviđa isplata predujmova prije početka radova ili isporuke robe ili usluga. Ponekad su rasporedom plaćanja predviđena plaćanja na temelju izvještaja o napretku. Sredstva za pretfinanciranje obično se isplaćuju u valuti zemlje ili područja u kojem se projekt provodi.

O trenutku njihove upotrebe ovisi hoće li se sredstva za pretfinanciranje iskazati kao kratkoročno ili dugoročno pretfinanciranje. Upotreba se definira temeljnim sporazumom o projektu. Svaka upotreba koja dospijeva u roku od dvanaest mjeseci nakon izvještajnog datuma iskazuje se kao kratkoročno pretfinanciranje. Budući da su brojni projekti ERF-a dugoročne naravi, nužno je da s njima povezani predujmovi budu dostupni dulje od godinu dana. Zato se neki iznosi pretfinanciranja iskazuju kao dugotrajna imovina.

(u milijunima EUR)
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Dugoročno pretfinanciranje	2.2.1	—	3	292	578	873	910
Kratkoročno pretfinanciranje	2.2.2	—	9	341	1 005	1 355	1 288
Ukupno		—	12	633	1 583	2 228	2 199

Povećanje ukupnih sredstava pretfinanciranja za 29 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2020. kombinirani je učinak povećanja sredstava pretfinanciranja u okviru 11. ERF-a (2019.: 1 401 milijuna EUR) i smanjenja pretfinanciranja u okviru 10. ERF-a (2019.: 766 milijuna EUR).

Povećanje sredstava pretfinanciranja u okviru 11. ERF-a može se najprije objasniti povećanjem predujmova isplaćenih za nove ugovore potpisane tijekom godine. 11. ERF započeo je 2015., a ugovaranje aktivnosti ERF-a doseglo je vrhunac 2020. Zbog toga se broj otvorenih ugovora povećao s oko 3 400 ugovora u 2019. na 3 550 ugovora u 2020. To povećanje sredstava pretfinanciranja dovelo je do povećanja novčanih odljeva i stoga do smanjenja novca i novčanih ekvivalenata (vidjeti bilješku 2.5.).

To smanjenje pretfinanciranja u okviru 10. ERF-a posljedica je uobičajenog životnog ciklusa ERF-a. Zbog privođenja kraju 10. ERF-a mnogi su ugovori izvršeni i zaključeni. Broj otvorenih ugovora u okviru tog ERF-a smanjio se s približno 2 600 ugovora 2019. na oko 2 500 ugovora 2020. U skladu s tim, smanjila se razina isplata sredstava pretfinanciranja korisnicima, a povećalo se poravnanje pretfinanciranja.

2.2.1. Dugoročno pretfinanciranje prema načinima upravljanja

(u milijunima EUR)

31.12.2020.

31.12.2019.

Izravno upravljanje

Provoditelj:

Komisija

139

190

Izvršne agencije EU-a

Delegacije EU-a

171

244

Neizravno upravljanje

Provoditelj:

EIB i EIF

266

313

Međunarodne organizacije

347

291

Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga

Tijela javnog prava

Treće zemlje

Tijela EU-a i javno-privatno partnerstvo

702

666

Ukupno

873

910

2.2.2. Kratkoročno pretfinanciranje

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Pretfinanciranje (bruto)	—	98	1 527	3 472	5 097	5 030
Poravnano na temelju datuma zaključenja	—	(89)	(1 186 )	(2 467 )	(3 742 )	(3 742 )
Ukupno	—	9	341	1 005	1 355	1 288

2.2.3. Kratkoročno pretfinanciranje prema načinima upravljanja

(u milijunima EUR)

31.12.2020.

31.12.2019.

Izravno upravljanje

Provoditelj:

Komisija

(40)

Izvršne agencije EU-a

Delegacije EU-a

206

188

180

283

Neizravno upravljanje

Provoditelj:

EIB i EIF

224

Međunarodne organizacije

572

569

Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga

Tijela javnog prava

146

119

Treće zemlje

155

180

Tijela EU-a i javno-privatno partnerstvo

1 175

1 005

Ukupno

1 355

1 288

2.2.4. Primljena jamstva u vezi s pretfinanciranjem

Jamstvima se osigurava pretfinanciranje, a vraćaju se nakon naplate završnog potraživanja u okviru projekta.

(u milijunima EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Jamstva za pretfinanciranje	49	46

Povećanje jamstava za pretfinanciranje posljedica je povećanja sredstava pretfinanciranja.

Većina pretfinanciranja isplaćuje se u okviru neizravnog upravljanja. U tom slučaju korisnik jamstva nije ERF, već javni naručitelj. Iako ERF nije korisnik, tim jamstvima osigurava se njegova imovina.

2.3. DOPRINOSI SKRBNIČKIM FONDOVIMA

Pod ovim naslovom iskazuje se iznos uplaćenog doprinosa skrbničkom fondu EU-a Bêkou i skrbničkom fondu EU-a za Afriku. Doprinosi su iskazani bez troškova skrbničkih fondova koji se mogu pripisati ERF-u.

Doprinose skrbničkim fondovima izvršava Komisija u okviru izravnog upravljanja.

(u milijunima EUR)
	Neto doprinos na dan 31.12.2019.	Uplaćeni doprinosi u 2020.	Dodjela neto rashoda skrbničkog fonda 2020.	Neto doprinos na dan 31.12.2020.
Afrika	263	771	(649)	385
Bêkou	4	29	(24)	9
Ukupno	266	800	(673)	394

Doprinosi skrbničkim fondovima povećani su sa 600 milijuna EUR u 2019. na 800 milijuna EUR u 2020. Povećanje financiranja bilo je potrebno kako bi se pokrile povećane aktivnosti skrbničkih fondova, što je dovelo do većih rashoda u tom području.

2.4. NAPLATIVA SREDSTVA OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA I POTRAŽIVANJA OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

Razmjenske transakcije su transakcije u kojima subjekt prima imovinu ili usluge ili čije se obveze ukidaju, a drugoj strani izravno zauzvrat daje približno jednaku vrijednost (prvenstveno u obliku robe, usluga ili korištenja imovine). Nerazmjenske transakcije su transakcije u kojima subjekt dobije neku vrijednost od drugog subjekta, a pritom izravno zauzvrat ne daje približno jednaku vrijednost ili daje vrijednost drugom subjektu, a pritom zauzvrat ne dobije približno jednaku vrijednost.

(u milijunima EUR)
	Bilješka	31.12.2020.	31.12.2019.
Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.4.1	48	32
Potraživanja od razmjenskih transakcija	2.4.2	92	91
Ukupno		140	123

2.4.1. Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Države članice	—	—	—	—	—	1
Klijenti	—	5	50	5	61	27
Javna tijela	—	11	14	2	27	21
Treće zemlje	—	1	2	1	4	7
Smanjenje vrijednosti	—	(15)	(28)	(4)	(49)	(27)
Međusobna dugovanja i potraživanja s institucijama EU-a	—	—	—	4	4	5
Ukupno	—	2	38	8	48	32

2.4.2. Potraživanja od razmjenskih transakcija

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Obračunati prihodi	—	67	21	—	88	88
Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a	181	(246)	1 663	(1 598 )	—	—
Ostalo	—	—	—	4	4	4
Ukupno	181	(179)	1 684	(1 594 )	92	91

U obračunate prihode uključeni su iznosi obračunatih kamata na pretfinanciranje, odnosno iznos od 62,6 milijuna EUR za projekt otpisa dugova Svjetske banke i od 18 milijuna EUR za Zakladu EU-a za afričku infrastrukturu u suradnji s EIB-om.

Stavka „Ostalo” obuhvaća samo potraživanje Fonda za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju (GEEREF).

Radi veće učinkovitosti 11. ERF-u dodijeljena je jedinstvena riznica kojom su obuhvaćeni svi ERF-ovi, što za posljedicu ima operacije između različitih ERF-ova koje se poravnavaju dugovanjima i potraživanjima unutar ERF-a u bilancama različitih ERF-ova.

Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a iskazana su samo u pojedinačnim ERF-ovima. Ukupni iznos dugovanja i potraživanja unutar ERF-a jednak je nuli.

2.5. NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI (6)

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Posebni računi
Središnje banke	—	—	—	693	693	729
	—	—	—	693	693	729
Tekući računi
Komercijalne banke	—	—	—	8	8	421
Novčana sredstva koja pripadaju financijskim instrumentima	—	—	—	27	27	30
	—	—	—	35	35	450
Ukupno	—	—	—	728	728	1 179

Smanjenje iznosa pod ovim naslovom od 451 milijuna EUR može se prvenstveno objasniti povećanjem plaćanja s računa otvorenih u komercijalnim bankama, što je u skladu s povećanjem rashoda (vidjeti bilješku 3.3.) i povećanjem sredstava pretfinanciranja (vidjeti bilješku 2.2.). Neto plaćanja ERF-a 2020. dosegla su rekordno visoku razinu od 4 605 milijuna EUR (2019.: 3 910 milijuna EUR), uglavnom zbog pandemije bolesti COVID-19. Kao odgovor na pandemiju EU prilagođava svoje prioritete i programe s partnerskim zemljama, što je dovelo do povećanih isplata, osobito u projektima za borbu protiv krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Kao i prethodnih godina, da bi se ograničio rizik druge ugovorne strane, više se novca drži na računima u središnjim bankama nego u komercijalnim bankama (vidjeti bilješku 5.1.).

OBVEZE

2.6. FINANCIJSKE OBVEZE

2.6.1. Obveze za sufinanciranje

Obveze za sufinanciranje sredstva su koja je ERF primio u okviru sporazuma o sufinanciranju. ERF te doprinose mora iskoristiti za pružanje dogovorenih usluga trećim stranama, a neiskorištena sredstva mora vratiti subjektima koji doprinose. Iznosi za sufinanciranje iskazuju se kao kratkoročni ili dugoročni ovisno o trenutku njihova korištenja.

Na kraju godine provodi se procjena svih obveza za sufinanciranje za svaki pojedinačni slučaj, a svi iznosi za koje nije vjerojatno da će se iskoristiti u sljedećih 12 mjeseci smatraju se dugoročnima. Trenutačni iznosi prikazani su u bilješci 2.7.2.

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Dugoročne obveze za sufinanciranje	—	—	—	2	2	19
Kratkoročne obveze za sufinanciranje	—	—	10	32	42	69
Ukupno	—	—	10	34	44	88

Smanjenje ukupnih obveza za sufinanciranje u iznosu od 44 milijuna EUR većinom je posljedica povećanja rashoda nastalih u okviru sufinanciranih projekata (53,2 milijuna EUR), osobito povezanih s 11. ERF-om (vidjeti bilješku 3.4.), što je djelomično kompenzirano novim projektima sufinanciranja u iznosu od 9 milijuna EUR. Znatno smanjenje dugoročnog sufinanciranja u skladu je sa životnim ciklusom projekata sufinanciranja. Na kraju godine provodi se analiza otvorenih sufinanciranja za svaki pojedinačni slučaj i samo se iznosi koji se neće knjižiti sljedeće godine klasificiraju kao dugoročno sufinanciranje.

2.7. OBVEZE

(u milijunima EUR)
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Kratkoročne obveze	2.7.1	—	1	53	291	345	182
Razne obveze	2.7.2	—	—	8	262	270	334
Ukupno		—	1	62	553	615	516

2.7.1. Kratkoročne obveze

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Dobavljači	—	4	44	93	141	97
Države članice	—	—	—	—	—	2
Treće zemlje	—	—	2	187	189	78
Javna tijela	—	—	21	79	100	92
Ostale kratkoročne obveze	—	(4)	(13)	(68)	(85)	(88)
Ukupno	—	—	53	291	345	182

Dugovanja većinom uključuju troškovnike koje je ERF primio u vezi s bespovratnim sredstvima dodijeljenima korisnicima. Evidentiraju se u trenutku zaprimanja troškovnika i za njegov cijeli iznos. Korisnicima se nakon provjere prihvatljivosti isplaćuju samo prihvatljivi iznosi. Na kraju godine analiziraju se nepodmireni zahtjevi za povrat troškova, a procijenjeni prihvatljivi iznosi povezani s tim zahtjevima za povrat troškova priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Procijenjeni neprihvatljivi iznosi iskazuju se kao ostale kratkoročne obveze.

Obveze dobavljača i trećih zemalja povećale su se zbog nekoliko računa koji nisu bili validirani i plaćeni prije kraja godine.

2.7.2. Razne obveze

(u milijunima EUR)
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Obveze za sufinanciranje	2.6.1	—	—	10	32	42	69
Odgođeni doprinosi kapitalu	2.7.2.1	—	—	—	223	223	264
Razne obveze		—	—	(2)	7	5	1
Ukupno		—	—	8	262	270	334

2.7.2.1. Odgođeni doprinosi kapitalu

Na dan 31. prosinca 2020. ukupan iznos od 223 milijuna EUR odnosi se na povrate državama članicama iz opozvanih ili neiskorištenih sredstava u okviru projekata iz osmog i devetog ERF-a (vidjeti bilješku 2.10.1.). Države članice složile su se da će povrat prebiti s doprinosima za 11. ERF tijekom prvog poziva za doprinose u 2021.

Osim povrata, na dan 31. prosinca 2020. nije bilo unaprijed uplaćenih doprinosa kapitalu.

2.8. OBRAČUNATI TROŠKOVI I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Obračunati troškovi	—	67	217	1 243	1 526	1 318
Ostala aktivna i pasivna vremenska razgraničenja	—	—	—	1	1	1
Ukupno	—	67	217	1 244	1 527	1 319

Obračunati troškovi obuhvaćaju procijenjene rashode poslovanja za tekuće ili izvršene ugovore bez validiranih zahtjeva za povrat troškova, pri čemu su prihvatljivi rashodi korisnika procijenjeni na temelju najboljih dostupnih informacija. Dio procijenjenih obračunatih troškova koji se odnosi na plaćeno pretfinanciranje evidentiran je kao smanjenje iznosâ pretfinanciranja (vidjeti prethodnu bilješku 2.2 above.).

Povećanje pod ovim naslovom kombinirani je učinak povećanja obračunatih troškova u okviru 11. ERF-a (2019.: 983 milijuna EUR) i smanjenja obračunatih troškova u okviru 10. ERF-a (2019.: 240 milijuna EUR). To je u skladu sa životnim ciklusom ERF-a i isto je tako povezano s kretanjem broja otvorenih ugovora u okviru tih ERF-ova: provedba 11. ERF-a potpuno se ustalila do 2020. i stoga je 31. prosinca 2020. bilo znatno više otvorenih ugovora za koje su se troškovi morali procijeniti i obračunati (vidjeti bilješku 2.2.).

NETO IMOVINA

2.9. REVALORIZACIJSKA PRIČUVA

U skladu s računovodstvenim pravilima, usklađenje fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju obračunava se u revalorizacijskoj pričuvi.

(u milijunima EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Revalorizacijska pričuva	5	2

2.10. KAPITAL FONDA

2.10.1. Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
Kapital fonda	12 164	10 773	20 960	29 367	73 264
Neupisani kapital fonda	—	(15)	—	(18 440 )	(18 455 )
Upisani kapital fonda na dan 31.12.2019.	12 164	10 758	20 960	10 927	54 809
Kapital fonda	12 164	10 550	20 960	29 367	73 041
Neupisani kapital fonda	—	(15)	—	(14 040 )	(14 055 )
Upisani kapital fonda na dan 31.12.2020.	12 164	10 535	20 960	15 327	58 986

Kapital fonda ukupni je iznos doprinosa država članica odgovarajućem fondu ERF-a kako je utvrđeno u svakom od unutarnjih sporazuma. Neupisana sredstva iznosi su koje države članice još nisu uplatile. Upisani kapital fonda obuhvaća doprinose koji su upisani u ERF i koje su države članice prenijele na račune riznice (vidjeti u nastavku).

Odlukom Vijeća (EU) 2020/1708 (7) doprinosi država članica utvrđeni unutarnjim sporazumima osmog i devetog ERF-a na odgovarajući su način umanjeni za iznos od 223 milijuna EUR iz sredstava opozvanih iz osmog i devetog ERF-a. Budući da su sredstva opozvana iz osmog ERF-a već prenesena u druge ERF-ove, iznos od 223 milijuna EUR oduzet je od kapitala devetog ERF-a. Povrati koji proizlaze iz tog smanjenja nadoknađeni su dodatnim pozivima za sredstva u 11. ERF-u. Povrat će se zapravo izvršiti smanjenjem prvog obroka za 2021., što objašnjava iznos odgođenog kapitala od 223 milijuna EUR (vidjeti bilješku 2.7.2.).

Ujedinjena Kraljevina 1. veljače 2020. prestala je biti država članica Europske unije. Iako Ujedinjena Kraljevina ostaje sudionica u ERF-u do zaključenja svih programa i preuzima jednake obveze kao države članice, u skladu s člankom 153. Sporazuma o povlačenju, njezin udio u neupotrijebljenim i opozvanim sredstvima iz osmog, devetog i 10. ERF-a ne mogu se ponovno upotrijebiti.

2.10.2. Upisani i neupisani kapital fonda po državama članicama i Ujedinjenoj Kraljevini

(u milijunima EUR)
Doprinosi 11. ERF-u	%	Neupisani kapital na dan 31.12.2019.	Kapital upisan u 2020.	Neupisani kapital na dan 31.12.2020.
Austrija	2,40	442	(105)	337
Belgija	3,25	599	(143)	456
Bugarska	0,22	40	(10)	31
Hrvatska	0,23	42	(10)	32
Cipar	0,11	21	(5)	16
Češka	0,80	147	(35)	112
Danska	1,98	365	(87)	278
Estonija	0,09	16	(4)	12
Finska	1,51	278	(66)	212
Francuska	17,81	3 285	(784)	2 501
Njemačka	20,58	3 795	(906)	2 889
Grčka	1,51	278	(66)	212
Mađarska	0,61	113	(27)	86
Irska	0,94	173	(41)	132
Italija	12,53	2 311	(551)	1 759
Latvija	0,12	21	(5)	16
Litva	0,18	33	(8)	25
Luksemburg	0,26	47	(11)	36
Malta	0,04	7	(2)	5
Nizozemska	4,78	881	(210)	671
Poljska	2,01	370	(88)	282
Portugal	1,20	221	(53)	168
Rumunjska	0,72	132	(32)	101
Slovačka	0,38	69	(17)	53
Slovenija	0,22	41	(10)	32
Španjolska	7,93	1 463	(349)	1 114
Švedska	2,94	542	(129)	413
Ujedinjena Kraljevina	14,68	2 707	(646)	2 061
Ukupno	100,00	18 440	(4 400 )	14 040

Budući da je kapital osmog, devetog i 10. ERF-a u prethodnim godinama upisan i uplaćen u cijelosti, 2020. upisan je iznos od 4 400 milijuna EUR koji se u potpunosti odnosi na 11. ERF.

2.10.3. Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Sredstva prenesena iz zaključenih ERF-ova	627	1 625	—	—	2 252	2 252

Ovaj naslov obuhvaća sredstva prenesena iz zaključenih ERF-ova u osmi i deveti ERF.

2.10.4. Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
Stanje na dan 31.12.2018.	(2 509 )	2 137	55	317	—
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a	(1)	(27)	28	—	—
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a	—	—	181	(181)	—
Stanje na dan 31.12.2019.	(2 510 )	2 109	265	136	—
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a	(2)	(69)	71	—	—
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a	—	—	(147)	147	—
Stanje na dan 31.12.2020.	(2 512 )	2 041	188	283	—

Ovaj naslov uključuje sredstva prenesena između aktivnih ERF-ova.

Od stupanja na snagu Sporazuma iz Cotonoua, sva nepotrošena sredstva iz prethodnih aktivnih ERF-ova prenose se u najnoviji ERF nakon opoziva. Prijenosom sredstava iz drugih ERF-ova povećava se iznos odobrenih sredstva fonda primatelja, a smanjuje iznos odobrenih sredstva fonda podrijetla. Za sredstva prenesena u pričuvu za uspješnost 10. i 11. ERF-a obveze se mogu preuzeti samo pod posebnim uvjetima, kako je utvrđeno unutarnjim sporazumima.

3. BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

PRIHODI

(u milijunima EUR)
	Bilješka	2020.	2019.
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1	92	28
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2	43	46
Ukupno		135	74

3.1. PRIHODI OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

(u milijunima EUR)
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2020.	2019.
Povrat troškova		(1)	5	28	7	39	13
Prihodi od sufinanciranja	3.1.1	—	—	41	12	53	14
Ukupno		(1)	5	69	19	92	28

Nerazmjenski prihodi mogu se raščlaniti po načinu upravljanja, kako slijedi:

(u milijunima EUR)

2020.

2019.

Izravno upravljanje

Provoditelj:

Komisija

Delegacije EU-a

Neizravno upravljanje

Provoditelj:

Treće zemlje

Tijela javnog prava

Međunarodne organizacije

Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga

Ukupno

3.1.1. Prihodi od sufinanciranja

Primljeni doprinosi za sufinanciranje ispunjavaju kriterije za prihode od uvjetnih nerazmjenskih transakcija i kao takvi ne bi trebali utjecati na izvještaj o financijskom rezultatu. Doprinosi se evidentiraju kao obveze (vidjeti bilješke 2.6.1. i 2.7.2.) dok se ne ispune uvjeti za donirana sredstva, tj. dok ne nastanu prihvatljivi rashodi (vidjeti bilješku 3.4.). Odgovarajući iznos tada se priznaje u izvještaju o financijskom rezultatu kao nerazmjenski prihod od sufinanciranja. U skladu s tim, učinak na poslovni rezultat godine jednak je nuli.

3.2. PRIHODI OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2020.	2019.
Financijski prihodi	—	5	1	1	6	7
Ostali prihodi	—	5	18	13	37	39
Ukupno	—	10	19	14	43	46

Financijski prihodi uglavnom obuhvaćaju obračunate kamate na dospjele naloge za povrat (1,5 milijuna EUR) i kamate na pretfinanciranje (4,7 milijuna EUR). Ostali prihodi većinom se odnose na dobitke od tečajnih razlika. Odgovarajući gubici od tečajnih razlika bilježe se pod ostalim rashodima (vidjeti bilješku 3.6.).

RASHODI

Ovaj naslov uključuje rashode nastale u vezi s operativnim aktivnostima.

3.3. INSTRUMENTI POMOĆI

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2020.	2019.
Programska pomoć	—	—	244	2 646	2 889	2 120
Makroekonomska potpora	—	(8)	—	—	(8)	29
Sektorska politika	—	3	—	—	3	(0)
Projekti unutar AKP-a	—	(22)	212	829	1 019	951
Pomoć u nuždi	—	(7)	5	21	19	112
Institucijska potpora	—	—	2	10	13	7
Doprinosi skrbničkim fondovima	—	—	—	673	673	535
Ukupno	—	(33)	462	4 179	4 607	3 755

Rashodi poslovanja ERF-a odnose se na različite instrumente pomoći i razlikuju se ovisno o načinu isplate novčanih sredstva i vrsti upravljanja.

Rashodi poslovanja 2020. znatno su se povećali za 852 milijuna EUR uglavnom zbog povećanja troškova u okviru 11. ERF-a (3 141 tisuća EUR u 2019. i 4 179 tisuća EUR u 2020.). Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dovela je do povećanja rashoda u okviru 11. ERF-a, osobito zato što su projekti preusmjereni na suočavanje s krizom. Usto, promjene u rashodima u okviru 10. i 11. ERF-a također su u skladu sa životnim ciklusom ERF-a i povezane su s kretanjem broja otvorenih ugovora u okviru tih ERF-ova. U 2020. 11. ERF dosegnuo je zrelost, što znači da je krajem godine bilo znatno više ugovora u kojima su nastali rashodi (vidjeti bilješku 2.2.). Suprotno tome, mnogi su ugovori u okviru 10. ERF-a i prethodnih ERF-ova izvršeni i zaključeni 2020., što je dovelo do manjih rashoda nastalih u okviru tih ERF-ova.

U okviru 11. ERF-a, povećanje rashoda prvenstveno je posljedica povećanja programske pomoći (povećanje s 2 120 tisuća EUR u 2019. na 2 889 tisuća EUR u 2020.) i doprinosa skrbničkim fondovima (povećanje s 535 milijuna EUR u 2019. na 673 milijuna EUR u 2020.). S druge strane, rashodi koji se odnose na pomoć u nuždi smanjeni su za 92 milijuna EUR. Kako je već spomenuto, u okviru 11. ERF-a struktura rashoda za instrumente pomoći promijenjena je u odnosu na 2019. kako bi se odgovorilo na potrebe nastale zbog pandemije bolesti COVID-19.

Negativan iznos u okviru devetog ERF-a većinom je posljedica poništenja završnih knjiženja za 2019.

3.4. RASHODI ZA SUFINANCIRANJE

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2020.	2019.
Sufinanciranje	—	—	41	12	53	14

U ovaj su naslov uključeni rashodi za sufinanciranje projekata nastali u 2020. Potrebno je napomenuti da nastali rashodi uključuju iznose procijenjene u postupku zaključenja poslovnih knjiga (pa stoga i poništenje procijenjenih iznosa za prethodnu godinu).

Mnogi sufinancirani projekti u okviru 11. ERF-a u 2020. su dovršeni i dosegli su zrelost, što je dovelo do povećanja rashoda i smanjenja obveza za sufinanciranje (vidjeti bilješku 2.6.1. i 2.7.2.).

U skladu s računovodstvenim pravilima o sufinanciranju nastali iznosi nisu utjecali na rezultat godine jer su priznati i u rashodima za sufinanciranje i u prihodima od sufinanciranja (bilješka 3.1.1.).

Instrumenti pomoći i rashodi za sufinanciranje po vrstama upravljanja

(u milijunima EUR)

2020.

2019.

Izravno upravljanje

Provoditelj:

Komisija

168

Izvršne agencije EU-a

(13)

Skrbnički fondovi

483

Delegacije EU-a

1 969

1 141

2 170

1 697

Neizravno upravljanje

Provoditelj:

EIB i EIF

(67)

145

Međunarodne organizacije

1 268

1 003

Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga

243

126

Tijela javnog prava

248

184

Treće zemlje

795

613

Tijela EU-a i javno-privatno partnerstvo

2 490

2 073

Ukupno

4 660

3 770

3.5. FINANCIJSKI TROŠKOVI

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2020.	2019.
Otpis potraživanja	(1)	3	16	4	21	1

Povećanje pod ovim naslovom posljedica je povećanja procijenjenih rashoda za nenaplative iznose iz starijih naloga za povrat sredstava (preko 2 godine), stečaja i oslobođenja.

3.6. OSTALI RASHODI

U stavku „Administrativni rashodi i rashodi za IT” uključeni su iznosi temeljeni na Unutarnjem sporazumu ERF-a koji se dodjeljuju Komisiji za pokriće administrativnih troškova sjedišta i delegacija nastale pri upravljanju programima ERF-a. Takozvani „rashodi za potpore” uglavnom obuhvaćaju rashode za pripremu, praćenje, nadzor i evaluaciju projekata te rashode za računalne mreže, tehničku pomoć, financijsko upravljanje i predviđanje itd.

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2020.	2019.
Administrativni rashodi i rashodi za IT	—	—	—	120	120	220
Rezervacija za rizike i troškove	—	—	—	—	—	—
Ostvareni gubici od potraživanja od kupaca	—	4	1	—	4	3
Gubici od tečajnih razlika	—	6	24	42	72	37
Ukupno	(0)	9	25	162	196	260

Smanjenje pod ovim naslovom kombinirani je učinak znatnog smanjenja procijenjenih administrativnih rashoda i rashoda za IT (2019.: 220 milijuna EUR) i povećanja rashoda koji se odnose na gubitke od tečajnih razlika (2019.: 37 milijuna EUR).

4. NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE TE OSTALA VAŽNA OBJAVLJIVANJA

4.1. NEPREDVIĐENA IMOVINA

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Jamstva za ispunjenje obveza	—	7	4	—	12	15
Jamstva za zadržane iznose	—	5	3	—	9	9
Ukupno	—	13	7	—	21	24

Jamstva za ispunjenje obveza zahtijevaju se kako bi se osiguralo da korisnici sredstava ERF-a ispunjavaju obveze iz ugovora s ERF-om.

Jamstva za zadržane iznose odnose se samo na ugovore o radovima. Obično se zadržava 10 % privremenih plaćanja korisnicima kao jamstvo da će izvođači radova ispuniti svoje obveze. Ti se zadržani iznosi iskazuju kao obveze. Ovisno o odobrenju javnog naručitelja, izvođač radova može umjesto toga dostaviti jamstvo za zadržane iznose kojim se zamjenjuju iznosi zadržani od privremenih plaćanja. Ta jamstva za zadržane iznose iskazuju se kao nepredviđena imovina.

U slučaju ugovora kojima se neizravno upravlja jamstva pripadaju naručitelju, a ne ERF-u, i stoga ih ERF ne iskazuje.

4.2. OSTALA VAŽNA OBJAVLJIVANJA

4.2.1. Nepodmirene preuzete obveze koje još nisu iskazane kao rashod

Iznos objavljen u nastavku odnosi se na proračunski RAL („Reste à Liquider”) umanjen za povezane iznose koji su u izvještaju o financijskom rezultatu iskazani kao rashodi. Proračunski RAL iznos je preuzetih obveza za koje još nije izvršeno plaćanje i/ili koje još nisu opozvane. To je uobičajena posljedica višegodišnjih programa.

(u milijunima EUR)
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2020.	31.12.2019.
Nepodmirene preuzete obveze koje još nisu iskazane kao rashod	—	42	580	6 602	7 224	8 564

Proračunski RAL na dan 31. prosinca 2020. iznosio je ukupno 9 286 milijuna EUR (2019.: 10 270 milijuna EUR).

5. UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Sljedeća objavljivanja o upravljanju financijskim rizicima ERF-a odnose se na operacije riznice koje u ime ERF-a radi izvršenja sredstva Fonda izvršava Komisija.

5.1. POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA I AKIVNOSTI ZAŠTITE OD RIZIKA

Pravila i načela upravljanja operacijama riznice utvrđeni su Financijskom uredbom o 11. ERF-u i Unutarnjim sporazumom.

Na temelju navedenih propisa primjenjuju se sljedeća glavna načela:

(a)	države članice doprinose za ERF uplaćuju na posebne račune otvorene pri središnjoj banci svake države članice ili financijske institucije koju država članica odredi. Iznosi doprinosa ostaju na tim posebnim računima do trenutka plaćanja ERF-u,

(b)	države članice doprinose za ERF uplaćuju u eurima, dok se plaćanja ERF-a iskazuju u eurima i drugim valutama,

(c)	na bankovnim računima koje Komisija otvori u ime ERF-a nije dopušteno prekoračenje.

Uz posebne račune Komisija u ime ERF-a u financijskim institucijama (središnje banke i komercijalne banke) otvara i druge bankovne račune za potrebe isplata i uplata, osim za doprinose koje države članice uplaćuju u proračun.

Operacije riznice i plaćanja visoko su automatizirane i provode se suvremenim informatičkim sustavima. Kako bi se jamčila sigurnost sustava i osiguralo razdvajanje dužnosti u skladu s Financijskom uredbom, standardima unutarnje kontrole Komisije i revizijskim načelima, primjenjuju se posebni postupci.

Upravljanje operacijama riznice i plaćanja uređeno je pisanim smjernicama i postupcima kojima je cilj ograničiti operativni i financijski rizik i osigurati odgovarajuću razinu kontrole. Njima su obuhvaćene različite operacije, a poštovanje smjernica i postupaka redovito se provjerava.

5.2. VALUTNI RIZIK

Izloženost ERF-a valutnom riziku na kraju godine – neto pozicija

(u milijunima EUR)
	31.12.2020.							31.12.2019.
	USD	GBP	DKK	SEK	EUR	Ostalo	Ukupno	USD	GBP	DKK	SEK	EUR	Ostalo	Ukupno
Financijska imovina
Potraživanja i naplativa sredstva	65	—	—	—	69	6	140	—	—	—	—	115	8	123
Novac i novčani ekvivalenti	2	—	—	—	726	—	728	1	—	—	—	1 178	—	1 179
	67	—	—	—	795	6	868	1	—	—	—	1 293	8	1 302
Financijske obveze
Dugoročne financijske obveze	—	—	—	—	(2)	—	(2)	—	—	—	—	(19)	—	(19)
Obveze	(16)	—	(6)	—	(603)	10	(615)	(7)	—	—	—	(509)	—	(516)
	(16)	—	(6)	—	(605)	10	(617)	(7)	—	—	—	(528)	—	(535)
Ukupno	51	—	(6)	—	190	16	251	(6)	—	—	—	765	8	767

Svi doprinosi drže se u eurima, a druge se valute kupuju samo kada su potrebne za izvršenje plaćanja. Stoga operacije riznice ERF-a nisu izložene valutnom riziku.

5.3. KAMATNI RIZIK

ERF ne uzajmljuje novac te stoga nije izložen kreditnom kamatnom riziku. Međutim, budući da je stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod ESB-a negativna (-0,5 % od rujna 2019.), kamate na depozite u eurima su negativne.

Doprinose proračunu ERF-a svaka država članica uplaćuje na poseban račun otvoren pri financijskoj instituciji koju odredi država članica. U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2016/888 (8) sve negativne kamate po tim računima snosi relevantna država članica.

Međutim, na prekonoćna salda na računima otvorenim u komercijalnim bankama obračunavaju se negativne kamate. Komisija je u ime ERF-a stoga uvela postupke upravljanja gotovinom kako bi iznosi na tim računima i negativni troškovi kamata bili što manji. Troškovi kamata izračunavaju se primjenom promjenjivih tržišnih kamatnih stopa na koje se primjenjuje (pozitivna ili negativna) ugovorna marža. Uvedene su kontrole kako bi ti troškovi kamata bili u skladu s ugovornim obvezama.

5.4. KREDITNI RIZIK (RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE)

Financijska imovina koja nije dospjela niti joj je vrijednost umanjena:

(u milijunima EUR)
	Ukupno	Nedospjela i neumanjena	Dospjela, ali neumanjena
	Ukupno	Nedospjela i neumanjena	< 1 godine	1-5 godina	> 5 godina
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	140	124	7	9	—
Ukupno na dan 31.12.2020.	140	124	7	9	—
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	123	100	16	7	—
Ukupno na dan 31.12.2019.	123	100	16	7	—

Financijska imovina po kategorijama rizika:

(u milijunima EUR)
	31.12.2020.			31.12.2019.
	Potraživanja	Novac	Ukupno	Potraživanja	Novac	Ukupno
Druge ugovorne strane s vanjskim kreditnim rejtingom
Izvrstan i visok rejting	9	372	381	7	958	965
Viši srednji rejting	—	211	211	—	220	220
Niži srednji rejting	—	145	145	—	1	1
Neinvesticijski rejting	—	—	—	—	—	—
	9	728	737	7	1 179	1 186
Druge ugovorne strane bez vanjskog kreditnog rejtinga
Skupina 1. (dužnici koji u prošlosti nisu bili u statusu neispunjavanja obveza)	131	—	131	116	—	116
Skupina 2. (dužnici koji su u prošlosti bili u statusu neispunjavanja obveza)	—	—	—	—	—	—
Ukupno	131	—	131	116	—	116
Ukupno	140	728	868	123	1 179	1 302

Sredstva u kategorijama rejtinga neulagački stupanj i niži srednji stupanj odnose se prvenstveno na doprinose država članica ERF-u koji se uplaćuju na posebne račune koje su države članice otvorile u skladu s člankom 20. stavkom 3. Financijske uredbe koja se primjenjuje na ERF. U skladu s tom uredbom iznos takvih doprinosa mora ostati na tim posebnim računima dok ne bude potrebno izvršiti plaćanja.

U skladu s Financijskom uredbom koja se primjenjuje na ERF većina sredstava riznice ERF-a drži se na posebnim računima koje su države članice otvorile u svrhu plaćanja svojih doprinosa. Svi ti računi vode se u riznicama država članica ili središnjim nacionalnim bankama. Te su institucije izložene najnižem riziku druge ugovorne strane za ERF (riziku su izložene države članice).

Kada je riječ o dijelu sredstava iz riznice ERF-a koji se drži u komercijalnim bankama u svrhu izvršenja plaćanja, na te se račune sredstva uplaćuju neposredno prije roka i time automatski upravlja Komisijin sustav za upravljanje gotovinom riznice. Na svim se računima drži najmanji iznos novca, razmjerno prosječnom iznosu dnevnih isplata s tih računa. Stoga se na tim računima preko noći stalno drže mali iznosi i tako ograničava izloženost ERF-a riziku.

Osim toga, pri odabiru komercijalnih banaka primjenjuju se posebne smjernice radi smanjenja rizika druge ugovorne strane kojem je ERF izložen.

Sve komercijalne banke biraju se pozivom na podnošenje ponuda. Najniži kratkoročni kreditni rejting potreban za sudjelovanje u natječajima jest P-1 kreditne agencije Moody ili istovjetni rejting (A-1 agencije S&P ili F1 agencije Fitch). U posebnim i propisno opravdanim okolnostima može se prihvatiti i niži rejting.

5.5. RIZIK LIKVIDNOSTI

Analiza dospijeća financijskih obveza prema preostalom ugovornom dospijeću

(u milijunima EUR)
	< 1 godine	1-5 godina	> 5 godina	Ukupno
Financijske obveze na dan 31.12.2020.	615	2	—	617
Financijske obveze na dan 31.12.2019.	516	2	17	535

Proračunskim načelima koja se primjenjuju na ERF osigurava se da su ukupna gotovinska sredstva za proračunsko razdoblje uvijek dovoljna za izvršenje plaćanja. Ukupni doprinosi država članica jednaki su iznosu odobrenih sredstava za plaćanje u relevantnom proračunskom razdoblju.

Doprinosi država članica ERF-u uplaćuju se, međutim, u tri obroka godišnje, dok je u plaćanjima prisutna sezonalnost.

Kako bi se u svakom trenutku osigurao dovoljan iznos sredstava riznice za plaćanja u određenom mjesecu, riznica Komisije i odgovarajuće službe koje izvršavaju plaćanja redovito razmjenjuju informacije o stanju riznice.

Osim toga, u kontekstu dnevnih operacija riznice ERF-a automatiziranim upravljanjem novčanim sredstvima osigurava se dovoljna likvidnost svih bankovnih računa ERF-a na dnevnoj osnovi.

6. IZVJEŠTAVANJE POVEZANIH STRANAKA

Povezane stranke ERF-a su Skrbnički fond EU-a Bêkou, Skrbnički fond EU-a za Afriku te Europska komisija. Transakcije između tih subjekata provode se u okviru redovnih aktivnosti ERF-a te stoga u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a nisu potrebni posebni zahtjevi za izvještavanje o tim transakcijama.

ERF nema zasebno upravljanje jer njime upravlja Komisija. Prava ključnog upravljačkog osoblja EU-a, uključujući Komisiju, objavljena su u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske unije pod naslovom 7.2. „Prava ključnog upravljačkog osoblja”.

7. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Do datuma slanja ove računovodstvene dokumentacije računovodstveni službenik ERF-a nije otkrio nikakva značajna pitanja koja bi u okviru ovog odjeljka nalagala zasebno objavljivanje niti su mu takva pitanja prijavljena. Godišnja računovodstvena dokumentacija i s njome povezane bilješke izrađene su na temelju najnovijih dostupnih informacija i to se odražava u objavljenim informacijama.

8. USKLAĐENJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM

Poslovni rezultat godine izračunava se primjenom računovodstvenih načela nastanka poslovnog događaja. Proračunski rezultat izračunava se međutim na primjenom računovodstvenog načela blagajne. Budući da poslovni rezultat i proračunski rezultat obuhvaćaju iste poslovne transakcije, korisna je kontrola kojom se osigurava njihova usklađenost. U sljedećoj tablici prikazano je njihovo usklađenje, istaknuti su ključni iznosi usklađenja te razdvajanje stavki prihoda i rashoda. U bilješkama uz tablicu nalaze se dodatne informacije o prirodi ključnih usklađenih stavki.

(u milijunima EUR)
	2020.	2019.
POSLOVNI REZULTAT GODINE	(4 744 )	(3 956 )
Prihodi
Prava koja ne utječu na realizaciju proračuna	(2)	—
Prava dodijeljena u tekućoj godini koja još nisu naplaćena	(23)	(16)
Prava dodijeljena u prethodnim godinama i naplaćena u tekućoj godini	13	23
Neto učinak pretfinanciranja	61	53
Obračunati prihodi (neto)	(33)	(67)
Ostalo	—	(3)
Rashodi
Rashodi tekuće godine koji još nisu plaćeni	119	107
Rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini	(817)	(672)
Neto učinak pretfinanciranja	(281)	(44)
Obračunati rashodi (neto)	1 102	719
PRORAČUNSKI REZULTAT GODINE	(4 604 )	(3 856 )

8.1. USKLAĐENE STAVKE – PRIHODI

Proračunski prihodi za financijsku godinu odgovaraju prihodima naplaćenima od dodijeljenih prava utvrđenih tijekom godine i iznosima naplaćenima od dodijeljenih prava utvrđenih u prethodnim godinama.

Dodijeljena prava koja ne utječu na proračunski rezultat evidentiraju se u poslovnom rezultatu, ali se iz proračunske perspektive ne mogu smatrati prihodima jer se naplaćeni iznos prenosi u pričuve i ne može se preraspodijeliti u druge svrhe bez odluke Vijeća.

U svrhu usklađenja od poslovnog rezultata treba oduzeti dodijeljena prava utvrđena tijekom tekuće godine koja još nisu naplaćena jer nisu dio proračunskih prihoda. S druge strane, u svrhu usklađenja poslovnom rezultatu treba dodati prava dodijeljena u prethodnim godinama i naplaćena u tekućoj godini.

Redak s neto učinkom pretfinanciranja odnosi se na poravnanje pretfinanciranja iznosima koje su korisnici vratili. Ti novčani primici čine proračunske prihode, no ne utječu na poslovni rezultat i stoga mu se trebaju dodati za potrebe usklađenja.

Neto unaprijed obračunati prihodi uglavnom se sastoje od stavki vremenskih razgraničenja obračunatih radi zaključenja poslovnih knjiga na kraju godine. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. unaprijed obračunati prihodi za tekuću godinu umanjeni za poništene unaprijed obračunate prihode iz prethodnih godina.

8.2. USKLAĐENE STAVKE – RASHODI

Rashodi tekuće godine koji još nisu plaćeni dodaju se zbog usklađenja jer su uključeni u poslovni rezultat, ali nisu dio proračunskih rashoda. S druge strane, rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini oduzimaju se za potrebe usklađenja od poslovnog rezultata jer iako su dio proračunskih rashoda tekuće godine ne utječu na poslovni rezultat niti, u slučaju ispravaka, umanjuju rashode.

Novčani primici od ukinutih plaćanja ne utječu na poslovni rezultat, ali utječu na proračunski rezultat.

Neto učinak pretfinanciranja kombinacija je novih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini (koji se priznaju kao proračunski rashodi godine) i poravnanja pretfinanciranja plaćenog u tekućoj godini ili prethodnih godina prihvaćanjem prihvatljivih troškova. Potonji predstavljaju rashod u smislu računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja, ali ne i u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanje početnog iznosa pretfinanciranja već uzelo u obzir kao proračunski rashod u trenutku njegova plaćanja.

Neto obračunati rashodi uglavnom su iznosi vremenskih razgraničenja obračunatih za potrebe zaključenja poslovnih knjiga na kraju godine, tj. prihvatljivi rashodi korisnika sredstava ERF-a koji ERF-u još nisu prijavljeni. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. unaprijed obračunati troškovi za tekuću godinu umanjeni za poništene unaprijed obračunate troškove prethodnih godina.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a BÊKOU ZA 2020. (9)

INFORMACIJE O SKRBNIČKOM FONDU EU-a BÊKOU

Opće informacije o skrbničkim fondovima Unije

Osnivanje

U skladu s člancima 234. i 235. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije (10) i člankom 35. financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond (11) Europska komisija može osnivati skrbničke fondove Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi EU-a”). Skrbnički fondovi unije osnivaju se na temelju sporazuma zaključenog s drugim donatorima za djelovanja u nuždi i djelovanja nakon nužde potrebna u svrhu odgovora na krizu ili za tematska djelovanja.

Skrbničke fondove Unije osniva Europska komisija odlukom koju donosi nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem ili njihova odobrenja. Ta odluka sadržava osnivački sporazum sklopljen s drugim donatorima.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se i izvršavaju pod sljedećim uvjetima:

—

postoji dodana vrijednost intervencije Unije: ciljevi skrbničkih fondova Unije, posebno zbog njihova opsega ili potencijalnih učinaka, mogu se bolje postići na razini Unije nego na nacionalnoj razini te se primjenom postojećih instrumenata financiranja ne bi mogli dostatno postići ciljevi politika Unije,

—	skrbnički fondovi Unije osiguravaju jasnu političku vidljivost Unije i upravljačke prednosti te bolju kontrolu Unije nad rizicima i isplatama doprinosa Unije i ostalih donatora,

—	skrbnički fondovi Unije ne udvostručavaju ostale postojeće kanale financiranja ili slične instrumente bez pružanja ikakve dodatnosti,

—	ciljevi skrbničkih fondova Unije usklađeni su s ciljevima instrumenta Unije ili ciljevima proračunske stavke iz koje se financiraju.

Postojeći skrbnički fondovi EU-a

Komisija je dosad osnovala četiri skrbnička fonda EU-a:

—	Skrbnički fond EU-a Bêkou, čiji je cilj poduprijeti sve aspekte izlaska Srednjoafričke Republike iz krize i njezinu obnovu. Osnovan je 15. srpnja 2014.,

—	Skrbnički fond EU-a Madad, regionalni skrbnički fond Europske unije kao odgovor na krizu u Siriji. Osnovan je 15. prosinca 2014.,

—	Skrbnički fond EU-a za Afriku, krizni skrbnički fond Europske unije za stabilnost i borbu protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljavanja u Africi. Osnovan je 12. studenoga 2015.,

—	Skrbnički fond EU-a za Kolumbiju, čiji je cilj poduprijeti provedbu mirovnog sporazuma na početku razdoblja oporavka i stabilizacije nakon sukoba. Osnovan je 12. prosinca 2016.

Zadaća

Skrbnički fond EU-a Bêkou osnovan je u svrhu stabilizacije i obnove Srednjoafričke Republike. Njegov glavni cilj, utvrđen u Osnivačkom sporazumu, je „pružati usklađenu, ciljanu potporu za povećanje otpornosti ranjivih skupina i podupirati sve aspekte povezane s izlaskom iz krize i obnovom Srednjoafričke Republike, koordinirati mjere u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te pomagati susjednim zemljama u suočavanju s posljedicama krize”.

Glavne operativne aktivnosti

Skrbnički fond Unije prikuplja sredstva od različitih donatora u svrhu financiranja programa na temelju dogovorenih ciljeva. Skrbnički fond EU-a Bêkou od svojeg je osnivanja u srpnju 2014. donio 22 programa za više od 2,5 milijuna korisnika. Programi su usmjereni na pomoć Srednjoafričkoj Republici i njezinim stanovnicima nakon krize 2013. Konkretno, Skrbnički fond EU-a Bêkou namijenjen je osiguranju pristupa osnovnim uslugama (u prvom redu zdravstvu te vodoopskrbi i odvodnji) te promicanju socijalne kohezije i pomirenja.

Upravljanje

Skrbničkim fondom EU-a Bêkou upravlja Komisija, koja ima i funkciju tajništva njegovih dvaju upravljačkih tijela: odbora i operativnog odbora skrbničkog fonda. Odbor i operativni odbor Skrbničkog fonda EU-a Bêkou sastoji se od predstavnika donatora, Komisije i Europskog parlamenta, predstavnika tijela Srednjoafričke Republike i promatrača. Pravila o sastavu odbora i njegova interna pravila utvrđuju se osnivačkim sporazumom skrbničkog fonda Unije.

Glavna zadaća odbora je utvrditi i ispitati opću strategiju skrbničkog fonda. Operativni odbor zadužen je za odlučivanje o mjerama koje se financiraju sredstvima fonda i nadzire njihovu provedbu. Osim toga, odobrava godišnju računovodstvenu dokumentaciju i godišnje izvještaje o aktivnostima koje se financiraju sredstvima skrbničkog fonda.

Izvori financiranja

Skrbnički fond EU-a Bêkou financira se iz doprinosa donatora.

Godišnja računovodstvena dokumentacija

Osnova za pripremu

Pravni okvir i rokovi za pripremu godišnje računovodstvene dokumentacije utvrđeni su u „Sporazumu o osnivanju skrbničkog fonda Europske unije za Srednjoafričku Republiku (Skrbnički fond EU-a Bêkou) i utvrđivanju njegovih internih pravila” („Osnivački sporazum”). U skladu s Osnivačkim sporazumom, godišnja računovodstvena dokumentacija priprema se u skladu s pravilima koja donese računovodstveni službenik Komisije (računovodstvena pravila EU-a, EAR), koja se temelje na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS).

Računovodstveni službenik

Računovodstveni službenik Komisije djeluje kao računovodstveni službenik skrbničkih fondova Unije. Računovodstveni službenik odgovoran je za utvrđivanje računovodstvenih postupaka i računskog plana koji je zajednički svim skrbničkim fondovima Unije. Unutarnji revizor Komisije, OLAF i Revizorski sud imaju iste ovlasti nad skrbničkim fondovima Unije kakve imaju i nad drugim djelovanjima koje provodi Komisija. Skrbnički fondovi Unije svake godine podliježu neovisnoj vanjskoj reviziji.

Izrada godišnje računovodstvene dokumentacije

Godišnja računovodstvena dokumentacija obuhvaća razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca i uključuje financijske izvještaje i izvještaje o izvršenju proračuna. Financijski izvještaji i dopunske bilješke sastavljaju se na osnovi računovodstvenog načela nastanka poslovnog događaja, a izvještaji o izvršenju proračuna prvenstveno se temelje na kretanjima gotovine.

Postupak od privremene računovodstvene dokumentacije do razrješnice

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije provodi neovisni vanjski revizor. Privremena računovodstvena dokumentacija koju izrađuje računovodstveni službenik prosljeđuje se do 1. ožujka sljedeće godine revizorskom društvu koje subjekt odabere u okviru natječaja. Nakon revizije računovodstveni službenik izrađuje konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju i podnosi je operativnom odboru na odobrenje (članak 8.3.4. točka (c)).

Godišnja računovodstvena dokumentacija Skrbničkog fonda EU-a Bêkou konsolidirana je u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog razvojnog fonda.

Najvažnija operativna postignuća

Postignuća godine

EU je svoj prvi skrbnički fond, pod nazivom Bêkou (što na jeziku sango znači „nada”), osnovao u srpnju 2014. kako bi pomogao Srednjoafričkoj Republici i njezinim stanovnicima nakon krize 2013. Skrbnički fond EU-a Bêkou namijenjen je osiguranju pristupa osnovnim uslugama (u prvom redu zdravstvu te vodoopskrbi i odvodnji), kao i promicanju ruralnog razvoja, gospodarskog oporavka i pomirenja. Skrbnički fond EU-a Bêkou od svojeg je osnivanja donio 23 programa za više od 2,8 milijuna korisnika.

Unatoč postojanju demokratski izabrane vlade i potpisivanju mirovnog sporazuma u veljači 2019. sigurnosna je situacija u Srednjoafričkoj Republici i dalje nestabilna. U tom složenom i nesigurnom okruženju Skrbnički fond EU-a Bêkou iskorištava svoje komparativne prednosti u smislu fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenjivim okolnostima. Osim toga, Skrbnički fond EU-a Bêkou i dalje je jedini instrument kojim se gradi otpornost stanovništva i države istinskim pristupom povezivanja pomoći, obnove i razvoja.

Najvažnija operativna postignuća 2020. uključuju sljedeće:

—

u okviru Skrbničkog fonda EU-a Bêkou u travnju su pisanim postupkom donesena tri nova programa. Ti programi uključuju treću fazu programa za rodna pitanja, drugu fazu djelovanja za pomirenje kojim se predviđa daljnja podrška srednjoafričkim radijima, a osobito radiju Ndeke Luka, i novi program strukovnog osposobljavanja u ruralnom sektoru,

—

kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, Skrbnički fond EU-a Bêkou uložio je znatan trud kako bi preusmjerio, ubrzao i prioritetno proveo djelovanja radi što učinkovitijeg suočavanja s krizom. U tom su kontekstu programi za zdravstvo te vodoopskrbu i odvodnju bili od ključne važnosti u pružanju podrške Timu Europa da odgovori na krizu koja je povećala postojeće potrebe u tim sektorima. Skrbnički fond EU-a Bêkou u lipnju je odobrio reviziju dvaju djelovanja, čime je proračun programa za zdravstvo povećan za 2,2 milijuna EUR, a proračun djelovanja za vodoopskrbu i odvodnju za 2 milijuna EUR,

—

skrbnički fond EU-a Bêkou u prosincu je donio program potpore uvođenju civilne zaštite u ukupnoj vrijednosti od 4 milijuna EUR. Osim toga, kako bi se izbjeglo pomanjkanje financiranja u izuzetno važnom zdravstvenom sektoru, Skrbnički fond EU-a Bêkou ponovno je povećao proračun postojećeg programa za zdravstvo (faza 3) za dodatnih 10 milijuna EUR,

—	provedba projekata u okviru Skrbničkog fonda EU-a Bêkou obilježena je promjenjivom sigurnosnom situacijom (lokalizirani sukobi u Banguiju i unutrašnjosti nakon kojih su uslijedila razdoblja relativne stabilnosti), kao i neizvjesnošću povodom održavanja predsjedničkih izbora u prosincu 2020.

EU je u prosincu 2020. na temelju službenog zahtjeva odbora Skrbničkog fonda EU-a Bêkou odlučio djelovanje tog fonda produljiti do 31. prosinca 2021., čime je njegovo ukupno trajanje produljeno sa 78 na 90 mjeseci. Time će se Skrbničkom fondu EU-a Bêkou omogućiti da sve primljene doprinose pravodobno dodijeli i ugovori prema potrebama Srednjoafričke Republike. To je drugo i zadnje produljenje ovog skrbničkog fonda EU-a.

Proračun i izvršenje proračuna

Na financijskoj strani do kraja 2020. doprinosi subjekata Skrbničkom fondu EU-a iznosili su gotovo 308,3 milijuna EUR. To je povećanje od 12,5 milijuna EUR u odnosu na 2019. Od tih 308,3 milijuna EUR iznos od 1 milijun EUR još treba potvrditi.

Kad je riječ o ugovorima, Skrbnički fond EU-a Bêkou 2020. potpisao je 7 novih ugovora i 9 ugovora o produljenju financiranja u ukupnoj vrijednosti od gotovo 53 milijuna EUR. Ti ugovori pridonose provedbi njegovih programa u sektorima zdravstva, vodoopskrbe i odvodnje, ruralnog razvoja, gospodarskog oporavka i pomirenja.

Naposljetku, uz isplate izvršene prethodnih godina, 2020. isplaćeno je više od 46 milijuna EUR; od osnivanja Skrbničkog fonda EU-a Bêkou ukupni iznos isplata dosegnuo je gotovo 197 milijuna EUR.

Glavni učinci pandemije bolesti COVID-19 na izvršenje proračuna Skrbničkog fonda Bêkou 2020. jesu sljedeći:

—	manji broj ugovora zbog otežane organizacije djelovanja,

—	manji troškovi zbog nemogućnosti provedbe projekata i otežane finalizacije financijskih izvještaja i izvještaja o provjeri rashoda.

Učinak aktivnosti u financijskim izvještajima

U financijskim izvještajima učinak te pojačane aktivnosti najvidljiviji je u sljedećim područjima:

—	rashodi poslovanja (vidjeti bilješku 3.3.): ukupno su se smanjili za 661 tisuću EUR; međutim, povećali su se rashodi koji se odnose na osnovnu zdravstvenu skrb zbog povećanja proračuna radi suočavanja s dodatnim poteškoćama uzrokovanima pandemijom bolesti COVID-19,

—	pretfinanciranje (vidjeti bilješku 2.1.): povećalo se za 3 685 tisuća EUR jer je isplaćeno manje predujmova zbog manjeg broja potpisanih ugovora (7 novih ugovora u 2020. u usporedbi s 11 novih ugovora u 2019.),

—	financijske obveze (vidjeti bilješku 2.4.): povećane su za 11 889 tisuća EUR većinom zato što novčani doprinosi donatora nisu dovoljni za pokrivanje godišnjih odljeva. To je dovelo i do smanjenja novca i novčanih ekvivalenata (vidjeti bilješku 2.3.).

BILANCA

(u tisućama EUR)
	Bilješka	31.12.2020.	31.12.2019.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	2.1	2 418	3 273
		2 418	3 273
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	2.1	15 482	18 312
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.2	5 340	1 853
Novac i novčani ekvivalenti	2.3	7 339	17 432
		28 161	37 597
UKUPNA IMOVINA		30 579	40 870
DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	2.4	(17 838 )	(29 727 )
		(17 838 )	(29 727 )
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze	2.5	(795)	(10)
Obračunati troškovi	2.6	(11 947 )	(11 133 )
		(12 741 )	(11 143 )
UKUPNE OBVEZE		(30 579 )	(40 870 )
NETO IMOVINA		—	—
SREDSTVA I PRIČUVE
Doprinos država članica		—	—
Akumulirani višak		—	—
Poslovni rezultat godine		—	—
NETO IMOVINA		—	—

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

(u tisućama EUR)
	Bilješka	2020.	2019.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Prihodi od donacija	3.1	47 889	48 343
Povrat troškova	3.2	115	68
		48 004	48 410
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi		—	(2)
		—	(2)
Ukupni prihodi		48 004	48 408
RASHODI
Rashodi poslovanja	3.3	(46 959 )	(47 620 )
Financijski troškovi	3.4	(68)	—
Ostali rashodi	3.5	(978)	(789)
Ukupni rashodi		(48 004 )	(48 408 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

(u tisućama EUR)
	2020.	2019.
(Povećanje)/smanjenje iznosa pretfinanciranja	3 685	11 405
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	(3 487 )	(715)
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	(11 889 )	(13 010 )
Povećanje/(smanjenje) obveza	784	(908)
Povećanje/(smanjenje) obračunatih troškova	814	6 734
NETO NOVČANI TOK	(10 093 )	3 506
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	(10 093 )	3 506
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	17 432	13 926
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	7 339	17 432

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2020. (12)

INFORMACIJE O SKRBNIČKOM FONDU EU-a ZA AFRIKU

Opće informacije o skrbničkim fondovima Unije

Osnivanje

U skladu s člancima 234. i 235. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije (13) i člankom 35. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond (14) Europska komisija može osnivati skrbničke fondove Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi EU-a”). Skrbnički fondovi unije osnivaju se na temelju sporazuma zaključenog s drugim donatorima za djelovanja u nuždi i djelovanja nakon nužde potrebna u svrhu odgovora na krizu ili za tematska djelovanja.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se i izvršavaju pod sljedećim uvjetima:

—

—	skrbnički fondovi Unije osiguravaju jasnu političku vidljivost Unije i upravljačke prednosti te bolju kontrolu Unije nad rizicima i isplatama doprinosa Unije i ostalih donatora,

—	skrbnički fondovi Unije ne udvostručavaju ostale postojeće kanale financiranja ili slične instrumente bez pružanja ikakve dodatnosti,

—	ciljevi skrbničkih fondova Unije usklađeni su s ciljevima instrumenta Unije ili ciljevima proračunske stavke iz koje se financiraju.

Postojeći skrbnički fondovi EU-a

Komisija je dosad osnovala četiri skrbnička fonda EU-a:

—	Skrbnički fond EU-a Bêkou, čiji je cilj poduprijeti sve aspekte izlaska Srednjoafričke Republike iz krize i njezinu obnovu. Osnovan je 15. srpnja 2014.

—	Skrbnički fond EU-a Madad, regionalni skrbnički fond Europske unije kao odgovor na krizu u Siriji. Osnovan je 15. prosinca 2014.

—	Skrbnički fond EU-a za Afriku, krizni skrbnički fond Europske unije za stabilnost i borbu protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljavanja u Africi. Osnovan je 12. studenoga 2015.

—	Skrbnički fond EU-a za Kolumbiju, čiji je cilj poduprijeti provedbu mirovnog sporazuma na početku razdoblja oporavka i stabilizacije nakon sukoba. Osnovan je 12. prosinca 2016.

Zadaća

Glavni su ciljevi Skrbničkog fonda EU-a za Afriku pružiti potporu svim aspektima stabilnosti i pridonijeti boljem upravljanju migracijama te pokušati riješiti osnovne uzroke destabilizacije, nasilnog raseljavanja i nezakonitih migracija, posebno promicanjem otpornosti, gospodarskih i jednakih mogućnosti, sigurnosti i razvoja te rješavanjem problema kršenja ljudskih prava.

Glavne operativne aktivnosti

Skrbnički fond Unije prikuplja sredstva od različitih donatora u svrhu financiranja djelovanja na temelju dogovorenih ciljeva. Skrbnički fond EU-a za Afriku djeluje u tri glavna zemljopisna područja, i to u regiji Sahel i na području jezera Čad, u regiji Roga Afrike te u regiji sjeverne Afrike. Susjedne zemlje zemalja koje ispunjavaju uvjete mogu u određenim slučajevima ostvariti koristi od projekata skrbničkog fonda. Skrbnički fond osnovan je na ograničeno razdoblje kako bi se odgovorilo na kratkoročne i dugoročne izazove u tim regijama.

Upravljanje

Skrbničkim fondom EU-a za Afriku upravlja Komisija, koja ima i funkciju tajništva njegovih dvaju upravljačkih tijela: odbora i operativnog odbora skrbničkog fonda. Članovi odbora i operativnog odbora skrbničkog fonda EU-a za Afriku predstavnici su donatora i Komisije te kao promatrači predstavnici država članica EU-a koje ne doprinose, tijela zemalja koje ispunjavaju uvjete i regionalne organizacije. Pravila o sastavu odbora i njegova interna pravila utvrđuju se osnivačkim sporazumom skrbničkog fonda Unije.

Glavna zadaća odbora je utvrditi i ispitati opću strategiju skrbničkog fonda. Operativni odbor zadužen je za odlučivanje o mjerama koje se financiraju sredstvima fonda i nadzire njihovu provedbu. Osim toga, odobrava godišnju računovodstvenu dokumentaciju i godišnja izvješća o aktivnostima koje se financiraju sredstvima skrbničkog fonda.

Izvori financiranja

Skrbnički fond EU-a za Afriku financira se iz doprinosa donatora.

Godišnja računovodstvena dokumentacija

Osnova za pripremu

Pravni okvir i rokovi za pripremu godišnje računovodstvene dokumentacije utvrđeni su u „Ugovoru o osnivanju kriznog skrbničkog fonda Europske unije za stabilnost i otklanjanje glavnih uzroka nezakonitih migracija i problema raseljenih osoba u Africi i utvrđivanju njegovih internih pravila” („Osnivački sporazum”). U skladu s Osnivačkim sporazumom, godišnja računovodstvena dokumentacija izrađuje se u skladu s pravilima koja donese računovodstveni službenik Komisije (računovodstvena pravila EU-a), koja se temelje na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS).

Računovodstveni službenik

Na temelju Osnivačkog sporazuma, računovodstveni službenik Komisije djeluje kao računovodstveni službenik skrbničkog fonda.

Izrada godišnje računovodstvene dokumentacije

Postupak od privremene računovodstvene dokumentacije do razrješnice

Godišnja računovodstvena dokumentacija Skrbničkog fonda EU-a za Afriku konsolidirana je u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog razvojnog fonda.

Najvažnija operativna postignuća

Postignuća godine

Skrbnički fond EU-a za Afriku 2020. ponovno se pokazao kao brz i učinkovit provedbeni instrument. Omogućio je dijalog o politikama s partnerskim zemljama u Africi, primjenjivao inovativne pristupe te ostvario konkretne rezultate u trima regijama obuhvaćenima Skrbničkim fondom EU-a za Afriku (Sahel i jezero Čad, Rog Afrike i sjeverna Afrika) objedinjavanjem financijskih sredstava i stručnog znanja raznih dionika.

Skrbnički fond EU-a za Afriku dodatno je konsolidirao svoja ostvarenja u partnerstvu s razvojnim agencijama država članica EU-a, organizacijama UN-a, nevladinim organizacijama i partnerskim zemljama, i to tako što su operativni odbori odobrili dodatnih 37 programa te 26 dodatnih dodjela sredstava u trima obuhvaćenim regijama u ukupnom iznosu od 560 milijuna EUR. Tako su odobrena ukupno 254 programa, uključujući 4 zajednička programa, a njihov ukupni proračun iznosi preko 4,8 milijarde EUR. S provedbenim partnerima 2020. potpisani su novi ugovori u vrijednosti većoj od 1 milijarde EUR, zahvaljujući čemu je ukupni iznos potpisanih ugovora prešao 4,5 milijardi EUR. Do kraja 2020. isplate su dosegnule iznos od približno 3 milijarde EUR.

Skrbnički fond EU-a za Afriku nastavio je 2020. rad na ostvarivanju dvostrukog cilja promicanja stabilnosti te uklanjanja temeljnih uzroka prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija u regiji Sahel i na području jezera Čad, u regiji Roga Afrike te u regiji sjeverne Afrike. Skrbnički fond EU-a za Afriku nastavio je slijediti uravnotežen pristup suočavanju s pitanjima nezakonitih migracija uz usmjeravanje na područja od obostranog interesa za EU i Afriku. Ona uključuju borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te potporu migrantima pri dobrovoljnom povratku i održivoj ponovnoj integraciji u njihovu zemlju podrijetla.

U prošloj godini Skrbnički fond EU-a za Afriku primio je dodatna financijska sredstva u iznosu od 361,9 milijuna EUR, uključujući 29,2 milijuna EUR od država članica EU-a i drugih donatora. Tako su ukupna sredstva dodijeljena Skrbničkom fondu EU-a za Afriku na dan 31. prosinca 2020. iznosila više od 5 milijardi EUR, od čega su 619,7 milijuna EUR dodijelile države članice EU-a i drugi donatori (Norveška i Švicarska).

Skrbnički fond EU-a za Afriku nastavio je djelovati u bliskom partnerstvu s brojnim provedbenim partnerima (agencijama iz država članica, organizacijama UN-a i međunarodnim organizacijama, lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama) u istom obliku kao 2019.

Evaluacija Skrbničkog fonda EU-a za Afriku u sredini provedbenog razdoblja, koja je 2019. započela kako bi se vanjskim službama EU-a za suradnju i široj javnosti pružila sveobuhvatna neovisna procjena Skrbničkog fonda EU-a za Afriku u sredini provedbenog razdoblja, u cijelosti je dovršena 2020. Evaluacijom je obuhvaćeno preko 200 od 600 projekata provedenih od 2016. do 2019. Provedeno je savjetovanje sa svim relevantnim službama Komisije, ESVD-om i delegacijama EU-a u trima obuhvaćenim regijama. Terenske posjete provedene su u šest država: Etiopiji, Libiji, Maroku, Nigeru, Senegalu i Somaliji. Završni izvještaj dovršen 2020. objavit će se u proljeće 2021.

Tijekom godine iz izvještaja o sustavima praćenja i učenja u regiji Sahel i na području jezera Čad te u regiji Roga Afrike i dalje su bili vidljivi konkretni rezultati koje je Skrbnički fond EU-a za Afriku ostvario u različitim područjima djelovanja. U okviru sustava praćenja i učenja u regiji sjeverne Afrike sastavljena su dva izvještaja o praćenju dostupna na internetskim stranicama Skrbničkog fonda EU-a, čija je svrha analizirati kako projekti financirani iz Skrbničkog fonda EU-a podupiru pet strateških ciljeva Skrbničkog fonda EU-a u regiji sjeverne Afrike.

Povećala se odgovornost i transparentnost zahvaljujući poboljšanoj komunikaciji, što uključuje redovita ažuriranja stranica Skrbničkog fonda EU-a, objave na društvenim mrežama i organizaciju komunikacijskih događanja.

Pandemija bolesti COVID-19 u 2020. ostavila je znatne posljedice u cijelom svijetu, pa tako i u Africi. Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, Komisija je u travnju 2020. donijela Zajedničku komunikaciju o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19, kojom je pozvala da se fokus usmjeri na najugroženije, među kojima su migranti, izbjeglice, interno raseljene osobe i zajednice koje su ih primile. EU i njegove države članice, koji zajedno djeluju kao „Tim Europa”, poduzeli su sveobuhvatna i odlučna djelovanja kako bi se suočili s teškim posljedicama pandemije bolesti COVID-19 te su radi suzbijanja krize zajedno s partnerskim zemljama prilagodili prioritete i programe, uključujući programe Skrbničkog fonda EU-a za Afriku.

U regiji Sahel i na području jezera Čad zbog masovnih raseljavanja, klimatskih promjena, nekontroliranog rasta stanovništva, ukorijenjenog siromaštva i pandemije bolesti COVID-19 pogoršala se već problematična situacija, osobito u pogledu migracija i sukoba. Tijekom godine su rastuće nasilje i prisilna masovna raseljavanja doveli do sve veće nesigurnosti u regiji. U tom kontekstu je operativni odbor Skrbničkog fonda EU-a za Afriku odobrio 15 novih programa i 10 dodatnih dodjela sredstava, u ukupnom iznosu od 225,9 milijuna EUR. Radi poboljšanja upravljanja i socijalne kohezije, 57 % Skrbničkog fonda EU-a za Afriku odobrenog 2020. namijenjeno je promicanju stabilizacije. Posebna je pozornost posvećena i pružanju pomoći blokiranim migrantima i interno raseljenim osobama. 24 % novih aktivnosti Skrbničkog fonda EU-a za Afriku namijenjeno je jačanju otpornosti korisnika poticanjem sigurnosti opskrbe hranom i prehrane, zaštitom kućanstava s nedovoljnim primanjima i promicanjem programa socijalne zaštite najugroženijeg stanovništva, među kojima su interno raseljene osobe, izbjeglice i zajednice koje su ih primile.

Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 početkom 2020. dodatno je destabiliziralo regiju Roga Afrike, koja je već bila pogođena sušama i poplavama, sukobima i nesigurnosti, dugim izbjegličkim krizama i krizama internog raseljavanja te najgorom najezdom pustinjskih skakavaca u posljednjih nekoliko desetljeća. U svim zemljama regije ozbiljna je nestašica lijekova i medicinske opreme, pristup osnovnim uslugama otežan je uvođenjem policijskog sata i ograničenja kretanja, a politička su događanja odgođena, uključujući opće izbore u Etiopiji. Nekoliko postojećih projekata preusmjereno je na suzbijanje širenja virusa i ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije. U tu su svrhu uvedene nove obveze, preraspodjele i dodatne dodjele sredstava. Operativni odbor 2020. je odobrio 12 novih programa i 13 dodatnih dodjela sredstava u ukupnom iznosu od 212,15 milijuna EUR.

Skrbnički fond EU-a za Afriku 2020. morao je odgovoriti na mnoge poteškoće u regiji sjeverne Afrike kako bi se spasili ljudski životi, zaštitili najranjiviji, podržale zajednice koje primaju izbjeglice, omogućila sigurna i organizirana mobilnost te ublažile posljedice pandemije bolesti COVID-19. U sjevernoj Africi nastavilo se raditi u skladu sa smjerovima djelovanja koja je utvrdio Strateški odbor Skrbničkog fonda EU-a, a uključuju poboljšanje kontrole migracija, podršku migraciji radne snage i mobilnosti, zaštitu ranjivih migranata, dobrovoljni povratak i održivu ponovnu integraciju te jačanje stabilnosti zajednice, kao i integrirano upravljanje granicama. Operativni odbor 2020. je uveo 10 novih aktivnosti ukupne vrijednosti od 113,6 milijuna EUR, što uključuje i 30 milijuna EUR preraspodijeljenih sredstava iz Programa upravljanja granicama u Libiji (faza 2), čiji je iznos smanjen na 15 milijuna EUR. Osim toga, operativni odbor je postojećim aktivnostima dodijelio 12,3 milijuna EUR kroz tri dodatne dodjele sredstava iz proračuna.

Proračun i izvršenje proračuna

Proračunske obveze 2020. ukupno su iznosile 740,7 milijuna EUR, dok su 2019. iznosile 722,7 milijuna EUR. Ukupno je 2020. ugovoren iznos od 1,1 milijarde EUR, dok je taj iznos 2019. bio 951,3 milijuna EUR.

U 2020. izvršeno je 99 % proračuna u smislu dostupnih obveza za koje su sklopljeni ugovori, dok su plaćanja u izvještajnom razdoblju premašila 1 milijardu EUR. Ukupna plaćanja 2020. iznosila su 143 milijuna EUR više nego 2019.

U regiji Sahel i na području jezera Čad pandemija bolesti COVID-19 i rastuće nasilje dodatno su opteretili pružanje zdravstvenih usluga pa je nekoliko programa Skrbničkog fonda EU-a osnovano ili aktivirano kako bi se odgovorilo na pandemiju i ublažile njezine posljedice na gospodarstvo. Ukupno je 377,6 milijuna EUR dodijeljeno za jačanje zdravstvenih sustava partnerskih zemalja, pružanje odgovora na hitne situacije te suzbijanje pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 i pružanje gospodarske podrške uslijed izbijanja pandemije.

U regiji Roga Afrike neposredno nakon početka pandemije nekoliko je projekata Skrbničkog fonda EU-a za Afriku preusmjerilo aktivnosti za potrebe suzbijanja širenja virusa, ublažavanja gospodarskih posljedica i pružanja podrške ranjivom stanovništvu, među ostalim izbjeglicama i blokiranim migrantima. U toj je regiji putem Skrbničkog fonda EU-a za Afriku dodijeljen ukupan iznos od 56,1 milijun EUR za jačanje zdravstvenih sustava i 144,05 milijuna EUR za ublažavanje gospodarskih posljedica bolesti COVID-19.

U tim teškim situacijama uzrokovanima pandemijom Skrbničkim fondom EU-a za Afriku osiguran je kontinuitet tekućih aktivnosti u sjevernoj Africi, uključujući brzu prenamjenu postojećih i uvođenje novih aktivnosti kako bi se ublažile posljedice pandemije. Konkretno, Skrbničkim fondom EU-a za Afriku vrlo je brzo uspostavljen program za odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 u Libiji u vrijednosti od 20 milijuna EUR, dok je u sjevernoafričkim zemljama uveden instrument za odgovor na hitne situacije uzrokovane koronavirusom u vrijednosti od 10 milijuna EUR, s naglaskom na najranjivijim skupinama stanovništva.

Učinak aktivnosti u financijskim izvještajima

U financijskim izvještajima učinak te pojačane aktivnosti najvidljiviji je u sljedećim područjima:

—	pretfinanciranje (vidjeti bilješku 2.1.): povećano za 184 933 tisuća EUR uglavnom zbog novih potpisanih ugovora i isplaćenih predujmova u 2020.,

—	rashodi poslovanja (vidjeti bilješku 3.4.): povećani za 133 110 tisuća EUR zbog povećane aktivnosti tijekom godine, osobito radi suzbijanja negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19,

—	prihodi od donacija (vidjeti bilješku 3.1.): znatno povećani (za 146 923 tisuća EUR u odnosu na 2019.) radi financiranja povećanih troškova,

—	financijske obveze (vidjeti bilješku 2.4.): povećane za 161 968 tisuća EUR zbog povećanja novčanih doprinosa primljenih od donatora tijekom godine.

BILANCA

(u tisućama EUR)
	Bilješka	31.12.2020.	31.12.2019.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	2.1	92 655	48 539
		92 655	48 539
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	2.1	559 386	418 569
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.2	6 346	18 471
Novac i novčani ekvivalenti	2.3	57 971	26 915
		623 703	463 955
UKUPNA IMOVINA		716 359	512 495
DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	2.4	(546 379 )	(384 411 )
		(546 379 )	(384 411 )
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze	2.5	(45 377 )	(25 969 )
Obračunati troškovi	2.6	(124 602 )	(102 114 )
		(169 979 )	(128 083 )
UKUPNE OBVEZE		(716 359 )	(512 495 )
NETO IMOVINA		—	—
SREDSTVA I PRIČUVE
Doprinos država članica		—	—
Akumulirani višak		—	—
Poslovni rezultat godine		—	—
NETO IMOVINA		—	—

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

(u tisućama EUR)
	Bilješka	2020.	2019.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Povrat troškova		—	467
Prihodi od donacija	3.1	921 014	774 090
		921 014	774 557
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi		—	(7)
Ostali razmjenski prihodi	3.2	2 883	1 855
		2 883	1 848
Ukupni prihodi		923 897	776 405
RASHODI
Rashodi poslovanja	3.3	(889 014 )	(755 904 )
Financijski troškovi	3.4	(518)	(9)
Ostali rashodi	3.5	(34 365 )	(20 492 )
Ukupni rashodi		(923 897 )	(776 405 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE		—	—

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

(u tisućama EUR)
	2020.	2019.
Poslovni rezultat godine	—	—
Poslovanje
(Povećanje)/smanjenje iznosa pretfinanciranja	(184 933 )	(159 750 )
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	12 125	(1 815 )
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	161 968	14 412
Povećanje/(smanjenje) obveza	19 408	13 236
Povećanje/(smanjenje) obračunatih troškova	22 488	13 968
NETO NOVČANI TOK	31 056	(119 949 )
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	31 056	(119 949 )
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	26 915	146 864
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	57 971	26 915

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a (15)

KONSOLIDIRANA BILANCA

(u milijunima EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Financijska imovina	33	36
Doprinosi skrbničkim fondovima	(2)	—
Pretfinanciranje	968	962
	999	998
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	1 930	1 725
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	152	143
Novac i novčani ekvivalenti	793	1 223
	2 875	3 092
UKUPNA IMOVINA	3 874	4 090
DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	(173)	(167)
	(173)	(167)
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze	(661)	(542)
Obračunati troškovi i prihod budućeg razdoblja	(1 664 )	(1 432 )
	(2 325 )	(1 974 )
UKUPNE OBVEZE	(2 498 )	(2 141 )
NETO IMOVINA	1 376	1 948
SREDSTVA I PRIČUVE
Revalorizacijska pričuva	(5)	(2)
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	58 986	54 809
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2 252	2 252
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina	(55 111 )	(51 155 )
Poslovni rezultat godine	(4 746 )	(3 956 )
NETO IMOVINA	1 376	1 948

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

(u milijunima EUR)
	2020.	2019.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Aktivnosti povrata	92	28
Prihodi od donacija skrbničkim fondovima	296	287
	388	316
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi	6	7
Ostali prihodi	40	41
	46	48
Ukupni prihodi	434	364
RASHODI
Instrumenti pomoći	(3 937 )	(3 220 )
Rashodi skrbničkih fondova	(936)	(804)
Rashodi za sufinanciranje	(53)	(14)
Financijski troškovi	(22)	(1)
Ostali rashodi	(232)	(282)
Ukupni rashodi	(5 180 )	(4 320 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE	(4 746 )	(3 956 )

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

(u milijunima EUR)
	2020.	2019.
Poslovni rezultat godine	(4 746 )	(3 956 )
Poslovanje
Povećanje kapitala – doprinosi	4 177	4 385
(Povećanje)/smanjenje iznosa pretfinanciranja	(210)	(12)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	(7)	13
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	6	(62)
Povećanje/(smanjenje) obveza	119	288
Povećanje/(smanjenje) obračunatih troškova i prihoda budućeg razdoblja	232	58
Ostala nenovčana kretanja	(3)	(2)
Investicijske aktivnosti
(Povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju	2	(36)
NETO NOVČANI TOK	(431)	676
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	(430)	676
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	1 223	548
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	793	1 223

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

(u milijunima EUR)
	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) – (B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Revalorizacijska pričuva (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	73 264	22 840	50 423	(51 155 )	2 252	—	1 521
Promjene fer vrijednosti						(2)	(2)
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 385 )	4 385	—	—		4 385
Poslovni rezultat godine	—	—	—	(3 956 )	—		(3 956 )
STANJE NA DAN 31.12.2019.	73 264	18 455	54 809	(55 111 )	2 252	(2)	1 948
Promjene fer vrijednosti						(3)	(3)
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 400 )	4 400				4 400
Povrati državama članicama	(223)						—
Poslovni rezultat godine			—	(4 746 )			(4 746 )
STANJE NA DAN 31.12.2020.	73 041	14 055	58 986	(59 857 )	2 252	(5)	1 376

IZVJEŠTAJ ERF-a O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

SADRŽAJ

KONTEKST

1.1.

PRETHODNI ERF-OVI

1.2.

10. I 11. ERF

FINANCIJSKO IZVRŠENJE

2.1.

FINANCIJSKI REZULTAT

2.2.

PRIHODI

2.3.

RASHODI POSLOVANJA I POSEBNI PROGRAMI

POJMOVNIK

1. KONTEKST

Europski razvojni fond, osnovan 1959., glavni je instrument kojim EU podupire razvojnu suradnju s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (AKP) i prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Glavni mu je cilj smanjiti i, u konačnici, iskorijeniti siromaštvo.

ERF je uspostavljen unutarnjim sporazumom predstavnika država članica, a njime upravlja poseban odbor. Sredstva ERF-a čine ad hoc doprinosi država članica EU-a, koje donose odluke o ukupnom iznosu sredstava koja će se dodijeliti fondu (u razdoblju od pet godina). Uz navedene doprinose, države članice mogu sklopiti i sporazume o sufinanciranju ili uplatiti dobrovoljne financijske doprinose u ERF. Europska komisija nadležna je za financijsko izvršenje aktivnosti koje se financiraju sredstvima ERF-a. Europska investicijska banka upravlja Investicijskim instrumentom.

ERF je višegodišnji fond. Svaki ERF sklapa se na razdoblje od oko pet godina i uređen je financijskom uredbom koja se na njega primjenjuje i kojom se propisuje izrada financijskih izvještaja za svaki pojedinačni ERF. U skladu s tim, financijski izvještaji za dijelove kojima upravlja Komisija izrađuju se zasebno za svaki ERF.

Unutarnji sporazum o uspostavi 11. ERF-a (2014.–2020.) stupio je na snagu 1. ožujka 2015. Suradnja s državama AKP-a od 2021. uključena je u Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Tekući projekti, financirani iz ERF-a, nastavit će se ipak provoditi na odgovarajućoj pravnoj osnovi ERF-a.

Ovaj izvještaj sastavljen je u skladu s člankom 39. financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. ERF (16). Istinito i vjerno prikazuje prihode i rashode ERF-a, s naglaskom na važnim događajima koji su znatno utjecali na financijsko izvršenje u 2020.

Budući da u prethodnim ERF-ovima nema tekućih operacija (17), ovaj izvještaj uključuje samo iznose iz 10. i 11. ERF-a.

1.1. PRETHODNI ERF-OVI

Šesti ERF zaključen je 2006., a sedmi ERF 2008. Komisija je 2019. zaključila preostale transakcije iz projekata osmog ERF-a. Završni izvještaj o financijskom izvršenju 8. ERF-a dostupan je u okviru računovodstvene dokumentacije za 2019. Komisija namjerava deveti ERF zaključiti krajem 2021.

U skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (b) Unutarnjeg sporazuma o devetom ERF-u, salda i opozvana sredstva prethodnih ERF-ova prenesena su u deveti ERF.

1.2. 10. I 11. ERF

Sporazum o partnerstvu između AKP-a i EZ-a potpisan je 23. lipnja 2000. u Cotonouu s državama članicama Europske zajednice te afričkim, karipskim i pacifičkim državama (države AKP-a). Taj je sporazum stupio na snagu 1. travnja 2003. te je njime uspostavljen deveti ERF. Sporazum iz Cotonoua izmijenjen je dva puta: prvi put Sporazumom o uspostavi 10. ERF-a potpisanim 25. lipnja 2005. u Luxembourgu, a drugi put Sporazumom o uspostavi 11. ERF-a potpisanim u Ouagadougouu 22. lipnja 2010.

Odluka Vijeća 2001/822/EZ (18) od 27. studenoga 2001. (2001/822/EZ) o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja (PZP) Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) stupila je na snagu 2. prosinca 2001. Ta je odluka izmijenjena 19. ožujka 2007. (Odluka 2007/249/EZ) (19).

Unutarnji sporazum o financiranju pomoći Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. u skladu s revidiranim Sporazumom iz Cotonoua, koji su u kolovozu 2013. donijeli predstavnici vlada država članica Europske zajednice, stupio je na snagu u ožujku 2015.

U skladu sa Sporazumom iz Cotonoua, ukupnim proračunom 10. ERF-a za drugo razdoblje (2008.–2013.) predviđen je iznos od 22 682 milijuna EUR. Od tog iznosa:

—	21 966 milijuna EUR dodijeljeno je državama AKP-a,

—	286 milijuna EUR prekomorskim zemljama i područjima, i

—	430 milijuna EUR Komisiji u okviru rashoda za potpore radi izrade programa i provedbe ERF-a.

Iznos dodijeljen državama AKP-a raspodijeljen je na sljedeći način:

—	17 766 milijuna EUR za financiranje nacionalnih i regionalnih okvirnih programa,

—	2 700 milijuna EUR za suradnju unutar AKP-a i unutar regije, i

—	1 500 milijuna EUR investicijskim instrumentima.

Veći dio proračuna namijenjen je regionalnim programima, čime je veća važnost pridana regionalnoj gospodarskoj integraciji kao osnovnom okviru za nacionalni i lokalni razvoj. U 10. ERF-u po prvi su puta uvedeni „poticajni iznosi” za svaku zemlju.

U skladu sa Sporazumom iz Cotonoua treće razdoblje (2014.–2020.) pomoći Zajednice državama AKP-a i prekomorskim zemljama i područjima financira se iz 11. ERF-a u iznosu od 30 506 milijuna EUR, koji se raspodjeljuje na sljedeći način:

29 089 milijuna EUR dodijeljeno je državama AKP-a u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) i člankom 2. točkom (d) Unutarnjeg sporazuma, pri čemu Europska komisija upravlja iznosom od 27 955 milijuna EUR;

364,5 milijuna EUR dodijeljeno je prekomorskim zemljama i područjima u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. Unutarnjeg sporazuma, pri čemu Europska komisija upravlja iznosom od 359,5 milijuna EUR;

1 052,5 milijuna EUR dodijeljeno je Komisiji za financiranje rashoda za izradu programa i provedbu 11. ERF-a, u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) Unutarnjeg sporazuma.

2. FINANCIJSKO IZVRŠENJE

2.1. FINANCIJSKI REZULTAT

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA 10. ERF-a

10. ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2020.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

(u milijunima EUR)
	INSTRUMENT	POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. PROSINCA 2019.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2020.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
AKP	Redoviti doprinosi država članica	20 896	60	(340)		20 616
	Sufinanciranje	0	202	(0)		202
	MEĐUZBROJ AKP	20 896	262	(340)		20 818
PZP	Redoviti doprinosi država članica	0	271	(28)		243
PZP	MEĐUZBROJ PZP	0	271	(28)		243
	UKUPNO 10. ERF	20 896	533	(368)		21 061

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA 11. ERF-a

11. ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2020.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

(u milijunima EUR)
	INSTRUMENT	POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. PROSINCA 2019.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2020.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
AKP	Redoviti doprinosi država članica	29 008	172	124		29 304
	Sufinanciranje	0	73	3		75
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge	0	1			1
	MEĐUZBROJ AKP	29 008	246	127		29 381
PZP	Redoviti doprinosi država članica	0	355	(4)		351
	Sufinanciranje	0	0			0
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge	0	0			0
	MEĐUZBROJ PZP	0	355	(4)		351
	UKUPNO 11. ERF	29 008	601	123		29 731

KRETANJA OBVEZA, NAMJENSKIH SREDSTAVA I PLAĆANJA ZA 10. ERF

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2020.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – 10. ERF

(u milijunima EUR)
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
		SREDSTVA	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%
		(1)	(2)		(2):(1)	(3)		(3):(2)	(4)		(4):(3)
	Redoviti doprinosi država članica
AKP	NACIONALNE DODJELE (omotnica A) (programirano)	12 513	12 500	(150)	100 %	12 382	(57)	99 %	12 047	193	97 %
	NACIONALNE DODJELE (omotnica B) (izvanredno)	1 980	1 980	(11)	100 %	1 968	(2)	99 %	1 955	5	99 %
	TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	529	526	18	99 %	522	15	99 %	507		97 %
	DODJELE UNUTAR AKP-a	3 691	3 683	83	100 %	3 460	321	94 %	3 074	100	89 %
	REGIONALNE DODJELE	1 857	1 851	(45)	100 %	1 807	(20)	98 %	1 667	43	92 %
	Sufinanciranje
	NACIONALNE DODJELE	185	180	(0)	97 %	177	0	98 %	161	9	91 %
	TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	5	5	0	111 %	3	0	65 %	3	0	87 %
	DODJELE UNUTAR AKP-a	12	11	(0)	91 %	11	0	100 %	11		100 %
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	46
	Redoviti doprinosi država članica
PZP	NACIONALNE DODJELE	186	186	(0)	100 %	183	1	98 %	167	10	91 %
	NACIONALNE DODJELE	15	15	0	100 %	14	0	99 %	14	0	100 %
	TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	5	5	0	100 %	5		100 %	5		100 %
	REGIONALNE DODJELE	36	35	(3)	98 %	34	(2)	96 %	34	(0)	99 %
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	1
	UKUPNO: AKP + PZP (UKLJ. PRIČUVE) (A + B)	21 061	20 978	(110)	100 %	20 567	256	98 %	19 645	360	96 %

KRETANJA OBVEZA, NAMJENSKIH SREDSTAVA I PLAĆANJA ZA 11. ERF

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2020.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – 11. ERF

(u milijunima EUR)
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
		SREDSTVA	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%
		(1)	(2)		(2):(1)	(3)		(3):(2)	(4)		(4):(3)
	Redoviti doprinosi država članica
AKP	OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE (programirano)	15 582	15 555	1 294	100 %	13 093	1 960	84 %	8 332	2 204	64 %
	OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE (izvanredno)	1 072	1 064	219	99 %	926	200	87 %	744	107	80 %
	TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	1 071	1 070	206	100 %	873	42	82 %	803	27	92 %
	DODJELE UNUTAR AKP-a	4 014	3 912	389	97 %	3 443	423	88 %	2 701	445	78 %
	REGIONALNE DODJELE	7 317	7 296	647	100 %	6 398	754	88 %	3 971	1 380	62 %
	Sufinanciranje
	OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	42	42	10	100 %	41	10	98 %	6	4	15 %
	TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	4	4	1	100 %	1	0	21 %	0	0	47 %
	DODJELE UNUTAR AKP-a	26	26	4	100 %	24	2	91 %	22	5	93 %
	REGIONALNE DODJELE	4	4	2	100 %	4	2	100 %	4	2	100 %
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	PRIČUVA ZA DODJELE UNUTAR AKP-a	1
	PRIČUVA ZA NOP/ROP	(100)
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	347
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge
	OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	1	1	(0)	52 %	1	0	100 %	1		100 %
	Redoviti doprinosi država članica
PZP	OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	213	213	17	100 %	193	1	91 %	171	51	88 %
	OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	12	12	4	100 %	9	1	79 %	8	1	84 %
	INSTRUMENT ZA PREMOŠĆIVANJE	0
	TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	9	8	1	100 %	5	0	56 %	4	0	90 %
	REGIONALNE DODJELE	103	103	4	100 %	99	19	97 %	25	12	25 %
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	15
	UKUPNO: AKP + PZP (UKLJ. PRIČUVE) (A + B)	29 731	29 309	2 798	99 %	25 110	3 413	86 %	16 791	4 239	67 %

2.2. PRIHODI

Priroda prihoda

Glavni prihodi ERF-a su doprinosi država članica. Europska komisija i Europska investicijska banka tri puta godišnje pozivaju države članice da uplate doprinos ERF-u. Iznos doprinosa za koje se svake godine upućuje poziv iznos je koji treba platiti tijekom godine.

Pregled doprinosa po državama članicama

2.3. RASHODI POSLOVANJA I POSEBNI PROGRAMI

Priroda rashoda

Iznos dostupan u okviru višegodišnjeg financijskog okvira sastoji se od sredstava koja se dodjeljuju Komisiji za pokriće rashoda za potpore (3 %) i od sredstava koje se dodjeljuju za izvršenje projekata ERF-a (97 %). Iznosi se utvrđuju pojedinačnim unutarnjim sporazumima i mogu se povećati dobrovoljnim doprinosima i prihodima ostvarenima od operacija.

Raščlamba dodijeljenih, ugovorenih i plaćenih iznosa po prirodi rashoda:

	SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
	SREDSTVA	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%
	(1)	(2)		(2):(1)	(3)		(3):(2)	(4)		(4):(3)
UKUPNO: TROŠKOVI ADMINISTRATIVNE PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	1 622	1 619	226	100 %	1 409	57	87 %	1 322	28	81 %
UKUPNO: OPERATIVNA PROVEDBA	49 170	48 668	2 461	99 %	44 268	3 613	90 %	35 114	4 571	71 %
UKUPNO 10. I 11. ERF: AKP + PZP (UKLJ. PRIČUVE) (A + B)	50 792	50 287	2 687	99 %	45 677	3 670	91 %	36 436	4 599	80 %

Raščlamba dodijeljenih, ugovorenih i plaćenih iznosa po regiji i zemlji

		KUMULATIVNA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2020. PO ZEMLJAMA U % ODOBR.
	10. i 11. ERF	UKUPNO 10. I 11. ERF (u milijunima EUR)
	Kumulativno za 2020.	Odobrena sredstva	Odluke	% odobr.	Namjenska sredstva	% odobr.	Plaćanja	% odobr.
AKP	Administrativni i financijski rashodi	1 609	1 605	100 %	1 399	87 %	1 313	82 %
	Sve države AKP-a	2 846	2 553	90 %	2 553	90 %	1 821	64 %
	Administrativni i financijski rashodi + sve države AKP-a	4 455	4 158	93 %	3 952	89 %	3 134	70 %
	Angola	349	349	100 %	309	88 %	239	68 %
	Benin	741	739	100 %	685	92 %	623	84 %
	Bocvana	130	130	100 %	128	98 %	119	91 %
	Burkina Faso	1 310	1 310	100 %	1 293	99 %	1 183	90 %
	Burundi	579	572	99 %	544	94 %	425	73 %
	Cabo Verde	147	147	100 %	146	99 %	144	98 %
	Kamerun	522	522	100 %	489	94 %	384	74 %
	Srednjoafrička Republika	626	625	100 %	612	98 %	475	76 %
	Čad	940	940	100 %	794	84 %	663	71 %
	Komori	80	80	99 %	68	85 %	62	78 %
	Kongo (Brazzaville)	164	164	100 %	145	88 %	99	60 %
	Demokratska Republika Kongo	1 430	1 430	100 %	1 223	85 %	996	70 %
	Džibuti	186	186	100 %	148	80 %	112	60 %
	Eritreja	215	215	100 %	215	100 %	35	16 %
	Etiopija	1 656	1 655	100 %	1 530	92 %	1 301	79 %
	Gabon	35	35	100 %	33	92 %	26	75 %
	Gambija	316	316	100 %	307	97 %	226	72 %
	Gana	796	793	100 %	722	91 %	676	85 %
	Gvineja Bisau	186	186	100 %	185	99 %	141	76 %
	Gvineja (Conakry)	506	506	100 %	453	89 %	372	74 %
	Côte d’Ivoire	715	713	100 %	694	97 %	603	84 %
	Kenija	881	881	100 %	834	95 %	583	66 %
	Lesoto	259	259	100 %	241	93 %	165	64 %
	Liberija	495	495	100 %	432	87 %	373	75 %
	Madagaskar	792	791	100 %	684	86 %	448	57 %
	Malavi	1 026	1 026	100 %	893	87 %	726	71 %
	Mali	1 425	1 424	100 %	1 390	98 %	1 147	80 %
	Mauritanija	349	349	100 %	319	91 %	246	70 %
	Mauricijus	83	83	100 %	81	98 %	77	93 %
	Mozambik	1 476	1 470	100 %	1 135	77 %	866	59 %
	Namibija	189	189	100 %	174	92 %	155	82 %
	Niger	1 294	1 289	100 %	1 258	97 %	1 102	85 %
	Nigerija	1 187	1 175	99 %	1 138	96 %	920	78 %
	Ruanda	841	841	100 %	812	96 %	750	89 %
	Sveti Toma i Prinsipe	56	56	100 %	44	79 %	39	70 %
	Senegal	671	670	100 %	625	93 %	564	84 %
	Sejšeli	23	23	100 %	21	95 %	21	92 %
	Sijera Leone	663	663	100 %	600	90 %	502	76 %
	Somalija	905	902	100 %	898	99 %	653	72 %
	Južni Sudan	92	91	100 %	91	100 %	91	100 %
	Sudan	298	298	100 %	228	76 %	128	43 %
	Esvatini	135	135	100 %	107	80 %	92	68 %
	Tanzanija	1 179	1 179	100 %	1 003	85 %	844	72 %
	Togo	379	378	100 %	354	93 %	315	83 %
	Uganda	1 000	1 000	100 %	943	94 %	647	65 %
	Zambija	837	837	100 %	682	81 %	498	59 %
	Zimbabve	472	472	100 %	466	99 %	409	87 %
	Ukupno Afrika	28 638	28 589	100 %	26 176	91 %	21 266	74 %
	Antigva i Barbuda	16	16	98 %	15	97 %	13	83 %
	Barbados	22	22	100 %	18	83 %	17	79 %
	Belize	43	43	100 %	28	67 %	21	48 %
	Dominika	41	41	100 %	41	99 %	37	90 %
	Dominikanska Republika	283	283	100 %	277	98 %	262	92 %
	Grenada	21	21	100 %	20	97 %	20	95 %
	Gvajana	84	81	97 %	78	93 %	69	82 %
	Haiti	1 031	1 030	100 %	829	80 %	690	67 %
	Jamajka	243	243	100 %	236	97 %	202	83 %
	Sveti Kristofor i Nevis	9	9	100 %	8	90 %	6	66 %
	Sveta Lucija	32	32	100 %	32	99 %	25	76 %
	Sveti Vincent i Grenadini	27	27	100 %	26	96 %	22	80 %
	Surinam	27	27	100 %	27	97 %	20	73 %
Trinidad i Tobago	29	29	100 %	28	99 %	22	75 %
Ukupno Karibi	1 909	1 905	100 %	1 665	87 %	1 425	75 %
Cookovi Otoci	5	5	100 %	5	99 %	5	99 %
Timor-Leste	175	174	99 %	172	98 %	129	74 %
Fidži	49	49	100 %	46	95 %	36	73 %
Kiribati	42	42	100 %	41	97 %	25	59 %
Maršalovi Otoci	17	17	100 %	17	98 %	11	66 %
Mikronezija	23	23	100 %	21	89 %	10	43 %
Nauru	4	4	100 %	4	96 %	4	89 %
Niue	3	3	100 %	3	98 %	3	96 %
Palau	5	5	100 %	4	70 %	3	60 %
Papua Nova Gvineja	246	246	100 %	202	82 %	126	51 %
Salomonovi Otoci	69	69	100 %	60	87 %	56	82 %
Tonga	29	28	100 %	28	99 %	28	98 %
Tuvalu	14	14	100 %	13	99 %	10	74 %
Vanuatu	55	55	100 %	49	90 %	35	65 %
Samoa	67	67	100 %	67	99 %	66	98 %
Ukupno Pacifik	804	803	100 %	732	91 %	548	68 %
Karipska regija	540	531	98 %	429	80 %	283	52 %
Srednjoafrička regija	556	556	100 %	461	83 %	291	52 %
Istočna i južna Afrika i Indijski ocean	3 040	3 032	100 %	2 617	86 %	1 727	57 %
Dodjele unutar AKP-a	7 744	7 632	99 %	6 938	90 %	5 808	75 %
Višeregijski PALOP	62	62	99 %	59	94 %	45	72 %
Pacifička regija	324	324	100 %	253	78 %	170	52 %
Južnoafrička regija	142	142	100 %	142	100 %	134	95 %
Zapadnoafrička regija	1 959	1 951	100 %	1 696	87 %	1 171	60 %
Ukupno regionalna suradnja – AKP	14 369	14 230	99 %	12 594	88 %	9 629	67 %
AKP	50 174	49 686	99 %	45 118	90 %	36 002	72 %
PZP	Sve prekomorske zemlje i područja	30	14	46 %	10	33 %	9	31 %
	Sve prekomorske zemlje i područja	30	14	46 %	10	33 %	9	31 %
	Angvila	28	28	100 %	27	97 %	26	95 %
		2	2	100 %	2	98 %	2	90 %
	Falklandski Otoci	10	10	100 %	10	100 %	8	77 %
	Montserrat	33	33	100 %	33	100 %	29	88 %
	Otoci Pitcairn	5	5	99 %	5	99 %	5	99 %
	Sveta Helena	38	38	100 %	38	100 %	35	92 %
	Otoci Turks i Caicos	33	33	100 %	32	100 %	31	95 %
	Ukupno britanski PZP	148	148	100 %	146	99 %	135	92 %
	Aruba	21	21	100 %	21	99 %	14	66 %
	Nizozemski Antili – Bonaire	4	4	100 %	4	91 %	0	0 %
	Nizozemski Antili – Saba	4	4	100 %	3	97 %	3	97 %
	Nizozemski Antili – Sveti Eustazije	2	2	100 %	2	97 %	2	97 %
	Nizozemski Antili	41	41	100 %	23	57 %	18	43 %
	Sint Maarten	14	14	100 %	6	45 %	0	0 %
	Ukupno nizozemski PZP	86	86	100 %	60	70 %	38	44 %
	Francuska Polinezija	51	51	100 %	49	97 %	45	89 %
	Mayotte	29	29	100 %	29	100 %	29	100 %
	Nova Kaledonija	50	50	100 %	49	98 %	48	96 %
	Sveti Petar i Miquelon	47	47	100 %	46	98 %	46	98 %
	Wallis i Futuna	39	39	100 %	36	94 %	25	64 %
	Ukupno francuski PZP	215	215	100 %	209	97 %	193	90 %
	Regionalna suradnja PZP	139	138	99 %	133	96 %	59	42 %
	Ukupno regionalna suradnja PZP	139	138	99 %	133	96 %	59	42 %
	PZP	618	601	97 %	559	90 %	434	70 %
	UKUPNO: AKP + PZP	50 792	50 287	99 %	45 677	90 %	36 436	72 %

Raščlamba dodijeljenih, ugovorenih i plaćenih iznosa po području potrošnje za 11. ERF

11. ERF Raščlamba dodijeljenih, ugovorenih i plaćenih iznosa po području potrošnje (oznake sektora DAC) (20)

(u milijunima EUR)
Sektor	Dodijeljeno (21)	Ugovoreno (21)	Plaćeno (21)
Socijalna infrastruktura i usluge
110 Obrazovanje	1 197,26	1 038,76	758,36
120 Zdravlje	2 226,42	2 323,60	1 907,70
130 Politike/programi za stanovništvo i reproduktivno zdravlje	352,44	38,39	20,24
140 Čista voda i sanitarni uvjeti	775,90	639,26	283,71
150 Država i civilno društvo	5 905,39	5 450,64	4 156,20
160 Druga socijalna infrastruktura i usluge	979,35	1 339,34	1 128,02
Socijalna infrastruktura i usluge UKUPNO	11 436,77	10 829,99	8 254,24
Gospodarska infrastruktura i usluge
210 Prijevoz i skladištenje	1 445,48	1 827,48	595,21
220 Komunikacije	140,96	99,39	64,78
230 Energetika	2 016,01	1 566,30	675,00
240 Bankarske i financijske usluge	93,93	96,23	38,59
250 Poslovne i ostale usluge	346,23	178,15	84,80
Gospodarska infrastruktura i usluge UKUPNO	4 042,59	3 767,55	1 458,38
Sektori proizvodnje
310 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	3 187,79	2 509,57	1 478,27
320 Industrija, mineralni resursi i rudarstvo, građevinarstvo	623,58	356,84	115,46
330 Trgovina i turizam	497,21	353,36	138,53
Sektori proizvodnje UKUPNO	4 308,58	3 219,77	1 732,26
Višesektorska/međusektorska pomoć
410 Opća zaštita okoliša	999,94	760,45	390,13
430 Ostala višesektorska pomoć	3 841,16	2 343,95	609,07
Višesektorska/međusektorska pomoć UKUPNO	4 841,10	3 104,40	999,19
Pomoć u robi i opća programska pomoć
510 Opća proračunska potpora	3 116,32	3 059,65	2 345,18
520 Razvojna pomoć u hrani	614,50	385,27	332,91
Pomoć u robi i opća programska pomoć UKUPNO	3 730,82	3 444,92	2 678,10
Aktivnosti povezane s dugom
600 Aktivnosti povezane s dugom	91,50	—	—
Aktivnosti povezane s dugom UKUPNO	91,50	—	—
Humanitarna pomoć
720 Odgovor na hitne situacije	746,19	505,17	458,31
730 Pomoć za obnovu i sanaciju	137,83	43,40	33,36
740 Pripravnost u slučaju katastrofe	133,29	106,16	69,14
Humanitarna pomoć UKUPNO	1 017,31	654,72	560,80
Administrativni troškovi donatora/nedodijeljeno/nespecificirano
910 Administrativni troškovi donatora	978,02	786,39	739,89
998 Nedodijeljeno/nespecificirano	586,30	434,28	421,68
N/D Nije dostupno	214,40	0,64	—
Administrativni troškovi donatora/nedodijeljeno/nespecificirano UKUPNO	1 778,72	1 221,31	1 161,57
SVEUKUPNO ZA 11. ERF dodijeljeni, ugovoreni i plaćeni iznos	31 247,39	26 242,65	16 844,55

Kretanja kumulativnih dodijeljenih, ugovorenih i plaćenih iznosa po području potrošnje za 11. ERF

3. POJMOVNIK

ABAC

Naziv Komisijina računovodstvenog sustava koji je 2005. proširen pravilima o računovodstvu nastanka poslovnog događaja. Uz proračunsko računovodstvo koje se temelji na novcu Komisija primjenjuje računovodstvo nastanka poslovnog događaja, u kojem se prihodi priznaju po nastanku, a ne po naplati. Rashodi se priznaju po nastanku, a ne po plaćanju. To je u suprotnosti s proračunskim računovodstvom koje se temelji na novcu, u okviru kojeg se transakcije i drugi događaji priznaju samo po primitku ili isplati novca.

Računovodstvo

Bilježenje financijskih transakcija i izvještavanje o njima, uključujući nastanak transakcije, njezino priznavanje, obradu i sažimanje u financijskim izvještajima.

Računovodstveni službenik

Uloga, ovlasti i odgovornosti računovodstvenog službenika utvrđeni su u Financijskoj uredbi:

—	pravilno izvršenje plaćanja,

—	naplata prihoda,

—	povrat iznosa i njihov prijeboj,

—	vođenje, priprema i podnošenje računovodstvene dokumentacije,

—	utvrđivanje računovodstvenih pravila i postupaka te računskog plana,

—	utvrđivanje i potvrđivanje računovodstvenih sustava te potvrđivanje sustava koje je utvrdio dužnosnik za ovjeravanje radi pribavljanja ili opravdavanja računovodstvenih informacija (lokalni sustavi),

—	upravljanje riznicom,

—	imenovanje blagajnika,

—	otvaranje i zatvaranje bankovnih računa uime institucije.

Administrativna odobrena sredstva

Administrativna odobrena sredstva uključuju tekuće troškove institucija i subjekata (osoblje, zgrade, uredska oprema).

Usklađenje

Izmjena proračuna ili prijenos sredstava s jedne proračunske stavke na drugu.

Doneseni proračun

Nacrt proračuna postaje doneseni proračun čim ga odobri proračunsko tijelo.

Vidjeti „Proračun”.

Agencije

Tijela EU-a koja imaju zasebnu pravnu osobnost i kojima se mogu delegirati ovlasti izvršenja proračuna uz primjenu strogih uvjeta. Na njih se primjenjuje zasebna razrješnica tijela nadležnog za davanje razrješnice.

Izmjena proračuna

Odluka donesena tijekom proračunske godine o izmjeni (povećanje, smanjenje, prijenos) stavki donesenog proračuna za tu godinu.

Načelo jedne godine

Proračunsko načelo u skladu s kojim se rashodi i prihodi programiraju i odobravaju na razdoblje od jedne godine, koja počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca.

Odobrena sredstva

Financiranje proračuna.

U proračunu se predviđaju i obveze (zakonske obveze osiguranja financiranja uz primjenu određenih uvjeta) i plaćanja (isplata novca ili bankovni prijenosi korisnicima). Odobrena sredstva za preuzete obveze i plaćanja često se razlikuju (diferencirana odobrena sredstva) jer se za višegodišnje programe i projekte obično sve obveze preuzimaju u godini u kojoj je odlučeno da će se provesti te se isplaćuju s godinama kako provedba programa i projekta napreduje. Nediferencirana odobrena sredstva primjenjuju se na administrativne rashode te su odobrena sredstva za preuzimanje obveza jednaka odobrenim sredstvima za plaćanje.

Namjenski prihodi (unutarnji/vanjski)

Posebni prihodi primljeni za financiranje određenih stavki rashoda.

Glavni izvori vanjskih namjenskih prihoda jesu financijski doprinosi trećih zemalja programima koje financira Unija.

Glavni izvori unutarnjih namjenskih prihoda jesu prihodi od trećih strana povezani s robom, uslugama ili radovima isporučenima na njihov zahtjev, prihodi od vraćanja nepropisno plaćenih iznosa te prihodi od prodaje publikacija i filmova, uključujući one na elektroničkom mediju.

Potpuni popis stavki koje čine namjenske prihode nalazi se u članku 21. Financijske uredbe.

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja u svakom je subjektu odgovoran za ovjeravanje izvršenja prihoda i rashoda u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te za osiguranje poštovanja zahtjeva u pogledu zakonitosti i pravilnosti.

Dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za donošenje svih financijskih odluka povezanih s radnjama za koje je nadležan. Konkretno, mora donositi odluke o izvršenju proračuna na temelju vlastite analize rizika.

Proračun

Godišnji financijski plan izrađen u skladu s proračunskim načelima koji sadržava predviđanja i u kojem se za svaku godinu odobrava procjena budućih troškova te prihoda i rashoda te navodi detaljan opis i obrazloženje koje je uključeno u napomene uz proračun.

Proračunski rezultat

Razlika između prihoda i rashoda, uključujući usklađenja za prijenose iz prethodnog razdoblja, obustavljena plaćanja i tečajne razlike.

Agencije trebaju dobiveni iznos vratiti tijelu koje je osiguralo financiranje, kako je u Financijskoj uredbi predviđeno za agencije.

Izvršenje proračuna

Potrošnja proračuna putem operacija rashoda i prihoda.

Proračunska stavka / proračunska linija / proračunska pozicija

Kad je riječ o strukturi proračuna, prihodi i rashodi prikazuju se u proračunu u skladu s obvezujućim nazivljem koje je uvelo proračunsko tijelo u kojem se uzimaju u obzir narav i svrha svake stavke. U pojedinim naslovima (glava, poglavlje, članak ili stavka) nalazi se službeni opis nomenklature.

Proračunsko tijelo

Institucije ovlaštene za odlučivanje o proračunskim pitanjima: za institucije EU-a to su Europski parlament i Vijeće ministara.

Za agencije i zajednička poduzeća proračunska su tijela njihovi odbori.

Proračunska obveza

Proračunska obveza rezervacija je odobrenih sredstava za pokriće naknadnih rashoda.

Poništenje odobrenih sredstava

Neiskorištena odobrena sredstva koja se ne smiju više koristiti.

Prijenos odobrenih sredstava

Iznimka od načela da se proračun donosi samo za jednu financijsku godinu na temelju koje je moguće odobrena sredstva koja nisu iskorištena u određenoj proračunskoj godini iznimno prenijeti, u skladu sa strogim uvjetima, za upotrebu u narednoj godini.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza obuhvaćaju ukupne troškove pravnih obveza (ugovora, sporazuma/odluka o dodjeli bespovratnih sredstava) koji se mogu potpisati u tekućoj financijskoj godini. Članak 7. Financijske uredbe: odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza pokriva se ukupan trošak pravnih obveza (ugovora, sporazuma/odluka o dodjeli bespovratnih sredstava) preuzetih za operacije koje obuhvaćaju razdoblje dulje od jedne godine.

Opoziv

Opozivom se poništava prethodna obveza (ili njezin dio).

Diferencirana odobrena sredstva

Diferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za financiranje višegodišnjih operacija; njima se pokriva ukupan trošak pravnih obveza preuzetih u financijskoj godini za operacije čija provedba obuhvaća razdoblje dulje od jedne financijske godine. Članak 7. Financijske uredbe: Diferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za financiranje višegodišnjih operacija. Sastoje se od odobrenih sredstva za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.

Predviđeni prihodi

Prihodi predviđeni za posebnu namjenu, kao što su prihodi od zaklada, subvencija, darova i legata, uključujući namjenske prihode specifične za svaku instituciju Unije.

Vidjeti „Namjenski prihodi”.

Poslovni rezultat

Učinak na bilancu rashoda i prihoda na temelju pravila o računovodstvu nastanka poslovnog događaja.

Dodijeljena prava

Prava su nalozi za povrat koje Europska unija mora izdati radi naplate prihoda.

Tečajna razlika

Razlika koja proizlazi iz deviznih tečajeva koji se primjenjuju na transakcije povezane sa zemljama izvan europodručja ili iz revalorizacije imovine i obveza u stranoj valuti pri zaključenju.

Rashodi

Pojam koji označava potrošnju proračuna iz svih vrsta izvora financiranja.

Financijska uredba

U toj uredbi, donesenoj redovnim zakonodavnim postupkom nakon savjetovanja s Europskim revizorskim sudom, utvrđuju se pravila za uspostavu i izvršenje općeg proračuna Europske unije.

Vidjeti Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (22).

Izvor sredstava

Vrsta odobrenih sredstava.

Bespovratna sredstva

Izravni financijski doprinosi u obliku donacija iz proračuna namijenjeni financiranju mjere kojom se želi ostvariti objektivan dio politike EU-a ili pomoći radu nekog tijela koje slijedi cilj od općeg europskog interesa ili cilj koji je dio politike EU-a.

Izvršenje

Vidjeti „Izvršenje proračuna”.

Prihod

Vidjeti „Prihodi”.

Zajednička poduzeća

Pravno tijelo EU-a osnovano na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Pojam se može upotrijebiti za svaku suradničku strukturu predloženu za „učinkovito provođenje istraživačkih, tehnološko-razvojnih i demonstracijskih programa Unije”.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

Neiskorištena odobrena sredstva koja se poništavaju na kraju financijske godine. Poništavanje znači ukidanje dijela ili cijelog odobrenja za rashode i/ili preuzimanje obveza koji se odnose na odobrena sredstva.

Samo u slučaju zajedničkih poduzeća, kako je određeno u njihovim financijskim pravilima, sva neiskorištena odobrena sredstva mogu se knjižiti u procjeni prihoda i rashoda za sljedeće tri financijske godine (tzv. pravilo „N+3”). Stoga bi se odobrena sredstva za zajednička poduzeća koja će se poništiti mogla ponovno aktivirati do financijske godine „N+3”.

Pravna osnova (temeljni akt)

Pravna je osnova u pravilu zakon koji se temelji na članku Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim se Zajednici daje nadležnost za određeno područje politike i u kojem se utvrđuju uvjeti za izvršavanje te nadležnosti, uključujući izvršenje proračuna. Određenim člancima Ugovora Komisija se ovlašćuje za provedbu određenih mjera koje podrazumijevaju potrošnju sredstava bez postojanja dodatnog pravnog akta.

Pravna obveza

Podrazumijeva pravnu obvezu prema trećim osobama.

Nediferencirana odobrena sredstva

Nediferencirana odobrena sredstva namijenjena su operacijama koje se provode na godišnjoj razini. (Članak 9. Financijske uredbe). U proračunu EU-a nediferencirana odobrena sredstva primjenjuju se na administrativne rashode, potporu poljoprivrednom tržištu i izravna plaćanja.

Odobrena sredstva za poslovanje

Odobrenim sredstvima za poslovanje financiraju se različite politike, uglavnom u obliku bespovratnih sredstava ili nabave.

Nepodmirene preuzete obveze

Nepodmirene preuzete obveze (ili „RAL” prema francuskom reste à liquider) definiraju se kao iznos odobrenih sredstava za koja je preuzeta obveza, no još nisu plaćena, ili pravne obveze koje još nije moguće pretvoriti u plaćanja. One izravno proizlaze iz postojanja višegodišnjih programa te razlike između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.

Realizacija

Vidjeti „Proračunski rezultat”.

Plaćanje

Plaćanje znači isplata sredstava radi ispunjenja pravnih obveza.

Odobrena sredstva za plaćanje

Odobrenim sredstvima za plaćanje pokrivaju se rashodi za tekuću godinu koji proizlaze iz pravnih obveza preuzetih u tekućoj godini i/ili prethodnim godinama (članak 7. Financijske uredbe).

RAL

Zbroj nepodmirenih preuzetih obveza. Vidjeti „Nepodmirene preuzete obveze”.

Povrat

Nalog za povrat postupak je kojim dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja upisuje pravo Komisije kako bi se ostvario povrat dospjelog iznosa. Komisija ima pravo zatražiti povrat iznosa od dužnika, koji je obično korisnik.

Rezultat

Vidjeti „Proračunski rezultat”.

Prihodi

Pojam koji se odnosi na prihod iz svih izvora financiranja proračuna.

Pravila primjene

Detaljna pravila za provedbu financijske uredbe. Utvrđuju se u uredbi Komisije donesenoj nakon savjetovanja sa svim institucijama i ne mijenjaju financijsku uredbu na kojoj se temelje.

Višak

Pozitivna razlika između prihoda i rashoda (vidjeti „Proračunski rezultat”) koju je potrebno vratiti tijelu koje je osiguralo financiranje, kako je predviđeno u Financijskoj uredbi.

Prijenos

Prijenosi između proračunskih linija znače prijenos odobrenih sredstava iz jedne proračunske linije u drugu tijekom jedne financijske godine, što predstavlja iznimku od proračunskog načela specifikacije. Međutim, oni su izričito odobreni Ugovorom o funkcioniranju Europske unije uz primjenu uvjeta utvrđenih u Financijskoj uredbi. U Financijskoj uredbi utvrđene su različite vrste prijenosa, ovisno o tome je li riječ o prijenosima između glava, poglavlja, članaka ili naslova proračuna, i one zahtijevaju različite razine odobrenja.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU – SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

CA/541/21

11. ožujka 2021.

Dokument 21/101

UPRAVA

INVESTICIJSKI INSTRUMENT

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

NA DAN 31. PROSINCA 2020.

a)	Izvještaj o financijskom stanju

b)	Račun dobiti i gubitka i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

c)	Izvještaj o promjeni sredstava subjekata koji doprinose

d)	Izvještaj o novčanim tokovima

e)	Bilješke uz financijske izvještaje

f)	Izvještaj neovisnog revizora

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM STANJU

NA DAN 31. PROSINCA 2020.

(u tisućama EUR)
	Bilješka	31.12.2020.	31.12.2019.
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti	5	923 940	837 777
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	9/17	68 908	86 330
Financijska imovina riznice	10	351 873	330 587
Izvedeni financijski instrumenti	6	33 584	14 184
Zajmovi i predujmovi	7	1 673 445	1 518 675
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	8	526 810	619 928
Ostala imovina	11	109	—
Ukupna imovina		3 578 669	3 407 481
OBVEZE I SREDSTVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE
OBVEZE
Izvedeni financijski instrumenti	6	642	191
Odgođeni prihodi	12	29 732	32 566
Rezervacije za dana jamstva	13	851	628
Rezervacije za obveze za zajmove	14	33 152	37 269
Obveze prema trećim osobama	15	152 378	147 438
Ostale obveze	16	3 446	2 353
Ukupne obveze		220 201	220 445
SREDSTVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE
Upisani doprinosi država članica	17	3 221 695	2 967 000
Zadržana dobit		136 773	220 036
Ukupna sredstva subjekata koji doprinose		3 358 468	3 187 036
Ukupne obveze i sredstva subjekata koji doprinose		3 578 669	3 407 481

RAČUN DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

(u tisućama EUR)
	Bilješka	Od 1.1.2020.	Od 1.1.2019.
	Bilješka	do 31.12.2020.	do 31.12.2019.
Kamate i slični prihodi (1)	19	84 783	93 923
Kamate i slični rashodi	19	-5 250	-2 948
Neto kamate i slični prihodi		79 533	90 975
Prihodi od naknada i provizija	20	353	4 438
Rashodi za naknade i provizije	20	-225	-721
Ostali prihodi od naknada i provizija		128	3 717
Promjena fer vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata		18 949	12 611
Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	21	-46 717	9 904
Neto rezultat zajmova i predujmova koji se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	7	-29 621	-8 331
Prodaja zajmova i prihodi od aktivnosti povrata		2 362	2 064
Neto rezultat tečajnih razlika		-48 545	-61 998
Neto rezultat financijskih operacija		- 103 572	-45 750
Promjena umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova, bez poništenih iznosa	7	-4 312	17 243
Promjena rezervacija za dana jamstva, bez poništenih iznosa	13	-228	107
Promjena rezervacija za obveze za zajmove, bez poništenih iznosa	14	3 715	-13 244
Opći administrativni rashodi	22	-58 527	-50 009
(Gubitak)/dobit za godinu		-83 263	3 039
Ostala sveobuhvatna dobit		—	—
Ukupna sveobuhvatna dobit (gubitak)/dobit za godinu		-83 263	3 039

IZVJEŠTAJ O PROMJENI SREDSTAVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

(u tisućama EUR)
	Bilješka	Upisani doprinosi	Zadržana dobit	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2020.		2 967 000	220 036	3 187 036
Doprinosi država članica upisani tijekom godine	17	209 614	—	209 614
Preraspodjela doprinosa devetog ERF-a u subvencije za kamate i tehničku pomoć sredstvima subjekata koji doprinose	17	45 081	—	45 081
(Gubitak) za 2020.		—	-83 263	-83 263
Promjene sredstava subjekata koji doprinose		254 695	-83 263	171 432
Na dan 31. prosinca 2020.		3 221 695	136 773	3 358 468
Na dan 1. siječnja 2019.		2 697 000	216 997	2 913 997
Doprinosi država članica upisani tijekom godine	17	270 000	—	270 000
Dobit za 2019.		—	3 039	3 039
Promjene sredstava subjekata koji doprinose		270 000	3 039	273 039
Na dan 31. prosinca 2019.		2 967 000	220 036	3 187 036

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

(u tisućama EUR)
	Bilješka	Od 1.1.2020. do 31.12.2020.	Od 1.1.2019. do 31.12.2019.
POSLOVANJE
(Gubitak)/dobit za godinu		-83 263	3 039
Usklađenja za
Neto rezultat u fer vrijednosti za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	8	47 909	-8 629
Promjena umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova, bez poništenih iznosa	7	4 312	-17 243
Neto rezultat zajmova i predujmova koji se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		29 621	8 331
Promjene unaprijed obračunatih kamata i amortiziranih troškova za zajmove i predujmove	7	-5 202	-5 087
Neto promjena rezervacija za dana jamstva, bez poništenih iznosa	13	228	-107
Neto promjena rezervacija za obveze za zajmove, bez poništenih iznosa		-4 117	13 447
Promjene fer vrijednosti izvedenica		-18 949	-12 611
Promjene unaprijed obračunatih kamata i amortiziranih troškova za financijsku imovinu riznice	10	1 067	331
Promjene odgođenih prihoda		-2 834	-1 198
Učinak tečajnih razlika na zajmove	7	90 878	-17 752
Učinak tečajnih razlika na udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	8	33 616	-6 812
Učinak tečajnih razlika gotovinu u blagajni		9 233	2 369
Dobit/(gubitak) od poslovanja prije promjena imovine i obveza poslovanja		102 499	-41 922
Isplate zajmova	7	- 560 291	- 311 185
Otplate zajmova	7	276 101	355 078
Prodaja zajmova i prihodi od aktivnosti povrata		2 362	2 194
Promjene unaprijed obračunatih kamata na novac i novčane ekvivalente	5	66	-93
(Povećanje) financijske imovine riznice	10	-2 710 009	-2 948 021
Rokovi dospijeća financijske imovine riznice	10	2 689 790	2 952 905
Smanjenje udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	8	-85 305	- 106 943
Neto primici od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom		85 477	71 024
Povećanje/(smanjenje) druge imovine		109	-171
(Povećanje)/smanjenje drugih obveza		-1 093	140
Povećanje obveza prema Europskoj investicijskoj banci		8 543	2 187
Neto novčani tokovi iskorišteni u poslovanju		- 191 751	-24 807
AKTIVNOSTI FINANCIRANJA
Primljeni doprinosi od država članica		227 035	284 820
Iznosi primljeni od država članica za subvencije za kamate i tehničku pomoć		60 387	30 000
Iznosi plaćeni u ime država članica za subvencije za kamate i tehničku pomoć		-18 807	-28 220
Neto novčani tokovi od aktivnosti financiranja		268 615	286 600
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata		76 864	261 793
Sažeti izvještaj o novčanim tokovima:
Novac i novčani ekvivalenti na početku financijske godine		837 980	573 818
Neto novčani tokovi (upotrijebljeni u)/od:
Poslovanje		- 191 751	-24 937
aktivnosti financiranja		268 615	286 730
učinaka promjena tečaja na novac i novčane ekvivalente		9 233	2 369
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine		924 077	837 980
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju:
novac u blagajni	5	398 991	72 166
Oročeni depoziti (bez obračunatih kamata)	5	380 000	622 991
Komercijalni zapisi	5	145 086	142 823
		924 077	837 980

Bilješke uz financijske izvještaje na dan 31. prosinca 2020.

1. Opće informacije

Investicijski instrument („Instrument”) uspostavljen je u okviru Sporazuma iz Cotonoua („Sporazum”) o suradnji i razvojnoj pomoći između afričkih, karipskih i pacifičkih država („države AKP-a”) i Europske unije i njezinih država članica od 23. lipnja 2000., revidiran 25. lipnja 2005. i 22. lipnja 2010.

Instrument nije zaseban pravni subjekt, a Europska investicijska banka („EIB”) upravlja doprinosima u ime država članica („donatori”) u skladu s uvjetima Sporazuma i djeluje kao upravitelj Instrumenta.

Financiranje u okviru Sporazuma osigurava se iz proračuna država članica EU-a. Države članice pridonose iznosima dodijeljenima za financiranje Investicijskog instrumenta te bespovratnim sredstvima za financiranje subvencija za kamate kako je predviđeno u višegodišnjim financijskim okvirima (Prvi financijski protokol za razdoblje 2000.–2007. koji se naziva deveti europski razvojni fond (ERF), Drugi financijski protokol za razdoblje 2008.–2013. i koji se naziva 10. ERF, i Treći financijski protokol za razdoblje 2014.–2020. koji se naziva 11. ERF). EIB-u je povjereno upravljanje:

—	Instrumentom, koji je obnovljivi fond rizičnog kapitala vrijednosti 3 685,5 milijuna EUR namijenjen poticanju ulaganja u privatni sektor u državama AKP-a, od čega je 48,5 milijuna EUR dodijeljeno prekomorskim zemljama i područjima („PZP”),

—	bespovratnim sredstvima za financiranje subvencija za kamate u vrijednosti od najviše 1 220,85 milijuna EUR za države AKP-a i najviše 8,5 milijuna EUR za prekomorske zemlje i područja. Najviše 15 % tih subvencija može se iskoristiti za financiranje tehničke pomoći za projekte.

EU i AKP utvrdili su prijelazne odredbe koje će EIB-u omogućiti daljnje izvođenje aktivnosti u regiji AKP-a do kraja studenoga 2021. ili do stupanja na snagu novog Sporazuma između AKP-a i EU-a ili pak privremene primjene novog sporazuma između Unije i država AKP-a, ovisno o tome što nastupi prije (Odluka br. 2/2020 Odbora veleposlanika AKP-EU od 4. prosinca 2020. o izmjeni Odluke br. 3/2019 Odbora veleposlanika AKP-EU o donošenju prijelaznih mjera na temelju članka 95. stavka 4. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU (23)).

Dogovor o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju postignut je 15. prosinca 2020. i obuhvaća vanjsko djelovanje EU-a u razdoblju 2021.–2027. To uključuje integraciju tekućeg izvanproračunskog ERF-a u proračun EU-a. Uredba o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju činit će pravnu osnovu na temelju koje će Komisija u budućnosti EIB-u povjeravati mandate EU-a za njegovo djelovanje izvan EU-a. Njome će se osigurati i okvir za vanjska ulaganja s pomoću kojeg će Unija surađivati s partnerskim institucijama upotrebljavajući bespovratna sredstva ili jamstva iz proračuna EU-a. Očekuje se da će pravni tekst Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju biti službeno donesen u proljeće 2021.

Vijeće je 23. prosinca 2020. odlučilo produljiti postojeće razdoblje preuzimanja obveza Investicijskog instrumenta AKP-a za najmanje šest mjeseci. U budućnosti će se vraćena sredstva iz Investicijskog instrumenta AKP-a koristiti u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju kombinacijom namjenskog dijela privatnog sektora AKP-a u Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR+) i Skrbničkog fonda, a oba će implementirati EIB.

Nakon produljenja razdoblja preuzimanja obveza Investicijskog instrumenta, Banka će nastaviti odobravati operacije u skladu sa svojim mandatom do 30. lipnja 2021. ili do stupanja na snagu uredbe o uspostavi instrumenta za vanjsko financiranje, ovisno o tome što nastupi kasnije, ali ni u kojem slučaju nakon 30. studenoga 2021. (24)

Financijski su se izvještaji redovno pripremali, zbog čega se može pretpostaviti da će se Investicijskim instrumentom moći podmiriti sve novčane obveze u okviru svih operacija. Trajanje Investicijskog instrumenta nije određeno. Unutarnji sporazum za 11. ERF ostaje na snazi (u skladu s njegovim člankom 14. stavkom 3.) koliko je potrebno za potpuno izvršenje svih aktivnosti financiranih u okviru Sporazuma o partnerstvu AKP-EU, Odluke o prekomorskom pridruživanju i višegodišnjeg financijskog okvira.

Ovim financijskim izvještajima obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.

Na prijedlog Upravnog odbora EIB-a, Upravno vijeće EIB-a 11. ožujka 2021. donijelo je financijske izvještaje i odobrilo njihovo podnošenje Vijeću guvernera EIB-a na odobrenje do 23. travnja 2021.

2. Značajne računovodstvene politike

2.1. Osnova za sastavljanje – Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji Instrumenta sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) kako ih je donijela Europska unija.

(a) Bitne računovodstvene prosudbe i procjene

Pri sastavljanju financijskih izvještaja propisana je primjena računovodstvenih procjena. Zahtijeva se i prosudba uprave Banke u postupku primjene računovodstvenih politika Investicijskog instrumenta. Zahtjevnija područja ili ona koja iziskuju složenije prosudbe odnosno područja u kojima su pretpostavke i procjene bitne za financijske izvještaje objavljena su kasnije u tekstu.

Najznačajniji primjeri prosudbi i procjena su sljedeći:

Mjerenje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje na aktivnim tržištima temelje se na kotiranim tržišnim cijenama ili kotacijama burzovnih cijena. Ako nisu dostupne s aktivnih tržišta, fer vrijednosti utvrđuje se raznim tehnikama vrednovanja i primjenom matematičkih modela. Ulazni podaci za te modele preuzimaju se s dostupnih tržišta, ali kada to nije moguće, pri utvrđivanju fer vrijednosti zahtijeva se određeni stupanj prosudbe. Vrednovanja se kategoriziraju u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju podataka korištenih za tehnike vrednovanja opisane i objavljene u bilješkama 2.4.2. i 4.

Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja

Pri mjerenju očekivanog kreditnog gubitka od uprave se zahtijevaju važne prosudbe, osobito procjena značajnog povećanja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja, razmatranje informacija o budućnosti te dodatna procjena iznosa i trenutka nastanka budućih novčanih priljeva i vrijednosti kolaterala pri utvrđivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti. Te procjene ovise o brojnim čimbenicima, koji mogu značajno utjecati na vrijeme i iznos rezervacija za umanjenje vrijednosti za kreditne gubitke koji će se priznati (bilješka 2.4.2.). Relevantne pretpostavke o učincima na umanjenje vrijednosti uzrokovano bolešću COVID-19 detaljno su iznesene u bilješkama 2.4.2. i 3.2.3.7.

Vrednovanje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi

Vrednovanje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi obično se temelji na nečemu od sljedećeg:

—	nedavnim transakcije po tržišnim uvjetima,

—	sadašnjoj fer vrijednost drugog gotovo istog instrumenta,

—	očekivanim novčanim tokovima diskontiranim primjenom sadašnjih stopa za slične stavke sličnih obilježja rizika,

—	metodu prilagođene neto vrijednosti imovine, ili

—	druge modele vrednovanja.

Za utvrđivanje novčanih tokova i čimbenika za diskontiranje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi zahtijeva se opsežna procjena. Instrument periodično podešava tehnike vrednovanja i testira njihovu valjanost primjenom cijene trenutačno dostupnih tržišnih transakcija istim instrumentom ili drugih dostupnih tržišnih informacija.

Konsolidacija subjekata u kojima Instrument ima udjele

EIB je na temelju složene prosudbe utvrdio da ni jedan subjekt u kojem ima udjele nije pod njegovom kontrolom. Razlog za to jest činjenica da u svim tim subjektima isključivu odgovornost za upravljanje i kontrolu poslovanja partnerstva snose glavni partner, upravitelj fonda ili upravni odbor i imaju ovlasti za izvršavanje svih radnji nužnih za ostvarivanje svrhe i ciljeva partnerstva u skladu s ulaganjima i smjernicama o politici.

(b) Promjena računovodstvenih politika

Osim promjena navedenih u nastavku, Instrument je za sva razdoblja prezentirana u ovim financijskim izvještajima dosljedno primjenjivao računovodstvene politike navedene u bilješci 2.4. Instrument je usvojio sljedeće nove standarde i izmjene standarda.

Usvojeni standardi

Tumačenja te izmjene i revizije postojećih standarda navedeni u nastavku primjenjuju se za financijske izvještaje Instrumenta od 1. siječnja 2020.:

Reforma referentnih kamatnih stopa – izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39 i MSFI-ja 7

U rujnu 2019. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde objavio je izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39 i MSFI-ja 7, kojima su predviđene privremene olakšice koje bi omogućile daljnju primjenu računovodstva zaštite od rizika tijekom razdoblja neizvjesnosti prije zamjene postojeće referentne kamatne stope zamjenskom gotovo nerizičnom kamatnom stopom.

Izmjene MSFI-ja 9 uključuju nekoliko olakšica, koje se primjenjuju na sve odnose zaštite od rizika na koje reforma referentnih kamatnih stopa izravno utječe. Prve tri olakšice odnose se na sljedeće:

—	procjenu toga je li predviđena transakcija (ili njezina komponenta) vrlo vjerojatna,

—	procjenu trenutka reklasifikacije iznosa u rezervi za zaštitu novčanog toka od rizika u dobit ili gubitak,

—	procjenu postojanja gospodarskog odnosa između zaštićene stavke i instrumenta zaštite od rizika.

Za svaku od tih olakšica pretpostavlja se da se referentna stopa na kojoj se temelje novčani tokovi instrumenta zaštite od rizika neće promijeniti zbog reforme IBOR-a.

Četvrtom olakšicom predviđeno je da komponentu rizika koja nije utvrđena ugovorom treba biti moguće zasebno utvrditi samo pri prvotnom određivanju instrumenta zaštite, a ne stalno.

Primjena olakšica obvezna je i one se primjenjuju tijekom neodređenog razdoblja u slučaju izostanka događaja opisanih u izmjenama. U izmjenama se uvode i posebni zahtjevi u pogledu objavljivanja za odnose zaštite od rizika na koje se olakšice primjenjuju. Te izmjene treba primijeniti retrospektivno. Međutim, odnosi zaštite od rizika koji su prethodno bili ukinuti ne mogu se ponovno uspostaviti nakon primjene niti se odnosi zaštite od rizika mogu uspostaviti na temelju naknadno dostupnih saznanja.

Donošenje izmjena nije značajno utjecalo na financijske izvještaje Instrumenta.

Definicija „značajnog” – Izmjene MRS-a 1 „Prezentiranje financijskih izvještaja” i MRS-a 8 „Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške”

U izmjenama se pojašnjava definicija „značajnog” te se definicija upotrijebljena u Koncepcijskom okviru usklađuje sa samim standardima. U izmijenjenoj definiciji navodi se da su „informacije značajne ako se može razumno očekivati da će izostavljanje, pogrešno prikazivanje ili prikrivanje informacija utjecati na odluke koje primarni korisnici financijskih izvještaja opće namjene donose na temelju tih financijskih izvještaja, u kojima se navode financijske informacije o određenom izvještajnom subjektu”. U izmjeni se pojašnjava i značenje „primarnih korisnika financijskih izvještaja opće namjene” kojima su ti financijski izvještaji upućeni te se oni definiraju kao „postojeći i potencijalni ulagatelji, zajmodavci i drugi vjerovnici” koji se moraju osloniti na financijske izvještaje opće namjene za većinu financijskih informacija koje su im potrebne.

Izmjene nisu znatno utjecale na financijske izvještaje Instrumenta.

Izmjene upućivanja na Koncepcijski okvir u standardima zaklade za MSFI-jeve

Revidirani Koncepcijski okvir za financijsko izvještavanje nije standard i nijedan od koncepata nema prednost pred konceptima ili zahtjevima navedenima u standardima, već služi kao pomoć Odboru u izradi standarda, osobama zaduženima za oblikovanje dosljednih računovodstvenih politika ako ne postoji primjenjivi standard te svim stranama u razumijevanju i tumačenju standarda. Koncepcijski okvir sadržava neke nove koncepte, u njemu su predviđene ažurirane definicije i kriteriji za priznavanje imovine i obveza te se pojašnjavaju neki važni koncepti.

Instrumentom je donesen revidirani Koncepcijski okvir od 1. siječnja 2020., koji nije znatno utjecao na financijske izvještaje Instrumenta.

Objavljeni standardi koji još nisu usvojeni

Reforma referentnih kamatnih stopa – faza 2 – izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39, MSFI-ja 7, MSFI-ja 4 i MSFI-ja 16

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde objavio je 27. kolovoza 2020. Reformu referentnih kamatnih stopa – faza 2, izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39, MSFI-ja 7, MSFI-ja 4 i MSFI-ja 16. Objavom tih izmjena u fazi 2 taj je odbor dao svoj konačan odgovor na reformu IBOR-a.

Izmjenama su predviđene privremene olakšice za ublažavanja učinaka financijskog izvještavanja kada se međubankovna ponudbena kamatna stopa (IBOR) zamijeni gotovo nerizičnom kamatnom stopom.

Izmjene se primjenjuju na godišnja razdoblja koja započinju 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma. Te izmjene nisu donesene prijevremeno u Instrumentu. Uspostavljena je radna skupina za IBOR koja obuhvaća više službi kako bi se procijenio učinak i upravljalo prelaskom.

U izvještaju o financijskom stanju imovina i obveze prezentiraju se redom od najlikvidnijih do najnelikvidnijih i ne razlikuju se kratkotrajne/kratkoročne i dugotrajne/dugoročne stavke.

i. Preračunavanje stranih valuta

Instrument za prikazivanje financijskih izvještaja koristi euro (EUR), koji je i funkcionalna valuta. Osim ako je drugačije navedeno, financijski podaci iskazani u eurima zaokružuju se na najbližu tisućicu.

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u eure po deviznom tečaju koji prevladava na dan transakcije.

Novčana imovina i obveze iskazane u drugim valutama preračunavaju se u eure po deviznom tečaju koji prevladava na datum izvještaja o financijskom stanju. Dobitak ili gubitak koji nastane zbog takvog preračunavanja evidentira se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Nenovčane stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po deviznim tečajevima na dan početnih transakcija. Nenovčane stavke koje se mjere po fer vrijednost u stranoj valuti preračunavaju se po deviznim tečajevima na dan utvrđenja fer vrijednosti.

Tečajne razlike nastale podmirenjem transakcija po tečajevima različitima od onih na dan transakcije i nerealizirane tečajne razlike za nepodmirenu novčanu imovinu i obveze u stranoj valuti priznaju se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

ii. Financijska imovina osim izvedenica

Neizvedeni financijski instrumenti početno se priznaju s datumom podmirenja.

Klasifikacija i mjerenje

Financijska imovina

Pri početnom se mjerenju financijska imovina klasificira kao mjerena po amortiziranom trošku, fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, dok se financijska obveza klasificira kao mjerena po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Prema MSFI-ju 9, klasifikacija počinje time što se odredi smatra li se financijska imovina dužničkim ili vlasničkim instrumentom. U MSFI-ju 9 upućuje se na definicije iz MRS-a 32 Financijski instrumenti: prezentiranje.

Dužnički instrumenti oni su instrumenti koji odgovaraju definiciji financijske obveze iz perspektive druge ugovorne strane, zajmovi i dužnički vrijednosni papiri, uključujući obveznice, mjenice ili potvrde koje su izdali strukturirani subjekti, vlada ili poduzeća.

Dužnički se instrument klasificira po amortiziranom trošku ako ispunjava oba sljedeća uvjeta i ako nije određen po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka:

—	imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi naplate ugovorenih novčanih tokova, i

—	na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine, na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanja glavnice i kamata na neplaćeni iznos glavnice.

Dužnički se instrument klasificira po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako ispunjava oba sljedeća uvjeta i ako nije određen po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka:

—	imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i naplatom ugovorenih novčanih tokova i prodajom financijske imovine, i

—	na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine, na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanja glavnice i kamata na neplaćeni iznos glavnice.

Navedeni bi se zahtjevi trebali primjenjivati na svu financijsku imovinu, čak i ako ona sadržava ugrađene izvedenice.

Vlasnički instrumenti su instrumenti koji odgovaraju definiciji vlasničkog instrumenta iz perspektive izdavatelja, odnosno to su instrumenti koji ne sadržavaju ugovorne obveze plaćanja i koji su dokaz preostalog udjela u neto imovini izdavatelja. Vlasnički se instrumenti mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Pri početnom priznavanju vlasničkog ulaganja koje se ne drži radi trgovanja, Instrument može neopozivo odlučiti da će naknadne promjene prezentirati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Ta se odluka donosi za svako pojedinačno ulaganje.

Sva ostala financijska imovina klasificira se kao mjerena po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Procjena poslovnog modela

EIB kao upravitelj Instrumenta procjenjuje cilj poslovnog modela u kojem se dužnički instrument drži na razini portfelja jer tako najbolje odražava način upravljanja subjektom i informacije se dostavljaju upravi. Te se informacije odnose na sljedeće:

—

postavljene politike i ciljeve portfelja te provedbu tih politika u praksi. Osobito, ako je strategija uprave usmjerena na ostvarivanje prihoda od ugovorne kamatne stope, očuvanju određenog profila kamatne stope, usklađenju trajanja financijske imovine s trajanjem obveza koje se financiraju tom imovinom ili realizaciji novčanih tokova prodajom te imovine,

—	kako se vrednuju rezultati portfelja i kako se o njima izvještava uprava Instrumenta,

—	rizike koji utječu na rezultate poslovnog modela (i financijsku imovinu koja se drži u okviru tog poslovnog modela) te kako se tim rizicima upravlja i

—	učestalost, opseg i vrijeme prodaje u prethodnim razdobljima, razloge za takvu prodaju i njezina očekivanja od buduće prodaje.

Međutim, informacije o prodaji ne razmatraju se izolirano, nego u okviru ukupne procjene načina ostvarenja postavljenog cilja Instrumenta u smislu upravljanja financijskom imovinom i načina realizacije novčanih tokova.

Poslovni model za izdavanje izravnih zajmova u okviru financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje opisan je i objavljen u bilješci 24.

Kriteriji samo plaćanja glavnice i kamata

Za potrebe te procjene, „glavnica” se definira kao fer vrijednost dužničkog instrumenta pri početnom priznavanju. „Kamata” se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca i kreditni rizik povezan s neotplaćenim iznosom glavnice tijekom određenog razdoblja te za druge osnovne rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativni troškovi) te za maržu profita.

Kada se procjenjuje jesu li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja glavnice i kamata, razmatraju se ugovorni uvjeti instrumenta. To podrazumijeva procjenu sadržava li financijska imovina ugovorne uvjete koji bi mogli promijeniti vrijeme ili iznos ugovornih novčanih tokova tako da se ne ispuni taj uvjet.

Prestanak priznavanja

Instrument financijsku imovinu prestaje priznavati kada ugovorna prava na novčane tokove iz te financijske imovine isteknu ili kada se prava na primitak ugovornih novčanih tokova prenesu transakcijom u okviru koje Instrument prenosi rizike i koristi od vlasništva nad financijskom imovinom ili zadržava gotovo sve rizike i koristi od vlasništva, ali ne zadržava kontrolu nad financijskom imovinom.

Pri prestanku priznavanja financijske imovine ili financijske obveze (bilješka 2.4.4.), razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze (ili knjigovodstvene vrijednosti raspoređene na dio imovine ili obveze koja se prestaje priznavati) i zbroja i. primljene ili plaćene naknade i ii. svakog kumulativnog dobitka ili gubitka koji je priznat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaje se u dobit ili gubitak, osim za kumulativne dobitke ili gubitke priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za vlasnička ulaganja mjerena po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit koja su po otuđenju prenesena u pričuve, a ne u dobit ili gubitak.

Reklasifikacija

Financijska se imovina ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim u razdoblju nakon što Instrument promijeni svoj poslovni model upravljanja financijskom imovinom.

Izmjena

Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku smatra se izmijenjenom ako se njezini ugovorni novčani tokovi dogovore novim pregovorima ili se izmijene na neki drugi način. Ponovno pregovaranje ili izmjene mogu, ali ne moraju, dovesti do prestanka priznavanja starog i početka priznavanja novog financijskog instrumenta.

Znatna ugovorna izmjena novčanih tokova financijske imovine mjerene po amortiziranom trošku koja dovodi do prestanka priznavanja financijske imovine istodobno dovodi do priznavanja nove financijske imovine po njezinoj fer vrijednosti te bilježenja dobiti ili gubitka na temelju izmjene u konsolidiranom računu dobiti ili gubitka pod „Rezultat financijskih operacija”.

Ugovorna izmjena smatra se znatnom ako se diskontirana sadašnja vrijednost novčanih tokova po revidiranim uvjetima (diskontirana na temelju izvorne efektivne kamatne stope) razlikuje za najmanje 10 % od diskontirane sadašnje vrijednosti preostalih novčanih tokova izvorne financijske imovine. Razmatraju se i kvalitativni faktori kao što su promjena valute u kojoj je iskazana financijska imovina i parametri konverzije.

Mjerenje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost je cijena koja bi se mogla dobiti pri prodaji imovine ili platiti pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja na glavnom tržištu, ili ako to nije moguće, na najpovoljnijem tržištu kojem Instrument ima pristup na taj datum.

Kada je to primjenjivo, EIB u ime Instrumenta mjeri fer vrijednost instrumenta primjenom kotirane cijene na aktivnom tržištu za taj instrument. Tržište se smatra aktivnim ako se transakcije s imovinom ili obvezama obavljaju dovoljno često i u dovoljnom obujmu da bi bilo moguće osigurati stalne informacije o cijenama.

Ako nisu dostupne s aktivnih tržišta, fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza iskazanih u izvještaju o financijskom stanju utvrđuju se raznim tehnikama vrednovanja i primjenom matematičkih modela. Ulazni podaci za te modele preuzimaju se s dostupnih tržišta, ali kada to nije moguće, pri utvrđivanju fer vrijednosti zahtijeva se određeni stupanj prosudbe. Odabrana tehnika vrednovanja sadržava sve čimbenike koje bi tržišni sudionici uzeli u obzir pri određivanju cijene transakcije.

Te tehnike vrednovanja mogu uključivati neto sadašnju vrijednost i modele diskontiranih novčanih tokova, usporedbu sa sličnim instrumentima za koje postoje cijene na tržištu, model Black-Scholes i model polinomnog određivanja cijena opcija te druge tehnike vrednovanja. Pretpostavke i podaci koji se upotrebljavaju u tehnikama vrednovanja uključuju nerizične i referentne kamatne stope, kreditne marže koje se upotrebljavaju pri procjeni diskontnih stopa, cijene obveznica i vlasničkih instrumenata, devizne tečajeve, kapitala i cijene kapitala te očekivane volatilnosti cijena i korelacija.

Cilj je tehnika vrednovanja postići mjerenje fer vrijednosti koje odražava cijenu koja bi se mogla dobiti pri prodaji imovine ili platiti pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja.

Banka primjenjuje općepriznate modele procjene za utvrđivanje fer vrijednosti uobičajenih i nešto jednostavnijih financijskih instrumenata poput kamatne stope i valutne razmjene u kojima se koriste samo tržišni podaci dostupni na tržištu i zahtijevaju ograničenu prosudbu i procjenu uprave. Cijene i modeli ulaznih podataka obično su dostupni na tržištu izlistanih dužničkih vrijednosnih papira i vlasničkih instrumenata, izvedenica kojima se trguje na burzi i jednostavnih OTC izvedenica kao što su ugovori o zamjeni kamatne stope. Dostupnost tržišnih cijena i modela ulaznih podataka prisutnih na tržištu smanjuje potrebu za prosudbom i procjenom uprave kao i nesigurnost pri određivanju fer vrijednosti. Dostupnost tržišnih cijena i ulaznih podataka varira ovisno o proizvodima i tržištima i mijenja se uslijed posebnih događaja i općih uvjeta koji vladaju na financijskim tržištima.

Banka za složenije instrumente primjenjuje vlastite modele koji su razvijeni iz priznatih modela vrednovanja. Neki ili svi bitni ulazni podaci za te modele ne moraju biti dostupni na tržištu i izvode se iz tržišnih cijena ili stopa ili se procjenjuju na temelju pretpostavki. Primjeri instrumenata za koje bitni ulazni podaci nisu dostupni na tržištu obuhvaćaju određena zajmove i jamstva za koje ne postoji aktivno tržište. Modeli vrednovanja za koje su potrebni bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu zahtijevaju viši stupanj prosudbe i procjene uprave pri utvrđivanju fer vrijednosti. Prosudba i procjena uprave obično su potrebni za odabir odgovarajuće metode vrednovanja, utvrđivanje očekivanih budućih novčanih tokova od financijskog instrumenta čija se vrijednost određuje, utvrđivanje vjerojatnosti neispunjavanja obveza i prijevremene uplate druge ugovorne strane te odabir odgovarajućih diskontnih stopa.

Instrument mjeri fer vrijednosti primjenom sljedeće hijerarhije fer vrijednosti, koja odražava važnost ulaznih podataka koji se upotrebljavaju pri mjerenju:

—	1. razina: ulazni podaci u obliku nekorigiranih kotiranih cijena na aktivnim tržištima za identične instrumente kojima Instrument ima pristup,

—

2. razina: ulazni podaci, osim kotiranih cijena uključenih u 1. razinu, koji su dostupni na tržištu bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena). Ova kategorija obuhvaća instrumente koji se vrednuju primjenom kotiranih tržišnih cijena na aktivnim tržištima za slične instrumente, kotiranih cijena za identične ili slične instrumente na tržištima koja se smatraju manje aktivnima ili drugih tehnika vrednovanja za koje su svi bitni ulazni podaci izravno ili neizravno dostupni iz tržišnih podataka,

—

3. razina: ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu. Ova kategorija obuhvaća sve instrumente za koje tehnike vrednovanja uključuje ulazne podatke koji se ne temelje na podacima koji su dostupni na tržištu, a podaci nisu dostupni na tržištu značajno utječu na vrednovanje instrumenta. Ova kategorija uključuje instrumente koji se vrednuju na temelju kotiranih cijena za slične instrumente za koje su radi razlike među instrumentima potrebna znatna usklađenja ili pretpostavke koji nisu dostupni na tržištu.

Instrument priznaje prijenose između razina hijerarhije fer vrijednosti od kraja izvještajnog razdoblja tijekom kojeg je došlo do promjene.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

MSFI 9 temelji se na modelu očekivanog kreditnog gubitka usmjerenom na buduće događaje. EIB je utvrdio okvir za izračun „očekivanog kreditnog gubitka” koji je uvjetovan stanjem makroekonomije. To uključuje utvrđivanje parametara kreditnog rizika u određenom trenutku (vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (Probability of default – „PD”) i gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (Loss given default – „LGD”) koji se temelje na sustavnom faktoru (kreditni ciklus) koji se vodi makroekonomijom i predviđa na osnovi makroekonomskih projekcija ili scenarija. Konačni očekivani kreditni gubitak je vjerojatnošću ponderirani prosjek odgovarajućih makroekonomskih scenarija očekivanih kreditnih gubitaka. Ovaj model umanjenja vrijednosti koji je usmjeren na buduće događaje primjenjuje se na financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku te na izvanbilančne obveze.

U skladu s MSFI-jem 9 rezervacije za gubitke mjere se na jednoj od sljedećih osnova:

—	očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci: to su očekivani kreditni gubici u dvanaestomjesečnom razdoblju koji proizlaze iz mogućih neispunjavanja obveza u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja i

—	očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja instrumenta: to su očekivani kreditni gubici koji su posljedica svih mogućih neispunjenja obveza tijekom očekivanog trajanja financijskog instrumenta.

U standardu MSFI 9 utvrđen je model s tri faze za umanjenje vrijednosti na temelju promjena kreditne kvalitete od početnog priznavanja. Financijski instrumenti klasificiraju se u fazu 1, osim instrumenata za koje se utvrdi znatno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja. To obuhvaća kvantitativne i kvalitativne informacije i analize utemeljene na prošlom iskustvu Instrumenta i stručnim informacijama Banke, uključujući informacije o budućim kretanjima.

Kupljena ili stvorena imovina umanjena za kreditne gubitke financijska je imovina koja se od trenutka početnog priznavanja klasificira kao faza 3. Za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kumulativne promjene očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta nakon početnog priznavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Banka procjenjuje tu fazu prema redoslijedu koji je u skladu sa Smjernicama za kreditni rizik i Smjernicama i postupcima za praćenje financija, koji se osobito odnose na znakove ranog upozorenja, popis za praćenje (Watch List), unutarnji rejting i dospjela nepodmirena potraživanja.

U skladu sa smjernicama koje su donijela tijela za utvrđivanje standarda i s tržišnim praksama, EIB smatra da primjena kratkoročnih mjera restrukturiranja zbog bolesti COVID-19 u korist uspješnih drugih ugovornih strana, koje su namijenjene ublažavanju sustavnih štetnih gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19, sama po sebi nije automatski pokretač znatnog povećanja kreditnog rizika. Kao što je navedeno u bilješci 3.2.3.8., EIB procjenu kreditnog rizika takvih drugih ugovornih strana temelji na stručnoj prosudbi.

EIB smatra da se posljedice pandemije bolesti COVID-19 odražavaju u postojećem modelu očekivanog kreditnog gubitka usmjerenom na buduće događaje, koji je dovoljno sveobuhvatan da se u obzir uzmu takve ekstremne okolnosti. Konkretno, te su posljedice izravno prikazane u makroekonomskim projekcijama i vremenskoj strukturi PD-a.

U slučaju znatnog povećanja kreditnog rizika, financijski instrument premješta se u fazu 2, ali još se ne smatra da mu je vrijednost umanjena za kreditne gubitke. Ako mu se vrijednost umanji za kreditne gubitke, financijski se instrument premješta u fazu 3.

Pri utvrđivanju izloženosti u fazi 3 Banka utvrđuje postoji li objektivni dokaz o neprihodonosnoj izloženosti. Smatra se da je financijska imovina u statusu neispunjavanja obveza ako je vjerojatno da zajmoprimac neće u cijelosti podmiriti svoje kreditne obveze prema Instrumentu ako instrument ne iskoristi svoje pravo na naplatu ili ako zajmoprimac zakasni više od 90 dana s podmirenjem bilo koje značajne kreditne obveze prema Instrumentu.

Stoga se smatra da je vrijednost financijske imovine umanjena kada se utvrdi da Instrument vjerojatno neće moći naplatiti sve dospjele iznose ili odgovarajuću vrijednost u skladu s izvornim ugovornim uvjetima. Pojedinačne kreditne izloženosti vrednuju se na temelju značajki zajmoprimca, njegova ukupnog financijskog stanja, resursa i urednosti plaćanja, vjerojatnosti potpore od nekog financijski odgovornog jamca te, ovisno o slučaju, ostvarive vrijednosti kolaterala.

Svi zahtjevi za umanjenje vrijednosti preispituju se i analiziraju barem svakih šest mjeseci. Sve naknadne promjene iznosa i vremena očekivanih novčanih tokova u usporedbi s prethodnim procjenama rezultiraju promjenom pričuve za kreditne gubitke i terete se ili odobravaju u računu dobiti i gubitka. Ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti poništava se samo ako se kreditna kvaliteta poboljša uz prihvatljivo jamstvo pravovremene naplate glavnice i kamata u skladu s izvornim ugovornim uvjetima ugovora o potraživanju. Vrijednost se otpisuje ako se potraživanje djelomično ili u cijelosti smatra nenaplativim ili oproštenim. Otpis se evidentira na prethodno utvrđeno smanjenje vrijednosti ili izravno u račun dobiti i gubitka i umanjuje iznos glavnice potraživanja. Naplata prethodno otpisanih iznosa, djelomična ili u cijelosti, evidentira se kao prihod u računu dobiti i gubitka.

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka – Ulazni podaci, pretpostavke i tehnike

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta provodi se na imovini iz faze 2 i faze 3, a mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci na imovini iz faze 1.

Očekivani kreditni gubici izračunati su na temelju sljedećih varijabli:

—	kreditni rejting i vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza u određenom trenutku,

—	gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza u određenom trenutku,

—	izloženost statusu neispunjavanja obveza.

Kreditni rejting druge ugovorne strane utvrđuje se na određeni datum i na temelju modela kreditnog bodovanja posebno namijenjenih raznim kategorijama drugih ugovornih strana i izloženosti.

Svaka ocjena kreditnog rejtinga povezana je sa specifičnim PD-om koji predstavlja vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja financijske obveze druge ugovorne strane u narednih 12 mjeseci ili u preostalom vijeku trajanja obveze. Stoga su rejtinzi glavni ulazni podaci za utvrđivanje vremenske strukture PD-a u određenom trenutku za izloženosti. EIB prikuplja podatke o rezultatima i statusu neispunjavanja obveza u vezi s izloženosti Instrumenta kreditnom riziku. Prikupljeni podaci raščlanjuju se prema vrstama industrije i regija. Različite industrije i regije koje jednako reagiraju na kreditne cikluse analiziraju se zajedno.

EIB primjenjuje statističke modele u analizi prikupljenih podataka, procjeni preostalog razdoblja PD-a za izloženosti te ocjeni njihovih promjena s vremenom i s obzirom na pojedine makroekonomske scenarije.

LGD predstavlja EIB-ov očekivani omjer između gubitka na izloženosti zbog neispunjavanja obveze druge ugovorne strane i neotplaćenog iznosa zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza. LGD se može definirati i kao „1 – Stopa povrata”. LGD se procjenjuje uglavnom zemljopisno i po vrsti druge ugovorne strane, uz pet glavnih kategorija izloženosti: države, javne institucije, financijske institucije, trgovačka društva i financiranje projekata. Vrijednosti gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dodatno se usklađuju na temelju specifičnih značajki izloženosti proizvoda i ugovora.

EIB u ocjenu znatnog povećanja kreditnog rizika od njegova prvotnog priznanja i u mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka uključuje informacije u određenom trenutku i informacije o budućim događajima.

EIB je za mjerenje očekivanog kreditnog gubitka razvio pristup uvjetnog modeliranja za izračun vremenske strukture PD-a, što uključuje:

—	utvrđivanje ekonomski razumne funkcije povezanosti između kreditnog ciklusa i makroekonomskih varijabli i

—	skup triju makroekonomskih scenarija (jedan osnovni scenarij i dva scenarija koji održavaju gospodarski rast i pad) s višegodišnjom potencijalnom realizacijom BDP-a i njihovim povezanim vjerojatnostima.

EIB makroekonomske scenarije temelji na polustrukturnom makromodelu globalnog gospodarstva s više zemalja, više jednadžbi i utvrđenim blokovima za pojedine zemlje. Središnji/osnovni scenarij osmišljen je da bude u skladu s najnovijim predviđanjima Europske komisije. Pozitivni i negativni scenariji temelje se na središnjem scenariju i primjenjuju model s više zemalja i više jednadžbi. Izvedeni su scenariji šokova koji utječu na BDP, koji je ključno mjerilo gospodarske aktivnosti. Šokovi koji utječu na realni BDP kalibrirani su da prikazuju prošlu volatilnost varijable. Po potrebi se primjenjuje i stručna prosudba kako bi se utvrdili veličina i intenzitet šokova koji utječu na BDP. Posljedično se šokovi utvrđuju zajedno s funkcijom pada kako bi se utvrdio učinak šokova tijekom vremena. Vjerojatnost svakog scenarija utvrđuje se tako da odražava tržišne pokazatelje (volatilnost) i unutarnji razvijene pokazatelje/podatke za praćenje koji se s vremenom dosljedno primjenjuju kako bi prikazali neizvjesnost.

Izloženost statusu neispunjavanja obveza označava očekivanu izloženost u slučaju neispunjavanja obveza te se temelji na trenutačnoj izloženosti drugoj ugovornoj strani i potencijalnim promjenama u trenutačnom dopuštenom iznosu na temelju ugovora, uključujući amortizaciju. Izloženost statusu neispunjavanja obveza neke financijske imovine odgovara njezinoj bruto knjigovodstvenoj vrijednosti. Za obveze kreditiranja i financijska jamstva izloženost statusu neispunjavanja obveza uključuje iskorišteni iznos.

EIB je 2020. u skladu s postojećim preispitivanjem i održavanjem modela ažurirao svoje modele u određenom trenutku, PD i LGD koji se primjenjuju za izračun procjena očekivanog kreditnog gubitka. Ažuriranje se uglavnom odnosi na promjenu izvora ulaznih podataka odnosno podataka o kreditu i makroekonomskih podataka koji se koriste za modeliranje kreditnog ciklusa pri izračunu očekivanog kreditnog gubitka u određenom trenutku (u vijeku trajanja i u 12 mjeseci). Kreditni ciklus sada se utvrđuje na temelju smanjenja kreditne ocjene vanjske agencije za kreditni rejting i podacima o stopi neispunjavanja obveza te se projicira kroz godišnje stope rasta realnog BDP-a i raspon između dugoročnih i kratkoročnih kamatnih stopa, odnosno kamatnih stopa za terminske premije, dok se u prethodnoj verziji modela kreditni ciklus izvodio iz mjera PD-a u određenom trenutku koje je predlagao vanjski pružatelj podataka i ta je verzija uključivala samo jednu makroekonomsku varijablu, tj. stope tromjesečnog rasta realnog BDP-a.

Model je višestruko ažuriran, među ostalim novom definicijom kreditnog ciklusa s većom mogućnošću razlikovanja između sektorskih i regionalnih segmenata, te je povezanost s makroekonomskim varijablama jača i omogućuje uključivanje druge vanjske eksplanatorne varijable (terminska premija). Učinak ažuriranja modela pojašnjen je u bilješkama 7.2. i 14.

1. Novac i novčani ekvivalenti

Instrument novac i novčane ekvivalente definira kao tekuće račune, kratkoročne depozite ili komercijalne zapise s izvornim dospijećem od tri mjeseca ili kraćim. Novac i novčani ekvivalenti knjiže se po amortiziranom trošku u izvještaju o financijskom stanju.

2. Financijska imovina riznice

Financijska imovina riznice obuhvaća kotirane i nekotirane obveznice s namjerom da se drže do dospijeća i komercijalne zapise s izvornim dospijećem dužim od tri mjeseca koji se stoga klasificiraju po amortiziranom trošku.

Te se obveznice i komercijalni zapisi početno mjere po trošku nabave, što je fer vrijednost uvećana za sve transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi. Razlika između početne cijene i otkupne vrijednosti amortizira se u skladu s metodom efektivne kamatne stope tijekom preostalog vijeka trajanja instrumenta.

3. Zajmovi i predujmovi

Portfelj zajmova i predujmova može se sastojati od dužničkih instrumenata kao što su zajmovi i dužnički vrijednosni papiri, uključujući obveznice, mjenice ili potvrde koje su izdali strukturirani subjekti s namjerom da ih drže do dospijeća i naplate ugovorene novčane tokove.

Zajmovi i predujmovi uključuju:

—	zajmove i predujmove koji se mjere po amortizacijskom trošku,

—	zajmove i predujmove koji se obvezno mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Zajmovi koje je odobrio Instrument priznaju se u imovini Instrumenta kada se zajmoprimcima isplate novčana sredstva. Neisplaćeni dijelovi zajma evidentiraju se kao izvanbilančne stavke po nominalnoj vrijednosti. Zajmovi koji zadovoljavaju kriterije „samo plaćanja glavnice i kamata” početno se knjiže po trošku (neto isplaćeni iznosi), što je fer vrijednost novca isplaćenog za odobreni zajam, uključujući sve transakcijske troškove, i naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

Dužnički vrijednosni papiri priznaju se u imovini Instrumenta kada se novac isplati izdavatelju te mogu imati oblik ugovorno vezanog dužničkog instrumenta ili dužničkog instrumenta koji se sastoji od jedne tranše. Neisplaćeni dijelovi dužničkih vrijednosnih papira evidentiraju se kao izvanbilančne stavke po nominalnoj vrijednosti. Dužnički vrijednosni papiri najprije se mjere po trošku, što je fer vrijednost uvećana za sve transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati, a zatim se mjere po amortiziranom trošku metodom efektivne kamatne stope. Razlika između početne cijene i otkupne vrijednosti amortizira se u skladu s metodom efektivne kamatne stope tijekom preostalog vijeka trajanja instrumenta.

Politika umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova opisana je u bilješci 2.4.2.

Zajmovi i predujmovi koji ne ispunjavaju kriterij „samo plaćanja glavnice i kamata” obvezno se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Primijenjena tehnika mjerenja fer vrijednosti temelji se na tehnici diskontiranog novčanog toka ili likvidacijskoj vrijednosti.

4. Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

U Instrumentu postoje dvije vrste vlasničkih ulaganja: i. izravna vlasnička ulaganja i ii. ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala. Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove. Naknadne promjene fer vrijednosti, uključujući dobitke i gubitke od preračunavanje stranih valuta, priznaju se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u dijelu „neto rezultati udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom”.

Ako se ne može odrediti na temelju informacija s aktivnih tržišta, fer vrijednost nekotiranih ulaganja određuje se primjenom priznatih tehnika vrednovanja (bilješka 4.2.1.).

Udjeli koje je Instrument stekao obično predstavljaju ulaganja u privatne fondove vlasničkog ili poduzetničkog kapitala. U skladu s uobičajenom praksom, takva su ulaganja obično zajednička ulaganja većeg broja ulagača od kojih ni jedan ne može samostalno utjecati na svakodnevno poslovanje i ulagačku djelatnost takvog fonda. U skladu s time, bez obzira na moguće sudjelovanje u upravljačkom tijelu određenog fonda, ulagači u načelu ne stječu prava na temelju kojih bi mogli utjecati na svakodnevno poslovanje fonda. Osim toga, pojedinačni ulagači u fondove vlasničkog ili poduzetničkog kapitala ne određuju poslovnu politiku fonda, primjerice politiku raspodjele dividendi ili drugih vrsta raspodjela. Te odluke u pravilu donosi uprava fonda na temelju dioničarskog ugovora kojim su uređena prava i obveze uprave i svih dioničara fonda. Dioničarskim se ugovorom pojedinačnim ulagačima obično zabranjuju značajne bilateralne transakcije s fondom, međusobna razmjena upravljačkog osoblja ili stjecanje povlaštenog pristupa bitnim tehničkim informacijama. Ulaganja Instrumenta u skladu su s uobičajenom praksom, što je jamstvo da Instrument ta ulaganja ne nadzire i da ni na koji način na njih značajno ne utječe u smislu MSFI-ja 10 i MRS-a 28, uključujući i ulaganja u kojima Instrument drži više od 20 % glasačkih prava.

iii. Financijska jamstva

Ugovor o financijskom jamstvu ugovor je koji zahtijeva od Instrumenta određena plaćanja radi nadoknade gubitaka imatelju koji su nastali jer određeni dužnik nije izvršio plaćanja po njihovu dospijeću u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta.

Prema postojećim pravilima, ta jamstva nisu u skladu s definicijom ugovora o osiguranju (MSFI 4 Ugovori o osiguranju).

Financijska jamstva obračunavaju se u skladu s MSFI-jem 9 – Financijski instrumenti kao izvedenice ili kao financijska jamstva, ovisno o njihovim svojstvima i karakteristikama, kako su definirani MSFI-jem 9.

Računovodstvena politika za izvedenice objavljena je u bilješci 2.4.5.

Financijska jamstva početno se priznaju u izvještaju o financijskom stanju pod „Rezervacije za izdana jamstva” po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati izdavanju financijskih jamstava. Pri početnom priznavanju obveza plaćanja odgovara neto sadašnjoj vrijednosti očekivanih priljeva premija i početnog očekivanog gubitka.

Nakon početnog priznavanja, financijska jamstva mjere se po većoj od sljedećih vrijednosti:

—	iznosu rezervacije za gubitke određenom u skladu s MSFI-jem 9, i

—	početno priznatom premijom umanjenom za priznati prihod u skladu s načelima MSFI-ja 15.

Svako povećanje ili smanjenje neto obveze (mjerene u skladu s MSFI-jem 9) koja se odnosi na financijska jamstva osim plaćanja aktiviranih jamstava priznaje se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Promjena rezervacija za jamstva”.

Primljena premija priznaje se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Prihodi od naknada i provizija” na temelju otplatnog plana u skladu s MSFI-jem 15 u razdoblju trajanja financijskog jamstva.

iv. Financijske obveze osim izvedenica

Klasifikacija i mjerenje

Financijske obveze

Financijska obveza mjeri se po amortiziranom trošku, osim financijskih obveza koje odgovaraju definiciji obveza koje se drže radi trgovanja (npr. derivatne obveze).

Instrument prestaje priznavati financijsku imovinu kada se njegova ugovorna prava razriješe, ponište ili isteknu.

v. Izvedeni financijski instrumenti

Izvedeni financijski instrumenti uključuju međuvalutne ugovore o zamjeni, međuvalutne ugovore o zamjeni kamatne stope, kratkoročne valutne ugovore o zamjeni i ugovore o zamjeni kamatne stope.

Izvedeni financijski instrumenti početno se priznaju obračunavanjem na datum trgovanja.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklopiti ugovore o zamjeni kako bi od rizika zaštitio određene operacije kreditiranja ili može sklopiti valutne terminske ugovore kako bi od rizika zaštitio svoje valutne pozicije u drugim valutama koje nisu euro kojima se aktivno trguje, kako bi poravnao sve gubitke ili dobitke nastale zbog promjena deviznog tečaja.

Sve izvedenice mjere se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i iskazuju kao izvedeni financijski instrumenti. Fer vrijednost utvrđuje se prvenstveno primjenom modela diskontiranih novčanih tokova, modela za određivanje cijena opcija i ponuda trećih osoba.

Izvedenice se knjiže po fer vrijednosti i iskazuju kao imovina kada je njihova fer vrijednost pozitivna ili kao obveza kada je njihova fer vrijednost negativna. Promjene fer vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata iskazuju se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Fer vrijednost izvedenih financijskih instrumenata”.

U skladu s MSFI-jem 9 zahtjevi o odvajanju ugrađenih izvedenih instrumenata ukinuti su za financijsku imovinu i financijske obveze te se stoga s hibridnim ugovorom za potrebe klasifikacije financijske imovine ili financijskih obveza postupa kao s cjelinom.

vi. Doprinosi

Doprinosi država članica priznaju se kao potraživanja u izvještaju o financijskom stanju na datum odluke Vijeća kojom se utvrđuju financijski doprinosi koje države članice trebaju uplatiti Instrumentu.

Doprinosi država članica ispunjavaju sljedeće uvjete i stoga se klasificiraju u vlasničke instrumente:

—	prema definiciji iz sporazuma o doprinosima, oni državama članicama daju pravo odlučivanja o načinu korištenja neto imovine Instrumenta u slučaju njegove likvidacije,

—	pripadaju kategoriji instrumenata koja je podređena svim ostalim kategorijama instrumenata,

—	svi financijski instrumenti u istoj kategoriji instrumenata koja je podređena svim ostalim kategorijama instrumenata imaju jednaka obilježja,

—	instrument nema obilježja zbog kojih bi se morao klasificirati kao obveza, i

—	ukupni očekivani novčani tokovi koji se mogu pripisati instrumentu tijekom njegova vijeka trajanja uglavnom se temelje na dobitku ili gubitku, promjeni priznate neto imovine ili promjeni fer vrijednosti priznate i nepriznate neto imovine Instrumenta tijekom vijeka trajanja instrumenta.

Doprinosi se u financijskim izvještajima klasificiraju i mjere po amortiziranom trošku.

vii. Kamate i slični prihodi

Kamate na zajmove koje Instrument odobrava knjiže se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti („Kamate i slični prihodi”) i u izvještaju o financijskom stanju („Zajmovi i potraživanja”) prema načelu nastanka poslovnog događaja primjenom efektivne kamatne stope, tj. stope kojom se procijenjena buduća novčana plaćanja ili primitci tijekom očekivanog vijeka trajanja zajma točno diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost zajma. Nakon što se zbog umanjenja vrijednosti umanji uknjižena vrijednost zajma, prihod od kamata i dalje se iskazuje primjenom izvorne efektivne kamatne stope koja se primjenjuje na novu knjigovodstvenu vrijednost.

Kamate na kupljene ili odobrene zajmove umanjene za kreditne gubitke knjiže se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti („Kamate i slični prihodi”) i u izvještaju o financijskom stanju („Zajmovi i potraživanja”) prema načelu nastanka poslovnog događaja primjenom efektivne kamatne stope, tj. stope kojom se procijenjena buduća novčana plaćanja ili primitci tijekom očekivanog vijeka trajanja zajma točno diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost zajma.

Subvencije za kamate primljene za sredstva Instrumenta odgađaju se i priznaju kao usklađenje stvarnog prinosa te se evidentiraju pod „Kamate i slični prihodi” u računu dobiti i gubitka u razdoblju od isplate do otplate subvencioniranog zajma.

Naknade za preuzete obveze odgađaju se i iskazuju u prihodima primjenom metode efektivne kamate u razdoblju od isplate do otplate predmetnog zajma i prezentiraju se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke kamata i sličnih prihoda.

viii. Subvencije za kamate i tehnička pomoć

U okviru svojeg poslovanja Instrument u ime država članica upravlja subvencijama za kamate i tehničkom pomoći.

Dio doprinosa država članica namijenjen za isplate subvencija za kamate i tehničke pomoći ne iskazuje se u sredstvima subjekata koji doprinose Instrumentu nego se klasificira u obveze prema trećim osobama. Instrument obavlja isplate krajnjim korisnicima, a zatim umanjuje iznose obveza prema trećim osobama.

Doprinosi namijenjeni za subvencije za kamate i tehničku pomoć koji se ne dodijele u punom iznosu reklasificiraju se kao doprinos u korist Instrumenta.

ix. Kamatni prihodi od novca i novčanih ekvivalenata

Prihod od kamata na novac i novčane ekvivalente priznaje se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti Instrumenta prema načelu nastanka poslovnog događaja.

x. Naknade, provizije i dividende

Naknade za usluge pružene u određenom razdoblju priznaju se kao prihod nakon pružanja tih usluga, dok se naknade za izvršenje neke bitne radnje priznaju kao prihod po izvršenju te bitne radnje. Te se naknade prezentiraju u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke prihoda od naknada i provizija.

Dividende za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom priznaju se nakon primitka i prezentiraju u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke neto ostvarenih dobitaka od financijske imovine raspoložive za prodaju.

xi. Oporezivanje

Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije, priloženom Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, propisano je da su vlasništvo, prihodi i ostala imovina institucija Unije oslobođeni od svih izravnih poreza.

3. Upravljanje rizicima

U ovoj bilješci sadržane su informacije o izloženosti Instrumenta kreditnom i financijskom riziku te o njegovu upravljanju i kontroli kreditnog i financijskog rizika, osobito primarnim rizicima upotrebe financijskih instrumenata. To su:

—	kreditni rizik – rizik od gubitka zbog statusa neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane koji nastaje kod svih vrsta kreditne izloženosti, uključujući rizik namire;

—	rizik likvidnosti – rizik da subjekt neće neprihvatljivih gubitaka moći financirati povećanja imovine niti podmiriti dospjele obveze;

—	tržišni rizik – rizik da će promjene tržišnih cijena i stopa, kao što su kamatne stope, cijene vlasničkih instrumenata i devizni tečajevi, utjecati na prihode subjekta ili vrijednost njegovih udjela u financijskim instrumentima.

3.1. Organizacija upravljanja rizicima

EIB stalno prilagođava okvir Instrumenta za upravljanje rizicima.

U EIB-ovoj upravi za upravljanje rizicima neovisno se utvrđuju, procjenjuju, prate i bilježe rizici kojima je Instrument izložen. Uprava za upravljanje rizicima neovisna je o operativnoj jedinici jer posluje u okviru kojim se štiti razdvajanje dužnosti.

Na razini EIB-a glavni službenik za rizike Grupe izvještava Upravni odbor EIB-a o rizicima Grupe pod nadzorom člana upravnog odbora zaduženog za rizike. Glavni službenik za rizike Grupe ima izravan pristup Odboru za politiku rizika te može izravno pisati i obratiti se Upravnom vijeću EIB-a o svakom pitanju ili području djelovanja.

3.2. Kreditni rizik

Kreditni rizik potencijalni je gubitak koji bi mogao nastati zbog statusa neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane, a nastaje kod svih vrsta kreditne izloženosti, uključujući rizik namire.

3.2.1. Politika kreditnog rizika

EIB pri kreditnoj analizi drugih ugovornih strana zajma ocjenjuje kreditni rizik i očekivani gubitak kako bi ga kvantificirao i odredio mu cijenu. EIB je izradio metodologiju dodjele unutarnjeg rejtinga na temelju koje relevantnim drugim ugovornim stranama, zajmoprimcu ili davatelju jamstva, dodjeljuje unutarnje rejtinge. Metodologija se temelji na sustavu bodovanja koji je prilagođen svim glavnim kategorijama drugih ugovornih strana zajma (npr. poduzeća, financijske institucije itd.). Uzimajući u obzir i najbolje bankarske prakse koje se primjenjuju na EIB i načela dogovorena u okviru Međunarodnog sporazuma o kapitalu iz Basela (Basel II.), sve druge ugovorne strane koje su bitne za kreditni profil određene transakcije klasificiraju se u kategorije internog rejtinga primjenom metodologije unutarnjeg rejtinga za određenu kategoriju drugih ugovornih strana. Svakoj drugoj ugovornoj strani dodjeljuje se unutarnji rejting koji odražava njezin PD nakon temeljite analize profila poslovanja i financijskog rizika druge ugovorne strane i rizičnosti njezine zemlje. Po potrebi se provode stručne prilagodbe uz potporu društva majki ili vlade, a u konačni rejting mogu se unijeti prepravci tako da odražava informacije (npr. određivanje tržišnih cijena) koje nisu uzete u obzir pri ocjenjivanju.

Za kreditnu procjenu financiranja određenog projekta i drugih strukturiranih operacija ograničenog opsega primjenjuju se instrumenti za procjenu kreditnog rizika relevantni za određeni sektor, koji se uglavnom odnose na dostupnost novčanih tokova i kapacitet za servisiranje duga. U te se instrumente ubrajaju analiza ugovornog okvira projekta, analiza druge ugovorne strane i simulacije novčanih tokova. Slično kao poduzećima i financijskim institucijama, svakom se projektu dodjeljuje unutarnji rejting rizika. Naposljetku, Odjel za gospodarstvo rejting trećih zemalja utvrđuje prema statističkom modelu.

Svi unutarnji rejtinzi prate se tijekom trajanja zajma i povremeno ažuriraju.

Na sve nedržavne operacije (ili operacije za koje država ne jamči ili nisu asimilirane) primjenjuju se posebna ograničenja za razinu transakcije i veličinu druge ugovorne strane. Ograničenja za druge ugovorne strane utvrđuju se, ovisno o slučaju, na konsolidiranoj razini izloženosti grupe. Ta ograničenja obično odražavaju npr. opseg vlastitih sredstava drugih ugovornih strana.

EIB u cilju smanjenja kreditnog rizika, kad je to primjereno i u svakom pojedinačnom slučaju, primjenjuje sljedeća kreditna poboljšanja:

—	vrijednosni papiri koji se odnose na drugu ugovornu stranu ili projekt (npr. založeni udjeli), založena imovina, prijenos prava, založeni računi) i/ili

—	jamstva, koja obično daje sponzor financiranog projekta (npr. jamstvo za dovršetak poslova, jamstvo na prvi zahtjev) ili bankovna jamstva.

Instrument za smanjenja kreditnog rizika ne koristi kreditne izvedenice.

3.2.2. Maksimalna izloženost kreditnom riziku bez obzira na kolaterale ili druge vrste kreditnog poboljšanja

U sljedećoj tablici prikazana je maksimalna izloženost kreditnom riziku za dijelove izvještaja o financijskom stanju, uključujući izvedenice. Maksimalna izloženost iskazana je u bruto iznosima prije učinka smanjenja rizika upotrebom kolaterala.

(u tisućama EUR)

Maksimalna izloženost

31.12.2020.

31.12.2019.

IMOVINA

Novac i novčani ekvivalenti

923 940

837 777

Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose

68 908

86 330

Financijska imovina riznice

351 873

330 587

Izvedeni financijski instrumenti

33 584

14 184

Zajmovi i predujmovi

1 673 445

1 518 675

Ostala imovina

109

—

Ukupno

3 051 859

2 787 553

Rezervacije za obveze za zajmove

-33 152

-37 269

IZVANBILANČNE STAVKE

Nepredviđene obveze

—	Izdana jamstva

998 560

200 013

Preuzete obveze

—	Neisplaćeni zajmovi

1 722 618

1 357 320

—	Neizdana jamstva

554 686

1 359 818

Ukupne izvanbilančne stavke

3 275 864

2 917 151

Ukupna kreditna izloženost

6 294 571

5 667 435

3.2.3. Kreditni rizik zajmova i potraživanja

3.2.3.1. Mjerenje kreditnog rizika zajmova i predujmova

Za zajmove, predujmove i jamstva Instrumenta provodi se sveobuhvatna procjena rizika i očekivanog gubitka, koja se odražava u kreditnoj ocjeni. Smjernice o kreditnom riziku ne primjenjuju se na operacije u okviru programa za financiranje s učinkom (kako je opisano u bilješci 24.), osim posredničkih zajmova i na njih se primjenjuju drugačiji postupci. Kreditne ocjene utvrđuju se u skladu s općeprihvaćenim kriterijima na temelju kvalitete zajmoprimca, dospijeća zajma, jamstva i, ovisno o slučaju, davatelja jamstva.

Sustav kreditnog ocjenjivanja obuhvaća metodologije, postupke, baze podataka i informacijske sustave koji su potpora ocjenjivanju kreditnog rizika u operacijama kreditiranja i procjenama očekivanog gubitka. Sustav sadržava veliku količinu informacija na temelju kojih se određuje relativni rejting kreditnih rizika zajmova. Kreditne ocjene odražavaju sadašnju vrijednost procijenjene razine „očekivanog gubitka”, koji je rezultat PD-a glavnih dužnika, izloženosti riziku i ozbiljnosti gubitka u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza. Kreditne ocjene koriste se u sljedeće svrhe:

—	kao pomagalo pri izradi preciznije i kvantitativno utemeljenije procjene rizika kreditiranja,

—	kao pokazatelj varijacija kreditnog rizika kako bi se prednost dala praćenju,

—	kao opis kvalitete portfelja zajma u bilo kojem trenutku,

—	kao referentna vrijednost za izračun godišnjih dodataka općoj kreditnoj rezervi, i

—	kao ulazni podaci pri donošenju odluka o cijeni rizika.

Na kreditnu ocjenu utječu sljedeći čimbenici:

kreditna sposobnost zajmoprimca: u Glavnoj upravi za upravljanje rizicima provodi se neovisna analiza zajmoprimaca i ocjenjuje njihova kreditna sposobnost na temelju unutarnjih metodologija i vanjskih podataka. U skladu s odabranim pristupom unutarnjeg rejtinga Basel III., Banka je izradila metodologiju unutarnjeg rejtinga kojom se zajmoprimcima i davateljima jamstava dodjeljuje unutarnji rejting. Temelji se na sustavu bodovanja određenih kategorija drugih ugovornih strana,

ii.

korelacija s nastankom statusa neispunjavanja obveza: služi za kvantificiranje vjerojatnosti istovremenih financijskih poteškoća zajmoprimca i davatelja jamstva. Što je povezanost vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza zajmoprimca i davatelja jamstva veća, to je vrijednost jamstva manja i stoga je kreditna ocjena niža (slabija),

iii.	vrijednost jamstvenih instrumenata i vrijednosnih papira: procjenjuje se na temelju kreditne sposobnosti izdavatelja i vrste instrumenta,

iv.	stopa povrata: pretpostavljeni iznos povrata nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza relevantne druge ugovorne strane; iskazuje se kao postotak relevantne izloženosti zajma,

v.	ugovorni okvir: kvalitetan ugovorni okvir povećava kvalitetu zajma i poboljšava njegovu kreditnu ocjenu,

vi.	trajanje zajma odnosno novčanih tokova od zajma: ako su svi drugi uvjeti jednaki, dulje trajanje zajma znači veći rizik otežanog servisiranja zajma tijekom njegova trajanja.

Očekivani gubitak od zajma izračunava se kombiniranjem pet prethodno navedenih elemenata. Ovisno o razini tog gubitka, zajam se razvrstava u jednu od sljedećih kategorija kreditnih ocjena:

„A”

– prvorazredni zajmovi koji se dalje svrstavaju u tri potkategorije:

—	„A0” – zajmovi ili jamstva države članice s očekivanim gubitkom od 0 %,

—	„A+” – zajmovi odobreni subjektima koji nisu države članice (ili zajmovi za koje ti subjekti jamče) bez očekivanog pada kvalitete tijekom njihova trajanja,

—	„A–” – operacije kreditiranja upitnog očuvanja aktualnog statusa, ali uz nepovoljne promjene ograničena učinka.

„B”	– zajmovi visoke kvalitete: klasa imovine u koju Banka ima povjerenja, premda nije isključen neznatan pad kvalitete u budućnosti. Svrstavanje u kategoriju B+ i B– odražava relativnu vjerojatnost pada kvalitete.

„C”	– kvalitetni zajmovi: to su, primjerice, neosigurani zajmovi solidnim bankama i poduzećima koji se isplaćuju jednokratno po isteku sedmogodišnjeg dospijeća ili u obrocima od datuma isplate zajma s jednakim rokom dospijeća.

„D”	– ovaj je rejting razdjelnica je između zajmova „prihvatljive kvalitete” i zajmova s poteškoćama. Ta se razlika preciznije utvrđuje svrstavanjem u potkategorije D+ i D–. Zajmovi koji imaju rejting D– zahtijevaju pojačano praćenje.

„E”

– razina rizičnosti zajma viša je od općeprihvaćene. Ova kategorija obuhvaća i zajmove koji su u svojem vijeku trajanja bili izloženi ozbiljnim poteškoćama, za koje nije isključena mogućnost gubitka. Zato se zajmovi iz ove kategorije pomno i strogo prate. Potkategorije E+ i E– razlikuju se po intenzitetu posebnog postupka praćenja. Velika je vjerojatnost da se zajmovi rejtinga E– neće redovito i pravovremeno servisirati i da će dug na neki način trebati restrukturirati, što bi moglo uzrokovati gubitak zbog umanjenja vrijednosti.

„F”

– zajmovi neprihvatljive rizičnosti. Rejting F– dodjeljuje se isključivo zajmovima iz nezaključenih transakcija kod kojih su nakon potpisivanja zabilježene nepredviđene, iznimne i dramatično nepovoljne okolnosti. Svim operacijama u kojima Instrument bilježi gubitak glavnice dodjeljuje se rejting F i za njih se primjenjuje posebna rezervacija.

Općenito se zajmovi s internim rejtingom D– ili nižim uvrštavaju u unutarnji sustav kreditnih ocjena koji se temelji na popisu za praćenje. Međutim, ako je zajam izvorno odobren s profilom rizika D– ili nižim, uvrstit će se na popis za praćenje samo ako zbog značajnog kreditnog događaja dođe do daljnjeg slabljenja kreditne ocjene zajma ispod ocjene utvrđene u vrijeme odobrenja.

U tablici u odjeljku 3.2.3.3. prikazana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na temelju prethodno opisanih kategorija ocjena.

3.2.3.2. Analiza izloženosti kreditnom riziku pri odobravanju zajmova

U tablici u nastavku prikazana je maksimalna izloženost (neto knjigovodstvena vrijednost) kreditnom riziku za potpisane zajmove i predujmove (isplaćene i neisplaćene) prema kategoriji zajmoprimca uzimajući u obzir jamstva koja su osigurali davatelji jamstava:

(u tisućama EUR)
Na dan 31.12.2020.	Zajmovi s jamstvom	Ostale vrste kreditnog poboljšanja	Zajmovi bez jamstva	Ukupno	% ukupno isplaćenih zajmova
Financijske institucije	87 269	—	963 366	1 050 635	64 %
Poduzeća	203 772	27 026	177 321	408 119	24 %
Javne institucije	21 866	—	1 057	22 923	1 %
Države	—	1 506	190 262	191 768	11 %
Ukupno isplaćeni zajmovi	312 907	28 532	1 332 006	1 673 445	100 %
Neisplaćeni zajmovi	196 692	—	1 492 774	1 689 466	—
Ukupno isplaćeni i neisplaćeni zajmovi	509 599	28 532	2 824 780	3 362 911	—

(u tisućama EUR)
Na dan 31.12.2019.	Zajmovi s jamstvom	Ostale vrste kreditnog poboljšanja	Zajmovi bez jamstva	Ukupno	% ukupno isplaćenih zajmova
Financijske institucije	111 806	—	803 861	915 667	60 %
Poduzeća	190 006	36 704	172 082	398 792	26 %
Javne institucije	26 908	—	1 686	28 594	2 %
Države	—	2 085	173 537	175 622	12 %
Ukupno isplaćeni zajmovi	328 720	38 789	1 151 166	1 518 675	100 %
Neisplaćeni zajmovi	191 191	—	1 128 860	1 320 051	—
Ukupno isplaćeni i neisplaćeni zajmovi	519 911	38 789	2 280 026	2 838 726	—

Uprava EIB-a za upravljanje transakcijama i restrukturiranje prati zajmoprimce i davatelje jamstva, kao i financiranje projekata i ugovore. Kontinuirano se prate zajmovi Instrumenta, kreditna sposobnost zajmoprimaca i davatelja jamstva, i to najmanje jedanput godišnje, ali i češće prema potrebi te u slučaju kreditnih događaja. Uprava za upravljanje transakcijama i restrukturiranje posebno preispituje poštuju li se ugovorna prava i, u slučaju pada rejtinga i/ili neispunjenja ugovornih obveza, poduzima korektivne mjere. Mjere za smanjenje rizika primjenjuju se kad god je potrebno u skladu sa smjernicama za kreditni rizik. Pri obnavljaju bankovnih jamstava dobivenih za zajmove osigurava se pravovremena zamjena jamstava ili poduzimanje potrebnih mjera.

3.2.3.3. Analiza kreditne kvalitete po kategorijama zajmoprimaca

U tablicama u nastavku prikazana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na dan 31. prosinca 2020. i na dan 31. prosinca 2019. prema kreditnoj ocjeni zajmova na temelju izloženosti potpisanih zajmova (isplaćenih i neisplaćenih).

(u tisućama EUR)
Na dan 31.12.2020.		Visoka ocjena	Standardna ocjena	Najniži prihvatljivi Rizik	Visok rizik	Bez ocjene (25)	Ukupno	% od Ukupno
Na dan 31.12.2020.		A do B–	C	D+	D– i manje	Bez ocjene (25)	Ukupno	% od Ukupno
Zajmoprimac	Financijske institucije	290 565	90 445	475 331	815 120	—	1 671 461	50 %
	Poduzeća	118 990	46 861	14 433	512 142	313 762	1 006 188	30 %
	Javne institucije	—	21 866	—	—	1 057	22 923	1 %
	Države	—	4 865	3 926	653 548	—	662 339	19 %
Ukupno		409 555	164 037	493 690	1 980 810	314 819	3 362 911	100 %

(u tisućama EUR)
Na dan 31.12.2019.		Visoka ocjena	Standardna ocjena	Najniži prihvatljivi Rizik	Visok rizik	Bez ocjene (26)	Ukupno	% od Ukupno
Na dan 31.12.2019.		A do B–	C	D+	D– i manje	Bez ocjene (26)	Ukupno	% od Ukupno
Zajmoprimac	Financijske institucije	234 072	219 467	335 841	817 894	—	1 607 274	57 %
	Poduzeća	100 115	49 458	—	524 532	95 925	770 030	27 %
	Javne institucije	—	26 908	—	—	1 686	28 594	1 %
	Države	—	6 285	4 486	422 057	—	432 828	15 %
Ukupno		334 187	302 118	340 327	1 764 483	97 611	2 838 726	100 %

3.2.3.4. Koncentracije rizika zajmova i predujmova

3.2.3.4.1. Geografska analiza

Prema državi zajmoprimca portfelj zajmova Instrumenta može se raščlaniti na sljedeće geografske regije:

(u tisućama EUR)
Država zajmoprimca	31.12.2020.	31.12.2019.
Egipat	319 040	101 316
Nigerija	236 149	179 499
Kenija	195 917	230 837
Etiopija	92 346	62 005
Mauricijus	76 419	96 014
Barbados	75 037	75 342
Uganda	61 869	64 882
Tanzanija	60 058	96 640
Ruanda	59 114	48 839
Kongo (Demokratska Republika)	56 527	66 754
Zambija	42 553	43 036
Nova Kaledonija	41 224	43 980
Mauritanija	38 131	49 139
Regionalno – AKP	37 497	14 674
Kamerun	36 749	32 238
Senegal	32 850	42 750
Dominikanska Republika	30 741	45 393
Jamajka	23 411	33 436
Gana	21 249	31 635
Gvineja	18 534	20 399
Malavi	17 349	21 800
Cabo Verde	14 952	17 226
Angola	14 654	19 269
Mali	12 918	4 234
Mozambik	10 775	12 709
Togo	10 625	18 022
Francuska Polinezija	8 783	12 556
Kajmanski Otoci	8 027	12 203
Benin	3 932	59
Sejšeli	3 359	4 201
Mikronezija	3 073	648
Haiti	2 617	3 345
Niger	2 243	5 399
Samoa	1 898	3 036
Burkina Faso	1 267	1 861
Vanuatu	1 200	1 527
Palau	358	768
Bocvana	—	1 004
Ukupno	1 673 445	1 518 675

3.2.3.4.2. Raščlamba prema industrijskim sektorima

U sljedećoj tablici portfelj zajmova Instrumenta raščlanjen je prema industrijskom sektoru zajmoprimca. Zajmovi koji su prije isplate konačnom korisniku prvo isplaćeni financijskom posredniku prikazani su pod „Tercijarni sektor i ostalo”:

(u tisućama EUR)
Industrijski sektor zajmoprimca	31.12.2020.	31.12.2019.
Tercijarni sektor i ostalo	1 079 088	932 901
Električna energija, ugljen i ostalo	207 940	226 314
Urbani razvoj, obnova i promet	206 201	195 042
Kemikalije, plastika i farmaceutski proizvodi	89 495	51 865
Sirovine i rudarstvo	34 292	44 746
Zračne luke i sustavi upravljanja zračnim prometom	21 866	26 908
Telekomunikacije	14 964	21 546
Kapitalna dobra, potrošačka dobra	11 531	4 186
Oporaba otpada	6 063	6 812
Lanac opskrbe hranom	2 005	8 355
Ukupno	1 673 445	1 518 675

3.2.3.5. Izloženosti kreditnom riziku za svaki unutarnji rejting rizika

EIB koristi metodologiju dodjele unutarnjeg rejtinga u skladu s pristupom unutarnjeg rejtinga Basel III. Većini drugih ugovornih strana Instrumenta dodjeljuje se unutarnji rejting primjenom te metodologije. U sljedećoj tablici prikazana je raščlamba kreditnog portfelja Instrumenta po boljim unutarnjim rejtinzima zajmoprimca ili izdavatelja jamstva, ako je taj podatak dostupan. Ako unutarnji rejting nije dostupan, za potrebe analize koriste se vanjski rejtinzi.

U tablici su prikazane izloženosti za potpisane zajmove (isplaćene i neisplaćene) i rizikom ponderirane izloženosti na temelju unutarnje metodologije koju Instrument primjenjuje za upravljanje ograničenjima.

(u tisućama EUR)
		2020.
	Ekvivalent rejtinga agencije Moody’s	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Unutarnji rejting 1 – minimalan kreditni rizik	Aaa	—	73 545	—	—	—	73 545
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	Aa1 – Aa3	75 048	—	—	—	—	75 048
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	A1 – A3	2 087	—	—	—	—	2 087
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	Baa1 – Baa3	54 412	6 087	—	—	—	60 499
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	Ba1 – Ba3	392 787	19 761	—	—	—	412 548
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	B1 – B3	581 607	193 877	32 032	—	—	807 516
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	niži od Caa1	70 495	177 919	1 493	—	—	249 907
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	niži od Caa1, ali u statusu neispunjavanja obveza	—	5 693	45 000	—	—	50 693
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		—	—	—	—	92 436	92 436
Rezervacija za gubitke i usklađenje fer vrijednosti		-16 389	-43 976	-44 538	—	-45 931	- 150 834
Knjigovodstvena vrijednost zajmova i predujmova		1 160 047	432 906	33 987	—	46 505	1 673 445
Obveze za zajmove
Unutarnji rejting 1 – minimalan kreditni rizik	Aaa	—	—	—	—	—	—
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	Aa1 – Aa3	95 067	—	—	—	—	95 067
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	A1 – A3	87 000	—	—	—	—	87 000
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	Baa1 – Baa3	57 282	—	—	—	—	57 282
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	Ba1 – Ba3	152 264	—	—	—	—	152 264
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	B1 – B3	675 365	8 964	—	—	—	684 329
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	niži od Caa1	72 500	110 331	—	—	—	182 831
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	niži od Caa1, ali u statusu neispunjavanja obveza	—	—	38 497	—	—	38 497
Unutarnji rejting nije dodijeljen (27)		129 669	27 365	—	—	—	157 034
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		—	—	—	—	268 314	268 314
Rezervacija za gubitke i usklađenje fer vrijednosti		-6 817	-26 335	—	—	—	-33 152
Knjigovodstvena vrijednost obveza za zajmove		1 262 330	120 325	38 497	—	268 314	1 689 466

(u tisućama EUR)
		2019.
	Ekvivalent rejtinga agencije Moody’s	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Unutarnji rejting 1 – minimalan kreditni rizik	Aaa	—	82 211	—	—	—	82 211
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	Aa1 – Aa3	75 352	—	—	—	—	75 352
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	A1 – A3	5 399	—	—	—	—	5 399
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	Baa1 – Baa3	60 385	16 449	—	—	—	76 834
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	Ba1 – Ba3	192 201	6 199	—	—	—	198 400
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	B1 – B3	708 162	159 858	—	—	—	868 020
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	niži od Caa1	79 411	145 176	—	—	—	224 587
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	niži od Caa1, ali u statusu neispunjavanja obveza	—	—	136 749	—	—	136 749
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		—	—	—	—	37 366	37 366
Rezervacija za gubitke i usklađenje fer vrijednosti		-17 191	-38 509	- 114 307	—	-16 236	- 186 243
Knjigovodstvena vrijednost zajmova i predujmova		1 103 719	371 384	22 442	—	21 130	1 518 675
Obveze za zajmove
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	Aa1 – Aa3	102 092	—	—	—	—	102 092
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	A1 – A3	12 000	—	—	—	—	12 000
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	Baa1 – Baa3	61 461	—	—	—	—	61 461
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	Ba1 – Ba3	323 080	—	—	—	—	323 080
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	B1 – B3	405 773	126 076	—	—	—	531 849
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	niži od Caa1	14 883	104 328	—	—	—	119 211
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	niži od Caa1, ali u statusu neispunjavanja obveza	—	—	51 377	—	—	51 377
Unutarnji rejting nije dodijeljen (28)		79 669	—	—	—	—	79 669
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		—	—	—	—	76 581	76 581
Rezervacija za gubitke i usklađenje fer vrijednosti		-3 943	-33 326	—	—	—	-37 269
Knjigovodstvena vrijednost obveza za zajmove		995 015	197 078	51 377	—	76 581	1 320 051

EIB kontinuirano prati događaje koji utječu na zajmoprimce i izdavatelje jamstva, osobito banke. Konkretno, EIB u svakom pojedinačnom slučaju provjerava svoja ugovorna prava u slučaju pada rejtinga i pokušava pronaći mjere za smanjenje rizika. Pomno prati i obnavljanje bankovnih jamstava dobivenih za zajmove kako bi se pobrinuo za njihovu pravovremene zamjenu ili poduzimanje potrebnih mjera.

3.2.3.6. Dospjela nepodmirena potraživanja za zajmove i umanjenje vrijednosti

Iznosi dospjelih nepodmirenih potraživanja utvrđuju se, prate i bilježe u skladu s postupcima definiranima u „Smjernicama i postupcima za praćenje financija”, koje se primjenjuju u cijeloj Banci. Ti su postupci u skladu s najboljim bankarskim praksama i primjenjuju se za sve zajmove kojima upravlja EIB.

Postupak praćenja strukturiran je na način kojim se osigurava: i. da se potencijalna dospjela nepodmirena potraživanja propisno otkriju i prijave nadležnim službama s minimalnom odgodom; ii. da se kritični slučajevi odmah proslijede na odgovarajuću operativnu razinu i razinu odlučivanja; iii. da se osigura redovito izvještavanje uprave Instrumenta o cjelokupnom statusu.

Dospjela nepodmirena potraživanja i umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova mogu se raščlaniti kako slijedi:

(u tisućama EUR)
	Zajmovi i predujmovi	Zajmovi i predujmovi
	31.12.2020.	31.12.2019.
Knjigovodstvena vrijednost	1 673 445	1 518 675
Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta
Bruto iznos	45 000	136 749
Rezervacija za gubitak zbog umanjenja vrijednosti	-44 538	- 114 307
Umanjena knjigovodstvena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	462	22 442
Dospjeli, ali neumanjeni za kreditne gubitke
Dospjeli obuhvaćaju
0 – 30 dana	2 008	61
30 – 60 dana	—	924
60-90 dana	—	—
90-180 dana	174	135
više od 180 dana	—	26
Knjigovodstvena vrijednost dospjelih zajmova neumanjenih za kreditne gubitke	2 182	1 146
Knjigovodstvena vrijednost nedospjelih zajmova neumanjene vrijednosti	1 670 801	1 495 087
Ukupna knjigovodstvena vrijednost zajmova i predujmova	1 673 445	1 518 675

3.2.3.7. Osjetljivost očekivanog kreditnog gubitka na buduće ekonomske uvjete (u tisućama EUR)

Očekivani kreditni gubitak osjetljiv je na ocjene i pretpostavke koje se odnose na izradu scenarija usmjerenih na buduće događaje. EIB provodi analizu osjetljivosti očekivanog kreditnog gubitka priznatog u relevantnim razredima svoje imovine.

Predviđanja scenarija usmjerenih na buduće događaje (putem makroekonomskih scenarija) ulazni su podaci za model predviđanja kojim se utvrđuju uvjetni parametri rizika, koji su pak ulazni podaci za izračun rezervacije za gubitke.

Izvedeni su scenariji šokova koji utječu na BDP, koji je ključno mjerilo gospodarske aktivnosti. Šokovi koji utječu na realni BDP kalibrirani su da prikazuju prošlu volatilnost varijable. Osim toga, po potrebi se primjenjuje i stručna prosudba kako bi se utvrdili veličina i intenzitet šokova koji utječu na BDP. Posljedično se šokovi utvrđuju zajedno s funkcijom pada kako bi se utvrdio učinak šokova tijekom vremena. Vjerojatnost svakog scenarija utvrđuje se tako da odražava tržišne pokazatelje (volatilnost) i unutarnji razvijene pokazatelje/podatke za praćenje koji se s vremenom dosljedno primjenjuju kako bi prikazali neizvjesnost. Ponderiranje pozitivnih i negativnih šokova ovisi o ravnoteži gospodarstvenih rizika. U prosjeku su negativni šok od - 20 533 EUR (2019.: -2 670 EUR) i pozitivni šok od 17 658 EUR (2019.: 2 396 EUR) primijenjeni na tromjesečna predviđanja u tom postupku izračuna.

U tablici u nastavku prikazana je rezervacija za gubitke za zajmove i predujmove u fazama 1 i 2. Na svaki scenarij usmjeren na buduće događaje (npr. pozitivni, osnovni i negativni) primijenjen je ponder od 100 %, umjesto da se na sva tri scenarija primijene ponderi vjerojatnosti scenarija.

(u tisućama EUR)
	2020.
	Pozitivni	Osnovni	Negativni
Bruto izloženost	3 063 652	3 063 652	3 063 652
Rezervacija za gubitke	70 645	88 303	108 836

(u tisućama EUR)
	2019.
	Pozitivni	Osnovni	Negativni
Bruto izloženost	2 748 523	2 748 523	2 748 523
Rezervacija za gubitke	89 255	91 651	94 321

3.2.3.8. Ponovni pregovori o zajmovima i njihovo restrukturiranje

EIB smatra restrukturiranima zajmove (tj. zajmovi, dužnički vrijednosni papiri i obveze za zajmove) za koje su produljene mjere restrukturiranja. Mjere restrukturiranja obuhvaćaju „ustupke” koje EIB odluči odobriti dužniku za kojeg smatra da zbog financijskih poteškoća ne može ispuniti ugovorne uvjete servisiranja duga kako bi mu se omogućilo servisiranje duga ili potpuno ili djelomično refinanciranje ugovora. Izloženosti se smatraju restrukturiranima ako postoji ustupak, neovisno o tome je li određeni iznos nedospio ili je izloženost svrstana u status neispunjavanja obveza Izloženosti se ne smatraju restrukturiranima ako dužnik nema financijskih poteškoća.

U redovitom bi se poslovanju kreditna kategorija predmetnih zajmova pogoršala, zajmovi bi bili uvršteni na popis za praćenje prije ponovnih pregovora te bi financijski instrument prešao iz faze 1 u fazu 2 u okviru modela za umanjenje vrijednosti s tri faze. EIB bi po završetku tih ponovnih pregovora pažljivije pratio te zajmove, a financijski bi instrument bio umanjen za kreditne gubitke i prešao bi u fazu 3. Ako se kreditna ocjena zajma zatim znatno popravi, zajam bi se uklonio s popisa za praćenje u skladu s EIB-ovim procedurama.

Kako bi odgovorila na gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19, Banka je odlučila da će svojim klijentima u određenim okolnostima ponuditi nekoliko mjera potpore, koje među ostalim uključuju i. privremeno ublažavanje (uključujući oslobođenja) financijskih klauzula i drugih ključnih odredaba, ii. ponovno profiliranje novčanih tokova utvrđivanjem novih planova otplate ili privremenih odgoda obveza otplate i iii. neke druge dodatne mjere potpore, kao što je potpisivanje novih ugovora, ubrzavanje isplata zajmova i povećanje iznosa isplaćenih zajmoprimcima. Banka u svakom slučaju zasebno ocjenjuje zahtjeve za takve mjere u granicama određenih posebnih uvjeta. Te su mjere namijenjene klijentima koji su privremeno pogođeni gospodarskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19, ali koji nemaju strukturne financijske poteškoće ili probleme solventnosti te se u trenutku odobravanja tih mjera smatra da trajno posluju. Ako se ocjenom utvrdi da klijent ne ispunjava te zahtjeve ili ako se Instrumentom utvrde rizici za dugoročnu održivost klijentova poslovnog modela, razmotrit će se sve primjerene mjere te će se, po potrebi, primijeniti EIB-ovi standardni postupci restrukturiranja.

Mjere i postupci restrukturiranja koje je EIB proveo u izvještajnom razdoblju uključuju, među ostalim, produljenje dospijeća, odgodu plaćanja samo glavnice, odgodu plaćanja glavnice i kamata, povredu bitnih klauzula i kapitalizaciju dospjelih nepodmirenih potraživanja.

Operacije nad kojima se provode mjere restrukturiranja navedene su u tablici u nastavku:

(u tisućama EUR)
	31.12.2020.		31.12.2019.
	Prihodonosni	Neprihodonosni	Prihodonosni	Neprihodonosni
Broj ugovora za restrukturiranje	12	14	19	9
Knjigovodstvene vrijednosti (uključujući kamate i iznose dospjelih nepodmirenih potraživanja)	169 274	58 748	182 619	62 915
Priznata rezervacija za očekivane kreditne gubitke	19 311	28 934	7 916	57 321
Kamatni prihodi od restrukturiranih ugovora	7 729	5 099	8 130	854
Otpisane izloženosti/izloženosti koje se prestaju priznavati (nakon prekida/prodaje operacije)	—	49 472	—	280

(u tisućama EUR)
	Mjere restrukturiranja
	31.12.2019.	Produljenje dospijeća	Odgoda plaćanja glavnice i kamata	Povreda bitnih financijskih klauzula	Ostalo	Ugovorna otplata, prekid i/ili otpis (29)	31.12.2020.
Financijske institucije	51 468	-1 995	11 989	43 746	—	-14 683	90 525
Poduzeća	194 066	-1 074	—	-3 515	—	-51 980	137 497
Ukupno	245 534	-3 069	11 989	40 231	—	-66 663	228 022

3.2.4. Kreditni rizik za novac i novčane ekvivalente

Dostupna sredstva ulažu se u skladu s planom Instrumenta za isplatu ugovorenih obveza. Od 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. ulaganja su bila u obliku bankovnih depozita, potvrda o depozitu i komercijalnih zapisa.

Ovlašteni subjekti imaju rejting sličan kratkoročnom i dugoročnom rejtingu koji se zahtijeva za plasmane EIB-ove vlastite riznice. Ako dvije ili više agencija za procjenu kreditnog rejtinga dodijele različite rejtinge, u obzir se uzima najniži. Najviši odobreni limit za banke koje imaju odobrenje za rad zasad iznosi 50 000 000 EUR (pedeset milijuna EUR). Iznimka od ovog pravila odobrena je društvu Societe Generale, u kojem Instrument ima svoje poslovne gotovinske račune. Kratkoročni kreditni limit odobren društvu Societe Generale na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. iznosio je 110 000 000 EUR (sto deset milijuna EUR). Povećani limit odnosi se na zbroj iznosa gotovine na poslovnim gotovinskim računima i instrumenata koje je ta druga ugovorna strana izdala i koji se drže u portfelju riznice.

Sva ulaganja izvršena su kod subjekata koji imaju odobrenje za rad, s najduljim dospijećem od tri mjeseca od datuma valute. Sva prekoračenja limita kreditne izloženosti prijavljena su opunomoćenicima. Na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. svi oročeni depoziti, komercijalni zapisi i novac u blagajni u posjedu Instrumenta imali su barem rejting P-2 (ekvivalent rejtinga agencije Moody’s) na dan podmirenja.

U sljedećoj tablici prikazano je stanje novca i novčanih ekvivalenata uključujući unaprijed obračunate kamate (u tisućama EUR):

Najniži kratkoročni rejting	Najniži dugoročni rejting	31.12.2020.		31.12.2019.
(ocjena agencije Moody's)	(ocjena agencije Moody's)	31.12.2020.		31.12.2019.
P-1	Aaa	49 988	5 %	98 945	12 %
P-1	Aa2	25 022	3 %	67 799	8 %
P-1	Aa3	130 024	14 %	89 983	11 %
P-1	A1	99 969	11 %	213 914	26 %
P-1	A2	119 972	13 %	212 199	25 %
P-1	A3	498 965	54 %	104 944	12 %
P-2	A3	—	—	49 993	6 %
Ukupno		923 940	100 %	837 777	100 %

3.2.5. Kreditni rizik izvedenica

3.2.5.1. Politika kreditnog rizika za izvedenice

Kreditni rizik izvedenica iskazuje se kao gubitak koji bi za određenu stranu nastao ako njezina druga ugovorna strana ne bi mogla ispuniti svoje ugovorne obveze. Kreditni rizik izvedenica ovisi o mnogim čimbenicima (kao što su kamatna stopa i devizni tečaj) i općenito odgovara tek malom dijelu njihove ugovorene vrijednosti.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklapati ugovore o zamjeni kako bi određene operacije kreditiranja zaštitio od rizika ili valutne terminske ugovore kako zaštitio od rizika svoje devizne pozicije u valutama kojima se aktivno trguje koje nisu euro. Sve ugovore o zamjeni izvršava EIB s vanjskom drugom ugovornom stranom. Uvjeti ugovora o zamjeni utvrđuju se istim standardiziranim ugovorima o zamjeni i prilozima o instrumentima osiguranja koje potpisuju EIB i njegove vanjske druge ugovorne strane.

3.2.5.2. Mjerenje kreditnog rizika izvedenica

Na sve ugovore o zamjeni koje izvršava EIB a koji se odnose na Instrument primjenjuju se isti ugovorni okvir i metodologije kao i za izvedenice koje EIB ugovara za vlastite potrebe. Konkretno, EIB utvrđuje prihvatljivost drugih ugovornih strana u ugovorima o zamjeni na temelju jednakih uvjeta prihvatljivosti koje primjenjuje na svoje opće poslovanje s ugovorima o zamjeni.

EIB za potrebe izvještavanja i praćenja limita mjeri izloženost kreditnom riziku u transakcijama koje uključuju ugovore o zamjeni i izvedenice primjenom pristupa neto tržišne izloženosti i potencijalne buduće izloženosti. Pristup neto tržišne izloženosti i pristup potencijalne buduće izloženosti primjenjuju se na sve izvedenice koje se odnose na Investicijski instrument.

Instrument sklapa kratkoročne ugovore o zamjeni valute kako bi se zaštitio od valutnog rizika pri isplati zajmova u valutama koje nisu euro. Ugovori o zamjeni valute imaju rok dospijeća najviše tri mjeseca i redovito se obnavljaju. Zamišljeni iznos ugovora o zamjeni valute iznosio je 1 480,0 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2020., u odnosu na 1 545,0 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2019. Fer vrijednost ugovora o zamjeni valute iznosila je 33,6 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2020. u odnosu na 14,1 milijun EUR na dan 31. prosinca 2019.

Instrument sklapa ugovore o zamjeni kamatne stope da bi se zaštitio od kamatnog rizika za isplaćene zajmove. Na dan 31. prosinca 2020. postojala su dva važeća ugovora o zamjeni kamatne stope sa zamišljenim iznosom od 17,7 milijuna EUR (2019.: 24,2 milijuna EUR) i fer vrijednosti od - 0,6 milijuna EUR (2019.: - 0,1 milijun EUR).

3.2.6. Kreditni rizik financijske imovine riznice

U sljedećoj tablici prikazano je stanje portfelja riznice koji se u cijelosti sastoji od komercijalnih zapisa koje su izdala državna tijela niže razine vlasti, banke i nebankarski subjekti s preostalim rokom do dospijeća najviše tri mjeseca. Prihvatljivi izdavatelji su države članice EU-a i njihove agencije, banke i nebankarski subjekti. Najviši odobreni limit za svakog ovlaštenog izdavatelja iznosi 50 000 000 EUR (pedeset milijuna EUR). Ulaganja u srednjoročne i dugoročne obveznice mogla bi biti prihvatljiva u skladu s ulagačkim smjernicama i ovisno o likvidnosnim zahtjevima.

(u tisućama EUR)
Najniži kratkoročni rejting	Najniži dugoročni rejting	31.12.2020.		31.12.2019.
(ocjena agencije Moody's)	(ocjena agencije Moody's)	31.12.2020.		31.12.2019.
P-1	Aa1	50 006	14 %	50 046	15 %
P-1	Aa2	50 040	14 %	19 997	6 %
P-1	Aa3	50 016	14 %	11.. 50 025	12.. 15 %
P-1	Aaa	51 705	15 %	—	0 %
P-1	A1	—	0 %	55 050	17 %
P-1	A2	50 058	15 %	—	0 %
P-2	A3	—	0 %	85 027	26 %
P-2	Baa1	50 035	14 %	30 433	9 %
P-2	Baa3	50 013	14 %	40 009	12 %
Ukupno		351 873	100 %	330 587	100 %

3.3. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti odnosi se na sposobnost subjekta da financira povećanja imovine i podmiri dospjele obveze bez neprihvatljivih gubitaka. Može se podijeliti na rizik financiranja likvidnosti i rizik tržišne likvidnosti. Rizik financiranja likvidnosti rizik je da kreditna institucija neće moći uspješno zadovoljiti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima, a da ne utječe na svoje dnevne operacije ili na vlastiti financijski rezultat. Rizik tržišne likvidnosti rizik je da subjekt neće moći jednostavno prebiti ili eliminirati poziciju po tržišnoj cijeni bilo zbog nedovoljne dubine tržišta bilo zbog tržišnog poremećaja.

3.3.1. Upravljanje rizikom likvidnosti

Instrument se prvenstveno financira godišnjim doprinosima država članica te vraćenim sredstvima iz vlastitih operacija. Instrument rizikom likvidnosti financiranja upravlja prije svega planiranjem svojih neto potreba likvidnosti i propisanih godišnjih doprinosa država članica.

Pri izračunu godišnjih doprinosa država članica analizira se struktura isplata postojećeg i planiranog portfelja i prati tijekom cijele godine. Pri korekciji godišnjih zahtjeva za likvidnost u obzir se uzimaju posebni događaji kao što su prijevremena otplata, prodaj udjela ili nastanak statusa nepodmirenja obveza.

Instrument u svrhu dodatnog smanjenja rizika održava pričuvu likvidnosti dovoljnu da u bilo kojem trenutku može pokriti predviđene novčane isplate, o čemu redovito izvješćuje kreditni odjel EIB-a. Sredstva se ulažu na tržištu novca i tržištima obveznica u obliku međubankovnih depozita i drugih kratkoročnih financijskih instrumenata vodeći računa o Instrumentovim obvezama novčanih isplata. Likvidnom imovinom Instrumenta upravlja Bančina riznica u cilju održanja odgovarajuće likvidnosti da bi se Instrument mogao ispunjavati svoje obveze.

U skladu s načelom razdvajanja dužnosti između operativne jedinice i jedinice za potporu, za operacije namire koje se odnose na ulaganje te imovine odgovorna je EIB-ova služba za planiranje i namiru operacija. Osim toga, odobravanje drugih ugovornih strana i limita za ulaganja riznice te praćenje tih limita u djelokrugu su EIB-ove uprave za upravljanje rizicima.

3.3.2. Mjerenje rizika likvidnosti

U tablicama u ovom odjeljku raščlanjene su financijske obveze Instrumenta prema dospijeću na temelju kriterija preostalog vremena između datuma bilance i datuma ugovorenog dospijeća (na temelju kriterija nediskontiranih novčanih tokova).

U smislu neizvedenih financijskih obveza, obveze Instrumenta jesu neisplaćene tranše na temelju potpisanih ugovora o zajmu, neisplaćene tranše potpisanih upisa kapitala/ugovora o ulaganju, odobrena jamstva za zajmove te odobrene subvencije za kamate i tehnička pomoć.

Zajmovi koje Investicijski instrument odobrava imaju rok za isplatu. Isplate se međutim izvršavaju u rokovima i iznosima koji odražavaju napredak osnovnih investicijskih projekata. Osim toga, zajmovi koje odobrava Investicijski instrument izvršavaju se u razmjerno nepostojanom poslovnom okruženju te je i njihov isplatni plan prilično nesiguran.

Kapitalna ulaganja dospijevaju u trenutku kada upravitelji investicijskih fondova objave valjane pozive za upis kapitala u skladu s razvojem svojih investicijskih aktivnosti. Razdoblje povlačenja obično je tri godine, uz česta produljenja za jednu ili dvije godine. Neke obveze isplate obično ne prestaju nakon završetka razdoblja povlačenja sve do potpune likvidacije osnovnih ulaganja jer je likvidnost fonda povremeno nedovoljna za izvršenje obveza plaćanja naknada ili drugim rashoda.

Specifične obveze isplate ne odnose se na jamstva, osim ako korisnik ne aktivira jamstvo. Iznos nepodmirenog jamstva smanjuje se prema planu otplate svakog zajma s jamstvom.

Odljevi gotovine za odobrene subvencije za kamate u načelu nastaju u slučaju subvencioniranih zajmova koje EIB financira vlastitim sredstvima. Stoga iskazani odljevi označavaju samo obveze koje se odnose na te zajmove, a ne ukupni iznos odobrenih neisplaćenih subvencija za kamate. Kao i kada je riječ o zajmovima, njihov je isplatni plan nesiguran.

„Bruto nominalni odljev” odobrene tehničke pomoći u tablici „Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza” odnosi se na ukupni iznos neisplaćene tranše potpisanih ugovora o tehničkoj pomoći. Vremenski raspored isplata prilično je nesiguran. Novčani odljevi razvrstani pod „tri mjeseca ili kraće” predstavljaju iznos neplaćenih računa primljenih prije datuma izvještavanja.

Obveze za neizvedene financijske obveze za koje nije definiran ugovorni datum dospijeća razvrstavaju se pod „Nedefinirano dospijeće”. Obveze za koje na datum izvještavanja postoji evidentiran zahtjev za isplatu razvrstavaju se u odgovarajuće vremensko razdoblje.

U smislu izvedenih financijskih obveza profil dospijeća predstavlja ugovorne nediskontirane bruto novčane tokove ugovora o zamjeni uključujući međuvalutnu razmjenu, međuvalutnu zamjenu kamatnih stopa, kratkoročne ugovore o valutnoj razmjeni i ugovore o zamjeni kamatnih stopa.

(u tisućama EUR)
Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza	3 mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do godinu dana	Od jedne do pet godina	Dulje od pet godina	Nedefinirano dospijeće	Bruto nominalni odljev
na dan 31.12.2020.	3 mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do godinu dana	Od jedne do pet godina	Dulje od pet godina	Nedefinirano dospijeće	Bruto nominalni odljev
Odljevi za odobrene, ali neisplaćene zajmove	199 006	—	—	—	1 523 612	1 722 618
Odljevi za odobrena investicijska sredstva i upis dionica	1 043	—	—	—	377 303	378 347
Ostalo (potpisana neizdana jamstva, izdana jamstva)	—	—	—	—	1 553 246	1 553 246
Odljevi za odobrene subvencije za kamate	18 494	—	—	—	356 391	374 885
Odljevi za odobrenu tehničku pomoć	2 504	—	—	—	43 029	45 533
Ukupno	221 047	—	—	—	3 853 581	4 074 629

(u tisućama EUR)
Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza	3 mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do godinu dana	Od jedne do pet godina	Dulje od pet godina	Nedefinirano dospijeće	Bruto nominalni odljev
na dan 31.12.2019.	3 mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do godinu dana	Od jedne do pet godina	Dulje od pet godina	Nedefinirano dospijeće	Bruto nominalni odljev
Odljevi za odobrene, ali neisplaćene zajmove	33 038	—	—	—	1 324 282	1 357 320
Odljevi za odobrena investicijska sredstva i upis dionica	369	—	—	—	405 551	405 920
Ostalo (potpisana neizdana jamstva, izdana jamstva)	—	—	—	—	1 559 831	1 559 831
Odljevi za odobrene subvencije za kamate	—	—	—	—	350 678	350 678
Odljevi za odobrenu tehničku pomoć	3 898	—	—	—	21 166	25 064
Ukupno	37 305	—	—	—	3 661 508	3 698 813

(u tisućama EUR)
Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza	tri mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do godinu dana	Od jedne do pet godina	Bruto nominalni priljev/odljev
na dan 31.12.2020.	tri mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do godinu dana	Od jedne do pet godina	Bruto nominalni priljev/odljev
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Priljevi	1 480 000	—	—	1 480 000
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Odljevi	-1 448 077	—	—	-1 448 077
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	147	394	775	1 317
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	—	-815	-1 142	-1 957
Ukupno	32 070	-421	367	31 283

(u tisućama EUR)
Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza	tri mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do godinu dana	Od jedne do pet godina	Bruto nominalni priljev/odljev
na dan 31.12.2019.	tri mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do godinu dana	Od jedne do pet godina	Bruto nominalni priljev/odljev
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Priljevi	1 545 000	—	—	1 545 000
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Odljevi	-1 535 571	—	—	-1 535 571
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	310	820	2 045	3 175
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	—	-1 128	-2 138	-3 266
Ukupno	9 739	-308	-93	9 338

3.3.3. Dugoročna financijska imovina i obveze

U sljedećoj tablici prikazane su neizvedena financijska imovina i financijske obveze za koje se očekuje da će biti plaćeni ili podmireni u roku duljem od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja.

(u tisućama EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Financijska imovina
Zajmovi i predujmovi	1 812 807	1 636 520
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	526 810	619 928
Ostala imovina	109	—
Ukupno	2 339 726	2 256 448
Financijske obveze
Rezervacije za dana jamstva	851	628
Obveze prema trećim osobama (30)	81 371	93 531
Rezervacije za obveze za zajmove	33 152	37 269
Ukupno	115 374	131 428

3.4. Tržišni rizik

Tržišni rizik je rizik da će promjene tržišnih cijena i stopa, kao što su kamatne stope, cijene vlasničkih instrumenata i devizni tečajevi utjecati na prihode subjekta ili vrijednost njegovih udjela u financijskim instrumentima.

3.4.1. Kamatni rizik

Kamatni rizik nastaje zbog volatilnosti ekonomske vrijednosti ili prihoda koji proizlaze iz pozicija koje donose kamate zbog nepovoljnih kretanja kamatnih stopa.

Na Instrument izravno ne utječe fluktuacija njegove ekonomske vrijednosti ili cjenovna neusklađenost različite imovine, obveza i instrumenata za zaštitu od rizika jer i. nema izravnih troškova posudbe ili kamatonosnih obveza i ii. Instrument prihvaća učinak promjena kamatnih stopa na prihode od svojih ulaganja.

Instrument mjeri osjetljivost svojeg portfelja zajmova i s njim povezanih ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini u odnosu na kamatne fluktuacije izračunom vrijednosti baznog boda.

Izračunom vrijednosti baznog boda mjeri se povećanje ili smanjenje neto sadašnje vrijednosti relevantnog portfelja na temelju povećanja kamatnih stopa za jedan bazni bod (0,01 %) pri određenim razredima ročnosti: „tržište novca – do godinu dana”, „vrlo kratko – 2 do 3 godine”, „kratko – 4 do 6 godina”, „srednje – 7 do 11 godina”„dugo – 12 do 20 godina” ili „vrlo dugo – dulje od 21 godine”.

Instrument za određivanje neto sadašnje vrijednosti novčanih tokova zajmova u eurima koristi EIB-ovu baznu krivulju financiranja u eurima (krivulja zamjene kamata u eurima prilagođena prema marži koju za financiranje plaća EIB). EIB-ova krivulja financiranja u američkim dolarima (USD) koristi se za izračun neto sadašnje vrijednosti novčanih tokova zajmova u američkim dolarima. Neto sadašnja vrijednost novčanih tokova zajmova u valutama za koje nije dostupna pouzdana i potpuna diskontna krivulja određuje se primjenom EIB-ove bazne krivulje financiranja u eurima kao zamjene.

Za izračun neto sadašnje vrijednosti ugovora za zaštitu od rizika na mikro razini Instrument koristi krivulju zamjene kamata u eurima za novčane tokove u eurima i krivulju financiranja u dolarima za novčane tokove u američkim dolarima.

Kako je prikazano u tablici u nastavku, neto sadašnja vrijednost portfelja zajmova, uključujući ugovore o zaštiti od rizika na mikrorazini, na dan 31. prosinca 2020. smanjila bi se za 697 000 EUR (na dan 31. prosinca 2019.: smanjenje za 533 000 EUR) kad bi sve relevantne krivulje kamatnih stopa istodobno porasle za jedan bazni bod.

(u tisućama EUR)
Vrijednost baznog boda	Novac	Vrlo kratko	Kratko	Srednje	Dugo	Vrlo dugo	Ukupno
	Tržište
Na dan 31.12.2020.	godinu dana	dvije do tri godine	četiri do šest godina	sedam do 11 godina	12 do 20 godina	21 godina
Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini	-45	-113	-313	-215	-11	—	-697

(u tisućama EUR)
Vrijednost baznog boda	Novac	Vrlo kratko	Kratko	Srednje	Dugo	Vrlo dugo	Ukupno
	Tržište
Na dan 31.12.2019.	godinu dana	dvije do tri godine	četiri do šest godina	sedam do 11 godina	12 do 20 godina	21 godina
Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini	-42	-99	-172	-163	-57	—	-533

3.4.2. Valutni rizik

Valutni rizik za Investicijski instrument rizik je od gubitka dobiti ili ekonomske vrijednosti zbog nepovoljnih kretanja deviznih tečajeva.

S obzirom na referentnu računovodstvenu valutu (euro za Investicijski instrument), Instrument je izložen valutnom riziku kad god postoji valutna neusklađenost između njegove imovine i obveza u nereferentnoj računovodstvenoj valuti. Valutni rizik uključuje i posljedice neočekivanih i nepovoljnih promjena vrijednosti budućih novčanih tokova u nereferentnoj računovodstvenoj valuti, npr. plaćanja kamata i dividendi, zbog fluktuacije deviznog tečaja.

3.4.2.1. Valutni rizik i imovina riznice

Imovina riznice Instrumenta izražena je u eurima ili u američkim dolarima.

Za zaštitu od valutnog rizika koriste se promptne ili terminske transakcije, ugovori o zamjeni valute ili ugovori o međuvalutnoj zamjeni. Kada to smatra potrebnim i primjerenim, EIB-ov Odjel riznice može, u skladu s politikom EIB-a, upotrijebiti sve druge instrumente kojima se osigurava zaštita od tržišnih rizika nastalih u okviru financijskih djelatnosti Investicijskog instrumenta.

3.4.2.2. Valutni rizik i operacije koje Instrument financira ili za koje jamči

Doprinosi država članica Investicijskom instrumentu uplaćuju se u eurima. Operacije koje Instrument financira ili za koje jamči, kao i subvencije za kamate mogu biti u eurima, američkim dolarima ili nekoj drugoj dopuštenoj valuti.

Izloženost valutnom riziku (u odnosu na referentnu valutu – euro) nastaje kad god se transakcije u drugim valutama ne zaštite od rizika. U nastavku su navedene smjernice Investicijskog instrumenta za zaštitu od valutnog rizika.

3.4.2.2.1. Zaštita od rizika operacija u američkim dolarima

Operacije Instrumenta u američkim dolarima štite se od valutnog rizika na agregiranoj osnovi ugovorima o zamjeni valuta EUR/USD, koji se redovito obnavljaju i čiji se iznos redovito usklađuje. Ugovori o zamjeni imaju dvostruku svrhu. S jedne strane postiže se potrebna likvidnost za nove isplate (zajmove i vlasnički kapital), a s druge se strane osigurava zaštita od valutnog rizika na makro razini.

Na početku svakog razdoblja na temelju planiranih ili očekivanih vraćenih sredstava/isplata procjenjuju se novčani priljevi i odljevi u američkim dolarima tijekom sljedećeg razdoblja. Zatim se obnavljaju ugovori o zamjeni valute koji dospijevaju, njihov se iznos usklađuje da bi se pokrile barem predviđene potrebe za likvidnošću u američkim dolarima tijekom sljedećeg razdoblja.

Jedanput mjesečno pozicija u američkim dolarima iznad relevantnog limita štiti se od valutnog rizika promptnim ili terminskim operacijama.

Neočekivani manjkovi likvidnosti u američkim dolarima u razdoblju obnavljanja ugovora pokrivaju se ad hoc ugovorima o zamjeni valute, dok se viškovi likvidnosti ulažu u imovinu riznice ili preračunavaju u eure ako se ostvare zbog povećanja valutne pozicije.

3.4.2.2.2. Zaštita od rizika operacija u valutama koje nisu euro ili američki dolar

Operacije Investicijskog instrumenta u valutama koje nisu euro ili američki dolar štite se od rizika međuvalutnim ugovorima o zamjeni jednakog financijskog profila kao i osnovni zajam ako postoji aktivno tržište ugovora o zamjeni.

Investicijski instrument provodi operacije u valutama za koje nema lako dostupnih instrumenata za zaštitu od rizika ili su dostupni po visokoj cijeni. To su operacije u lokalnim valutama koje se namiruju u eurima ili američkim dolarima. Okvir Investicijskog instrumenta za financijski rizik, koji je Odbor Investicijskog instrumenta odobrio 22. siječnja 2015. omogućuje zaštitu od izloženosti valutnom riziku u lokalnim valutama koje su prema sintetičkim pokazateljima u znatnoj pozitivnoj korelaciji s američkim dolarom preko izvedenica u američkim dolarima. Lokalne valute koje su od rizika zaštićene sintetički izvedenicama u američkim dolarima navedene su u odjeljku 3.4.2.2.3. pod stavkom „Lokalne valute (sintetička zaštita od rizika)”, dok su lokalne valute bez sintetičke zaštite od rizika u američkim dolarima navedene u istoj tablici pod stavkom „Lokalne valute (bez sintetičke zaštite od rizika)”.

3.4.2.2.3. Valutna pozicija (u tisućama EUR)

U tablicama u ovoj bilješki prikazana je valutna pozicija Instrumenta.

Valutna pozicija iskazana je u tablicama u nastavku u skladu s politikama zaštite od rizika Investicijskog instrumenta (kako je opisano u okviru Investicijskog instrumenta o financijskim rizicima). U skladu s politikama zaštite od rizika valutna pozicija temelji se na računovodstvenim iznosima i definirana je kao ravnoteža između odabrane imovine i obveza. Imovina i obveze definirane u valutnoj poziciji odabrane su u skladu s politikama zaštite od rizika kako bi se osiguralo da će se ostvareni dobici po primitku preračunati u izvještajnu valutu (EUR).

Promjena fer vrijednosti udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom uključuje se u valutnu poziciju u skladu s politikama zaštite od rizika, kao i umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova. Izvedenice uključene u valutnu poziciju u skladu s politikama zaštite od rizika uzimaju se u obzir po njihovoj nominalnoj, a ne po fer vrijednosti radi njihova usklađenja sa zadržanom vrijednošću imovine, koja se uzima u obzir i po nominalnoj vrijednosti usklađenoj za umanjenje vrijednosti zajmova.

U tablicama u nastavku preostali dio imovine i obveza, koji uključuje uglavnom unaprijed obračunate kamate na zajmove, izvedenice i subvencije iskazan je pod „Valutna pozicija koja nije obuhvaćena politikama zaštite od rizika”.

Na dan 31. prosinca 2020.	Imovina i obveze			Preuzete i nepredviđene obveze
Valute	Pozicija u stranim valutama u skladu s politikama rizika	Pozicija u stranim valutama koja nije obuhvaćena politikama rizika	Bilančne pozicije u stranim valutama	Preuzete i nepredviđene obveze
USD	- 117 144	-51 893	- 169 037	479 103
Lokalne valute (sintetska zaštita) (2)
KES	23 439	-960	22 479	—
TZS	27 302	272	27 574	—
DOP	14 538	320	14 858	—
UGX	44 997	572	45 569	—
RWF	44 523	-872	43 651	—
Lokalne valute (bez sintetske zaštite) (2)
HTG, MUR, MZN, XOF, ZMW, BWP, JMD, NGN, ZAR	98 509	-1 512	96 997	—
Ukupno valute koje nisu EUR	136 164	-54 073	82 091	479 103
EUR	—	3 276 377	3 276 377	1 661 939
Ukupno EUR i valute koje nisu EUR	136 164	3 222 304	3 358 468	2 141 042

Na dan 31. prosinca 2019.	Imovina i obveze			Preuzete i nepredviđene obveze
Valute	Pozicija u stranim valutama u skladu s politikama rizika	Pozicija u stranim valutama koja nije obuhvaćena politikama rizika	Bilančne pozicije u stranim valutama	Preuzete i nepredviđene obveze
USD	- 103 746	-56 632	- 160 378	637 693
Lokalne valute (sintetska zaštita) (3)
KES	29 472	464	29 936	—
TZS	48 092	354	48 446	—
DOP	25 383	602	25 985	—
UGX	37 132	574	37 706	—
RWF	30 766	47	30 813	—
Lokalne valute (bez sintetske zaštite) (3)
HTG, MUR, MZN, XOF, ZMW, BWP, JMD, NGN, ZAR	99 864	-530	99 334	—
Ukupno valute koje nisu EUR	166 963	-55 121	111 842	637 693
EUR	—	3 075 194	3 075 194	2 741 023
Ukupno EUR i valute koje nisu EUR	166 963	3 020 073	3 187 036	3 378 716

3.4.2.3. Analiza osjetljivosti na promjenu deviznih tečajeva

Na dan 31. prosinca 2020. deprecijacija eura za 10 % u odnosu na druge valute uzrokovala bi povećanje sredstava subjekata koji doprinose u iznosu od 9,1 milijuna EUR (31. prosinca 2019.: 14,0 milijuna EUR). Aprecijacija eura za 10 % u odnosu na druge valute uzrokovala bi povećanje sredstava subjekata koji doprinose u iznosu od -7,5 milijuna EUR (31. prosinca 2019.: 11,4 milijuna EUR).

3.4.2.4. Stope konverzije

Za izradu bilance na dan 31. prosinca 2020. i na dan 31. prosinca 2019. primijenjene su sljedeće stope konverzije:

	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Valute izvan EU-a
bocvanska pula (BWP)	13,2045	11,8376
dominikanski peso (DOP)	71,2661	59,3644
fidžijski dolar (FJD)	2,4584	2,4045
haićanski gourde (HTG)	87,33	100,99
jamajčanski dolar (JMD)	172,0954	147,6966
kenijski šiling (KES)	133,8	113,63
mauritanska ouguiya (MRU)	44,1396	42,2135
mauricijska rupija (MUR)	48,52	40,63
mozambijski metikal (MZN)	91,02	68,64
nigerijska naira (NGN)	466,78	343,45
ruandski franak (RWF)	1 210,77	1 051,12
tanzanijski šiling (TZS)	2 838,58	2 573,66
ugandski šiling (UGX)	4 474	4 108
američki dolar (USD)	1,2271	1,1234
CFA franak (XAF/XOF)	655,957	655,957
južnoafrički rand (ZAR)	18,0219	15,7773
zambijska kvača (ZMW)	25,9324	15,7894

3.4.3 . Rizik cijene vlasničkih instrumenata

Rizik cijene vlasničkih instrumenata rizik je smanjenja fer vrijednosti vlasničkih ulaganja zbog promjena razina cijena vlasničkih instrumenata i/ili vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja.

Investicijski instrument izložen je riziku cijene vlasničkih instrumenata zbog svojih izravnih vlasničkih ulaganja i ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala.

Vrijednost nekotiranih vlasničkih pozicija nije trenutačno dostupna za potrebe kontinuiranog praćenja i kontrole. Za takve pozicije najbolji dostupni pokazatelji uključuju cijene izračunate bilo kojom odgovarajućom tehnikom vrednovanja.

Učinak na sredstva subjekata koji doprinose Instrumentu (kao posljedica promjene fer vrijednosti portfelja vlasničkih instrumenata raspoloživih za prodaju) zbog promjene vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja i ulaganja poduzetničkog kapitala od +/–10 %, pri čemu su sve ostale varijable nepromijenjene, iznosi 52,7 milijuna EUR odnosno - 52,7 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2020. (62,0 milijuna EUR odnosno - 62,0 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2019.).

4. Fer vrijednosti financijskih instrumenata

4.1. Računovodstvene klasifikacije i fer vrijednosti

U sljedećoj tablici prikazane su knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza uključujući njihove razine u hijerarhiji fer vrijednosti. Ne sadržavaju informacije o fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koje se ne mjere po fer vrijednosti ako je knjigovodstvena vrijednost prihvatljiva aproksimacija fer vrijednosti.

(u tisućama EUR)
Na dan 31. prosinca 2020.	Knjigovodstvena vrijednost						Fer vrijednost
	Izvedeni financijski instrumenti	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	Novac, zajmovi i predujmovi	Financijska imovina riznice	Ostala financijska imovina/obveze	Ukupno	1. razina:	2. razina:	3. razina:	Ukupno
Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Izvedeni financijski instrumenti	33 584	—	—	—	—	33 584	—	33 584	—	33 584
Fond poduzetničkog kapitala	—	437 142	—	—	—	437 142	—	—	437 142	437 142
Izravna vlasnička ulaganja	—	89 668	—	—	—	89 668	—	—	89 668	89 668
Zajmovi i predujmovi	—	—	47 309	—	—	47 309	—	—	47 309	47 309
Ukupna financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	33 584	526 810	47 309	—	—	607 703	—	33 584	574 119	607 703
Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku
Novac i novčani ekvivalenti	—	—	923 940	—	—	923 940	—	—	—	—
Zajmovi i predujmovi	—	—	1 626 136	—	—	1 626 136	—	1 757 593	—	1 757 593
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	—	—	68 908	—	—	68 908	—	—	—	—
Financijska imovina riznice	—	—	—	351 873	—	351 873	300 174	50 032	—	350 206
Ostala imovina	—	—	—	—	109	109	—	—	—	—
Ukupna financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku	—	—	2 618 984	351 873	109	2 970 966	300 174	1 807 625	—	2 107 799
Ukupna financijska imovina	33 584	526 810	2 666 293	351 873	109	3 578 669
Financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Izvedeni financijski instrumenti	-642	—	—	—	—	-642	—	-642	—	-642
Ukupne financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-642	—	—	—	—	-642	—	-642	—	-642
Financijske obveze po amortiziranom trošku
Rezervacije za dana jamstva	—	—	—	—	-851	-851
Rezervacije za obveze za zajmove	—	—	—	—	-33 152	-33 152
Obveze prema trećim osobama	—	—	—	—	- 152 378	- 152 378
Ostale obveze	—	—	—	—	-3 446	-3 446
Ukupne financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku	—	—	—	—	- 189 827	- 189 827
Ukupne financijske obveze	-642	—	—	—	- 189 827	- 190 469

(u tisućama EUR)
Na dan 31. prosinca 2019.	Knjigovodstvena vrijednost						Fer vrijednost
	Izvedeni financijski instrumenti	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	Novac, zajmovi i predujmovi	Financijska imovina riznice	Ostale financijske obveze	Ukupno	1. razina:	2. razina:	3. razina:	Ukupno
Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Izvedeni financijski instrumenti	14 184	—	—	—	—	14 184	—	14 184	—	14 184
Fond poduzetničkog kapitala	—	504 694	—	—	—	504 694	362	—	504 332	504 694
Izravna vlasnička ulaganja	—	115 234	—	—	—	115 234	15 255	—	99 979	115 234
Zajmovi i predujmovi	—	—	21 702	—	—	21 702	—	—	21 702	21 702
Ukupna financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	14 184	619 928	21 702	—	—	655 814	15 617	14 184	626 013	655 814
Financijska imovina po amortiziranom trošku
Novac i novčani ekvivalenti	—	—	837 777	—	—	837 777	—	—	—	—
Zajmovi i predujmovi	—	—	1 496 973	—	—	1 496 973	—	1 699 057	—	1 699 057
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	—	—	86 330	—	—	86 330	—	—	—	—
Financijska imovina riznice	—	—	—	330 587	—	330 587	144 097	186 083	—	330 180
Ostala imovina	—	—	—	—	—	—	—	—	—	—
Ukupna financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku	—	—	2 421 080	330 587	—	2 751 667	144 097	1 885 140	—	2 029 237
Ukupna financijska imovina	14 184	619 928	2 442 782	330 587	—	3 407 481
Financijske obveze koje se obvezno mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Izvedeni financijski instrumenti	-191	—	—	—	—	-191	—	-191	—	-191
Ukupne financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-191	—	—	—	—	-191	—	-191	—	-191
Financijske obveze po amortiziranom trošku
Rezervacije za dana jamstva	—	—	—	—	-628	-628
Rezervacije za obveze za zajmove	—	—	—	—	-37 269	-37 269
Obveze prema trećim osobama	—	—	—	—	- 147 438	- 147 438
Ostale obveze	—	—	—	—	-2 353	-2 353
Ukupne financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku	—	—	—	—	- 187 688	- 187 688
Ukupne financijske obveze	-191	—	—	—	- 187 688	- 187 879

4.2. Mjerenje fer vrijednosti

4.2.1. Tehnike vrednovanja i bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu

U tablici u nastavku navedeni su podaci o tehnikama vrednovanja i bitnim ulaznim podacima koji nisu dostupni na tržištu a upotrebljavaju se za mjerenje financijskih instrumenata, kategorizirani kao 2. razina i 3. razina u hijerarhiji fer vrijednosti:

Tehnike vrednovanja		Bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu	Utjecaj ulaznih podataka koji nisu dostupni na tržištu na mjerenje fer vrijednosti
Financijski instrumenti iskazani po fer vrijednosti
Izvedeni financijski instrumenti	Diskontirani novčani tok: budući novčani tokovi procjenjuju se na temelju terminskih deviznih tečajeva/kamatnih stopa (iz vidljivih terminskih deviznih tečajeva i krivulja prinosa na kraju izvještajnog razdoblja) i ugovornih terminskih/kamatnih stopa diskontiranih po stopama koje odražavaju kreditni rizik različitih drugih ugovornih strana.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.
Fond poduzetničkog kapitala	Metoda prilagođene neto vrijednosti imovine: Fer vrijednost se određuje primjenom postotka vlasništva Instrumenta u osnovnom subjektu na vrijednost neto imovine iz posljednjeg izvještaja usklađene za novčane tokove ili, ako je taj podatak dostupan, točne vrijednosti udjela na isti dan, i dostavlja se relevantnom upravitelju fonda. Kako bi se premostio interval između posljednje dostupne neto vrijednosti imovine i izvještavanja na kraju godine, provodi se postupak provjere naknadnog događaja te se prema potrebi usklađuje iskazana neto vrijednost imovine.	Usklađenje za vrijeme koje je proteklo između posljednjeg datuma izvještaja fonda poduzetničkog kapitala i datuma mjerenja, uzimajući u obzir: rashode poslovanja i naknade za upravljanje, naknadne promjene fer vrijednosti osnovne imovine fonda poduzetničkog kapitala, dodatne nastale obveze, promjene na tržištu ili druge promjene ekonomskih uvjeta.	Što je dulje razdoblje između datuma mjerenja fer vrijednosti i posljednjeg datuma izvještaja fonda poduzetničkog kapitala, veće je i usklađenje za proteklo vrijeme.
Izravna vlasnička ulaganja	Usklađena vrijednost neto imovine.	Usklađenje za vrijeme proteklo od posljednjeg izvještajnog datuma subjekta u koji se ulaže i datuma mjerenja, uzimajući u obzir: rashode poslovanja, naknadne promjene fer vrijednosti osnovne imovine subjekta u koji se ulaže, dodatne nastale obveze, promjene na tržištu ili druge promjene ekonomskih uvjeta, povećanje kapitala, prodaju/promjenu kontrole.	Što je viši diskont za utrživost, to je fer vrijednost manja.
		Diskont za nedostatak utrživosti (likvidnosti) koji se određuje na temelju cijena prethodnih transakcija sa sličnim vlasničkim udjelima u istoj zemlji/regiji, kreće se u rasponu od 5 do 30 %.
Zajmovi po fer vrijednosti (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje)	Za zajmoprimce s trajnim poslovanjem: diskontirani novčani tok uz primjenu ugovornih/očekivanih budućih novčanih tokova diskontiranih po odgovarajućoj diskontnoj stopi prilagođenoj s obzirom na rizik u kojoj se odražava rizik svojstven zajmu (uključujući kreditni rizik zajmoprimca). Diskontna stopa uspoređuje se s bilo kojom relevantnom tržišnom referentnom stopom ili se ocjenjuje u odnosu na nju. Za zajmoprimce bez trajnog poslovanja: pristup neto imovine (pristup likvidacijske vrijednosti).	Komponente diskontne stope trebaju odražavati kreditni rizik zajmoprimca u odnosu na nerizične tržišne stope.	Što je diskontna stopa viša, to je fer vrijednost manja.
Financijski instrumenti koji nisu iskazani po fer vrijednosti
Zajmovi i predujmovi	Diskontirani novčani tokovi: za model vrednovanja koji se primjenjuje koriste se ugovorni novčani tokovi uvjetovani urednim ispunjavanjem dužnikovih obveza i ne uzimaju se u obzir vrijednosti kolaterala niti mogućnost prijevremene otplate. Kako bi se dobila neto sadašnja vrijednost zajmova, u modelu se zadržavaju diskonti ugovornih novčanih tokova za svaki zajam primjenom prilagođene krivulje tržišnog diskonta. Zatim se neto sadašnja vrijednost pojedinačnog zajma usklađuje za relevantni očekivani gubitak. Zbrajanjem rezultata dobije se fer vrijednost zajmova i predujmova.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.
Financijska imovina riznice	Diskontirani novčani tokovi.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.

Primjenom standarda MSFI 13 prilagodbe vrednovanja uključuju se u fer vrijednost izvedenica na dan 31. prosinca 2020. i 2019., i to:

—	Prilagodbe kreditnog vrednovanja (CVA) koje odražavaju kreditni rizik druge ugovorne strane po transakcijama izvedenicama i iznose - 34,3 tisuće EUR na dan 31. prosinca 2020. i - 32,8 tisuća EUR na dan 31. prosinca 2019.,

—	Prilagodbe debitnog vrednovanja koje odražavaju vlastiti kreditni rizik u transakcijama izvedenicama u iznosu od +21,8 tisuća EUR na dan 31. prosinca 2020. i +28,7 tisuća EUR na dan 31. prosinca 2019.

4.2.2. Prijenosi između 1. razine i 2. razine

Politika je Instrumenta da se prijenosi između razina priznaju od datuma nastanka događaja ili promjene okolnosti prijenosa.

Instrument 2020. i 2019. nije vršio prijenose s 1. razine na 2. razinu ni s 2. razine na 1. razinu hijerarhije fer vrijednosti.

4.2.3. Fer vrijednosti 3. razine

Usklađenje fer vrijednosti 3. razine

U tablicama u nastavku prikazane su promjene instrumenata 3. razine za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. i godinu koja je završila 31. prosinca 2019.:

(u tisućama EUR)
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	604 311
Dobici ili gubici uključeni u dobit ili gubitak:
Realizirana prilagodba fer vrijednosti za prodaju	-15 632
Neto promjena fer vrijednosti udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	-47 909
Ukupno	-63 541
Isplate	85 305
Otplate	-65 649
Tečajne razlike	-33 616
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	526 810

(u tisućama EUR)
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	550 617
Dobici ili gubici uključeni u dobit ili gubitak:
Tečajne razlike	1 708
Neto promjena fer vrijednosti udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	17 666
Ukupno	19 374
Isplate	106 943
Otplate	-79 435
Tečajne razlike	6 812
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	604 311

Instrument u 2020. i 2019. nije vršio prijenose s 3. razine ili na 3. razinu hijerarhije fer vrijednosti.

5. Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju:

(u tisućama EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Novac u blagajni	398 991	72 166
Oročeni depoziti	380 000	622 991
Komercijalni zapisi	145 086	142 823
Novac i novčani ekvivalenti u izvještaju o novčanom toku	924 077	837 980
Unaprijed obračunate kamate	-137	-203
Novac i novčani ekvivalenti u izvještaju o financijskom stanju	923 940	837 777

6. Izvedeni financijski instrumenti

Glavne komponente izvedenih financijskih instrumenata koji su klasificirani kao namijenjeni trgovanju su sljedeće:

(u tisućama EUR)
Na dan 31. prosinca 2020.	Fer vrijednost		Zamišljeni iznos
Na dan 31. prosinca 2020.	Imovina	Obveze	Zamišljeni iznos
Ugovori o zamjeni kamatne stope	—	-642	17 710
Ugovori o zamjeni valute	33 584	—	1 480 000
Ukupno izvedeni financijski instrumenti	33 584	-642	1 497 710

(u tisućama EUR)
Na dan 31. prosinca 2019.	Fer vrijednost		Zamišljeni iznos
Na dan 31. prosinca 2019.	Imovina	Obveze	Zamišljeni iznos
Ugovori o zamjeni kamatne stope	99	-191	24 181
Ugovori o zamjeni valute	14 085	—	1 545 000
Ukupno izvedeni financijski instrumenti	14 184	-191	1 569 181

7. Zajmovi i predujmovi

7.1. Zajmovi i predujmovi

U tablici u nastavku prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja zajmova i predujmova:

(u tisućama EUR)
	Globalni zajmovi (4)	Nadređeni zajmovi	Podređeni zajmovi	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 1. siječnja 2020.	1 021 556	597 364	27 714	—	1 646 634
Isplate	433 466	67 762	—	—	501 228
Otpis	-15 170	-2 268	-27 905	—	-45 343
Otplate	- 214 018	-60 571	—	—	- 274 589
Tečajne razlike	-74 436	-29 423	191	—	- 103 668
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2020.	1 151 398	572 864	—	—	1 724 262
Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 1. siječnja 2020.	-96 166	-36 650	-27 714	—	- 160 530
Neto promjene očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci	-1 344	-2 531	—	—	-3 875
Neto promjene neumanjenih očekivanih kreditnih gubitaka zajmova	-5 888	-3 628	—	—	-9 516
Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	-12 373	—	—	—	-12 373
Poništenje umanjene vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	19 565	1 887	—	—	21 452
Otpis	15 170	2 268	27 905	—	45 343
Tečajne razlike	12 793	3 104	-191	—	15 706
Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 31. prosinca 2020.	-68 243	-35 550	—	—	- 103 793
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2020.	1 083 155	537 314	—	—	1 620 469
Nominalna vrijednost zajmova po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka na dan 1. siječnja 2020.	1 080	36 858	—	—	37 938
Isplate	—	29 063	30 000	—	59 063
Otplate	—	-1 512	—	—	-1 512
Tečajne razlike	—	-2 916	—	—	-2 916
Nominalna vrijednost zajmova po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2020.	1 080	61 493	30 000	—	92 573
Usklađenje fer vrijednosti na dan 1. siječnja 2020.	-1 080	-15 156	—	—	-16 236
Neto promjena fer vrijednosti	—	-11 330	-18 291	—	-29 621
Tečajne razlike	—	593	—	—	593
Usklađenje fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2020.	-1 080	-25 893	-18 291	—	-45 264
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2020.	—	35 600	11 709	—	47 309
Amortizirani trošak	-3 578	-5 100	—	—	-8 678
Kamate	7 325	7 020	—	—	14 345
Zajmovi i predujmovi na dan 31. prosinca 2020.	1 086 902	574 834	11 709	—	1 673 445

(u tisućama EUR)
	Globalni zajmovi (5)	Nadređeni zajmovi	Podređeni zajmovi	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 1. siječnja 2019.	1 051 317	593 324	60 717	3 588	1 708 946
Isplate	164 308	123 416	—	—	287 724
Otpis	-2	-278	—	—	-280
Otplate	- 206 517	- 113 100	-34 496	—	- 354 113
Prodaja zajmova	-2 591	—	—	—	-2 591
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje (6))	—	-10 062	—	-3 588	-13 650
Tečajne razlike	15 041	4 064	1 493	—	20 598
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2019.	1 021 556	597 364	27 714	—	1 646 634
Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 1. siječnja 2019.	- 103 868	-49 609	-29 360	-1 794	- 184 631
Neto promjene očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci	5 164	-86	—	—	5 078
Neto promjene neumanjenih očekivanih kreditnih gubitaka zajmova	-15 558	2 559	2 205	—	-10 794
Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	-4 397	-47	—	—	-4 444
Poništenje umanjene vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	21 811	5 592	—	—	27 403
Prodaja zajmova	2 591	—	—	—	2 591
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje) (6)	—	5 031	—	1 794	6 825
Otpis	2	278	—	—	280
Tečajne razlike	-1 911	-368	-559	—	-2 838
Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 31. prosinca 2019.	-96 166	-36 650	-27 714	—	- 160 530
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2019.	925 390	560 714	—	—	1 486 104
Nominalna vrijednost zajmova po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka na dan 1. siječnja 2019.	1 800	—	—	—	1 800
Isplate	—	23 461	—	—	23 461
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje (6))	—	13 650	—	—	13 650
Otplate	-720	-245	—	—	-965
Tečajne razlike	—	-8	—	—	-8
Nominalna vrijednost zajmova po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2019.	1 080	36 858	—	—	37 938
Usklađenje fer vrijednosti na dan 1. siječnja 2019.	-1 080	—	—	—	-1 080
Neto promjena fer vrijednosti	—	-8 331	—	—	-8 331
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje) (6)	—	-6 825	—	—	-6 825
Usklađenje fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2019.	-1 080	-15 156	—	—	-16 236
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2019.	—	21 702	—	—	21 702
Amortizirani trošak	-3 545	-4 950	10	—	-8 485
Kamate	10 451	8 903	—	—	19 354
Zajmovi i predujmovi na dan 31. prosinca 2019.	932 296	- 586 369	10	—	1 518 675

7.2. Umanjenje vrijednosti zajmova i predujmova – rezervacija za gubitke

(u tisućama EUR)
	2020.
	Očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja instrumenta:
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Stanje na dan 1. siječnja 2020. (7)	17 191	38 509	104 830	—	160 530
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	96	-167	—	—	-71
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	-732	6 380	-6 080	—	-432
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	-127	-54	8 522	—	8 341
Neto mjerenje rezervacije za gubitke	5 440	3 010	-6 554	—	1 896
Financijska imovina koja se prestala priznavati	-802	347	-4 967	—	-5 422
Otpis	—	—	-45 343	—	-45 343
Tečajne razlike	-4 677	-4 049	-6 980	—	-15 706
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	16 389	43 976	43 428	—	103 793

(u tisućama EUR)
	2019.
	Očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja instrumenta:
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	22 023	27 342	133 472	1 794	184 631
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	3 952	—	—	—	3 952
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	-4 005	25 150	—	—	21 145
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	—	-46	—	—	-46
Neto mjerenje rezervacije za gubitke	-4 897	-4 249	-22 961	—	-32 107
Prodaja zajmova	—	—	-2 591	—	-2 591
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje) (31)	—	-10	-5 031	-1 794	-6 835
Financijska imovina koja se prestala priznavati	-129	-10 049	—	—	-10 178
Otpis	—	—	-280	—	-280
Tečajne razlike	247	371	2 221	—	2 839
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	17 191	38 509	104 830	—	160 530

8. Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

U tablici u nastavku prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja vlasničkih ulaganja:

(u tisućama EUR)
	Fondovi poduzetničkog kapitala	Izravna vlasnička ulaganja	Ukupno
Troškovi na dan 1. siječnja 2020.	462 304	101 424	563 728
Isplate	85 305	—	85 305
Otplata/prodaja	-66 011	-18 274	-84 285
Tečajne razlike	-29 437	-6 892	-36 329
Troškovi na dan 31. prosinca 2020.	452 161	76 258	528 419
Neostvareni dobici ili gubici na dan 1. siječnja 2020.	42 390	13 810	56 200
Neto promjena nerealiziranih dobitaka i gubitaka	-45 079	-2 830	-47 909
Realizirana prilagodba fer vrijednosti za prodaju	-15 632	3 019	-12 613
Tečajne razlike	3 302	-589	2 713
Neostvareni dobici ili gubici na dan 31. prosinca 2020.	-15 019	13 410	-1 609
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom na dan 31. prosinca 2020.	437 142	89 668	526 810

(u tisućama EUR)
	Fondovi poduzetničkog kapitala	Izravna vlasnička ulaganja	Ukupno
Troškovi na dan 1. siječnja 2019.	421 593	93 214	514 807
Isplate	90 972	15 971	106 943
Otplata/prodaja	-56 387	-8 042	-64 429
Tečajne razlike	6 126	281	6 407
Troškovi na dan 31. prosinca 2019.	462 304	101 424	563 728
Neostvareni dobici ili gubici na dan 1. siječnja 2019.	45 559	6 926	52 485
Neto promjena nerealiziranih dobitaka i gubitaka	-3 488	12 117	8 629
Realizirana prilagodba fer vrijednosti za prodaju	—	-5 319	-5 319
Tečajne razlike	319	86	405
Neostvareni dobici ili gubici na dan 31. prosinca 2019.	42 390	13 810	56 200
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom na dan 31. prosinca 2019.	504 694	115 234	619 928

9. Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose

Iznosi potraživanja od 68,9 milijuna EUR (2019.: 86,3 milijuna EUR) od subjekata koji doprinose u potpunosti se sastoje od upisanih doprinosa država članica koji nisu uplaćeni.

10. Financijska imovina riznice

Portfelj riznice sadržava kotirane obveznice s preostalim rokom do dospijeća kraćim od tri mjeseca na izvještajni datum. U sljedećoj tablici prikazane su promjene portfelja riznice:

(u tisućama EUR)
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	330 587
Stjecanja	2 710 009
Dospijeća	-2 689 790
Promjena amortizacije premije/diskonta	-208
Promjena unaprijed obračunatih kamata	1 275
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	351 873

(u tisućama EUR)
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	335 140
Stjecanja	2 948 021
Dospijeća	-2 952 905
Promjena amortizacije premije/diskonta	-93
Promjena unaprijed obračunatih kamata	424
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	330 587

11. Ostala imovina

Glavne komponente ostale imovine su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Financijska jamstva	109	—
Ukupno ostala imovina	109	—

12. Odgođeni prihodi

Glavne komponente odgođenih prihoda su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Odgođene subvencije za kamate	28 788	32 085
Odgođene provizije za zajmove i predujmove	944	481
Ukupno odgođeni prihodi	29 732	32 566

13. Rezervacije za dana jamstva, bez poništenih iznosa

U tablicama u nastavku prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja rezervacije za financijska jamstva.

(u tisućama EUR)
	2020.
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Izdana jamstva
Stanje na dan 1. siječnja	628	—	—	628
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	—	—	—	—
Jamstva koja su se prestala priznavati	—	—	—	—
Neto mjerenje rezervacije za gubitke	228	—	—	228
Upis jamstava	—	—	—	—
Amortizacija predujmljenih naknada	—	—	—	—
Tečajne razlike	-5	—	—	-5
Stanje na dan 31. prosinca	851	—	—	851

(u tisućama EUR)
	2019.
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Izdana jamstva
Stanje na dan 1. siječnja	94	699	—	793
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	534	—	—	534
Jamstva koja su se prestala priznavati	—	-588	—	-588
Upis jamstava	—	-53	—	-53
Amortizacija predujmljenih naknada	—	-71	—	-71
Tečajne razlike	—	13	—	13
Stanje na dan 31. prosinca	628	—	—	628

14. Rezervacije za obveze za zajmove

U tablicama u nastavku prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja rezervacije za gubitke za neisplaćene zajmove (obveze za zajmove).

(u tisućama EUR)
	2020.
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Obveze za zajmove
Stanje na dan 1. siječnja (8)	3 943	33 326	—	37 269
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	4 067	—	—	4 067
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	—	2 773	—	2 773
Neto mjerenje rezervacije za gubitke	388	-5 932	—	-5 544
Financijska imovina koja se prestala priznavati	-1 158	-3 853	—	-5 011
Tečajne razlike	-423	21	—	-402
Stanje na dan 31. prosinca	6 817	26 335	—	33 152

(u tisućama EUR)
	2019.
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Obveze za zajmove
Stanje na dan 1. siječnja	7 225	16 597	—	23 822
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	1 669	9 983	—	11 652
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	-836	15 138	—	14 302
Neto mjerenje rezervacije za gubitke	696	773	—	1 469
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje) (32)	-2 974	-1 387	—	-4 361
Financijska imovina koja se prestala priznavati	-1 960	-7 858	—	-9 818
Tečajne razlike	123	80	—	203
Stanje na dan 31. prosinca	3 943	33 326	—	37 269

15. Obveze prema trećim osobama

Glavne komponente obveza prema trećim osobama su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Neto obveze prema EIB-u za opće administrativne rashode	58 527	50 009
Ostale obveze prema EIB-u	56	31
Obveze prema državama članicama za neisplaćene subvencije za kamate i tehničku pomoć	93 795	97 398
Ukupne obveze prema trećim osobama	152 378	147 438

16. Ostale obveze

Glavne komponente ostalih obveza su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Otplate zajmova primljene unaprijed	3 166	1 961
Odgođeni prihod od subvencija za kamate	280	339
Upisana financijska jamstva	—	53
Ukupno ostale obveze	3 446	2 353

17. Upisani doprinosi država članica (u tisućama EUR)

Države članice	Doprinos Instrumentu (9)	Doprinos za subvencije za kamate i tehničku pomoć (9)	Ukupni doprinosi	Upisani neuplaćeni doprinosi (33)
Austrija	82 689	9 852	92 541	1 687
Belgija	121 923	14 470	136 393	2 471
Bugarska	1 567	421	1 988	98
Cipar	1 008	270	1 278	—
Češka	5 710	1 532	7 242	357
Danska	67 377	8 118	75 495	1 400
Estonija	560	150	710	35
Finska	47 569	5 876	53 445	—
Francuska	729 689	82 689	812 379	13 685
Njemačka	720 567	84 614	805 181	14 350
Grčka	42 735	5 648	48 383	1 029
Mađarska	6 158	1 652	7 810	385
Irska	23 221	3 345	26 566	637
Italija	407 583	50 996	458 579	9 002
Latvija	784	210	994	49
Litva	1 344	360	1 704	84
Luksemburg	9 119	1 097	10 216	189
Malta	336	90	426	21
Nizozemska	164 029	19 716	183 745	3 395
Poljska	14 555	3 905	18 460	910
Portugal	33 266	4 411	37 677	805
Rumunjska	4 143	1 111	5 254	259
Slovačka	2 351	631	2 982	147
Slovenija	2 015	541	2 556	126
Španjolska	210 652	29 338	239 990	5 495
Švedska	88 064	10 923	98 987	1 918
Ujedinjena Kraljevina	432 681	57 030	489 711	10 374
Ukupno na dan 31. prosinca 2020.	3 221 695	398 996	3 620 692	68 908
Ukupno na dan 31. prosinca 2019.	2 967 000	383 691	3 350 691	86 330

18. Preuzete i nepredviđene obveze

(u tisućama EUR)
	31.12.2020.	31.12.2019.
Preuzete obveze
Neisplaćeni zajmovi	1 722 618	1 357 320
Neisplaćena preuzeta obveza za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	378 347	405 920
Izdana jamstva	998 560	200 013
Subvencije za kamate i tehnička pomoć	483 897	455 671
Nepredviđene obveze
Potpisana neizdana jamstva	554 686	1 359 818
Ukupne preuzete i nepredviđene obveze	4 138 108	3 778 742

19. Kamate i slični prihodi i rashodi

Glavne komponente kamata i sličnih prihoda su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	Od 1.1.2020.	Od 1.1.2019.
	do 31.12.2020.	do 31.12.2019.
Zajmovi i predujmovi	80 252	89 244
Subvencija za kamate	4 531	4 679
Ukupno kamate i slični prihodi	84 783	93 923

Glavne komponente kamata i sličnih prihoda su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	Od 1.1.2020.	Od 1.1.2019.
	do 31.12.2020.	do 31.12.2019.
Izvedeni financijski instrumenti	-541	-261
Novac i novčani ekvivalenti	-2 961	-722
Financijska imovina riznice	-1 748	-1 965
Ukupno kamate i slični rashodi	-5 250	-2 948

20. Prihodi od naknada i provizija, rashodi za naknade i provizije

Glavne komponente prihoda od naknada i provizija su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	Od 1.1.2020.	Od 1.1.2019.
	do 31.12.2020.	do 31.12.2019.
Naknade i provizije za zajmove i predujmove	141	4 399
Naknade i provizije za financijska jamstva	211	39
Ostalo	1	—
Ostali prihodi od naknada i provizija	353	4 438

Glavne komponente neto rashoda za naknade i provizije su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	Od 1.1.2020.	Od 1.1.2019.
	do 31.12.2020.	do 31.12.2019.
Provizija plaćena trećim osobama za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	-225	-721
Ukupno rashodi za naknade i provizije	-225	-721

21. Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom

Glavne komponente neto rezultata od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom su sljedeće:

(u tisućama EUR)
	Od 1.1.2020.	Od 1.1.2019.
	do 31.12.2020.	do 31.12.2019.
Neto realizirani rezultat zbog prodaje i prestanka aktivnosti	-3 069	-133
Prihodi od dividendi	4 261	1 408
Promjena neto fer vrijednosti	-47 909	8 629
Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	-46 717	9 904

22. Opći administrativni rashodi

Opći administrativni rashodi stvarni su EIB-ovi troškovi za upravljanje Instrumentom umanjeni za prihode od standardnih naknada za procjenu koje EIB obračunava izravno komitentima Instrumenta.

Glavne su komponente općih administrativnih rashoda sljedeće:

(u tisućama EUR)
	Od 1.1.2020.	Od 1.1.2019.
	do 31.12.2020.	do 31.12.2019.
Stvarni EIB-ovi troškovi	-61 470	-52 982
Prihodi od naknada za procjenu obračunatih izravno komitentima Instrumenta	2 943	2 973
Ukupno opći administrativni rashodi	-58 527	-50 009

23. Suradnja s nekonsolidiranim strukturiranim subjektima (u tisućama EUR)

Definicija strukturiranog subjekta

Strukturirani subjekt je subjekt koji je ustrojen na način da glasačka ili slična prava nisu prevladavajući čimbenik u odlučivanju o tome tko u njemu ima kontrolu. U MSFI-ju 12 navedeno je da strukturirani subjekt često ima neka ili sva sljedeća obilježja:

—	ograničenja u poslovima,

—	uzak i strogo definiran cilj, kao što je provedba porezno efikasnog najma, istraživanja i razvoja, stvaranje izvora kapitala ili financiranja subjekta ili prilika za ulaganje prijenosom rizika i nagrada povezanih s imovinom strukturiranog subjekta na ulagatelje,

—	manjak kapitala da bi se strukturiranom subjektu omogućilo da svoje poslove financira bez podređene financijske potpore,

—	financiranje u obliku većeg broja ugovoreno vezanih instrumenata za ulagatelje kojima se stvara koncentracija kreditnog rizika ili drugih rizika (tranše).

Nekonsolidirani strukturirani subjekti

Pojam „nekonsolidirani strukturirani subjekti” odnosi se na sve strukturirane subjekte nad kojima Instrument nema kontrolu i obuhvaća udjele u nekonsolidiranim strukturiranim subjektima.

Definicija udjela u strukturiranim subjektima:

U MSFI-ju 12 „udjeli” su široko definirani kao sudjelovanje subjekta u drugom subjektu, bilo po ugovornoj ili izvanugovornoj osnovi, kojom je izvještajni subjekt izložen varijabilnosti prinosa zavisno o uspješnosti poslovanja toga drugoga subjekta. Primjeri su takvih udjela držanje vlasničkih udjela, kao i drugi oblici sudjelovanja kao što su davanje financijskih sredstava, potpore likvidnosti, kreditnih poboljšanja, obveza i jamstava tom drugom subjektu. U MSFI-ju 12 navedeno je da izvještajni subjekt ne mora nužno imati udjel u drugom subjektu isključivo po osnovi uobičajenog odnosa kupac-dobavljač.

U tablici u nastavku opisane su vrste strukturiranih subjekata koje Instrument ne konsolidira, ali u kojima drži udjele.

Vrsta strukturiranog subjekta

Priroda i svrha

Udjeli Instrumenta

Financiranje projekta – kreditiranje subjekata posebne namjene

Transakcije financiranja projekata (operacije financiranja projekata) transakcije su u kojima se Instrument za servisiranje svojeg duga oslanja na zajmoprimca čiji je isključivi ili glavni izvor prihoda neka imovina ili ograničena količina imovine koja se financira takvim dugom ili drugom već postojećom imovinom koja je ugovorno povezana s projektom. Operacije financiranja projekata obično se financiraju preko subjekata posebne namjene.

Neto isplaćeni iznosi

Kamatni prihodi

Operacije poduzetničkog kapitala

Instrument financira poduzetnički kapital i investicijska sredstva. Poduzetnički kapital i investicijska sredstva obuhvaćaju novčana sredstva ulagača koji žele ulagati u mala i srednja poduzeća s velikim potencijalom za rast i financiranje infrastrukturnih projekata; podrazumijeva se upravljanje tim sredstvima.

Ulaganja u jedinice/udjele koje izdaje subjekt vlasničkog kapitala.

Dividende primljene kao prihod od dividendi.

U tablici u nastavku prikazane su knjigovodstvene vrijednosti nekonsolidiranih strukturiranih subjekata u kojima je Instrument imao udjele na izvještajni datum te maksimalna izloženost Instrumenta gubitku u odnosu na te subjekte. Maksimalna izloženost gubitku uključuje knjigovodstvene vrijednosti i iznose za neisplaćene preuzete obveze.

Vrsta strukturiranog subjekta	Opis	Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2020.	Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2019.	Maksimalna izloženost gubitku na dan 31.12.2020.	Maksimalna izloženost gubitku na dan 31.12.2019.
Fondovi poduzetničkog kapitala	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	437 142	504 332	437 142	834 955
Ukupno		437 142	504 332	437 142	834 955

Instrumentom se strukturiranim subjektima pruža samo potpora u obliku financiranja.

24. Financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje (u tisućama EUR)

U lipnju 2013. Zajedničko ministarsko vijeće AKP-a i EU-a odobrilo je novi financijski protokol za 11. Europski razvojni fond (ERF) za razdoblje 2014.–2020.

Investicijskom instrumentu osigurano je dodatnih 500 milijuna EUR, takozvana „financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje” kojom je Instrumentu omogućena potpora za projekte kojima se jamči iznimno visok razvojni učinak i koji podrazumijevaju veće rizike svojstvene takvim ulaganjima. Ta omotnica Instrumentu omogućuje kreditiranje privatnog sektora ulaganjima u sljedeće instrumente:

Fondovi vlasničkog kapitala sa socijalnim učinkom – nositelji su sve brojniji upravitelji fondova privatnog vlasničkog kapitala kojima je rješavanje socijalnih ili okolišnih pitanja okosnica njihove strategije upravljanja fondom, ali kojima je cilj ostvariti održivost na razini fonda i subjekata u koje se ulaže.

Zajmovi financijskim posrednicima – (npr. mikrofinancijskim institucijama, lokalnim bankama i kreditnim zadrugama) koje posluju u državama AKP-a u kojima EIB u skladu s postojećim smjernicama o kreditnom riziku ne može razmatrati financiranje, posebno ne u lokalnoj valuti, npr. radi visokih rizika zemlje, volatilnosti valute ili pomanjkanja mjerila za određivanje cijene. Glavni je cilj takvih zajmova financiranje projekata s visokim razvojnim učinkom, posebno radi potpore mikropoduzećima i malim poduzećima te poljoprivredi, koji obično ne ispunjavaju uvjete za financiranje sredstvima Instrumenta.

Instrumenti za lakšu podjelu rizika – koji imaju oblik jamstava za prvi gubitak („proizvodi za prvi gubitak”) i kojima će se olakšati operacije podjele rizika koje EIB provodi s lokalnim financijskim posrednicima (uglavnom komercijalnim bankama) u korist zapostavljenih MSP-ova i malih projekata koji ispunjavaju kriterije za financiranje sa socijalnim učinkom kada se utvrdi tržišni jaz u vezi s pristupom MSP-ova/malih projekata financiranju. Proizvodi za prvi gubitak bit će strukturirani kao posredna osobna jamstva u korist tranši s nadređenim jamstvom, koje financiraju EIB (u okviru Investicijskog instrumenta) i druge međunarodne financijske institucije/razvojne financijske institucije, čime se ostvaruje znatan učinak financijske poluge.

Izravno financiranje – dužničkim (npr. zajmovi) ili vlasničkim instrumentima u projektima s dobrim i iskusnim nositeljima i velikim razvojnim učincima, koji će pak ujedno značiti i veće očekivane gubitke i teškoće pri povratu ulaganja (rizik vlasničkog kapitala s većim očekivanim gubicima od uobičajenih). EIB za taj instrument primjenjuje stroge kriterije odabira i prihvatljivosti jer ti projekti bez obzira na svoj veliki razvojni učinak neće moći ispuniti prihvatljive kriterije za financiranje (odnosno mali očekivani povrat ulaganja ili prijeboj gubitaka s kamatnim stopama/prinosima vlasničkih instrumenata).

Financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje omogućuje i diversifikaciju na nove sektore, npr. zdravstvo i obrazovanje, poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom te razvoj novih i inovativnih instrumenata za podjelu rizika. Kapacitet financiranja financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje 2016. povećan je na 800 milijuna EUR uvođenjem djelomične obnove te financijske omotnice.

S financijskog i računovodstvenog aspekta inovativno financiranje dio je portfelja Instrumenta i o njemu se izvještava u objedinjenim godišnjim financijskim izvještajima Instrumenta.

U sljedećoj tablici prikazane su knjigovodstvene vrijednosti te dodijeljeni ali neisplaćeni iznosi, po vrstama imovine:

Vrsta ulaganja u inovativno financiranje	Opis	Mjerenje	Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2020.	Rezervacija za gubitke/prilagođeni iznos fer vrijednosti na dan 31.12.2020.	Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2020.	Neisplaćeni iznos na dan 31.12.2020.	Prilagođeni iznos izvanbilančnih očekivanih kreditnih gubitaka na dan 31.12.2020.
Zajmovi financijskim posrednicima	Zajmovi i predujmovi	Amortizirani trošak	49 522	-1 839	47 683	26 954	-199
Izdavanje izravnih zajmova	Zajmovi i predujmovi	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	91 186	-44 681	46 505	98 314	—
Fondovi vlasničkog kapitala sa socijalnim učinkom	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	41 885	-4 778	37 107	73 362	—
Izravni vlasnički udjeli	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	57 395	9 195	66 590	14	—
Instrumenti za lakšu podjelu rizika	Izdana jamstva	pristup veće vrijednosti (10)	—	—	—	40 746	—
Ukupno			239 988	-42 103	197 885	239 390	-199

Vrsta ulaganja u inovativno financiranje	Opis	Mjerenje	Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2019.	Rezervacija za gubitke/prilagođeni iznos fer vrijednosti na dan 31.12.2019.	Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2019.	Neisplaćeni iznos na dan 31.12.2019.	Prilagođeni iznos izvanbilančnih očekivanih kreditnih gubitaka na dan 31.12.2019.
Zajmovi financijskim posrednicima	Zajmovi i predujmovi	Amortizirani trošak	22 347	-354	21 993	42 400	-1 251
Izdavanje izravnih zajmova	Zajmovi i predujmovi	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	37 136	-15 156	21 980	75 700	—
Fondovi vlasničkog kapitala sa socijalnim učinkom	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	33 417	-3 175	30 242	66 840	—
Izravni vlasnički udjeli	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	58 643	19 626	78 269	14	—
Instrumenti za lakšu podjelu rizika	Izdana jamstva	pristup veće vrijednosti (11)	—	—	—	47 331	-50
Ukupno			151 543	941	152 484	232 285	-1 301

EIB primjenjuje načela rizika u okviru općeg mandata na izdavanje izravnih zajmova unutar financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje (isključujući zajmove financijskim posrednicima), kako je predviđeno u Smjernicama EIB-a o kreditnom riziku i riziku vlasničkih vrijednosnih papira, te prati rizik povezan s izravnim zajmovima u okviru financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje na temelju njihove fer vrijednosti i izvještava o njemu. U skladu s tom metodologijom Banka provodi kvalitativnu procjenu rizika usmjerenu na utemeljenost logike ulaganja i uvjerljivu poslovnu održivost takvih operacija.

25. Naknadni događaji

U kontekstu pandemije bolesti COVID-19, Investicijskim se instrumentom i dalje pažljivo prati situacija, osobito u okviru provjere naknadnog događaja. Smatra se da nakon datuma bilance nije bilo značajnih događaja zbog kojih bi bile potrebne prilagodbe ili objava u financijskim izvještajima na dan 31. prosinca 2020.

(1) SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(2) Uredba Vijeća (EU) 2018/1877 od 26. studenoga 2018. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2015/323 (SL L 307, 3.12.2018., str. 1.).

(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(4) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(5) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(6) U skladu s člankom 53. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond, riznica se iskazuje u bilanci 11. ERF-a. Namjena različitih bankovnih računa opisana je u poglavlju 5., Upravljanje financijskim rizikom.

(7) Odluka Vijeća (EU) 2020/1708 od 13. studenoga 2020. o financijskim doprinosima koje države članice trebaju platiti radi financiranja Europskog razvojnog fonda, uključujući gornju granicu za 2022., godišnji iznos za 2021., prvi obrok za 2021. i indikativna, neobvezujuća predviđanja za očekivane godišnje iznose doprinosa za godine 2023. i 2024. (SL L 385, 17.11.2020., str. 13.).

(8) Uredba Vijeća (EU) 2016/888 od 6. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/323 o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond u pogledu plaćanja obroka (SL L 149, 7.6.2016., str. 1.).

(9) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na tisuće eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(10) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(11) Uredba Vijeća (EU) 2018/1877 od 26. studenoga 2018. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2015/323 (SL L 307, 3.12.2018., str. 1.).

(12) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na tisuće eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(13) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(14) Uredba Vijeća (EU) 2018/1877 od 26. studenoga 2018. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2015/323 (SL L 307, 3.12.2018., str. 1.).

(15) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(16) Uredba Vijeća (EU) 2018/1877

(17) Osim operacija u Južnom Sudanu.

(18) SL L 314, 30.11.2001., str. 1

(19) SL L 109, 26.4.2007., str. 33.

(20) Bruto iznosi (tj. isključujući opozvana sredstva i naloge za povrat)

(21) Iznosi u stupcima Dodijeljeno, Ugovoreno i Plaćeno označeni su bojom prema visini iznosa.

(22) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(1) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. kamate i slični prihodi uključivali su iznos od 77,9 milijuna EUR (2019.: 93,9 milijuna EUR) za imovinu koja se drži po amortiziranom trošku izračunat primjenom metode efektivne kamatne stope.

(23) SL L 420, 14.12.2020., str. 32.

(24) Odluka Vijeća 2020/2233 od 23. prosinca 2020. o preuzimanju obveza za sredstva koja proizlaze iz vraćenih sredstava u okviru Investicijskog instrumenta za zemlje AKP-a za operacije u okviru 9., 10. i 11. Europskog razvojnog fonda (SL L 437, 28.12.2020., str. 188.).

(25) Izdani zajmovi koji se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

(26) Izdani zajmovi koji se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

(27) Ugovori o zastupanju u kojima na datum izvještavanja nije bilo odnosnih drugih ugovornih strana.

(28) Ugovori o zastupanju u kojima na datum izvještavanja nije bilo odnosnih drugih ugovornih strana.

(29) Smanjenja su uzrokovana otplatom glavnice tijekom godine za operacije koje su se na dan 31. prosinca 2020. već smatrale restrukturiranima te prekidom mjera restrukturiranja tijekom godine.

(30) Obveze prema trećim osobama uključuju neisplaćene subvencije za kamate i tehničku pomoć državama članicama za koje dospijeće uglavnom nije definirano.

(2) Vidjeti odjeljak 3.4.2.2.2. za objašnjenja o sintetskoj zaštiti.

(3) Vidjeti odjeljak 3.4.2.2.2. za objašnjenja o sintetskoj zaštiti.

(4) Uključujući ugovore o zastupanju.

(5) Uključujući ugovore o zastupanju.

(6) Za više detalja vidjeti bilješku 24.

(7) Na temelju ažuriranih verzija modela iz bilješke 2.4.2., početni saldo za očekivani kreditni gubitak bez umanjenja kreditne kvalitete u razdoblju od 12 mjeseci bio bi veći za 0,3 milijuna EUR, a tijekom vijeka trajanja instrumenta za 1,5 milijuna EUR.

(31) Za više detalja vidjeti bilješku 24.

(8) Na temelju ažuriranih verzija modela iz bilješke 2.4.2., početni saldo za očekivani kreditni gubitak bez umanjenja kreditne kvalitete u razdoblju od 12 mjeseci bio bi manji za 0,2 milijuna EUR, a tijekom vijeka trajanja instrumenta veći za 1,1 milijun EUR.

(32) Za više detalja vidjeti bilješku 24.

(33) Vijeće je 10. studenoga 2020. utvrdilo iznos financijskih doprinosa koji svaka država članica treba uplatiti do 21. siječnja 2021. Na dan 31. prosinca 2020. nije bilo uplaćeno 68,9 milijuna EUR.

(9) U okviru devetog ERF-a 45,1 milijun EUR neiskorištenih obveza za subvencionirane kamatne stope i tehničku pomoć iz devetog ERF-a 14. srpnja 2020. preraspodijeljeno je u sredstva subjekata koji doprinose prema ključu za raspodjelu doprinosa iz devetog ERF-a.

(10) Za više detalja vidjeti odjeljak „Naknadna mjerenja” u bilješci 2.4.3.

(11) Za više detalja vidjeti odjeljak „Naknadna mjerenja” u bilješci 2.4.3.

Top

Choose the experimental features you want to try