EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.6.2021.
COM(2021) 344 final
2021/0168(NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Italije
{SWD(2021) 165 final}
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52021PC0344
Proposal for a COUNCIL IMPLEMENTING DECISION on the approval of the assessment of the recovery and resilience plan for Italy
Prijedlog PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Italije
Prijedlog PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Italije
COM/2021/344 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.6.2021.
COM(2021) 344 final
2021/0168(NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Italije
{SWD(2021) 165 final}
2021/0168 (NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Italije
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost 1 , a posebno njezin članak 20.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Pandemija bolesti COVID-19 narušila je gospodarstvo Italije. Bruto domaći proizvod po stanovniku u tekućim cijenama (BDP po stanovniku) Italije u 2019. iznosio je 95,0 % prosjeka EU-a. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. realni BDP Italije u 2020. pao je za 8,9 % i očekuje se da će se u 2020. i 2021. kumulativno smanjiti za 5 %. Među dugotrajnijim aspektima koji utječu na srednjoročne gospodarske rezultate posebno se ističu visoka nezaposlenost mladih i niska stopa sudjelovanja žena na tržištu rada, spor rast produktivnosti, neučinkovitost javne uprave i vrlo visoka razina državnog duga.
(2)Vijeće je 9. srpnja 2019. i 20. srpnja 2020. Italiji uputilo preporuke u kontekstu europskog semestra. Vijeće je konkretno preporučilo da se oporezivanje preusmjeri s rada te da se pojača borba protiv utaje poreza i u potpunosti provedu prijašnje mirovinske reforme. Vijeće je preporučilo i da se poveća otpornost i kapacitet zdravstvenog sustava te pojača koordinacija između nacionalnih i regionalnih tijela. Nadalje, preporučilo je i da se pojačaju napori za suzbijanje neprijavljenog rada, osigura učinkovita integracija aktivnih politika tržišta rada i socijalnih politika, osobito u odnosu na mlade i ranjive skupine, i da se u okviru sveobuhvatne strategije podrži sudjelovanje žena na tržištu rada, među ostalim pristupom kvalitetnoj skrbi za djecu i dugotrajnoj skrbi. S obzirom na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, Italiji je preporučeno da osigura primjerenu nadoknadu dohotka i pristup socijalnoj zaštiti te da ublaži učinak krize na zapošljavanje, među ostalim fleksibilnim radnim uvjetima i aktivnom potporom zapošljavanju. Italiji je osim toga preporučeno da poboljša obrazovne ishode, ojača učenje na daljinu i potakne usavršavanje, među ostalim u području digitalnih vještina. Preporučeno je da se investicijska politika usmjeri na zelenu i digitalnu tranziciju, uzimajući pritom u obzir regionalne razlike, a posebno na čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije, istraživanje i inovacije, održivi javni prijevoz, gospodarenje otpadom i vodama te pojačanu digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo pružanje osnovnih usluga. Radi potpore gospodarstvu tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 Italiji je preporučeno da učinkovito provede mjere za osiguravanje likvidnosti realnog gospodarstva, daje prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promiče privatna ulaganja. Nadalje, Vijeće je preporučilo da se poveća djelotvornost javne uprave i učinkovitost pravosuđa, pojača stečajni okvir i poboljša učinkovitost borbe protiv korupcije. Vijeće je pozvalo i na uklanjanje ograničenja tržišnog natjecanja i poboljšanje sektorskih propisa. Italiji je preporučeno i da potiče restrukturiranje bilanci banaka, uz daljnje smanjivanje neprihodonosnih kredita, te da poboljša nebankovno financiranje manjih i inovativnih poduzeća. Na temelju ocjene napretka u provedbi tih preporuka za Italiju u trenutku podnošenja plana za oporavak i otpornost Komisija smatra da je ostvaren znatan napredak u pogledu preporuke o poduzimanju svih potrebnih mjera za djelotvoran odgovor na pandemiju, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti te preporuke o učinkovitoj provedbi mjera za osiguravanje likvidnosti realnog gospodarstva, uključujući mala i srednja poduzeća, inovativna poduzeća i samozaposlene osobe, i za izbjegavanje kašnjenja u plaćanju. Znatan napredak zabilježen je i u suzbijanju utaje poreza, što se osobito odnosi na utaju poreza neizdavanjem računa.
(3)Komisija je 2. lipnja 2021. u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća objavila detaljno preispitivanje za Italiju 2 . Komisija je u svojoj analizi zaključila da u Italiji postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, posebno povezane s visokom razinom državnog duga i dugotrajnom slabom dinamikom produktivnosti, koje imaju prekogranični učinak u kontekstu osjetljivosti tržišta rada i bankarskog sektora.
(4) [Vijeće je u preporuci o ekonomskoj politici europodručja državama članicama europodručja preporučilo da i u okviru svojih planova za oporavak i otpornost poduzmu mjere kojima se, među ostalim, osigurava usmjerenost politika na potporu oporavku i dodatno jača konvergencija, otpornost te održiv i uključiv rast. Vijeće je u Preporuci preporučilo i da se jačaju nacionalni institucionalni okviri, osigura makrofinancijska stabilnost, dovrši ekonomska i monetarna unija i jača međunarodna uloga eura.] [Ako se Preporuka Vijeća ne donese do donošenja Provedbene odluke Vijeća, molimo izbrišite ovu uvodnu izjavu.]
(5)Italija je 30. travnja 2021. u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisiji dostavila svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost. Plan je dostavljen nakon postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima. Nacionalna odgovornost za planove za oporavak i otpornost temelj je za njihovu uspješnu provedbu, trajni učinak na nacionalnoj razini i vjerodostojnost na europskoj razini. Na temelju članka 19. te uredbe Komisija je ocijenila relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost, u skladu sa smjernicama za ocjenjivanje iz Priloga V. toj uredbi.
(6)Planovima za oporavak i otpornost trebali bi se nastojati ostvariti opći ciljevi Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 i Instrumenta Europske unije za oporavak uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Trebali bi promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije doprinoseći šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241.
(7)Provedba planova za oporavak i otpornost država članica bit će koordinirani napor u smislu ulaganja i reformi u cijeloj Uniji. Koordiniranom i istodobnom provedbom tih reformi i ulaganja te provedbom prekograničnih projekata te će se reforme i ulaganja međusobno jačati i stvoriti pozitivan učinak prelijevanja u cijeloj Uniji. Stoga će otprilike jedna trećina učinka Mehanizma na rast i otvaranje radnih mjesta u državama članicama proizaći iz prelijevanja iz drugih država članica.
Uravnotežen odgovor kojim se doprinosi šest stupova
(8)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (a) i odjeljkom 2.1. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju i time primjereno doprinosi šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241, uzimajući u obzir specifične izazove i dodijeljena financijska sredstva dotične države članice.
(9)Plan sadržava velik broj ulaganja i reformi za potporu svladavanju izazova zelene tranzicije, primjerice za povećanje energetske učinkovitosti zgrada, dekarbonizaciju gospodarskih aktivnosti, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, učinkovitiju upotrebu vodnih resursa, jačanje kružnog gospodarstva te očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti. Planom se nastoje savladati i digitalni izazovi, digitalizacijom važnih javnih usluga kao što su pravosuđe, javne službe za zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvo te poticanjem građana i poduzeća na korištenje digitalnih tehnologija s pomoću kombinacije izravnih ulaganja i programa poticaja kao što je Transizione 4.0. Digitalne vještine planom su obuhvaćene u okviru raznih mjera usmjerenih na stanovništvo, javnu upravu, obrazovni sustav i tržište rada.
(10)U okviru svih misija i komponenata plana promiče se pametan, održiv i uključiv rast, i to ulaganjima kojima se jača fizički i ljudski kapital i reformama koje bi srednjoročno i dugoročno trebale utjecati na produktivnost i konkurentnost. Primjerice, u prvim dvjema komponentama misije 1 plana predlažu se velike reforme pravosuđa, tržišnog natjecanja, javne nabave, javne uprave i oporezivanja i javnih rashoda, kojima bi se trebale ukloniti ključne prepreke funkcioniranju talijanskog gospodarstva te znatna ulaganja usmjerena na digitalizaciju različitih gospodarskih sektora, koja bi trebala pozitivno utjecati na produktivnost. U skladu s prioritetima europskog zelenog plana, komponentama misija 2 i 3 nastoji se promicati održiv rast, energetska učinkovitost te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama s pomoću niza ambicioznih reformi i ulaganja u različitim sektorima kao što su voda, prostorno planiranje, energetska učinkovitost zgrada, održiva mobilnost u gradovima i u cijeloj zemlji, razvoj obnovljivih izvora energije, bioraznolikost i jačanje kružnog gospodarstva. U okviru komponenata misije 4 nastoje se savladati izazovi povezani s obrazovanjem, istraživanjem i inovacijama s pomoću uravnotežene kombinacije ulaganja i reformi.
(11)Očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost povećati socijalna i teritorijalna kohezija putem namjenskih ulaganja i reformi usmjerenih na poboljšanje položaja najranjivijih društvenih skupina i slabije razvijenih regija u zemlji. U južnim regijama predviđena su znatna ulaganja u fizički kapital. Ta se ulaganja uglavnom odnose na promet, digitalizaciju te gospodarenje otpadom i vodama. Na jug zemlje snažno su usmjerene i mjere u području obrazovanja i vještina te mjere u korist najranjivijih skupina, posebno predviđene u okviru komponenata misija 4 i 5, za koje se očekuje da će imati znatan pozitivan učinak na socijalnu koheziju. Komponentama misije 6 nastoje se savladati izazovi u zdravstvu ulaganjem velikih napora u digitalizaciju sektora, jačanjem primarne zdravstvene zaštite i povećanjem kapaciteta za odgovor na sve veće potrebe povezane s demografijom i pripravnošću za krizu.
Svladavanje svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u preporukama za Italiju
(12)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (b) i odjeljkom 2.2. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova (ocjena A) utvrđenih u relevantnim preporukama za Italiju, uključujući njihove fiskalne aspekte, i preporukama na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 upućenima Italiji ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra.
(13)Plan uključuje opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno dopunjuju i koji doprinose djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela gospodarskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama koje je Vijeće uputilo Italiji u okviru europskog semestra u 2019. i 2020. Očekuje se da će se reformama i ulaganjima uključenima u plan posebno pridonijeti održivosti javnih financija, povećati otpornost zdravstvenog sektora, poboljšati djelotvornost aktivnih politika tržišta rada i socijalnih politika te poboljšati obrazovni ishodi i usavršavanje. Očekuje se i da će se planom potaknuti ulaganja za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji, posebno kad je riječ o mrežnim industrijama, komunalnim uslugama te istraživanjem i inovacijama, kako bi se smanjile regionalne razlike, povećala djelotvornost javne uprave i učinkovitost pravosuđa, poboljšalo poslovno okruženje i uklonile prepreke tržišnom natjecanju.
(14)Kad je riječ o fiskalno-strukturnim politikama, plan uključuje mjere za poboljšanje naplate i suzbijanja utaje poreza te mjere za povećanje učinkovitosti javnih rashoda jačanjem okvira za reviziju potrošnje i dovršetkom reforme fiskalnih odnosa između različitih razina vlasti. Očekuje se da će kvaliteti javnih financija pridonijeti i strukturne mjere za poboljšanje okvira za javnu nabavu. Za preporuke koje se odnose na izravni odgovor fiskalne politike na pandemiju može se smatrati da su izvan opsega plana za oporavak i otpornost Italije, neovisno o tome što je Italija općenito primjereno i dostatno odgovorila na izravnu potrebu za potporom gospodarstvu fiskalnim mjerama u 2020. i 2021., u skladu s odredbama opće klauzule o odstupanju. Osim toga, preporuka Italiji o postizanju dostatnog napretka prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2020. više nije relevantna zbog isteka odgovarajućeg proračunskog razdoblja i aktivacije opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu u ožujku 2020. u kontekstu krize povezane s pandemijom.
(15)Plan uključuje reformu i nekoliko ulaganja usmjerenih na smanjenje neprijavljenog rada te intervencije usmjerene na poboljšanje obrazovnih ishoda i smanjenje ranog napuštanja školovanja, koji su veći od prosjeka Unije. Plan uključuje i mjere kojima se nastoji povećati sudjelovanje žena na tržištu rada s pomoću kombinacije reformi i ulaganja, uključujući povećanje dostupnosti ustanova za skrb o djeci. Nadalje, plan uključuje mjere za jačanje vještina, uključujući digitalne vještine, te mjere za poboljšanje prilika za mlade i za najranjivije društvene skupine.
(16)U plan su uključene znatne reforme i ulaganja za povećanje učinkovitosti javne uprave, posebno za poboljšanje upravljanja zapošljavanjem u javnom sektoru i jačanje administrativnih kapaciteta. Mjere koje se odnose na zapošljavanje u javnom sektoru usmjerene su na reformu odabira i zapošljavanja javnih službenika. Novi sustav trebao bi se odmah testirati pri odabiru osoblja potrebnog za upravljanje planom. Reforma je popraćena ulaganjima u stvaranje jedinstvene platforme za zapošljavanje, ulaganjem u usavršavanje i prekvalifikaciju te reformom karijera u javnoj upravi. Za administrativne postupke predviđeno je administrativno pojednostavnjenje u okviru ad hoc zakonodavnih intervencija („ubrzani postupak”) te ukidanje odobrenja koja nisu opravdana javnim interesom. Te su mjere dopunjene i pojačane znatnim ulaganjima i reformama za poticanje digitalizacije raznih javnih uprava. Kako bi se osigurala brza provedba reformi i pokretanje ulaganja u IKT, uspostavit će se poseban „ured za transformaciju” za digitalnu javnu upravu.
(17)Nizom reformi i ulaganja u zdravstvenom sektoru nastoje se osigurati potrebni uvjeti za povećanje otpornosti usluga zdravstvene skrbi, što se posebno odnosi na lokalno zdravstvo, telemedicinu i digitalizaciju sustava. Znatnim ulaganjima u kombinaciji sa sektorskim reformama nastoje se poduprijeti zelena i digitalna tranzicija te istraživanja i inovacije, pri čemu su u obzir uzete regionalne razlike. To se posebno odnosi na mjere za izgradnju i nadogradnju digitalne infrastrukture, mjere za razvoj kružnog gospodarstva i poboljšanje gospodarenja otpadom i vodama te mjere za povećanje energetske učinkovitosti zgrada, poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, širenje održivog prometa i smanjenje rascjepkanosti vodoopskrbnog sustava. Niz ulaganja i reformi uključen je kako bi se potakla istraživanja i inovacije, posebno kad je riječ o mladim istraživačima i sudjelovanju javnih i privatnih institucija.
(18)Planom su predviđene i znatne reforme za poboljšanje ukupnog poslovnog okruženja te smanjenje prepreka tržišnom natjecanju. Očekuje se da će se donošenjem novog godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2021. smanjiti vrijeme potrebno za pokretanje poslovanja u Italiji i ubrzati natječajni postupci za dodjelu ugovora o lokalnim javnim uslugama, posebno u području gospodarenja otpadom i prometa, što se konkretno odnosi na luke, regionalni željeznički i lokalni javni prijevoz, te za dodjelu koncesija, što se odnosi na autoceste, punionice za e-mobilnost i hidroenergiju. Sektorskim zakonodavstvom u području energije postupno se dereguliraju cijene električne energije te ono uključuje prateće mjere za potporu povećanju tržišnog natjecanja na maloprodajnim tržištima energije i uvođenju pametnih brojila druge generacije. Revizija zakonodavstva o javnoj nabavi uključuje donošenje propisa kojima se skraćuje razdoblje između objave ugovora i njihove dodjele, koordinaciju politike javne nabave, uvođenje e-nabave te profesionalizaciju i racionalizaciju javnih naručitelja. Očekuje se da će se te izmjene provesti tako da se postigne odgovarajuća ravnoteža između pojednostavnjenja i osiguravanja provjera u cilju suzbijanja korupcije i prijevara. Planom se predviđaju konsolidacija tijela za nadzor tržišta, digitalizirane inspekcije proizvoda i osnivanje novih akreditiranih laboratorija. Očekuje se da će se tim poboljšanjima poslovnog okruženja olakšati poduzetništvo i poboljšati okvirni uvjeti za tržišno natjecanje te potaknuti učinkovitija raspodjela resursa uz povezan potencijalni rast produktivnosti.
(19)Osim toga, plan sadržava ambiciozne mjere za reformu i modernizaciju sustava građanskog, kaznenog i upravnog pravosuđa. Ulaganja predviđena planom usmjerena su na digitalizaciju sudova, osposobljavanje sudaca i osoblja te poboljšanje sveukupne učinkovitosti sudova čime bi se u kratkom roku djelovalo na organizacijske čimbenike i omogućilo brže ostvarivanje rezultata reformi koje su u pripremi. Uspostavom i jačanjem „ureda za sudske postupke” trebala bi se pružiti potpora sucima u okviru reforme pravosuđa kako bi se smanjio broj neriješenih sudskih predmeta i ukupno trajanje postupaka u okviru strategije oporavka kojom se pomaže osigurati brza provedba reformi i ulaganja, što bi pozitivno utjecalo i na suzbijanje korupcije i cjelokupno poslovno okruženje. Očekuje se i da će te mjere poboljšati kvalitetu pravosuđa pružanjem potpore sucima u obavljanju uobičajenih aktivnosti proučavanja spisa, pravnog istraživanja, sastavljanja akata i organizacije spisa kako bi se mogli usredotočiti na složenije zadaće.
(20)Očekuje se da će plan za oporavak i otpornost svladavanjem prethodno navedenih izazova pridonijeti i ispravljanju neravnoteža 3 u Italiji, što se posebno odnosi na visoki državni dug i dugotrajnu slabu dinamiku produktivnosti u kontekstu velike nezaposlenosti te još uvijek veliki udio neprihodonosnih kredita unatoč trendu smanjenja.
Doprinos potencijalu rasta, otvaranju radnih mjesta i ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti
(21)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (c) i odjeljkom 2.3. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će plan za oporavak i otpornost snažno utjecati (ocjena A) na jačanje potencijala za rast, otvaranje radnih mjesta i ekonomsku, socijalnu i institucionalnu otpornost Italije, čime se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava, među ostalim i promicanjem politika za djecu i mlade, te na ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, i time ojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i konvergenciju u Uniji.
(22)Simulacije službi Komisije pokazuju da plan ima potencijala za povećanje BDP-a Italije za 2,5 % do 2026. 4 Iako kratkoročno prevladavaju učinci na potražnju povećanim javnim ulaganjima, predviđa se da će se zbog većih ulaganja povećati javni kapital, što će imati pozitivan učinak na potencijalni i stvarni BDP u srednjoročnom razdoblju. Očekuje se da će se planom poduprijeti teritorijalne kohezije. U okviru plana najmanje 40 % lokalno usmjerenih ulaganja dodjeljuje se južnim regijama. Očekuje se da će se smanjiti infrastrukturni jaz i povećati produktivnost i konkurentnost manje razvijenih regija ulaganjima u širokopojasne mreže, brze željeznice i regionalne linije, gospodarenje otpadom i vodama, luke i povezanost s najudaljenijim dijelovima mreže u posebnim gospodarskim zonama. Posebna pozornost južnim područjima i unutrašnjosti posvećuje se i u okviru intervencija usmjerenih na revitalizaciju urbanih područja i poboljšanje uvjeta najranjivijih skupina stanovništva. Očekuje se da će reforme predviđene planom, posebno reforma javne uprave, i mjere kojima se podupiru administrativni kapaciteti lokalne uprave pridonijeti poboljšanju učinkovitosti javne uprave u tim regijama.
(23)Planom se predviđa velik broj znatnih ulaganja za smanjenje nejednakosti i socijalnih slabosti u različitim komponentama, pri čemu se posebna pozornost također posvećuje jugu zemlje. Planom se rješava niz važnih pitanja, kao što je povećanje ponude socijalnog stanovanja, poboljšanje pristupa socijalnim uslugama, posebno za osobe s invaliditetom i starije i nemoćne osobe, proširenje usluga kućne njege i potpora zajednicama u nepovoljnom položaju s pomoću planova urbane obnove. Te su intervencije popraćene reformama kojima će se pojednostavniti pristup nekim socijalnim uslugama, kao što je Okvirni zakon za osobe s invaliditetom i reforma povezana s proširenjem telemedicinskih usluga i mreže za zdravstvenu njegu u kući. U tim se mjerama, zajedno s mjerama iz drugih komponenata, kao što su mjere koje se odnose na zapošljavanje, obrazovanje ili zdravstvo, odražavaju brojna načela europskog stupa socijalnih prava.
(24)Plan je usmjeren i na politike za mlade i djecu mjerama kao što su poboljšanje kvalitete i povećanje kapaciteta dječjih vrtića i usluga skrbi o djeci, koji su u Italiji manji od prosjeka Unije. Planom se također nastoji olakšati upis u programe tercijarnog obrazovanja, posebno u području STEM-a, te se uspostavlja mreža ustanova visokog obrazovanja koje nude poslijediplomske programe kratkog trajanja. Plan uključuje niz mjera za jačanje talijanskih istraživačkih kapaciteta, posebno reformu za olakšavanje mobilnosti uglednih istraživača i rukovoditelja, pojednostavnjenja upravljanja fondovima i reforme karijere istraživača. Očekuje se da će se planom poduprijeti i integracija digitalnih tehnologija u sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja primjenom digitalnih resursa u razredima, digitalizacijom obrazovnih sadržaja i osnivanjem laboratorija s obrazovnim tehnologijama kao što su roboti koji se mogu programirati. Predviđaju se i mjere za povećanje zapošljivosti mladih te za potporu otvaranju radnih mjesta u kontekstu digitalne i zelene tranzicije. Konačno, očekuje se da će se reformama obrazovnog sustava i aktivnim politikama tržišta rada poboljšati okvirni uvjeti i doprinijeti povratu tih ulaganja.
(25)Plan uključuje ulaganja i reforme za poticanje ljudskog kapitala i promicanje jednakih mogućnosti obrazovanja u cijeloj Italiji za koje se očekuje da će pridonijeti smanjenju nejednakosti i regionalnih razlika u pogledu školske infrastrukture i obrazovnih ishoda. Očekuje se da će južne regije imati znatne koristi od predviđenih ulaganja u sportske objekte, dječje vrtiće i studentski smještaj te od povećanog broja sveučilišnih stipendija te ciljanih projekata za smanjenje ranog napuštanja školovanja i poboljšanje obrazovnih ishoda ranjivih učenika. Mjere iz plana usmjerene su i na jačanje kompetencija i vještina u sekundarnom i tercijarnom obrazovanju, poboljšanje socijalnih usluga u unutrašnjosti te poticanje rehabilitacije imovine koja je oduzeta kriminalnim organizacijama i jačanje lokalne zdravstvene skrbi.
Načelo „ne nanosi bitnu štetu”
(26)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (d) i odjeljkom 2.4. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost Italije osigurati da se nijednom mjerom (ocjena A) za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 5 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”), odnosno ciljevima ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama, održivog korištenja i zaštite vodnih i morskih resursa, kružnog gospodarstva, sprečavanja i kontrole onečišćenja te zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava. Pri ocjeni usklađenosti s tim načelom Italija je slijedila tehničke smjernice Europske komisije o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) te se, prema potrebi, obvezuje na provedbu posebnih mjera za izbjegavanje bitne štete utvrđenih u relevantnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima.
(27)Neke mjere iz plana zbog svoje su naravi zahtijevale posebnu pozornost kako bi se osiguralo nenanošenje bitne štete. Trebalo bi unijeti ključne etape za ulaganja u obnovu, biometan, vodik, navodnjavanje i povezanost s najudaljenijim dijelovima mreže. Otpad koji nastaje pri obnovi obrađivat će se u skladu s načelima kružnog gospodarstva. Mjere u području obrade otpada ne uključuju ulaganja u spaljivanje i mehaničko-biološku obradu, u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu”. U okviru mjera za zamjenu voznog parka vozila i strojeva osigurano je da samo čista vozila budu prihvatljiva za financiranje. Biometan koji upotrebljavaju vozila u skladu je s Direktivom (EU) 2018/2001 (preinaka) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Uvedene su i posebne mjere za zaštitu bioraznolikosti.
Doprinos zelenoj tranziciji i bioraznolikosti
(28)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (e) i odjeljkom 2.5. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje u velikoj mjeri (ocjena A) doprinose zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost, ili svladavanju izazova koji iz toga proizlaze. Mjerama potpore klimatskim ciljevima dodijeljeno je oko 37,5 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, izračunato u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/24. U skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost usklađen je s informacijama koje su uključene u Nacionalni energetski i klimatski plan do 2030.
(29)Plan za oporavak i otpornost sadržava velik broj ulaganja i reformi za svladavanje izazova zelene tranzicije te je općenito dobro usklađen s prioritetima europskog zelenog plana i njegovim planom za postizanje klimatskog cilja do 2030. i ciljem da Europa do 2050. postane društvo otporno na klimatske promjene. Plan uključuje određeni broj mjera za energetsku obnovu zgrada, posebno primjenom uvećanog poreznog odbitka za stambene nekretnine („superbonus”), a predviđena su i izravna ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti općina, škola, pravosudnih zgrada, hotela, muzeja, kina i kazališta. Nadalje, planom se nastoji povećati tržišno natjecanje na tržištima električne energije i plina te promicati uporaba obnovljivih izvora energije. To se nastoji postići ulaganjima usmjerenima na potporu za obnovljive izvore energije za energetske zajednice i potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora koji zajednički djeluju te na razvoj odobalne proizvodnje energije i pametnih mreža.
(30)Plan uključuje i reforme kojima se nastoji olakšati odobravanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i reformu dodjele koncesija za hidroelektrane. Plan je usmjeren na smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa te su u njemu predviđena znatna ulaganja u održivu gradsku mobilnost, uključujući e-mobilnost, u jačanje željezničke infrastrukture radi doprinosa promjeni načina prijevoza i u smanjenje emisija stakleničkih plinova u zračnom i pomorskom prometu i poljoprivredi. Nadalje, planom se podupiru djelovanja Italije u području prilagodbe klimatskim promjenama, seizmičke otpornosti i kvalitete infrastrukture. Očekuje se da će se planom pridonijeti svladavanju postojećih izazova u području gospodarenja otpadom, potaknuti kružno gospodarstvo, poboljšati upravljanje vodama i otpadnim vodama te poboljšati zaštita bioraznolikosti. U tu svrhu u planu su predviđene mjere kao što su donošenje nove strategije za kružno gospodarstvo, modernizacija i uspostava novih postrojenja za obradu otpada, poboljšanje vodne infrastrukture radi poboljšanja opskrbe i smanjenja gubitka vode te skup mjera za ponovno pošumljavanje i oporavak prirodnih područja i morskih staništa.
Doprinos digitalnoj tranziciji
(31)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (f) i odjeljkom 2.6. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost sadržava mjere kojima se u velikoj mjeri djelotvorno (ocjena A) doprinosi digitalnoj tranziciji ili svladavanju izazova koji iz nje proizlaze. Mjerama potpore digitalnim ciljevima dodijeljeno je oko 25,1 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, izračunato u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/24.
(32)Ukupno 12 komponenata sadržava mjere koje doprinose digitalnoj tranziciji u skladu s općim, međusektorskim pristupom. Planiraju se znatna ulaganja u području digitalizacije poduzeća, s naglaskom na poreznim poticajima za pametnije sustave proizvodnje („Transizione 4.0”). Planom se predviđa i potpora za mreže za suradnju u području istraživanja i inovacija te prijenos tehnologije između sveučilišta, istraživačkih instituta i poduzeća. Očekuje se da će se ulaganjem u dovršetak ultrabrzih širokopojasnih mreža i povezivost putem 5G mreže pridonijeti ostvarenju europskih digitalnih ciljeva za 2030., a njihova bi brza provedba donijela znatne koristi za gospodarstvo i društvo u cjelini.
(33)Druga važna ulaganja usmjerena su na digitalizaciju javne uprave s predviđenim mjerama za opću javnu upravu, zdravstveni sektor i sektor obrazovanja. Učinkovitom provedbom tih mjera doprinijelo bi se izgradnji digitalne infrastrukture otporne na promjene u budućnosti, jačanju kibersigurnosti i povećanju učinkovitosti i otpornosti javne uprave te njezine dostupnosti građanima. Planom su predviđene i mjere kojima bi se dopunila nacionalna ulaganja u digitalizaciju pravosuđa.
(34)Digitalna tranzicija za Italiju predstavlja znatan izazov jer postoji znatan manjak osnovnih i naprednih digitalnih vještina, što je vidljivo i u niskoj razini digitalizacije proizvodnog sustava. Planom se ti izazovi nastoje savladati ulaganjima usmjerenima na potrebe stanovništva za vještinama te na osobe za koje postoji veći rizik od digitalne isključenosti, nastavnike, državne službenike i radnu snagu. Razvoj naprednih digitalnih vještina obuhvaćen je kao dio širih mjera kojima se doprinosi povećanju dostupnosti tehničkih i specijaliziranih digitalnih vještina.
Trajan učinak
(35)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (g) i odjeljkom 2.7. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) trajno utjecati na Italiju.
(36)Plan uključuje važne reforme za potporu svladavanju dugotrajnih izazova u Italiji kojima bi se mogla strukturno poboljšati konkurentnost talijanskog gospodarstva. Konkretno, predloženom reformom javne uprave trebala bi se dopuniti i dovršiti sveobuhvatna reforma donesena 2014. Potpunom, brzom i pravilnom provedbom novog skupa mjera povećat će se učinkovitost uprave. Očekuje se da će se na taj način, u kombinaciji s predviđenom reformom pravosuđa kojom se nastoji drastično smanjiti broj neriješenih predmeta u građanskim i kaznenim te upravnim postupcima, znatno poboljšati funkcioniranje gospodarstva. Nadalje, plan uključuje niz ambicioznih reformi kojima se žele ukloniti prepreke u poslovnom okruženju i povećati transparentnost i otvorenost nekih sektora za tržišno natjecanje. Važne prepreke uklanjanju se i sektorskim reformama, kao što su one planirane u energetskom i vodnom sektoru, i očekuje da će one imati pozitivan i trajan učinak na rast i produktivnost. Tim bi se reformama trebale povećati koristi od sveobuhvatnog skupa ulaganja planiranih u različitim sektorima talijanskog gospodarstva, od kojih se očekuje da će poboljšati fizičku infrastrukturu diljem Italije, ojačati ljudski kapital i ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju. Trajni učinak plana može se pojačati i sinergijama između plana i drugih programa, uključujući one koji se financiraju iz fondova kohezijske politike, prvenstveno znatnim naporima usmjerenima na uklanjanje duboko ukorijenjenih teritorijalnih izazova i promicanjem uravnoteženog razvoja.
Praćenje i provedba
(37)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (h) i odjeljkom 2.8. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost prikladni su (ocjena A) za osiguranje djelotvornog praćenja i provedbe plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni vremenski raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.
(38)Za provedbu i praćenje plana za oporavak i otpornost predviđeno je višerazinsko upravljanje. To konkretno obuhvaća: na političkoj razini, upravljački odbor uspostavljen pri predsjedništvu Vijeća ministara; na razini socijalnog dijaloga, savjetodavno tijelo koje uključuje relevantne dionike; na tehničkoj razini, tajništvo osnovano pri predsjedništvu Vijeća ministara radi pružanja potpore radu upravljačkog odbora i savjetodavnog tijela, središnju strukturu za koordinaciju i nadzor uspostavljenu u Ministarstvu gospodarstva i financija te strukture za tehničku koordinaciju utvrđene na razini središnjih uprava nadležnih za pojedinačne mjere. Modelom se predviđa i uspostava neovisnog revizorskog tijela za provedbu sustava unutarnje kontrole. Središnje i lokalne uprave ostaju odgovorne za operativnu provedbu mjera iz plana na temelju relevantnih nadležnosti. Modelom upravljanja predviđena je dodjela jasnih odgovornosti za provedbu plana, praćenje napretka i izvješćivanje. Konkretno, odgovornosti i mandati sadržani su u Uredbi sa zakonskom snagom od 31. svibnja 2021., br. 77, kojom se doprinosi jačanju relevantnih tijela. Tim se modelom namjeravaju stvoriti sinergije i osigurati koordinacija između Mehanizma i drugih programa Unije, čime bi se mogla poboljšati provedba fondova Unije u Italiji. Predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta, među ostalim dodatnim ljudskim resursima i pružanjem tehničke potpore upravama, i pojednostavnjenje administrativnih postupaka, a to je ugrađeno i u pravne akte (Uredba sa zakonskom snagom od 9. lipnja 2021., br. 80, i Uredba sa zakonskom snagom od 31. svibnja 2021., br. 77) kako bi se osigurala pravodobna i učinkovita provedba mjera plana. Naposljetku, predviđeni su iad hoc mehanizmi za rješavanje pitanja provedbe i ugrađeni u Uredbu sa zakonskom snagom od 31. svibnja 2021., br. 77. Ključne etape i ciljne vrijednosti talijanskog plana jasne su i realne te na odgovarajući način odražavaju planom predviđena ulaganja i reforme. Mjerodavni su pokazatelji relevantni, prihvatljivi i dovoljno pouzdani.
(39)Države članice trebale bi osigurati da se financijska potpora u okviru Mehanizma priopći i potvrdi u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) 2021/241. U okviru instrumenta za tehničku potporu može se zatražiti tehnička potpora kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi njihova plana.
Troškovi
(40)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (i) i odjeljkom 2.9. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koje je u planu dostavila država članica donekle je (ocjena B) razumno i uvjerljivo i u skladu s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjerno očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.
(41)Italija je dostavila procjene troškova za sve mjere iz plana za oporavak i otpornost koje uključuju trošak. Općenito, metodologija i pretpostavke primijenjene pri izradi procjena troškova jasne su i uvjerljive za većinu mjera iz plana i često se temelje na prethodnim projektima slične prirode ili relevantnim popratnim studijama. Međutim, za neke mjere nedostaju relevantne pojedinosti o metodologiji i temeljima za izradu procjene troškova ili su te informacije nepotpune, što predstavlja prepreku za potpunu pozitivnu ocjenu procjena troškova. Stoga je obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost donekle razumno i uvjerljivo. Naposljetku, procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost u skladu su s načelom troškovne učinkovitosti te su razmjerni očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.
Zaštita financijskih interesa
(42)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (j) i odjeljkom 2.10. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost i dodatne mjere sadržane u ovoj Odluci prikladni su (ocjena A) za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje na temelju te uredbe i očekuje se da će se aranžmanima djelotvorno izbjeći dvostruko financiranje sredstvima na temelju te uredbe i drugih programa Unije. Time se ne dovodi u pitanje primjena drugih instrumenata i alata za promicanje i jačanje usklađenosti s pravom EU-a, među ostalim za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa te za zaštitu financija Unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća.
(43)Sustav unutarnje kontrole i aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost ocijenjeni su dovoljno pouzdanima i relevantne strukture jasno su opisane. Planom se utvrđuju jasni akteri (tijela/subjekti) i opisuju njihove uloge i odgovornosti za obavljanje zadaća unutarnje kontrole. Ministarstvu gospodarstva i financija dodijeljena je zadaća opće koordinacije, a u okviru Ministarstva osnovano je neovisno revizorsko tijelo s mandatima utvrđenima u Uredbi sa zakonskom snagom od 31. svibnja 2021., br. 77. Predviđeno je ad hoc zapošljavanje kako bi se ojačali administrativni kapaciteti.
(44)Sustavi kontrola i drugi relevantni aranžmani, među ostalim za prikupljanje i stavljanje na raspolaganje podataka o krajnjim primateljima, od sredine 2022. osiguravat će se provedbom jedinstvenog informatičkog sustava (ReGiS), a dotad primjenom prijelaznih informatičkih aranžmana na temelju postojećih alata za obradu podataka koje bi trebalo prilagoditi toj namjeni. Podaci iz članka 22. stavka 2. točke (d) Uredbe (EU) 2021/241 prikupljaju se iz baza podataka javne uprave, uključujući, primjerice, baze podataka koje se temelje na identifikacijskim oznakama ponude (CIG). Revizorsko tijelo trebalo bi provesti provjeru prikupljanja i osiguravanja pristupa podacima iz članka 22. stavka 2. točke (d) Uredbe (EU) 2021/241 u vezi s prijelaznim informatičkim aranžmanima. Ta obveza i izvješćivanje revizorskog tijela o njoj uključeni su kao ključna etapa u Prilog ovoj Odluci. Ti se aranžmani smatraju prikladnima za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te izbjegavanje dvostrukog financiranja sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih programa Unije.
(45)Pravilno funkcioniranje unutarnjih kontrola, aranžmana za prikupljanje podataka i struktura izvješćivanja te prelazak na jedinstveni sustav (ReGiS) ključni su za izvješćivanje o ostvarenju ciljnih vrijednosti i ključnih etapa i utvrđivanje zahtjeva za plaćanje. Prijelazni informatički aranžmani, napredak u razvoju novog informatičkog okruženja (ReGiS) i stvarni prelazak na taj repozitorijski sustav zahtijevaju posebnu pozornost revizorskog tijela kako bi se osiguralo da se sustavom ReGiS mogu ispuniti funkcije opisane u planu te posebno kako bi se osigurala cjelovitost podataka i održavanje revizijskog traga. Za prijelazni sustav revizorsko tijelo s prvim zahtjevom za plaćanje dostavlja revizijsko izvješće kojim se potvrđuju funkcionalnosti repozitorijskog sustava.
(46)U kontekstu provedbe plana predviđa se jačanje postojećih odredbi za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje prijevara, korupcije i sukoba interesa. Naglašava se uloga tijela Guardia di Finanza, tijela za suzbijanje korupcije (ANAC) i talijanskog Revizorskog suda i upućuje se na upotrebu jedinstvene oznake projekta i alata ARACHNE, također kako bi se izbjegli rizici od dvostrukog financiranja.
Koherentnost plana
(47)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (k) i odjeljkom 2.11. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan u velikoj mjeri (ocjena A) sadržava mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koje čine koherentna djelovanja.
(48)U cijelom talijanskom planu za oporavak i otpornost iznosi se strateška i dosljedna vizija, uz opću koherentnost komponenata i pojedinačnih mjera. Reforme i ulaganja u svakoj komponenti dosljedni su i uzajamno se nadopunjuju, a među komponentama postoji znatna komplementarnost. Na primjer, plan sadržava nekoliko komponenata kojima se i u okviru mjera koje nisu posebno usmjerene na zelenu i ekološku tranziciju promiče energetska učinkovitost ili sprečavaju negativni učinci na potrošnju energije. Osim toga, sve komponente, neovisno o njihovu području primjene, kao prioritete uključuju mlade, rodna pitanja i teritorijalnu koheziju. Nijedna mjera predložena u okviru pojedine komponente nije proturječna niti narušava djelotvornost drugih mjera, a nisu utvrđene ni proturječnosti među različitim komponentama.
Ravnopravnost
(49)Talijanski plan za oporavak i otpornost sadržava mjere za koje se očekuje da će doprinijeti svladavanju izazova u području rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve u Italiji. Konkretno, to uključuje mjere za svladavanje izazova u području rodne ravnopravnosti, kao što je potpora ženskom poduzetništvu ili uspostava nacionalnog sustava certificiranja za rodnu ravnopravnost. Predviđene su i posebne mjere za podupiranje jednakih mogućnosti za mlađe osobe, koje uključuju mjere usmjerene na povećanje broja upisanih na studije znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te poboljšanje digitalnih i inovacijskih vještina, s posebnim naglaskom na rodnoj ravnopravnosti i jednakim mogućnostima za sve. Mjere za poboljšanje socijalnih i zdravstvenih usluga u zajednici i domu, kao što su inovativna stambena rješenja i oprema, usmjerene su na promicanje samostalnog života osoba s invaliditetom i starijih osoba. U planu se objašnjavaju očekivanja u pogledu izravnog ili neizravnog doprinosa različitih komponenti uklanjanju nejednakosti i poticanju jednakih mogućnosti, posebno za žene i mlađe osobe. Međutim, očekivani doprinos za određene skupine, kao što su pripadnici etničkih ili rasnih manjina, u planu je i dalje nejasan. U slučajevima u kojima je predviđeni doprinos isključivo neizravan bilo bi osobito važno pomno pratiti konkretnu provedbu plana kako bi se osiguralo ostvarivanje očekivanih rezultata i usklađenost sa sveobuhvatnom strategijom te sinergija s nacionalnim politikama ravnopravnosti kao što je Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost 2021.–2026.
Samoprocjena sigurnosti
(50)U skladu s člankom 18. stavkom 4. točkom (g) Uredbe (EU) 2021/241 plan uključuje samoprocjenu sigurnosti za ulaganja povezana s uslugama i infrastrukturom u oblaku za javnu upravu. Za mjere u području povezivosti, što se posebno odnosi na mjere za uvođenje 5G mreže, Italija je potvrdila da će tu procjenu provesti u kasnijoj fazi, uzimajući u obzir scenarije povezivosti koji će se utvrditi na temelju mapiranja i javnog savjetovanja. Italija je u tom pogledu navela da će analizirati scenarije rizika i provesti mjere za izbjegavanje ili ublažavanje svih potencijalnih sigurnosnih rizika.
Prekogranični i višedržavni projekti
(51)Plan uključuje ulaganja duž transeuropskih prometnih koridora (TEN-T) i u prekograničnu željezničku vezu između Italije i Austrije dovršenjem obilaznice Bolzano na liniji Verona-Brennero, važnom čvorištu za prijevoz putnika i tereta između Italije i sjeverne i istočne Europe. Osim toga, razvojem najmanje 3 400 km Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom trebala bi se omogućiti interoperabilnost sa željezničkim sustavima drugih država članica. Plan uključuje mjere za potporu uvođenju optičkih vlakana i tehnologija koje se temelje na tehnologiji 5G duž europskih 5G koridora. Planom se predviđa i financiranje sudjelovanja talijanskih poduzeća u odobrenim i potencijalnim važnim projektima od zajedničkog europskog interesa i partnerstvima za istraživanje i razvoj te jačanje mreže europskih digitalnoinovacijskih centara radi razmjene znanja i iskustva s drugim europskim zemljama.
Postupak savjetovanja
(52)Za plan je proveden postupak savjetovanja i surađivalo se s različitim dionicima, uključujući regionalne i lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, socijalne partnere, akademike i stručnjake za politike. Na temelju mišljenja talijanskog parlamenta o strateškim smjernicama za izradu plana koje je predložila vlada, Vijeće ministara prvu je verziju odobrilo 12. siječnja 2021. Nakon promjene vlade u veljači 2021. nastavljeno je preispitivanje nacrta plana i savjetovanje s relevantnim dionicima. Zastupnički dom i Senat održali su niz saslušanja na kojima su sudjelovali razni dionici kao što su regionalne i lokalne vlasti, socijalni partneri, organizacije civilnog društva i institucijska tijela te su odobrili povezana ad hoc izvješća, zajedno s rezolucijama kojima se usmjerava dovršetak plana na toj osnovi. Nadalje, sama vlada održala je dijalog s regionalnim i lokalnim vlastima u okviru Konferencije države i regija. Kao rezultat tog postupka, revidirani plan predstavljen je Parlamentu, koji je podržao njegovo prosljeđivanje Komisiji.
(53)Kad je riječ o postupku savjetovanja u fazi provedbe, talijanskim planom za oporavak i otpornost predviđa se nastavak redovitih dijaloga s različitim upravama uključenima u provedbu plana i s dionicima. U tu svrhu modelom upravljanja predviđa se osnivanje savjetodavnog tijela uz sudjelovanje gospodarskih i socijalnih partnera. Kako bi se osiguralo da relevantni subjekti preuzmu odgovornost, ključno je da se u provedbu ulaganja i reformi iz plana uključe sva relevantna lokalna tijela i dionici, uključujući socijalne partnere.
Pozitivna ocjena
(54)Nakon Komisijine pozitivne ocjene talijanskog plana za oporavak i otpornost i zaključka da plan u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije za ocjenjivanje utvrđene u Uredbi (EU) 2021/241, u skladu s člankom 20. stavkom 2. te uredbe, ovom bi Odlukom trebalo utvrditi reforme i projekte ulaganja koji su potrebni za provedbu plana, relevantne ključne etape, ciljne vrijednosti i pokazatelje te iznos koji Unija stavlja na raspolaganje za provedbu plana u obliku bespovratne financijske potpore i potpore u obliku zajma.
Financijski doprinos
(55)Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Italije iznose 191 499 177 889 EUR. S obzirom na to da je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima za ocjenjivanje iz Uredbe (EU) 2021/241, a procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost viši su od maksimalnog financijskog doprinosa raspoloživog za Italiju, financijski doprinos dodijeljen Italiji za plan za oporavak i otpornost trebao bi biti jednak ukupnom iznosu maksimalnog financijskog doprinosa raspoloživog za Italiju.
(56)U skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241 očekuje se da će se izračun maksimalnog financijskog doprinosa za Italiju ažurirati do 30. lipnja 2022. U skladu s člankom 23. stavkom 1. te uredbe iznos za Italiju trebalo bi sada staviti na raspolaganje za pravne obveze do 31. prosinca 2022. Bude li to potrebno nakon ažuriranja maksimalnog financijskog doprinosa, Vijeće bi na prijedlog Komisije trebalo izmijeniti ovu Odluku tako da se bez nepotrebne odgode uključi ažurirani maksimalni financijski doprinos.
(57)Osim toga, Italija je radi potpore dodatnim reformama i ulaganjima zatražila potporu u obliku zajma. Maksimalni opseg zajma koji je zatražila Italija jednak je iznosu od 6,8 % njezina bruto nacionalnog dohotka u 2019. u tekućim cijenama. Iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost veći je od ukupnog iznosa financijskog doprinosa koji je na raspolaganju Italiji i zatražene potpore u obliku zajma.
(58)Potpora se financira zaduživanjem Komisije u ime Unije na temelju članka 5. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 6 . Potpora bi se trebala isplatiti u obrocima nakon što Italija u zadovoljavajućoj mjeri ostvari relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost.
(59)Italija je zatražila pretfinanciranje u iznosu od 13 % financijskog doprinosa i 13 % zajma. Taj bi iznos trebalo staviti na raspolaganje Italiji ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom o financiranju iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/241 i sporazumom o zajmu iz članka 15. stavka 2. te uredbe.
(60)Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje ishod drugih postupaka koji se odnose na dodjelu sredstava Unije u okviru drugog programa Unije osim u okviru Uredbe (EU) 2021/241 ili postupaka koji se odnose na narušavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta koji se mogu poduzeti, posebno u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora. Njome se ne poništava zahtjev iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima planirane dodjele državne potpore.
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odobrenje ocjene plana za oporavak i otpornost
Odobrava se ocjena plana za oporavak i otpornost Italije na temelju kriterija iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/241. Reforme i projekti ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost, aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti i dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s isplatom zajma, relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim relevantnim podacima utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Financijski doprinos
1.Unija Italiji stavlja na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 68 880 513 747 EUR 7 . Iznos od 47 925 096 762 EUR na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza do 31. prosinca 2022. Ako se nakon ažuriranja iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241 za Italiju izračuna iznos koji je jednak ili veći od tog iznosa, dodatni iznos od 20 955 416 985 EUR na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.
2.Komisija Italiji stavlja na raspolaganje financijski doprinos Unije u obrocima u skladu s Prilogom ovoj Odluci. Iznos od 8 954 466 787 EUR stavlja se na raspolaganje kao plaćanje pretfinanciranja, koje je jednako iznosu od 13 % financijskog doprinosa. Komisija pretfinanciranje i obroke može isplatiti u jednoj ili više tranši. Veličina tranši ovisi o raspoloživosti sredstava.
3.Pretfinanciranje se isplaćuje ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom o financiranju iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/241. Iznos pretfinanciranja poravnava se s iznosima obroka za isplatu.
4.Isplata obroka u skladu sa sporazumom o financiranju ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima i odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. Uredba (EU) 2021/241, da je Italija u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost. Ovisno o stupanju na snagu pravnih obveza iz stavka 1., da bi se ispunili uvjeti za plaćanje, ključne etape i ciljne vrijednosti moraju biti ostvarene najkasnije do 31. kolovoza 2026.
Članak 3.
Potpora u obliku zajma
1.Unija Italiji stavlja na raspolaganje zajam u iznosu od maksimalno 122 601 810 400 EUR.
2.Komisija Italiji stavlja na raspolaganje potporu u obliku zajma u obrocima u skladu s Prilogom ovoj Odluci. Iznos od 15 938 235 352 EUR stavlja se na raspolaganje kao plaćanje pretfinanciranja, koje je jednako iznosu od 13 % zajma. Komisija pretfinanciranje i obroke može isplatiti u jednoj ili više tranši. Veličina tranši ovisi o raspoloživosti sredstava.
3.Pretfinanciranje se isplaćuje ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom o zajmu iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241. Iznos pretfinanciranja poravnava se s iznosima obroka za isplatu.
4.Isplata sredstava u obrocima u skladu sa sporazumom o zajmu ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima i odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/241, da je Italija u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti obuhvaćene zajmom i utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost. Da bi se ispunili uvjeti za plaćanje, dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti obuhvaćene zajmom moraju biti ostvarene najkasnije do 31. kolovoza 2026.
Članak 4.
Adresat
Ova je Odluka upućena Talijanskoj Republici.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.6.2021.
COM(2021) 344 final
PRILOG
Provedbenoj odluci Vijeća
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost
Italije
{SWD(2021) 165 final}
PRILOG
DIO 1.: REFORME I ULAGANJA U OKVIRU PLANA ZA OPORAVAK I OTPORNOST
1.Opis reformi i ulaganja
A.MISIJA 1. KOMPONENTA 1.:
Os 1. – Digitalizacija javne uprave: Os 1. komponente M1C1 talijanskog plana za oporavak i otpornost sadržava mjere kojima je cilj poticanje digitalizacije talijanske javne uprave i uključuje sedam ulaganja i tri reforme. Ulaganja su posebno usmjerena na: i. racionalizaciju i konsolidaciju postojećih digitalnih infrastruktura javne uprave; ii. poticanje primjene računalstva u oblaku, iii. s posebnim naglaskom na usklađivanju i interoperabilnosti platformi i podatkovnih usluga, provedbi načela „samo jednom” i dostupnosti podataka putem kataloga sučelja za programiranje aplikacija (API); iv. poboljšanje dostupnosti, učinkovitosti i dostupnosti svih digitalnih javnih usluga s ciljem povećanja razine usvajanja i zadovoljstva korisnika, v. jačanje obrane Italije od rizika koje predstavlja kiberkriminalitet, vi. poticanje digitalne transformacije velikih središnjih uprava; (vii) uklanjanje digitalnog jaza jačanjem digitalnih vještina građana. Reforme u okviru ove osi posebno su usmjerene na i. pojednostavnjenje i ubrzanje postupka javne nabave za rješenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) od strane javne uprave; ii. potporu digitalnoj transformaciji javne uprave i iii. uklanjanje prepreka javnim upravama za uvođenje oblaka i pojednostavnjenje postupaka razmjene podataka među javnim upravama.
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonijet će provedbi preporuka po državama članicama koje su 2020. i 2019. upućene Italiji u pogledu potrebe za „poboljšanjem djelotvornosti javne uprave, među ostalim ulaganjem u vještine javnih službenika, ubrzavanjem digitalizacije i povećanjem učinkovitosti i kvalitete lokalnih javnih usluga” (3. preporuka za Italiju za 2019.), te „usmjerenjem ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u [...] pojačanu digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo pružanje ključnih usluga” (3. preporuka za Italiju za 2020.).
Os 2. – Pravosuđe: Uspješnost talijanskog pravosudnog sustava i dalje je daleko od uspješnosti drugih država članica u pogledu trajanja postupaka, kako je navedeno u posljednjem izvješću Europske komisije o učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ). Os 2. komponente M1C1 plana za oporavak i otpornost sadržava mjere kojima se nastoji povećati učinkovitost pravosudnog sustava smanjenjem trajanja postupaka i približavanjem Italije medijanu EU-a. U ovoj komponenti riječ je o preporukama upućenima Italiji 2020. i 2019. o skraćivanju trajanja građanskih suđenja i o poboljšanju djelotvornosti borbe protiv korupcije (4. preporuka za Italiju za 2019. i 4. preporuka za Italiju za 2020.). Nadalje, digitalizacija pravosudnog sustava važna je i za digitalnu tranziciju.
Os 3. – Javna uprava Os 3. komponente M1C1 plana za oporavak i otpornost sadržava mjere za reformu talijanske javne uprave i poboljšanje administrativnih kapaciteta. Italija je ispod prosjeka EU-27 u pogledu učinkovitosti vlade i povjerenja u vladu. Reforme talijanske javne uprave bile su pogođene ozbiljnim nedostatkom u provedbi reformi odozgo prema dolje te oskudnim priznavanjem i širenjem vrijednih inovacija odozdo prema gore. Administrativni kapaciteti vrlo su niski. Trebalo bi nastaviti ulagati napore u jačanje kapaciteta strateškog planiranja, mehanizama praćenja i evaluacije te instrumenata za donošenje politika utemeljenih na dokazima. Glavni je cilj ove komponente poboljšati administrativne kapacitete talijanskih javnih uprava na središnjoj i lokalnoj razini, kako u pogledu ljudskog kapitala (odabir, kompetencija i karijera) tako i u pogledu pojednostavnjenja administrativnih postupaka. U ovom odjeljku predstavljena je sveobuhvatna strukturna strategija ljudskih resursa, od postupaka odabira do karijere. Reforma uključuje i mjere za pojednostavnjenje postupaka. Ulaganja u nove digitalne alate i pojačane aktivnosti u području cjeloživotnog učenja uključeni su u komponentu 1. misije 1. U ovoj se komponenti navode preporuke upućene Italiji 2020. i 2019. o poboljšanju djelotvornosti javne uprave (3. preporuka za Italiju za 2019. i 4. preporuka za Italiju, 2020.).
Os 4. – Javna nabava i plaćanja javnih uprava: Os 4. Javna nabava i plaćanja uprave — Komponente M1C1 plana za oporavak i otpornost sadržava mjere čiji je cilj reforma određenih ključnih aspekata talijanskog zakonodavnog okvira javne nabave i smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava u središnjim, regionalnim i lokalnim tijelima te zdravstvenih tijela. Glavni je cilj reforme pojednostavniti pravila o javnoj nabavi, povećati pravnu sigurnost za poduzeća i ubrzati dodjelu ugovora o javnoj nabavi uz zadržavanje postupovnih jamstava u pogledu transparentnosti i jednakog postupanja. Tim se reformama stoga podupire pravodobna realizacija infrastrukture i projekata koji se financiraju iz Plana.
Os 5. – Fiskalne i strukturne reforme (Oporezivanje i javni rashodi): Os 5. komponente M1C1 oporavka i otpornosti uključuje nekoliko reformi kojima je cilj podupiranje održivosti javnih financija Italije (1. preporuka za Italiju, 2019.). Kad je riječ o prihodovnoj strani, reformama se nastoji poboljšati postupak naplate poreza, potaknuti porezna disciplina i suzbiti utaja poreza kako bi se smanjili troškovi usklađivanja za porezne obveznike i povećali prihodi opće države, čime se doprinosi poboljšanju održivosti javnih financija. Na rashodovnoj strani reformama se nastoji poboljšati učinkovitost javnih rashoda, i na središnjoj razini, jačanjem postojećeg okvira za godišnje revizije rashoda i na podnacionalnoj razini dovršavanjem reforme fiskalnih odnosa na različitim razinama vlasti.
A.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Os 1. – Digitalizacija javne uprave
Ulaganje 1.1.: Digitalna infrastruktura
Cilj je ovog ulaganja osigurati da sustavi, skupovi podataka i aplikacije javne uprave budu smješteni u visoko pouzdanim podatkovnim centrima, uz visoke standarde kvalitete za sigurnost, učinkovitost, prilagodljivost, europsku interoperabilnost i energetsku učinkovitost. U tu svrhu, ulaganjem se predviđa stvaranje najsuvremenije nacionalne hibridne infrastrukture temeljene na računalstvu u oblaku (nazvana „Polo Strategico Nazionale”, PSN), certifikacija sigurnih i prilagodljivih alternativa u oblaku te migracija skupova podataka i aplikacija javne uprave u okruženje u oblaku.
Očekuje se da će infrastrukturom PSN-a upravljati tehnološki pružatelj odabran na europskom natječaju i da će biti osmišljen u skladu sa standardima interoperabilnosti podataka utvrđenima na europskoj razini u skladu s inicijativom Gaia-X kako bi se omogućila slobodna razmjena neosobnih podataka među različitim državama članicama povezivanjem njihovih nacionalnih modela oblaka. Očekuje se da će se slični zahtjevi donijeti u pretkvalifikaciji javnih pružatelja usluga računalstva u oblaku.
Očekuje se da će prijelaz skupova podataka i aplikacija javne uprave na PSN ili na sigurne certificirane pružatelje javnih oblaka ovisiti o zahtjevima u pogledu učinkovitosti, prilagodljivosti i osjetljivosti podataka koje definiraju različite uprave, od kojih se od svake od njih očekuje da zadrži svoju neovisnost u razvoju aplikacija i upravljanju podacima.
Ulaganje 1.3. – Podaci i interoperabilnost
Cilj je ovog ulaganja osigurati potpunu interoperabilnost ključnih skupova podataka i usluga u središnjoj i lokalnoj javnoj upravi, kao i usklađivanje s drugim zemljama EU-a postupaka pružanja usluga kojima se daje prednost u okviru Direktive o jedinstvenom digitalnom pristupniku.
Mjerom se predviđa razvoj nacionalne platforme za digitalne podatke („Piattaforma Digitale Nazionale Dati”) kojom se jamči interoperabilnost skupova podataka putem kataloga sučelja za programiranje aplikacija (API) koji se dijele u središnjim i lokalnim upravama (Ulaganja 1.3.1.). Nakon izgradnje ta platforma jamči interoperabilnost skupova podataka putem kataloga sučelja za programiranje aplikacija (API) koji se dijele među središnjim i lokalnim upravama. Platforma je u potpunosti usklađena sa zakonodavstvom EU-a.
Osim toga, mjerom se predviđa razvoj „jedinstvenog digitalnog pristupnika” u skladu s Uredbom (EU) 2018/1724, koji će se provoditi kako bi se pomoglo središnjoj i javnoj upravi da restrukturira prioritetne postupke/procese i omogućilo ispunjenje načela „samo jednom” (Ulaganja 1.3.2.).
Ulaganje 1.5. – Kibersigurnost
Cilj je tog ulaganja ojačati obranu Italije od rizika koje predstavlja kiberkriminalitet, posebno provedbom „Nacionalnog opsega za kibersigurnost” (PSNC), u skladu sa sigurnosnim zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2016/1148 o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS) te jačanjem nacionalnih sposobnosti tehničke inspekcije i praćenja rizika u području kiberobrane.
Mjerom se predviđa razvoj najsuvremenijeg integriranog sustava, čvrsto međusobno povezivanje različitih subjekata u cijeloj zemlji te međunarodno povezivanje s partnerima i pouzdanim pružateljima tehnologije. To se temelji na četiri stupa: jačanje sposobnosti prve linije prema javnosti i poduzećima/subjektima za upravljanje upozorenjima i stvarnim javno priznatim događajima; ii. izgradnja/jačanje kapaciteta zemlje za inspekciju i reviziju hardvera i softvera kojim se koriste ispitanici s osnovnim funkcijama za certificiranje pouzdanosti/prevencija prijetnji; iii. jačanje jedinica za izvršavanje zakonodavstva i kiberjedinica u policijskim snagama koje su zadužene za istrage kaznenih djela; iv. znatno ojačati kiberimovinu i ljudske resurse zadužene za nacionalnu sigurnost i odgovor na kiberprijetnje.
Ulaganje 1.7. – Osnovne digitalne vještine
Cilj je tog ulaganja smanjiti udio trenutačnog stanovništva kojem prijeti digitalna isključenost pokretanjem inicijative „Digitalna građanska služba”, mreže mladih volontera iz različitih područja u cijeloj Italiji kako bi se pojedincima kojima prijeti digitalna isključenost pružilo osposobljavanje o razvoju i poboljšanju digitalnih vještina (Ulaganja 1.7.1.) i jačanjem postojeće mreže centara za digitalnu podršku (Ulaganja 1.7.2.).
Centri za digitalne pogodnosti fizičke su pristupne točke, obično smještene u knjižnicama, školama i društvenim centrima, koje građanima pružaju osobno i internetsko osposobljavanje o digitalnim vještinama kako bi se učinkovito poduprla njihova digitalna uključenost. Inicijativa iskorištava postojeća uspješna iskustva i nastoji osigurati razvoj takvih centara na nacionalnoj razini. Iako je 600 centara već aktivno, njihova prisutnost dodatno će se ojačati namjenskim aktivnostima osposobljavanja i novom opremom, s općim ciljem uspostave 2 400 novih pristupnih točaka diljem Italije i osposobljavanja više od 2 000 000 građana kojima prijeti digitalna isključenost. Od 3000 centara oko 1200 centara bit će smješteno na jugu Italije.
Inicijativa „Digitalna civilna služba” podijeljena je na tri godine, a postupno je usmjerena na postizanje sljedećih rezultata: i. realizacija triju godišnjih poziva za projekte digitalne javne službe namijenjene neprofitnim organizacijama upisanima u nacionalni registar organizacija univerzalne civilne službe; ii.izgradnja kapaciteta neprofitnih organizacija koje sudjeluju u godišnjem pozivu na podnošenje prijedloga za digitalnu javnu službu i pokretanje projekata digitalnog posredovanja i digitalnog obrazovanja, uz pokretanje 900 projekata u okviru triju godišnjih poziva; iii. osposobljavanje i terensko iskustvo u projektima digitalne javne službe s oko 9 700 volontera; pomoć i osposobljavanje 1 000 000 građana koji imaju koristi od aktivnosti digitalnog posredovanja i digitalnog obrazovanja razvijenih u okviru 900 projekata u kojima radi 9700 volontera.
Reforma 1.1. – Nabava IKT-a
Cilj je te reforme osigurati da javna uprava može brže i učinkovitije nabavljati rješenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) pojednostavnjivanjem i ubrzavanjem postupka nabave za IKT usluge i imovinu.
Reforma se provodi u tri smjera. Prvo, uspostavlja se jedinstvena baza podataka koja sadržava popis gospodarskih subjekata ovlaštenih za pružanje robe i usluga javnim upravama te se uvodi posebna tehnološka infrastruktura kako bi se dobavljačima omogućila certifikacija. Drugo, usvaja se pojednostavnjeni pristup („ubrzani pristup”) za pojednostavnjenje nabave IKT-a za projekte PNRR-a. Treće, uspostavlja se usluga digitalne nabave s ciljem i. uključivanja samo certificiranih dobavljača (gospodarski subjekti mogu u bilo kojem trenutku zatražiti potvrdu u skladu s člankom 64. Direktive 2014/24/EU); ii. omogućavanja brze identifikacije dobavljača koji zadovoljavaju određenu potrebu (npr. putem konfiguratora); iii. pružanja intuitivnog korisničkog iskustva upravama (npr. jasan opis ponuđenih usluga, usporedna ocjena dobavljača). Taj cjelokupni ustroj temelji se na postojećim kapacitetima CONSIP-a, talijanskog državnog tijela za nabavu.
Reforma 1.2. – Potpora transformaciji
Cilj je te reforme poduprijeti digitalnu transformaciju svih središnjih i lokalnih javnih uprava uspostavom posebnog „Ureda za digitalnu transformaciju javne adminisracije”. Ured za transformaciju sastoji se od privremenog tehnološkog stručnog udruženja koje organizira i podupire migracijske napore i centralizirane pregovore o „paketima” certificirane vanjske potpore. Osim toga, mjerom se predviđa osnivanje trgovačkog društva usredotočenog na razvoj softvera i upravljanje operacijama za potporu digitalnom razvoju središnjih uprava. Ured za transformaciju posebno podupire javnu upravu u provedbi ulaganja 1.1. do 1.7. obuhvaćenih ovom komponentom te podupire i provedbu ulaganja i reformi u području digitalnog zdravstva uključenih u misiju 6.
Reforma 1.3. – Prvo oblak i interoperabilnost
Cilj je te reforme ukloniti prepreke za prihvaćanje oblaka i racionalizirati birokraciju koja usporava procese razmjene podataka među javnim upravama uvođenjem niza poticaja i obveza usmjerenih na olakšavanje migracije na oblak i uklanjanje postupovnih ograničenja za široko prihvaćanje digitalnih usluga.
Reforma uključuje tri smjera djelovanja. Prvo, s obzirom na to da rješenja u oblaku potiču troškovnu učinkovitost potrošnje u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (IKT), nakon unaprijed definiranog „razdoblja odgode” (npr. tri godine nakon pokretanja preobrazbe), uprave koje se nisu pridržavale preobrazbe oblaka vide ograničenje u svojem proračunu potrošnje za IKT.
Drugo, u okviru poticaja za migraciju u oblaku revidiraju se postojeća pravila javnog računovodstva za troškove povezane s uslugama računalstva u oblaku. Budući da migracija u oblak trenutačno uključuje prijenos proračuna s kapitalnih rashoda na operativne rashode, revidiraju se javna računovodstvena pravila za rashode povezane s uslugama računalstva u oblaku kako se ne bi destimulirala migracija oblaka za javne uprave.
Treće, revidiraju se norme koje se odnose na pravila o interoperabilnosti podataka, u skladu s odredbama o otvorenim podacima i obradi osobnih podataka, a trenutačni postupci za razmjenu podataka među javnim upravama pojednostavnjuju se kako bi se pojednostavnili postupovni aspekti i ubrzala provedba interoperabilnosti baza podataka javne uprave. Nadalje, digitalno prebivalište preispituje se i integrira u nacionalni registar rezidenta (ANPR) kako bi se omogućila sigurna digitalna korespondencija između građana i javnih uprava.
Os 2. – Pravosuđe
Reforma 1.4. – Građansko pravosuđe
Reforma je uglavnom usmjerena na skraćivanje trajanja građanskih postupaka utvrđivanjem širokog raspona mjera za smanjenje broja predmeta na sudovima, pojednostavnjenjem postojećih postupaka i povećanjem produktivnosti sudova. Smanjenje broja predmeta na sudovima postiže se jačanjem posredovanja, alternativnog rješavanja sporova i arbitraže te preispitivanjem postojećeg sustava kvantifikacije i mogućnosti povrata pravnih troškova kako bi se izbjegli neozbiljni sporovi. Pojednostavnjenje se provodi jačanjem „postupaka filtriranja” na žalbenoj razini, proširenjem slučajeva u kojima je sudac pojedinac nadležan za odlučivanje, čime se osigurava stvarna provedba obvezujućih rokova za postupke. Veća produktivnost sudova postiže se sustavom praćenja i poticajima za postizanje standardne učinkovitosti na svim sudovima. Reformom se predviđa i smanjenje broja neriješenih predmeta na građanskim sudovima, što se može postići zbog privremenog zapošljavanja uključenog u komponentu ulaganja.
Reforma 1.5. Kazneno pravosuđe
Reforma je uglavnom usmjerena na skraćivanje trajanja kaznenih postupaka utvrđivanjem širokog raspona mjera pojednostavnjenjem postojećih postupaka i povećanjem produktivnosti sudova. Pojednostavnjenje se nastoji proširiti primjenom pojednostavnjenih postupaka, većom upotrebom digitalizacije, definiranjem rokova za trajanje preliminarne istrage, preispitivanjem sustav obavješćivanja kako bi bio učinkovitiji. Veća produktivnost sudova postiže se sustavom praćenja i poticajima za postizanje standardne učinkovitosti na svim sudovima.
Reforma 1.6. – Nesolventnost
Cilj je reforme digitalizacija i poboljšanje stečajnih postupaka uvođenjem mehanizama ranog upozoravanja prije stečaja, specijalizacijom sudova i predsudskih ustanova za učinkovitije upravljanje svim fazama postupaka u slučaju nesolventnosti, među ostalim osposobljavanjem i specijalizacijom članova pravosudnih i upravnih tijela.
Reforma 1.7. – Porezni sudovi
Cilj je reforme povećati učinkovitost provedbe poreznog prava i smanjiti velik broj žalbi na Kasacijskom sudu.
Reforma 1.8. – Digitalizacija pravosudnog sustava
Reformom se zahtijeva obvezno elektroničko podnošenje svih dokumenata i potpuni elektronički tijek rada za građanske postupke. Njime se zahtijeva i digitalizacija prvostupanjskog kaznenog postupka, isključujući prethodno ročište. Naposljetku, njime se zahtijeva stvaranje besplatne, potpuno dostupne baze podataka o građanskopravnim odlukama koja se može pretraživati u skladu sa zakonodavstvom.
Ulaganje 1.8. – Postupak zapošljavanja za građanske, kaznene i upravne sudove
Ulaganja su usmjerena na kratkoročno djelovanje u vezi s organizacijskim čimbenicima kako bi se omogućilo brže ostvarivanje rezultata reformi koje su u tijeku, maksimizirajući sinergije i ostvarujući transformacijsku promjenu s pomoću izvanrednih sredstava predviđenih planom. Organizacijski alat pod nazivom „Trial Office„ uspostavlja (ili, ako već postoji, jačanja) timove za potporu sudaca (privremeno zapošljavanje), s ciljem smanjenja zaostataka i vremena potrebnog za donošenje odluka u Italiji. Tom bi se mjerom također poboljšala kvaliteta pravosuđa podupiranjem sudaca u normalnim aktivnostima studiranja, pravnog istraživanja, sastavljanja akata, organizacije spisa i time im se omogućilo da se usredotoče na složenije zadaće. Ulaganje obuhvaća i osposobljavanje za potporu digitalnoj tranziciji pravosudnog sustava.
Os 3. – Javna uprava
Reforma 1.9. – Reforma zapošljavanja u javnom sektoru i reforma pojednostavnjenja
Javne reforme zapošljavanja slijede dvostrani pristup. Kratkoročno se donose hitne mjere kako bi se na najbolji mogući način iskoristilo financiranje RRF-a u pogledu upravljanja planom i hitne pomoći javnim upravama zbog nedostatka administrativnih kapaciteta. Ta je strategija popraćena organizacijskim reformama i strategijom ljudskih resursa čiji je cilj transformirati javnu upravu u cjelini. U okviru definicije strateških planova za ljudske resurse utvrđen je sveobuhvatan skup mjera za: ažuriranje profila radnih mjesta (također s obzirom na dvostruku tranziciju); reformu postupaka zapošljavanja kako bi bila usmjerenija i učinkovitija; reforma više državne službe kako bi se u cijeloj javnoj upravi ujednačili postupci imenovanja; jačanje veze između cjeloživotnog učenja i mehanizama nagrađivanja ili specifičnih karijernih putova; definiranje ili ažuriranje etičkih načela javne uprave; jačanje predanosti rodnoj ravnoteži; i reformu horizontalne i vertikalne mobilnosti osoblja. Reforma uključuje hitne mjere za pojednostavnjenje administrativnih postupaka u korist poduzeća i građana te osiguravanje neometane provedbe RRP-a.
Reformom pojednostavnjenja ukidaju se odobrenja koja nisu opravdana važnim razlozima od općeg interesa, zajedno s ukidanjem nepotrebnih obveza ili onih koje ne upotrebljavaju nove tehnologije. Osim toga, provodi mehanizam prešutnog pristanka, uvođenje jednostavne komunikacije i usvajanje jedinstvenih sustava koji se dijele s regijama i općinama.
Pojednostavnjenje će uključivati sljedeće elemente: interoperabilnost postupaka poslovanja i izgradnje (SUAP & SUE); provedbu zajedničkog skupa pokazatelja uspješnosti usmjerenih na rezultate; i definiranje skupa ključnih pokazatelja uspješnosti (KPU) za usmjeravanje organizacijskih promjena u upravama.
Repozitorij za praćenje provedbe RRF-a bit će uspostavljen i operativan do trenutka podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje.
Ulaganje 1.9. – Pružanje tehničke pomoći i jačanje izgradnje kapaciteta za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost
Ulaganje se sastoji od privremenog zapošljavanja skupine stručnjaka za pružanje tehničke pomoći upravama i jačanje administrativnih kapaciteta, posebno na lokalnoj razini, za provedbu posebnih projekata RRP-a koji će se rasporediti na temelju potrebe. To ulaganje uključuje i programe osposobljavanja javnih službenika u okviru jačanja izgradnje kapaciteta.
Os 4. – Javna nabava i plaćanja javnih uprava
Reforma 1.10. – Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu
Prvi korak te reforme sastoji se od donošenja prvog skupa hitnih mjera pojednostavnjenja s odlukom o zakonu do svibnja 2021. kako bi se: pojednostavnili i digitalizirali postupci središnjih tijela za nabavu; unijeli ugovori u bazu podataka nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije (ANAC); uspostavili posebni uredi zaduženi za postupke javne nabave u ministarstvima, regijama i velegradovima; postavio cilj za smanjenje vremenskog razmaka između objave i dodjele ugovora te između dodjele ugovora i dovršetka infrastrukture; te poticali alternativni mehanizmi rješavanja sporova u fazi izvršenja ugovora. Do kraja 2021. jedinstveno koordinacijsko tijelo za politiku javne nabave imat će odgovarajući broj zaposlenika i donijet će strategiju profesionalizacije za osposobljavanje na različitim razinama; dinamički sustavi nabave bit će dostupni u skladu s direktivama o javnoj nabavi a ANAC će dovršiti izvršavanje kvalifikacija javnih naručitelja.
Drugi korak te reforme sastoji se od niza izmjena Zakonika o javnoj nabavi koje će se provesti do drugog tromjesečja 2023., s mjerama usmjerenima na: smanjenje rascjepkanosti javnih naručitelja; zahtijevanje uspostave e-platforme kao osnovnog zahtjeva za sudjelovanje u nacionalnoj procjeni kapaciteta nabave; i ovlašćivanje nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije da preispita kvalifikacije javnih naručitelja. Reformom će se također dodatno pojednostavniti i digitalizirati postupci središnjih tijela za nabavu te definirati zahtjevi za interoperabilnost i međusobnu povezanost. Reformom će se smanjiti i ograničenja mogućnosti podugovaranja, koja je trenutačno sadržana u Zakoniku o javnoj nabavi.
Reforma se sastoji i od toga da nacionalni sustav e-nabave postane operativan do kraja 2023.
Reforma 1.11. – Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava
Tom se reformom osigurava da do 2023. i. javna uprava na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini plaća u roku od 30 dana i ii. da zdravstvena tijela plaćaju u roku od 60 dana. Kako bi se osiguralo strukturno rješavanje problema kašnjenja u plaćanju, tom se reformom osigurava i da u 2024. i. javne uprave na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini plaćaju u roku od 30 dana, a ii. zdravstvena tijela u roku od 60 dana.
Os 5. – Fiskalne i strukturne reforme (oporezivanje i javni rashodi)
Reforma 1.12. – Reforma porezne uprave:
Donijet će se nekoliko mjera za poticanje porezne discipline i poboljšanje djelotvornosti usmjeravanja revizija i kontrola, uključujući: i. stvaranje baze podataka i posebne informatičke infrastrukture za oslobađanje prethodno naseljene prijave PDV-a; ii. poboljšanje kvalitete baze podataka koja se upotrebljava za „dopise o sukladnosti”, također u cilju smanjenja učestalosti lažno pozitivnih rezultata, postupno povećavajući broj komunikacija upućenih poreznim obveznicima; iii. reformu postojećeg zakonodavstva kako bi se osigurale učinkovite administrativne sankcije u slučaju odbijanja privatnih pružatelja usluga da prihvate elektronička plaćanja; iv. dovršetak postupka pseudonimizacije podataka i analize velikih podataka s ciljem povećanja učinkovitosti analize rizika na kojoj se temelji postupak odabira za revizije. Kako bi se provele te reforme i ojačao operativni kapacitet Porezne uprave, njezino osoblje povećat će se za 4113 jedinica, u skladu s „Planom uspješnosti Agencije za razdoblje 2021. – 2023.”. Osim toga, vlada će preispitati moguće mjere za smanjenje utaje poreza zbog neizdavanja računa u najizloženijim sektorima, među ostalim ciljanim poticajima za potrošače, te će poduzeti učinkovite mjere na temelju rezultata revizije, uz ambicioznu obvezu smanjenja sklonosti izbjegavanju plaćanja.
Reforma 1.13. – Reforma okvira za reviziju potrošnje
Plan uključuje reformu okvira za reviziju potrošnje čiji je cilj poboljšanje njegove učinkovitosti, među ostalim jačanjem uloge Ministarstva financija i postupka ex post evaluacije te poboljšanjem prakse izrade zelenog i rodnog proračuna. Plan uključuje i obvezu provedbe, na temelju postojećeg pravnog okvira, godišnjih revizija potrošnje tijekom razdoblja 2023. – 2025. kako bi se ostvarile fiskalne uštede kako bi se poduprle održive javne financije i/ili financirale reforme poreza ili javnih rashoda kojima se potiče rast.
Reforma 1.14. – Reforma podnacionalnog fiskalnog okvira
Reforma se sastoji od dovršetka „fiskalnog federalizma”, kako je predviđeno Zakonom o delegiranju 42/2009, s ciljem poboljšanja transparentnosti fiskalnih odnosa na različitim razinama vlasti, dodjele sredstava podnacionalnim vlastima na temelju objektivnih kriterija i poticanja učinkovitosti potrošnje na podnacionalnoj razini. Konkretno, reformom se utvrđuju relevantni parametri i provodi fiskalna federalizacija za regije s redovnim statusom, pokrajine i velegradove.
Reforma 1.15. – Reforma računovodstvenih pravila za javnost
Reformom se nastoji premostiti jaz u odnosu na europske računovodstvene standarde provedbom jedinstvenog računovodstvenog sustava na temelju nastanka poslovnih događaja za javni sektor. Reforma vodi do dovršetka konceptualnog okvira kao referentne vrijednosti za obračunski sustav u skladu s kvalitativnim značajkama koje je utvrdio Eurostat, skupom računovodstvenih standarda nastanka poslovnih događaja i višedimenzionalnim računskim planom. Reforma se dopunjuje prvim krugom osposobljavanja za prelazak na novi obračunski sustav za predstavnike 18 000 javnih subjekata.
A.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / Cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M1C1-1 |
Reforma 1,1.: Nabava IKT-a |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odluka o reformi 1.1. „Javna nabava u području IKT-a” |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakonske odluke za reformu nabave IKT-a |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Potrebni pravni akti uključuju zakonodavnu intervenciju u Zakonsku Odluku o pojednostavnjenju („Decreto Legge Semplificazioni”). Njima se određuje: i. Mogućnost primjene postupka iz članka 48. stavka 3. Zakonika o javnoj nabavi i za ugovore iznad pragova iz članka 35. Zakonika o javnoj nabavi za nabavu informatičke robe i usluga, osobito na temelju tehnologije u oblaku, kao i usluga povezivanja koje se u cijelosti ili djelomično financiraju sredstvima predviđenima za provedbu projekata PNRR-a; ii. Interoperabilnost između različitih baza podataka kojima upravljaju tijela za ovjeravanje uključena u postupak provjere zahtjeva iz članka 80. Zakonika o javnim ugovorima; iii. Uspostavljanje virtualne datoteke gospodarskog subjekta u kojoj se nalaze podaci za provjeru nepostojanja razloga za isključenje iz članka 80., čime se omogućuje definiranje bijelog popisa gospodarskih subjekata za koje je provjera već provedena. |
|
M1C1-2 |
Reforma 1.3.: Prvo oblak i interoperabilnost |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odluka o reformi 1.3. „Prvo oblak i interoperabilnost” |
Odredba zakona o stupanju na snagu Odluke o reformi računalstva u prvo u oblaku i interoperabilnosti |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Potrebni pravni akti uključuju: Provedbeni regulatorni akti posebno se odnose na i. Odluku Agenzia per l’Italia digitale (AGID) o Polo Strategico Nazionale (PSN) (predviđenu u članku 33. Odluke 179/212) i ii. Smjernice o interoperabilnosti AGID-a (predviđene u člancima 50. i 50. ter Codice dell’Amministrazione Digitale (CAD)). Izmjene članka 50. CAD-a: i. ukidanje obveze sklapanja okvirnih sporazuma za uprave koje pristupaju nacionalnoj platformi za digitalne podatke; ii. pojašnjenja o pitanju privatnosti: prijenosom podataka iz jednog informacijskog sustava u drugi ne mijenja se vlasništvo nad podacima i njihova obrada, ne dovodeći u pitanje odgovornosti agencija za plaćanja koje primaju i obrađuju podatke kao samostalni voditelji obrade podataka. Izmjene Decreto del Presidente della Repubblica (DPR) 445/2000 u pogledu pristupa podacima: i. stavljanje izvan snage odobrenja potrebnog za izravan pristup podacima; ii. uklanjanje upućivanja na okvirne sporazume iz članka 72. Izmjene članka 33. Odluke 179/2012: i. uvođenje mogućnosti da AgID uredbama Centri Elaborazione Dati (CED) i Cloud uređuje uvjete i metode kojima agencije za plaćanja moraju provoditi migraciju iz CED-a; ii. uvođenje sankcija za nepoštovanje obveza migracije u oblak. |
|
M1C1-3 |
Ulaganje 1.1: Digitalna infrastruktura |
Ključna etapa |
Završetak programa Polo Strategico Nazionale (PSN) |
Izvješće Ministarstva za tehnološke inovacije i digitalnu tranziciju (MITD) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Potpuni završetak cjelokupnog projekta postiže se kada sve ciljane javne uprave dovrše migraciju prema Polo Strategico Nazionaleu (PSN) i uspješno se dovrši testiranje četiriju podatkovnihcentara, čime se omogućuje početak procesa migracije skupova podataka i aplikacija ciljanih javnih uprava prema PSN-u. |
|
M1C1-4 |
Ulaganje 1.3.1.: Operativna nacionalna platforma za digitalne podatke |
Ključna etapa |
Operativna nacionalna platforma za digitalne podatke |
Izvješće Ministarstva za tehnološke inovacije i digitalnu tranziciju (MITD) u kojem se prikazuje pokretanje nacionalne platforme za digitalne podatke |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Platforma omogućuje agencijama: – objavu sučelja za programiranje aplikacija (API) na Katalogu API-ja Platforme; — uspostaviti i potpisati sporazume o digitalnoj interoperabilnosti putem Platforme; – autentifikaciju i odobravanje pristupa API-jima s pomoću funkcionalnosti Platforme; – potvrdu i ocijenu usklađenosti s nacionalnim okvirom za interoperabilnost. |
|
M1C1-5 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Osnivanje nove Nacionalne agencije za kibersigurnost |
Upravni osnivački akt |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Ključna etapa postiže se (1) pretvaranjem u zakon Odluke koja čini Nacionalnu agenciju za kibersigurnost, koja je trenutačno u postupku finalizacije; (2) objavom Odluke premijera (Decreto del Presidente del Consiglio dei Ministri, DPCM) u Službenom listu koja sadržava unutarnje uređenje Nacionalne agencije za kibersigurnost. |
|
M1C1-6 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Početno uvođenje nacionalnih kibersigurnosnih usluga |
Izvješće o potpunoj arhitekturi nacionalnih kibersigurnosnih usluga |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Ključna etapa postiže se definiranjem detaljne arhitekture cijelog ekosustava nacionalne arhitekture kibersigurnosti (tj. nacionalni centar za razmjenu i analizu informacija (ISAC), mreža timova za hitne računalne intervencije (CERT-ovi), nacionalni HiperSOC, računalstvo visokih performansi integrirano s alatima umjetne inteligencije/stroja za učenje (AI/ML) za analizu kiberincidenata na nacionalnoj razini) |
|
M1C1-7 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Osnivanje mreže laboratorija za kibersigurnosnu provjeru i certifikaciju |
Dostavljena dokumentacija kojom se dokazuju utvrđeni procesi i postupci koje treba podijeliti laboratorijima i izvješćivanje kojim se dokazuje aktivacija najmanje jednog laboratorija. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Ključna etapa postiže se: i. Utvrđivanjem područja u kojima će se osnovati laboratoriji i centri, profili stručnjaka koji će se zaposliti, potpuna definicija procesa i postupaka koji se razmjenjuju među laboratorijima. ii. Aktiviranjem jednog laboratorija. Aktivnosti stvorene osnivanjem i aktivacijom nadzornih laboratorija nadzire Ministero dello Sviluppo Economico (MISE) s CVCN-om (nacionalni laboratorij za kibersigurnosne provjere i certifikaciju), a MI i MD zajedno s centrom za evaluaciju. |
|
M1C1-8 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Aktiviranje Središnjeg odjela za reviziju za PSNC & sigurnosne mjere za NIS |
Poslano izvješće kojim se dokazuje pokretanje Središnjeg odjela za reviziju |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Unutar nacionalne agencije za kibersigurnost imenuje se unutarnja jedinica s mandatom za obavljanje aktivnosti središnje jedinice za reviziju koja će biti odgovorna za PSNC i NIS mjere. Procesi, logistika i operativni aranžmani formaliziraju se u odgovarajuću dokumentaciju s posebnim naglaskom na operativne procese, tj. pravila djelovanja, postupke revizije i izvješćivanja. Informatički alati prikupljaju, upravljaju i analiziraju revizijske podatke te ih razvija i upotrebljava Odjel za reviziju. Dostavlja se dokumentacija kojom se izvješćuje o dovršetku razvoja alata. |
|
M1C1-9 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Cilj |
Potpora za nadogradnju sigurnosnih struktura T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
5 |
Q4 |
2022. |
Najmanje pet intervencija za jačanje kojima se nadograđuju sigurnosne strukture dovršene u sektoru Nacionalne sigurnosti za kibersigurnost (PSNC) i mrežnih i informacijskih sustava (NIS). Vrste intervencija uključuju nadogradnju sigurnosnih operativnih centara (SOC), poboljšanja kibergraničnih obrambenih sustava te sposobnosti unutarnjeg praćenja i kontrole. Intervencije su usmjerene na sektore zdravstvene skrbi, energije i okoliša (opskrba vodom za piće). |
|
M1C1-10 |
Reforma 1.2.: Potpora transformaciji |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu osnivanja tima za transformaciju i NewCo-a |
Odredba u pravnom aktu u kojoj se navodi stupanje na snagu pravnog akta za osnivanje Ureda za transformaciju i stupanje na snagu pravnog akta za stvaranje NewCo-a |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Za osnivanje Ureda za transformaciju potrebni pravni akti uključuju: -Objavu Odluke „reclutamento” (koju je Vijeće ministara br. 22 već odobrilo 4. lipnja 2021. i objavilo u Službenom listu (”Gazzetta Ufficiale„) 10. lipnja 2021.) ; -Objavu poziva na iskaz interesa; -Odabir i dodjelu zadatka stručnjacima (privremeno tijekom trajanja RRF-a). Za NewCo, ključni koraci koji se zahtijevaju uključuju: -Zakonodavno odobrenje; -Decreto del Presidente del Consiglio dei Ministri (DPCM) kojom se odobrava osnivanje društva i određuju ciljevi, temeljni kapital, trajanje i direktori trgovačkog društva; -Osnivanje društva koje ima javnobilježnički akt; -Akti potrebni za funkcioniranje društva – društveni ugovor i razni propisi. |
|
M1C1-11 |
Ulaganje 1.6.6. Digitizacija financijske policije |
Cilj |
Financijska policija – kupnja profesionalnih usluga u području podatkovnih znanosti T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
5 |
Q1 |
2023. |
Kupnja profesionalnih podatkovnih znanstvenih usluga sklapanjem ugovora s pružateljem usluga savjetovanja koji uključuje ukupno pet ljudskih resursa koji su odgovorni za izradu podatkovne arhitekture i pisanje algoritama jedinice za analizu velikih podataka. Objava dodijeljenog ugovora za kupnju podatkovnih znanstvenih usluga u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu te objavljivanjem novih alata na nacionalnoj razini u prvom modulu analize (temelj IT-a). |
|
M1C1-12 |
Ulaganje 1.3.2: Jedinstveni digitalni pristupnik |
Cilj |
Jedinstveni digitalni pristupnik |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
21 |
Q4 |
2023. |
Cilj se postiže kada se u Italiji u potpunosti uskladi 21 prioritetni administrativni postupak utvrđen Uredbom (EU) 2018/1724 sa zahtjevima utvrđenima u članku 6. Uredbe (EU) 2018/1724. Konkretnije: (a) identifikacija korisnika, dostavljanje informacija i dokaza, potpisivanje te završno podnošenje mogu se provesti elektroničkim putem na daljinu putem servisnog kanala koji omogućava korisnicima da ispune sve zahtjeve u vezi s postupkom na strukturiran način pristupačan korisnicima; (b) korisnicima se osigurava dostava automatske potvrde o primitku, osim ako se rezultat postupka isporučuje odmah; (c) rezultat postupka dostavlja se elektroničkim putem ili, ako je to potrebno radi usklađenosti s mjerodavnim nacionalnim pravom ili pravom Unije, dostavlja se fizičkim putem; i (d) korisnici dobivaju elektroničku obavijest o završetku postupka. |
|
M1C1-13 |
Ulaganje 1.4.6.: Mobilnost kao usluga za Italiju |
Ključna etapa |
Mobilnost kao rješenja za usluge M1 |
Izvješće Ministera delle Infrastrutture e della Mobilità Sostenibili (MIMS) u suradnji sa sveučilištima u kojem se opisuje provedba i procjenjuju rezultati triju pilot-projekata. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Provedena su tri pilot-projekta čiji je cilj testiranje mobilnosti kao rješenja za usluge u tehnološki naprednim velegradovima. Tijekom pilot-projekta najmanje 1000 korisnika upotrijebilo je svako rješenje. Svaki pilot-projekt otvoren je za najmanje 1000 korisnika koji će mu moći pristupiti na dobrovoljnoj osnovi i o vlastitom trošku te dati pojedinačnu procjenu, uz mogućnost odabira i kupnje usluga mobilnosti među onima koje su dostupne na platformi. Usluga MaaS, putem jedinstvene tehnološke platforme, predlaže korisnicima najbolje rješenje za putovanje koje se temelji na njegovim potrebama, koristeći integraciju različitih dostupnih mogućnosti mobilnosti (lokalni javni prijevoz, zajedničko korištenje, kabina, najam automobila) kako bi se optimiziralo iskustvo putovanja u pogledu planiranja (intermodalni planer rute i informacije u stvarnom vremenu o vremenu i udaljenostima) i u smislu korištenja (rezerviranje i plaćanje usluga). |
|
M1C1-14 |
Ulaganje 1.6.5. Digitizacija Državnog vijeća |
Cilj |
Državno vijeće – sudski dokumenti dostupni za analizu u skladištu podataka T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
800 000 |
Q4 |
2023. |
Broj sudskih dokumenata koji se odnose na sustav upravne nadležnosti (kao što su kazne, mišljenja i odluke) koji su u potpunosti dostupni u skladištu podataka. |
|
M1C1-15 |
Ulaganje 1.6.6. Digitizacija financijske policije |
Cilj |
Financijska policija – kupnja profesionalnih podatkovnih znanosti T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
5 |
10 |
Q1 |
2024. |
Kupnja profesionalnih podatkovnih znanstvenih usluga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša sklapanjem ugovora s pružateljem usluga savjetovanja koji uključuje još pet dodatnih ljudskih resursa (ukupno) odgovornih za izradu podatkovne arhitekture i pisanje algoritama jedinice za analizu velikih podataka. Objava dodijeljenog ugovora za kupnju podatkovnih znanstvenih usluga u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu te objavljivanjem novih alata na nacionalnoj razini u prvom modulu analize (temelj IT-a). |
|
M1C1-16 |
Ulaganje 1.6.5. Digitizacija Državnog vijeća |
Cilj |
Državno vijeće – sudski dokumenti dostupni za analizu u skladištu podataka T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
800 000 |
2 500 000 |
Q2 |
2024. |
Broj sudskih dokumenata koji se odnose na sustav upravne nadležnosti (kao što su presude, mišljenja i odluke) koji su u potpunosti dostupni u skladištu podataka. |
|
M1C1-17 |
Ulaganje 1.1.: Digitalna infrastruktura |
Cilj |
Migracijski proces na Polo Strategico Nazionale T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
100 |
Q3 |
2024. |
Najmanje 100 tijela središnje javne uprave i lokalne zdravstvene skrbi (Aziende Sanitarie Locali) u potpunosti je migriralo na infrastrukturu (Polo Strategico Nazionale). Potpuna migracija može za svaku instituciju podrazumijevati kombinaciju: nije spreman isključivo za udomljavanje, migraciju, nadogradnju na infrastrukturu kao uslugu (IaaS), platformu kao uslugu (Paas) i softver kao uslugu (SaaS). Prijelaz na Polo Strategico Nazionale može se izvršiti na različite načine u skladu s najnovijim dostignućima računalne arhitekture softvera otvorenog u poslovnim prostorima u vlasništvu svake migratorne javne uprave. Te se strategije mogu razlikovati od same migracije udomljavanja i dizala za softver koji nije spreman za upotrebu u oblaku do migracije u IaaS, PaaS i SaaS za softver spreman za računalstvo u oblaku. PSN svakoj agenciji za plaćanja koja migrira nudi sve migracijske strategije koje ispunjavaju uvjete za ostvarenje cilja „migracije na Polo Strategico Nazionale”. Ukupno „područje primjene” javne uprave uključuje: • Središnje javne uprave koje čine najveći dio rashoda za informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) (kao što su Nacionalni institut za socijalnu sigurnost i Ministarstvo pravosuđa) • Središnje javne uprave koje udomljavaju podatke u zastarjelim podatkovnim centrima, u skladu s nedavno provedenom anketom „spremnost u oblak” • Lokalna tijela za zdravstvenu skrb (Aziende Sanitarie Locali) smještena u središnjoj i južnoj Italiji bez odgovarajuće infrastrukture za osiguravanje sigurnosti podataka. |
|
M1C1-18 |
Ulaganje 1.3.1.: Operativna nacionalna platforma za digitalne podatke |
Cilj |
API u nacionalnoj platformi za digitalne podatke T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
400 |
Q4 |
2024. |
Ta ključna etapa sastoji se od postizanja cilja od 400 sučelja za programiranje aplikacija (API) koje provode agencije, a koja su objavljena u katalogu API i integrirana s Nacionalnom platformom za digitalne podatke. API-ji u području primjene već su kartirani. Objavljeni API-ji utječu na sljedeća područja: i. na kraju 31. prosinca 2023.: prioritetne usluge socijalne sigurnosti i fiskalne usklađenosti, uključujući središnje nacionalne registre (kao što su registar stanovništva i registar javne uprave); ii. na kraju 31. prosinca 2024.: preostale usluge socijalne sigurnosti i porezna usklađenost. Svaka provedba i dokumentacija API-ja u skladu su s nacionalnim standardima interoperabilnosti i podupiru okvir nacionalne platforme za digitalne podatke; prethodno navedenom platformom osigurat će se funkcionalnosti za ocjenjivanje te usklađenosti. |
|
M1C1-19 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Cilj |
Potpora za nadogradnju sigurnosnih struktura T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
5 |
50 |
Q4 |
2024. |
Najmanje 50 dovršenih intervencija za jačanje u području nacionalne sigurnosti u sektorima kibersigurnosti (PSNC) i mrežnih i informacijskih sustava (NIS). Vrste intervencija uključuju, na primjer, sigurnosne operativne centre (SOC), poboljšanja kibergraničnih obrambenih sustava i sposobnosti unutarnjeg praćenja i kontrole u skladu sa zahtjevima NIS-a i PSNC-a. Intervencije su posebno usmjerene na sektore zdravstvene skrbi, energije i okoliša (opskrba vodom za piće). |
|
M1C1-20 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Potpuno uvođenje nacionalnih kibersigurnosnih usluga |
Izvješće kojim se dokazuje potpuna aktivacija nacionalnih kibersigurnosnih usluga |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2024. |
Ta se ključna etapa dovršava aktiviranjem sektorskih timova za hitne računalne intervencije (CERT-ovi), njihovim međusobnim povezivanjem s talijanskim timom za odgovor na računalne sigurnosne incidente (CSIRT) i Centrom za razmjenu i analizu informacija (ISAC), integracijom najmanje 5 sigurnosnih operativnih centara (SOC-ova) s nacionalnim HyperSOC-om, potpunim funkcioniranjem usluga upravljanja kibersigurnosnim rizicima, uključujući usluge analize lanca opskrbe i usluga osiguranja od kibernetičkog rizika. |
|
M1C1-21 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Završetak mreže laboratorija za kibersigurnosnu provjeru i certifikaciju, evaluacijski centri |
Pruženo izvješćivanje kojim se dokazuje puna aktivacija najmanje 10 laboratorija za dva centra za evaluaciju i aktivacija certifikacijskog laboratorija EU-a |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2024. |
Aktiviranje najmanje 10 laboratorija, dvaju CV-a, i aktivacija certifikacijskog laboratorija EU-a. |
|
M1C1-22 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Potpuno djelovanje Središnjeg odjela za reviziju za PSNC i NIS sigurnosne mjere s najmanje 30 inspekcijskih pregleda |
Dostavljeno izvješće o inspekcijskom pregledu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2024. |
Potpuno djelovanje Središnje jedinice za reviziju uz završeno najmanje 30 inspekcijskih pregleda. |
|
M1C1-23 |
Ulaganje 1.4.6.: Mobilnost kao usluga za Italiju |
Ključna etapa |
Mobilnost kao rješenja za usluge M2 |
Pilot-rezultati koje je u suradnji sa sveučilištima ocijenio Ministero delle Infrastrutture e della Mobilità Sostenibili (MIMS) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2025. |
Ključna etapa odnosi se na provedbu drugog vala od sedam pilot-projekata čiji je cilj testiranje mobilnosti kao rješenja za usluge u „praćenim” područjima. Očekuje se da će općine iskoristiti iskustva velegradova spremnih za digitalne tehnologije odabranih u okviru prvog vala. 40 % pilot-projekata nalazi se na jugu. |
|
M1C1-24 |
Ulaganje 1.7.1.: Digitalna građanska usluga |
Cilj |
Broj građana koji sudjeluju u inicijativama osposobljavanja neprofitnih ovlaštenih subjekata i volontera |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 000 000 |
Q2 |
2025. |
Milijun građana koji sudjeluju u inicijativama osposobljavanja neprofitnih ovlaštenih subjekata i volontera. |
|
M1C1-25 |
Ulaganje 1.6.6.: Digitalizacija financijske policije |
Ključna etapa |
Razvoj operativnih informacijskih sustava koji se upotrebljavaju za borbu protiv gospodarskog kriminala |
Poboljšanje informatičkih sustava u smislu novih funkcionalnosti, radnih značajki i korisničkog iskustva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2025. |
Progresivno (na godišnjoj osnovi) novih funkcionalnosti operativnih informacijskih sustava kako bi se osigurala njihova aktualnost u skladu s pravnim scenarijima koji se brzo mijenjaju, što se odnosi i na pandemijsko stanje. |
|
M1C1-26 |
Ulaganje 1.1.: Digitalna infrastruktura |
Cilj |
Migracijski proces u Polo Strategico Nazionale T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
100 |
280 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 280 središnjih javnih uprava i lokalnih vlasti Healtchare (Aziende Sanitarie Locali) migriralo je u Poli Strategico Nazionale (mješavina: nije spreman isključivo za udomljavanje, migraciju, nadogradnju na infrastrukturu kao uslugu (IaaS), platformu kao uslugu (Paas) i softver kao uslugu (SaaS). Prijelaz na Polo Strategico Nazionale može se izvršiti na različite načine u skladu s najnovijim dostignućima računalne arhitekture softvera otvorenog u poslovnim prostorima u vlasništvu svake migratorne javne uprave. Te se strategije mogu razlikovati od same migracije udomljavanja i dizala za softver koji nije spreman za upotrebu u oblaku do migracije u IaaS, PaaS i SaaS za softver spreman za računalstvo u oblaku. PSN svakoj agenciji za plaćanja koja migrira nudi sve migracijske strategije koje ispunjavaju uvjete za ostvarenje cilja „migracije na Polo Strategico Nazionale”. Ukupno „područje primjene” javne uprave uključuje: • Središnje javne uprave koje čine najveći dio rashoda za informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) (kao što je Nacionalni institut za socijalnu sigurnost, Ministarstvo pravosuđa) • Središnje javne uprave koje udomljavaju podatke u zastarjelim podatkovnim centrima, u skladu s nedavno provedenom anketom „spremnost u oblak” • Lokalna tijela za zdravstvenu skrb (Aziende Sanitarie Locali) smještena u središnjoj i južnoj Italiji bez odgovarajuće infrastrukture za osiguravanje sigurnosti podataka. |
|
M1C1-27 |
Ulaganje 1.3.1.: Operativna nacionalna platforma za digitalne podatke |
Cilj |
API u nacionalnoj platformi za digitalne podatke T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
400 |
1 000 |
Q2 |
2026. |
Ta ključna etapa sastoji se od postizanja cilja od dodatnih 600 sučelja za programiranje aplikacija (API) objavljenih u katalogu (ukupno 1000). Objavljeni API-ji utječu na sljedeća područja: i. do 31. prosinca 2025.: javne postupke kao što su zapošljavanje, umirovljenje, upis u školu i sveučilište (kao što su Nacionalni studentski registar i registar dozvola za automobile); ii. do 30. lipnja 2026.: socijalna skrb, upravljanje uslugama javne nabave, nacionalni informacijski sustav za medicinske podatke i sanitarne hitne slučajeve, kao što su pacijenti i registri liječnika. Svaka provedba i dokumentacija API-ja u skladu su s nacionalnim standardima interoperabilnosti i podupiru okvir nacionalne platforme za digitalne podatke; prethodno navedena platforma osigurava funkcionalnosti za ocjenjivanje te usklađenosti. |
|
M1C1-28 |
Ulaganje 1.7.2.: Mreža usluga digitalnog posredovanja |
Cilj |
Broj građana uključenih u nove inicijative osposobljavanja koje pružaju centri za digitalnu podršku |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
2 000 000 |
Q2 |
2026. |
Broj građana koji sudjeluju u inicijativama osposobljavanja koje pružaju centri za digitalnu podršku. Aktivnosti osposobljavanja za koje se smatra da se njima ostvaruje cilj su sljedeće: a) personalizirano osposobljavanje „jedan na jedan” koje se pruža metodama digitalnog olakšavanja, koje se obično provodi na temelju rezervacije usluge i bilježi u sustavu za praćenje; b) osobno i internetsko osposobljavanje usmjereno na razvoj digitalnih vještina građana, koje sinkrono provode centri za digitalne pogodnosti i bilježe u sustavu za praćenje; c) osposobljavanje na internetu usmjereno na razvoj digitalnih vještina građana, također u samostalnom učenju i asinkronom načinu rada, ali nužno s prijavama u sustavu praćenja koji se provodi u okviru kataloga osposobljavanja koji priprema mreža usluga digitalnog posredovanja i koji je dostupan iz provedenog sustava upravljanja znanjem. |
|
M1C1-29 |
Reforma 1.4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva za reformu građanskog pravosuđa |
Odredba zakona o stupanju na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Propisi moraju uključivati barem sljedeće mjere: i. uvođenje pojednostavnjenog postupka na prvostupanjskoj/sudskoj razini i jačanje primjene „postupaka filtriranja” na žalbenoj razini, uključujući proširenu primjenu pojednostavnjenih postupaka i raspon predmeta u kojima je sudac pojedinac nadležan za odlučivanje; ii. osiguranje stvarne provedbe obvezujućih rokova za postupke i kalendar za prikupljanje dokaza i elektroničko podnošenje svih relevantnih akata i dokumenata; iii) reformu upotrebe mirenja i alternativnog rješavanja sporova zajedno s pomoćnim posredovanjem, arbitražom i bilo kojom drugom mogućom alternativom kako bi ti instituti bili učinkovitiji u suzbijanju pritiska na sustav građanskog pravosuđa, među ostalim putem poticaja; iv. provedbu reforme postupka prisilnog izvršenja kako bi se skratilo postojeće prosječno vrijeme, uključujući brže i jeftinije izvršenje prijavljenih iznosa; reformu postojećeg sustava kvantifikacije i povrata pravnih troškova kako bi se smanjile destimulirajuće mjere za neozbiljne sporove i spriječilo širenje postupaka; v. uvođenje sustava praćenja na razini suda i povećanje produktivnosti građanskih sudova poticajima za razumno trajanje postupaka i ujednačenu učinkovitost na svim sudovima |
|
M1C1-30 |
Reforma 1.5.: Reforma kaznenog pravosuđa |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva za reformu kaznenog pravosuđa |
Odredba zakona o stupanju na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Propisi moraju uključivati barem sljedeće mjere: i. preispitani sustav obavješćivanja, ii. širu primjenu pojednostavnjenih postupaka, iii. širu upotrebu elektroničkog podnošenja dokumenata, iv. pojednostavnjena pravila o dokazima, v. definiciju rokova za trajanje preliminarne istrage i mjere za izbjegavanje stagnacije u fazi istrage, vi. produljenje mogućnosti za gašenje kaznenog djela u slučaju povrata štete, vii. uvođenje sustava praćenja na razini suda i povećanje produktivnosti kaznenih sudova putem poticaja za osiguravanje razumnog trajanja postupaka i ujednačenih rezultata među sudovima |
|
M1C1-31 |
Reforma 1.6.: Reforma stečajnog okvira |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva za okvir za reformu nesolventnosti. |
Odredba zakona o stupanju na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Reforma nesolventnosti uključuje barem sljedeće mjere: i. preispitivanje aranžmana za izvansudsku nagodbu kako bi se utvrdila područja u kojima bi mogla biti potrebna daljnja poboljšanja kako bi se dotične stranke potaknulo da se pojačano koriste takvim postupcima; ii. uspostavu mehanizama ranog upozoravanja i pristup informacijama prije faze nesolventnosti; iii. prelazak na specijalizaciju sudova (trgovačko pravo, odjel za nesolventnost/komora) te predsudskih institucija za upravljanje stečajnim postupcima u slučaju nesolventnosti; iv. omogućavanje isplate osiguranih vjerovnika (prije poreznih potraživanja i potraživanja zaposlenika); v. omogućavanje poduzećima da odobre neotuđivo sigurnosno pravo. Kao dopuna reformi nesolventnosti, osigurava se osposobljavanje i specijalizacija članova pravosudnih i upravnih tijela koja se bave postupcima koji se odnose na restrukturiranje, kao i opća digitalizacija restrukturiranja i stečajnih postupaka te stvaranje internetske platforme za izvansudsko rješavanje sporova, posebno u predstečajnoj fazi, čija se upotreba potiče kako bi se smanjio teret pravosuđa (zahtjevi predstečajnog restrukturiranja, promicanje multilateralnog restrukturiranja i omogućavanje prethodno odobrenih automatiziranih postupaka restrukturiranja) osigurava se niska vrijednost postupaka restrukturiranja i rješavanja sporova. Takva internetska platforma također osigurava interoperabilnost s informacijskim sustavima banaka, kao i s drugim javnim tijelima i bazama podataka, kako bi se osigurala brza i elektronička razmjena dokumentacije i podataka između dužnika i vjerovnika. U tu bi svrhu podnositelj zahtjeva (dužnik) dao privolu za razmjenu svojih osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka te bi ta odredba trebala biti uključena u zakon. Reformom se uspostavlja registar kolaterala. |
|
M1C1-32 |
Ulaganja 1.8.: Postupci zapošljavanja za građanske, kaznene i upravne sudove |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu posebnog zakonodavstva kojim se uređuje zapošljavanje u okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti |
Odredba zakona o stupanju na snagu posebnog zakonodavstva kojim se uređuje zapošljavanje u nacionalnom planu za oporavak i otpornost |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Odobriti posebno zakonodavstvo kojim se uređuje zapošljavanje u okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti uz odobrenje za oglašavanje i zapošljavanje. |
|
M1C1-33 |
Ulaganje 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Početak postupaka zapošljavanja na upravnim sudovima |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
168 |
Q2 |
2022. |
Započeti postupak zapošljavanja najmanje 168 jedinica osoblja u uredu za suđenje i upravne sudove te staviti na rad odjele. Polazna je vrijednost broj osoblja u službi na dan 31. prosinca 2021. |
|
M1C1-34 |
Ulaganja 1.8.: Postupci zapošljavanja u uredu suđenja građanskim i kaznenim sudovima |
Cilj |
Početak postupaka zapošljavanja na građanskim i kaznenim sudovima |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
8 764 |
Q4 |
2022. |
Započinjati postupke zapošljavanja najmanje 8 764 jedinica osoblja za ured za suđenje građanskim i kaznenim sudovima te staviti odjele na rad. Polazna je vrijednost broj osoblja na kraju 2021. |
|
M1C1-35 |
Reforma 1.7.: Reforma poreznih sudova |
Ključna etapa |
Sveobuhvatna reforma prvostupanjskih i drugostupanjskih poreznih sudova |
Odredba zakona o stupanju na snagu revidiranog pravnog okvira |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Revidiranim pravnim okvirom osigurava se veća učinkovitost provedbe poreznog prava i smanjuje velik broj žalbi pred Kasacijskim sudom. |
|
M1C1-36 |
Reforme 1.4., 1.5. i 1.6.: Reforma građanskog i kaznenog pravosuđa i reforma nesolventnosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu delegiranih akata za reforme građanskog i kaznenog pravosuđa te reformu stečaja |
Odredba u delegiranim aktima u kojoj se navodi stupanje na snagu delegiranih akata |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Stupanje na snagu svih delegiranih akata čiji je sadržaj naveden u ovlašćujućem zakonodavstvu za reforme građanskog i kaznenog pravosuđa te za reformu nesolventnosti. |
|
M1C1-37 |
Reforme 1.4. i 1.5.: Reforma građanskog i kaznenog pravosuđa |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme građanskog i kaznenog pravosuđa |
Odredba u sekundarnim aktima kojom se označava stupanje na snagu sekundarnih akata |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Dovršiti donošenje svih propisa i sekundarnih izvora zakonodavstva potrebnih za učinkovitu primjenu zakona o davanju ovlasti za reforme pravosuđa |
|
M1C1-38 |
Reforma 1.8.: Digitalizacija pravosudnih sustava |
Ključna etapa |
Digitalizacija pravosudnih sustava EU-a |
Odredba u primarnim i sekundarnim aktima u kojoj se navodi stupanje na snagu odgovarajućih akata |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Uspostavlja se obvezno elektroničko podnošenje svih dokumenata i potpuni elektronički tijek rada za građanske postupke. Digitalizirani prvostupanjski kazneni postupci (osim ureda za prethodno saslušanje). Stvaranje besplatne, potpuno dostupne baze podataka o građanskopravnim odlukama koja se može pretraživati u skladu sa zakonodavstvom. |
|
M1C1-39 |
Ulaganje 1.8.: Postupci zapošljavanja za građanske i kaznene sudove |
Cilj |
Završetak postupaka zapošljavanja za građanske i kaznene sudove |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
19 719 |
Q2 |
2024. |
Završiti postupke zapošljavanja najmanje 19 719 jedinica osoblja u uredu za suđenje građanskim i kaznenim sudovima te staviti na rad odjele. Polazna je vrijednost broj članova osoblja na kraju 2021. |
|
M1C1-40 |
Ulaganja 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Završetak postupaka zapošljavanja na upravnim sudovima |
nije primjenjivo |
Broj |
168 |
326 |
Q2 |
2024. |
Završiti postupke zapošljavanja najmanje 326 jedinica osoblja u uredu za suđenje i upravne sudove te staviti na rad odjele. Polazna je vrijednost broj osoblja u drugom tromjesečju 2022. |
|
M1C1-41 |
Ulaganje 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta za regionalne upravne sudove |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
75 |
Q2 |
2024. |
Smanjenje za 25 % broja neriješenih predmeta u 2019. (109 029) na regionalnim upravnim sudovima (upravni prvostupanjski sud) |
|
M1C1-42 |
Ulaganje 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta Državnog vijeća |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
65 |
Q2 |
2024. |
Smanjenje za 35 % broja neriješenih predmeta u 2019. (24 010) u Državnom vijeću (drugostupanjsko). |
|
M1C1-43 |
Reforma 1.4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta na redovnim građanskim sudovima (prvi stupanj) |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
35 |
Q4 |
2024. |
Smanjiti za 65 % broj neriješenih predmeta u 2019. (337 740) na građanskim redovnim sudovima (prvostupanjski sud). Polazna je vrijednost broj predmeta koji se u 2019. vode više od tri godine pred građanskim redovnim sudovima. |
|
M1C1-44 |
Reforma 1.4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta za građanski žalbeni sud (drugostupanjski sud) |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
45 |
Q4 |
2024. |
Smanjenje za 55°% broja neriješenih predmeta u 2019. (98 371) na građanskim žalbenim sudovima (drugostupanjski sud). Polazna su vrijednost predmeti koji se vode više od dvije godine pred građanskim žalbenim sudovima (2019.). |
|
M1C1-45 |
Reforme 1.4. i 1.5.: Reforma građanskog i kaznenog pravosuđa |
Cilj |
Skraćivanje trajanja građanskih postupaka |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
60 |
Q2 |
2026. |
Skratiti za 40 % vrijeme potrebno za donošenje odluka u svim građanskim i trgovačkim parničnim predmetima u usporedbi s 2019. |
|
M1C1-46 |
Reforme 1.4. i 1.5.: Reforma građanskog i kaznenog pravosuđa |
Cilj |
Skraćivanje trajanja kaznenog postupka |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
75 |
Q2 |
2026. |
Skratiti za 25 % vrijeme potrebno za donošenje odluka za sve slučajeve kaznenih predmeta u usporedbi s 2019. |
|
M1C1-47 |
Reforma 1.4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta na redovnim građanskim sudovima (prvi stupanj) |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
10 |
Q2 |
2026. |
Smanjiti za 90 % broj neriješenih predmeta u 2019. (337 740) na građanskim redovnim sudovima (prvostupanjski sud). Polazna je vrijednost broj neriješenih predmeta: više od tri godine pred redovnim građanskim sudovima 2019. |
|
M1C1-48 |
Reforma 1.4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta za građanski žalbeni sud (drugostupanjski sud) |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
10 |
Q2 |
2026. |
Smanjenje za 90 % broja neriješenih predmeta u 2019. na građanskim žalbenim sudovima (drugostupanjski sud). Polazna je vrijednost broj neriješenih predmeta koji se vode više od dvije godine pred građanskim žalbenim sudom (98 371 predmeta u 2019.). |
|
M1C1-49 |
Ulaganje 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta za upravne pokrajinske sudove (prvi stupanj). |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
30 |
Q2 |
2026. |
Smanjenje za 70 % broja neriješenih predmeta u 2019. (109 029) na regionalnim upravnim sudovima (upravni prvostupanjski sud) |
|
M1C1-50 |
Ulaganje 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta Državnog vijeća |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
30 |
Q2 |
2026. |
Smanjenje za 70 % broja neriješenih predmeta (24 010) u 2019. u Državnom vijeću (drugostupanjsko). |
|
M1C1-51 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog zakonodavstva o upravljanju talijanskim planom za oporavak i otpornost |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2021. |
Primarno zakonodavstvo odnosi se barem na: 1. koordinaciju i praćenje projekata talijanskog plana za oporavak i otpornost na središnjoj razini; 2. definiciju i razdvajanje nadležnosti te prihvaćanje odgovarajućih mandata različitih tijela i uprava uključenih u koordinaciju, praćenje i provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost; 3. uspostavu sustava za rano otkrivanje problema povezanih s provedbom; 4. ex-ante definiciju provedbenog mehanizma za rješavanje pitanja provedbe i izbjegavanje kašnjenja, posebno u odnosu na različite razine uprave; 5. određivanje broja osoblja (broj i stručno znanje) posvećenog koordinaciji, praćenju i provedbi talijanskog plana za oporavak i otpornost u uključenim upravama; 6. određivanje tehničke pomoći koja se pruža upravama uključenima u provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost, posebno na lokalnoj razini, čime se osigurava izgradnja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi; 7. razgraničenje „ubrzanih” postupaka za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost te pravodobnu apsorpciju sredstava. 8. organizaciju i postupke revizije i kontrole talijanskog plana za oporavak i otpornost |
|
M1C1-52 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog zakonodavstva o pojednostavnjenju administrativnih postupaka za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost. |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2021. |
Te mjere uključuju: 1) uklanjanje kritičnih uskih grla koja se posebno odnose na procjenu utjecaja države i regije na okoliš, odobravanje novih postrojenja za recikliranje otpada, postupke odobravanja obnovljive energije i postupke potrebne za postizanje energetske učinkovitosti zgrada (tzv. Super Bonus) i urbanu obnovu. Posebne mjere namijenjene su pojednostavnjenju postupaka u okviru „Conferenza di servizi” (službeni sporazum između dviju ili više javnih uprava). |
|
M1C1-53 |
Ulaganje 1.9.: Pružanje tehničke pomoći i jačanje izgradnje kapaciteta za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog zakonodavstva za pružanje tehničke pomoći i jačanje izgradnje kapaciteta za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost |
Odredba o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2021. |
Mjere uključuju odredbu kojom se omogućuje privremeno zapošljavanje: i. 2 800 tehničkih podataka za jačanje javnih uprava juga koje se plaćaju iz nacionalnog proračuna; ii. skupinu od 1000 stručnjaka koji će se rasporediti na razdoblje od tri godine kako bi se pružila potpora upravama u upravljanju novim postupcima za pružanje tehničke pomoći. |
|
M1C1-54 |
Ulaganje 1.9.: Pružanje tehničke pomoći i jačanje izgradnje kapaciteta za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost |
Cilj |
Dovršeno zapošljavanje stručnjaka za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 000 |
Q4 |
2021. |
Dovršiti postupke zapošljavanja u skupini od 1000 stručnjaka koji će se rasporediti na razdoblje od tri godine kako bi se administrativnoj upravi pružila potpora u upravljanju novim postupcima za pružanje tehničke pomoći. |
|
M1C1-55 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Proširenje metodologije koja se primjenjuje na talijanski plan za oporavak i otpornost na nacionalni proračun kako bi se povećala apsorpcija ulaganja |
Odredba zakona o stupanju na snagu proširenja metodologije |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Uspostaviti pojednostavnjeni sustav ključnih etapa i ciljnih vrijednosti sličnih RRF-u za planiranje, provedbu i financiranje projekata u okviru Dopunskog investicijskog fonda (30,5 milijardi EUR). |
|
M1C1-56 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva za reformu zapošljavanja u javnom sektoru |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Propisi moraju uključivati barem sljedeće mjere: — definirati profile radnih mjesta specifične za javni sektor kako bi se privukle potrebne kompetencije i vještine; — uspostaviti jedinstvene platforme za zapošljavanje kako bi se centralizirali postupci zapošljavanja u svim središnjim javnim upravama, uz obvezu proširenja upotrebe platforme i na lokalne uprave — reformirati postupak zapošljavanja u cilju: i. prelaska sa sustava koji se temelji isključivo na znanju na sustav koji se prvenstveno temelji na kompetencijama i odgovarajućim sposobnostima; ii. procjene kompetencija za obavljanje dužnosti javnih službenika; iii. razlikovanje postupaka zapošljavanja između početnog zapošljavanja, koje se temelji isključivo na kompetencijama, i zapošljavanja specijaliziranih profila, koji bi trebali kombinirati kompetencije s relevantnim radnim iskustvom i dovesti do pristupa karijeri na višoj razini; Ministarstvo javne uprave osigurava dosljednu provedbu novog postupka u svim upravama; reforma više javne službe kako bi se homogenizirali postupci imenovanja u javnoj upravi, definirali profili radnih mjesta i ocjenjivala njihova uspješnost; jačanje veze između mogućnosti cjeloživotnog učenja i osposobljavanja za zaposlenike i poticaja za sudjelovanje, primjerice predviđanjem mehanizama nagrađivanja ili specifičnih karijernih putova, s posebnim naglaskom na dvostruke tranzicije; definiranje ili ažuriranje etičkih načela javne uprave jasnim pravilima, kodeksima ponašanja i modulima osposobljavanja o toj temi; jačanje predanost rodnoj ravnoteži; prevladavanje regulatornog okvira za vertikalnu mobilnost, promjena karijere otvaranje i pristup srednjim rukovodećim položajima („quadri”) te pristup višim civilnim položajima („dirigenti di prima e seconda fascia”) iz uprave. To uključuje reformu sustava evaluacije uspješnosti i jačanje veze između napredovanja u karijeri i evaluacije uspješnosti, prevladati regulatorni okvir za horizontalnu mobilnost kako bi se postiglo učinkovito tržište rada u javnim upravama, uključujući (a) stvaranje transparentnog jedinstvenog sustava oglašavanja za sva slobodna radna mjesta u središnjoj i lokalnoj upravi; (b) mogućnost prijave za bilo koje dostupno radno mjesto bilo gdje, (c) ukidanje odobrenja za mobilnost iz uprave podrijetla i (d) uvođenje znatnih ograničenja za upotrebu alternativnih načina mobilnosti koji ne dovode do premještanja (tj. „comandi” i „distacchi”) kako bi postali iznimke i vremenski ograničeni. |
|
M1C1-57 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu administrativnih postupaka za reformu pojednostavnjenja usmjerenu na provedbu RRF-a |
Odredba zakona o stupanju na snagu sekundarnog zakonodavstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Stupanje na snagu svih povezanih delegiranih akata, ministarskih uredbi, sekundarnog zakonodavstva i svih drugih propisa potrebnih za učinkovitu provedbu pojednostavnjenja, uključujući sporazume s regijama u slučaju isključive i paralelne regionalne nadležnosti. |
|
M1C1-58 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pravnih akata za reformu zapošljavanja u javnom sektoru |
Odredba o stupanju na snagu pravnih akata za reformu zapošljavanja u javnom sektoru |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Stupanje na snagu svih povezanih delegiranih akata, ministarskih uredbi, sekundarnog zakonodavstva i svih drugih propisa potrebnih za učinkovitu provedbu reforme. |
|
M1C1-59 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu strateškog upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi |
Odredba o stupanju na snagu zakonodavstva za uvođenje strateškog upravljanja ljudskim resursima u javnu upravu Polugodišnje izvješće o ključnim pokazateljima uspješnosti |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Zakonodavstvo i delegirani akti za uvođenje strateškog upravljanja ljudskim resursima u javnu upravu uključuju: definiranje strateških planova za ljudske resurse za zapošljavanje, razvoj karijere i osposobljavanje za sve središnje i regionalne uprave, uz integriranu bazu podataka s vještinama i profilima; osnivanje središnje jedinice za isporuku koja koordinira i podupire sustav planiranja ljudskih resursa. U drugoj fazi strateški planovi za ljudske resurse proširit će se na velike općine, dok su male i srednje općine predmet posebnih ulaganja u izgradnju kapaciteta. |
|
M1C1-60 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Potpuna provedba (uključujući sve delegirane akte) pojednostavnjenja i digitalizacije niza od 200 ključnih postupaka koji utječu na građane i poduzeća |
Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2024. |
Prioritetna područja utvrđena za pojednostavnjenje: 1.odobrenja za okoliš, obnovljivi izvori energije i zeleno gospodarstvo 2.Građevinska odobrenja i urbana obnova 3.Digitalna infrastruktura 4.Javna nabava Daljnji ključni sektori su: 1.radno zakonodavstvo 2.turizam 3.poljoprivredno-prehrambeni sektor Odabrani državni i regionalni postupci mogu se sažeti u sljedećim glavnim područjima: 1.Okolišna i energetska odobrenja: -Državni postupak procjene utjecaja na okoliš -Regionalni postupak procjene utjecaja na okoliš -Odobrenja za sanaciju okoliša -Strateška procjena utjecaja na okoliš -Integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja (IPPC) -Postupci odobravanja obnovljivih izvora energije -Postupci obnove, modernizacije i obnavljanja -Postupci izdavanja odobrenja za energetsku infrastrukturu -Odobrenja u vezi s otpadom 2.Graditeljstvo i urbana adaptacija: -Primjena dodatnog dodatka za energetsku učinkovitost (postupci usklađivanja itd.) -Konferencija službi 3.Digitalna infrastruktura -Odobrenja za komunikacijsku infrastrukturu 4.Javna nabava -Postupak nabave u okviru IKT-a: 5.Drugi postupci: -Potvrda prešutnog pristanka -Zamjenska snaga -Postupci za sprečavanje požara -Odobrenja za posebne gospodarske zone -Postupci u maloprodajnom sektoru -Odobrenja za pristup obrtničkom sektoru i sektoru malih poduzeća -Odobrenja za javnu sigurnost -Odobrenja za parkiranje -Odobrenja za farmaceutske i zdravstvene proizvode -Seizmičke i hidrogeološke procedure/odobrenja |
|
M1C1-61 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Dovršiti provedbu (uključujući sve delegirane akte) pojednostavnjenja i digitalizacije dodatnog skupa od 50 kritičnih postupaka koji izravno utječu na građane |
Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2025. |
Pojednostavnjeni postupci odnose se na sljedeća područja: -Certifikati digitalnog registra -Internetske potvrde o građanskom stanju -Digitalne obavijesti i digitalni identitet -Potvrda nacrta popisa građana -Digitalni domicil građana -Delegacije za pristup internetskim uslugama |
|
M1C1-62 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Povećanje apsorpcije ulaganja |
Objava provedbenog izvješća Ministarstva financija |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2025. |
Objaviti izvješće o provedbi kako bi se izmjerio učinak mjera usmjerenih na pružanje tehničke pomoći i izgradnju kapaciteta, poboljšati kapacitet za planiranje, upravljanje kapitalnim rashodima koji se financiraju iz nacionalnog proračuna te upravljanje njima, postići znatnu apsorpciju sredstava iz Dopunskog fonda dodijeljenih do 2024. |
|
M1C1-63 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Dovršiti pojednostavnjenje i stvoriti repozitorij svih postupaka i povezanih administrativnih režima s potpunom pravnom valjanošću na cijelom državnom području |
Objava repozitorija na internetskim stranicama nadležnog resornog ministarstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2026. |
Provjera postupovnih režima provodi se za sve postojeće postupke, zajedno s njihovim daljnjim pojednostavljenjem i preoblikovanjem administrativnih postupaka. Također se osigurava provjera i praćenje učinkovite provedbe novih postupaka, s posebnim naglaskom na standardizirane obrasce i odgovarajuće digitalizirano upravljanje. Pojednostavnjenje se primjenjuje na ukupno 600 kritičnih postupaka. |
|
M1C1-64 |
Ulaganje 1.9.: Reforma javne uprave |
Cilj |
Obrazovanje i izobrazba |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
350 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 350 000 upisa u inicijative za usavršavanje ili prekvalifikaciju osoblja središnje javne uprave. |
|
M1C1-65 |
Ulaganje 1.9.: Reforma javne uprave |
Cilj |
Obrazovanje i izobrazba |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
400 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 400 000 upisa u inicijative za usavršavanje ili prekvalifikaciju osoblja drugih javnih uprava. |
|
M1C1-66 |
Ulaganje 1.9.: Reforma javne uprave |
Cilj |
Obrazovanje i izobrazba |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
245 000 |
Q2 |
2026. |
Uspješno završeno najmanje 245 000 (70 %) aktivnosti osposobljavanja (formalna certifikacija ili procjena učinka) za središnje javne uprave. |
|
M1C1-67 |
Ulaganje 1.9.: Reforma javne uprave |
Cilj |
Obrazovanje i izobrazba |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
280 000 |
Q2 |
2026. |
Uspješno završeno najmanje 280 000 (70 %) aktivnosti osposobljavanja (formalna certifikacija ili procjena učinka) za druge javne uprave. |
|
M1C1-68 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu: informacije za praćenje provedbe RRF-a |
Revizijsko izvješće kojim se potvrđuju funkcionalnosti sustava repozitorija |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Uspostavit će se repozitorijski sustav za praćenje provedbe RRF-a koji će biti operativan. Sustav uključuje barem sljedeće funkcionalnosti: (a) prikupljanje podataka i praćenje ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; (b) prikupljanje i pohranjivanje podataka propisanih člankom 22. stavkom 2. točkom (d) podtočkama od i. do iii. Uredbe o RRF-u te osiguravanje pristupa tim podacima. |
|
M1C1-69 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Odluke o pojednostavnjenju sustava javne nabave |
Odredba zakona o stupanju na snagu odluke o pojednostavnjenju sustava javne nabave. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2021. |
Odlukom o zakonu pojednostavnjuje se sustav javne nabave s pomoću barem sljedećih hitnih mjera: utvrđivanja ciljeva kako bi se skratilo vrijeme između objave i dodjele ugovora. utvrđivanja ciljeva i sustava praćenja kako bi se skratilo vrijeme između dodjele ugovora i dovršetka infrastrukture („fase esecutiva”). zahtijevanjem da se podaci iz svih ugovora evidentiraju u bazi podataka nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije (ANAC) provedbom i poticanjem alternativnih mehanizama rješavanja sporova u fazi izvršenja ugovora o javnoj nabavi. uspostavom posebnih ureda zaduženih za postupke javne nabave u ministarstvima, regijama i velegradovima; Dodatne specifikacije: Pojednostavnjenje i digitalizacija postupaka središnjih tijela za nabavu („centrali di commitmenttenza”) – Provedba članaka 41. i 44. važećeg Zakonika o javnoj nabavi Definirati način na koji bi trebalo digitalizirati postupke za sve javne ugovore i koncesije te definirati zahtjeve interoperabilnosti i međusobne povezanosti – Provedba članka 44. važećeg Zakonika o javnoj nabavi |
|
M1C1-70 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu revizije Kodeksa o javnoj nabavi (D.Lgs. br. 50/2016). |
Odredba zakona o stupanju na snagu Zakona o delegaciji kojim se reformira postojeći Zakon o javnoj nabavi (D.Lgs. br. 50/2016) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Ovim se zakonom utvrđuju svi precizni kriteriji i načela sustavne reforme Zakonika o javnoj nabavi. Pravom delegiranja određuju se barem sljedeća načela i kriteriji: i. smanjenje rascjepkanosti javnih naručitelja (1) utvrđivanje osnovnih elemenata kvalifikacijskog sustava, (2) zahtijevanje uspostave e-platforme kao osnovnog zahtjeva za sudjelovanje u nacionalnoj evaluaciji kapaciteta nabave (3) ovlašćivanje nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije (ANAC) da preispita kvalifikacije javnih naručitelja u smislu kapaciteta nabave (vrste i količine nabave), (4) poticanje uporabe postojećih stručnih središnjih tijela za nabavu Pojednostavniti i digitalizirati postupke središnjih tijela za nabavu („centrali di commitmenttenza”) iii. definirati kako će se postupci digitalizirati za sve javne ugovore i koncesije te definirati zahtjeve interoperabilnosti i međusobne povezanosti Postupno smanjiti ograničenja u vezi s podugovaranjem. |
|
M1C1-71 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih potrebnih zakona, propisa i provedbenih akata (uključujući sekundarno zakonodavstvo) za sustav javne nabave |
Stupanje na snagu svih potrebnih propisa i provedbenih akata |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Svi potrebni zakoni, propisi i provedbeni akti (uključujući sekundarno zakonodavstvo, ako je potrebno) dobivaju sljedeće rezultate: jedinstveno koordinacijsko tijelo za politiku javne nabave ima odgovarajući broj osoblja i financijska sredstva kako bi bili potpuno operativni, među ostalim i zbog potpore koju pruža posebna struktura ANAC-a. jedinstveno koordinacijsko tijelo za politiku javne nabave donosi strategiju profesionalizacije (usp. povezanu s talijanskom NRPP-om predloženom reformom 2.1.6.) koja sadržava vrste osposobljavanja na različitim razinama, posebno mentorstvo i izradu operativnih smjernica, uz potporu ANAC-a i Nacionalne upravne škole. Kongres stavlja na raspolaganje dinamičke sustave nabave koji su u skladu s direktivama o javnoj nabavi. ANAC dovršava kvalifikaciju javnih naručitelja u smislu sposobnosti nabave nakon provedbe članka 38. Zakonika o javnoj nabavi. sustav praćenja za vrijeme između dodjele ugovora i dovršetka infrastrukturnih radova u funkciji je. vi. podaci o svim ugovorima registrirani su u bazi podataka nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije (ANAC) vii. svi posebni uredi zaduženi za postupke javne nabave u ministarstvima, regijama i velegradovima. |
|
M1C1-72 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Ključna etapa |
Odobrene su mjere za smanjenje zakašnjelih plaćanja javne uprave poduzećima |
Stupanje na snagu pravila za smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava pduzećima |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Stupanje na snagu novih pravila za smanjenje zakašnjelih plaćanja iz javne uprave poduzećima. Ovo izvješće uključuje barem sljedeće elemente: i. sustav InIT uvodi se u središnju javnu upravu kako bi se poduprlo gospodarsko i financijsko računovodstvo te izvršavanje javnih rashoda. ii. Zakašnjela plaćanja: pokazatelji koji se temelje na bazi podataka IT sustava MF-a (Trgovačka kreditna platforma – PCC) su ponderirano prosječno vrijeme plaćanja javnih tijela poduzećima i ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja javnih tijela poduzećima za svaku od sljedećih razina javne uprave: -središnja tijela (Amministrazioni dello Stato, enti pubblici nazionali e altri enti) -regionalna tijela (regije i autonomne provincije), -lokalna tijela (enti locali) -javnozdravstvena tijela (enti del Servizio sanitario nazionale) |
|
M1C1-73 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odredbi za reformu Zakonika o javnoj nabavi. |
Stupanje na snagu zakonodavne odluke o provedbi svih pretpostavki Zakona o delegaciji o reformi Zakonika o javnoj nabavi. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Stupanje na snagu zakonodavne odluke o provedbi svih odredbi Zakona o delegaciji o reformi Zakonika o javnoj nabavi. |
|
M1C1-74 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera i sekundarnog zakonodavstva za reformu pojednostavnjenja zakona o javnoj nabavi |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera povezanih s energijom i sekundarnog zakonodavstva (ako je potrebno). |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera i sekundarnog zakonodavstva (ako je potrebno) za reformu/pojednostavnjenje sustava javne nabave (koji proizlaze i iz revizije Zakonika o javnoj nabavi). |
|
M1C1-75 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Potpuno funkcioniranje nacionalnog sustava e-nabave |
Dostupnost funkcija definiranih u studiji izvedivosti (potrebno je razraditi kao projektni zadatak 1.) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Nacionalni sustav e-nabave mora biti operativan i u potpunosti usklađen s direktivama EU-a o javnoj nabavi te uključivati potpunu digitalizaciju postupaka do izvršenja ugovora (pametna nabava), mora biti interoperabilan sa sustavima upravljanja javne uprave, sadržavati digitalno habilitaciju OP-a, dražbe, strojno učenje radi otkrivanja trendova, CRM-ove s chatbotom, digitalni angažman i lanac statusa. |
|
M1C1-76 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno vrijeme plaćanja |
nije primjenjivo |
30 |
Q4 |
2023. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC), ponderirano prosječno vrijeme plaćanja ( „tempo di pagamento”) središnjih javnih tijela (Amministrazioni dello Stato, enti pubblici nazionali e altri enti) poduzećima mora biti kraće ili jednako 30 dana. |
|
M1C1-77 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno vrijeme plaćanja (u danima) |
nije primjenjivo |
30 |
Q4 |
2023. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC), ponderirano prosječno vrijeme plaćanja („tempo di pagamento„) regionalnih javnih tijela (Regioni and Province Autonome) poduzećima mora biti kraće ili jednako 30 dana. |
|
M1C1-78 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno vrijeme plaćanja (u danima) |
nije primjenjivo |
30 |
Q4 |
2023. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC), ponderirano prosječno vrijeme plaćanja („tempo di pagamento”) lokalnih tijela javne vlasti (enti locali) poduzećima mora biti kraće ili jednako 30 dana. |
|
M1C1-79 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno vrijeme plaćanja (u danima) |
nije primjenjivo |
60 |
Q4 |
2023. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC), ponderirano prosječno vrijeme plaćanja („tempo di pagamento”) javnih zdravstvenih tijela (enti del Servizio sanitario nazionale) poduzećima iznosi najmanje 60 dana. |
|
M1C1-80 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja (u danima) |
nije primjenjivo |
0 |
Q4 |
2023. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC) ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja („tempo di ritardo”) središnjih tijela (Amministrazioni dello Stato, enti pubblici nazionali e altri enti) poduzećima iznosi najviše 0 dana. |
|
M1C1-81 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja (u danima) |
nije primjenjivo |
0 |
Q4 |
2023. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC) ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja („tempo di ritardo”) regionalnih tijela (Regioni and Province Autonome) poduzećima iznosi najviše 0 dana. |
|
M1C1-82 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja (u danima) |
nije primjenjivo |
0 |
Q4 |
2023. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC) ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja („tempo di ritardo”) lokalnih tijela (enti locali) poduzećima iznosi najviše 0 dana. |
|
M1C1-83 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja (u danima) |
nije primjenjivo |
0 |
Q4 |
2023. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC) ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja („tempo di ritardo”) javnih zdravstvenih tijela (enti del Servizio sanitario nazionale) poduzećima iznosi najviše 0 dana. |
|
M1C1-84 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Prosječno vrijeme od objave do dodjele ugovora |
nije primjenjivo |
Broj |
193 |
100 |
Q4 |
2023. |
Na temelju podataka iz Službenog lista EU-a (baza podataka TED) prosječno vrijeme između objave i dodjele ugovora smanjuje se na manje od 100 dana za ugovore koji premašuju pragove iz direktiva EU-a o javnoj nabavi. |
|
M1C1-85 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Prosječno vrijeme između dodjele ugovora i realizacije infrastrukture |
nije primjenjivo |
postotak |
100 |
85 |
Q4 |
2023. |
Prosječno vrijeme između dodjele ugovora i realizacije infrastrukture („fase esecutiva”) smanjuje se za 15 %. |
|
M1C1-86 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Državni službenici osposobljeni u okviru strategije profesionalizacije javnih kupaca |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
20 |
Q4 |
2023. |
Najmanje 20 % javnih službenika osposobljeno je u okviru strategije profesionalizacije javnih naručitelja kojom se uzima u obzir ukupan broj javnih službenika koji su aktivno uključeni u javnu nabavu, tj. 100 000 javnih naručitelja registriranih 30. travnja 2021. u nacionalni sustav e-nabave kojim upravlja Consip u ime MEF-a; |
|
M1C1-87 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Javni naručitelji koji upotrebljavaju dinamičke sustave nabave |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
15 |
Q4 |
2023. |
Najmanje 15 % javnih naručitelja upotrebljava dinamičke sustave nabave u skladu s Direktivom 2014/24 EU-a (dvogodišnji vremenski okvir promatranja i uzimajući u obzir da je u Italiji primjena DPS-a uglavnom usmjerena na kupnju iznad praga, s obzirom na to da se oni koji su ispod praga uglavnom provode na prodajnim mjestima ). Cilj se odnosi na javne naručitelje središnje vlade (250 javnih uprava kako je registrirano 30. travnja 2021. u nacionalni sustav e-nabave kojim upravlja Consip u ime MEF-a). |
|
M1C1-88 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno vrijeme plaćanja |
30 |
30 |
Q4 |
2024. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC), ponderirano prosječno vrijeme plaćanja („tempo di pagamento”) središnjih javnih tijela (Amministrazioni dello Stato, enti pubblici nazionali e altri enti) poduzećima mora biti kraće ili jednako 30 dana . |
|
M1C1-89 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno vrijeme plaćanja |
30 |
30 |
Q4 |
2024. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC), ponderirano prosječno vrijeme plaćanja („tempo di pagamento„) regionalnih javnih tijela (regije i autonomne pokrajine) poduzećima mora biti kraće ili jednako 30 dana. |
|
M1C1-90 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno vrijeme plaćanja |
30 |
30 |
Q4 |
2024. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC), ponderirano prosječno vrijeme plaćanja („tempo di pagamento”) lokalnih tijela javne vlasti (enti locali) poduzećima mora biti kraće ili jednako 30 dana. |
|
M1C1-91 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno vrijeme plaćanja |
60 |
60 |
Q4 |
2024. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC), ponderirano prosječno vrijeme plaćanja („tempo di pagamento”) javnih zdravstvenih tijela (enti del Servizio sanitario nazionale) poduzećima iznosi najmanje 60 dana. |
|
M1C1-92 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja (u danima) |
0 |
0 |
Q4 |
2024. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC) ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja („tempo di ritardo”) središnjih tijela (Amministrazioni dello Stato, enti pubblici nazionali e altri enti) poduzećima iznosi najviše 0 dana. |
|
M1C1-93 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja (u danima) |
0 |
0 |
Q4 |
2024. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC) ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja („tempo di ritardo”) regionalnih tijela (regije i autonomne pokrajine) poduzećima iznosi najviše 0 dana. |
|
M1C1-94 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja (u danima) |
0 |
0 |
Q4 |
2024. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC) ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja („tempo di ritardo”) lokalnih tijela (enti locali) poduzećima iznosi najviše 0 dana. |
|
M1C1-95 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
nije primjenjivo |
Ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja (u danima) |
0 |
0 |
Q4 |
2024. |
Na temelju platforme za komercijalne kredite (PCC) ponderirano prosječno kašnjenje plaćanja („tempo di ritardo”) javnih zdravstvenih tijela (enti del Servizio sanitario nazionale) poduzećima iznosi najviše 0 dana. |
|
M1C1-96 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Prosječno vrijeme od objave do dodjele ugovora |
nije primjenjivo |
Broj |
100 |
100 |
Q4 |
2024. |
Na temelju podataka iz Službenog lista EU-a (baza podataka TED) prosječno vrijeme između objave i dodjele ugovora smanjuje se na manje od 100 dana za ugovore koji premašuju pragove iz direktiva EU-a o javnoj nabavi. |
|
M1C1-97 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Prosječno vrijeme između dodjele ugovora i realizacije infrastrukture |
nije primjenjivo |
postotak |
85 |
85 |
Q4 |
2024. |
Prosječno vrijeme između dodjele ugovora i realizacije infrastrukture („fase esecutiva”) smanjuje se za 15 %. |
|
M1C1-98 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Državni službenici osposobljeni u okviru strategije profesionalizacije javnih kupaca |
nije primjenjivo |
postotak |
20 |
35 |
Q4 |
2024. |
Najmanje 35 % javnih službenika osposobljeno je u okviru strategije profesionalizacije javnih naručitelja kojom se uzima u obzir ukupan broj javnih službenika koji su aktivno uključeni u javnu nabavu, tj. 100 000 javnih naručitelja registriranih 30. travnja 2021. u nacionalni sustav e-nabave kojim upravlja Consip u ime MEF-a. |
|
M1C1-99 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Javni naručitelji koji upotrebljavaju dinamičke sustave nabave |
Postotak javnih naručitelja središnje države koji upotrebljavaju dinamičke sustave nabave u skladu s Direktivom EU-a 2014/24 |
postotak |
15 |
20 |
Q4 |
2024. |
Najmanje 20 % javnih naručitelja koristi dinamičke sustave nabave u skladu s Direktivom 2014/24 (vremenski okvir od dvije godine promatranja i uzimajući u obzir da je u Italiji primjena DPS-a uglavnom usmjerena na kupnju iznad praga, s obzirom na to da se oni koji su ispod praga uglavnom provode na prodajnim mjestima). Cilj se odnosi na javne naručitelje središnje vlade (250 javnih uprava kako je registrirano 30. travnja 2021. u nacionalni sustav e-nabave kojim upravlja Consip u ime MEF-a). |
|
M1C1-100 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavnih odredbi kojima se poboljšava učinkovitost revizije rashoda – jačanje uloge Ministarstva financija |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Revidiranim okvirom za revizije rashoda u središnjim državnim upravama (ministarstvima) poboljšat će se njegova učinkovitost jačanjem uloge Ministarstva gospodarstva i financija. Njime se posebno predviđa jača uloga Ministarstva gospodarstva i financija u ex ante evaluaciji, postupcima praćenja i ex post evaluaciji, čime se omogućuje provedba temeljitog preispitivanja i postizanje predviđenih ciljeva. |
|
M1C1-101 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Ključna etapa |
Donošenje preispitivanja mogućih mjera za smanjenje utaje poreza |
Objava preispitivanja |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Donijeti izvješće za informiranje vlade o mjerama za smanjenje utaje poreza zbog ispuštenih računa, posebno u sektorima koji su najizloženiji utaji poreza, među ostalim ciljanim poticajima za potrošače. |
|
M1C1-102 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Usvajanje izvješća o učinkovitosti praksi odabranih javnih uprava za izradu i provedbu planova štednje |
Objava izvješća |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Izvješće sastavlja Računovodstveni odjel Ministarstva financija u suradnji s odabranim upravama radi: -procjene prakse u oblikovanju i provedbi planova uštede. -definiranja smjernica za sve javne uprave. |
|
M1C1-103 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva i regulatornih odredaba te dovršetak administrativnih postupaka za poticanje porezne discipline i poboljšanje revizija i kontrola. |
Odredbe zakona i drugih propisa o stupanju na snagu. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odredbe uključuju: i. potpunu operacionalizaciju baze podataka i namjenske informatičke infrastrukture za oslobađanje prethodno naseljene prijave PDV-a, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 1. zakonodavne uredbe br. 127/2015. ii. poboljšanje baze podataka koja se upotrebljava za „pisme o usklađenosti” (pružanje rane komunikacije poreznim obveznicima za koje su otkrivene nepravilnosti) kako bi se smanjila učestalost lažno pozitivnih rezultata i povećao broj komunikacija koje se šalju poreznim obveznicima. iii. stupanje na snagu reformiranog zakonodavstva kako bi se osigurale učinkovite administrativne sankcije u slučaju odbijanja privatnih pružatelja usluga da prihvate elektronička plaćanja (izvorni članak 23. Uredbe sa zakonskom snagom 124/2019, koji je prestao vrijediti nakon konverzije u zakon, predstavlja upućivanje). iv. završetak postupka pseudonimizacije podataka iz članka 1. stavaka od 681. do 686. Zakona br. 160/2019 i uspostava digitalne infrastrukture za analizu velikih podataka dobivenih interoperabilnosti baza podataka u potpunosti pseudonimizirane s ciljem povećanja učinkovitosti analize rizika na kojoj se temelji postupak odabira. v. stupanje na snagu primarnog i sekundarnog zakonodavstva kojim se provode učinkovite mjere na temelju nalaza preispitivanja mogućih mjera za smanjenje utaje poreza zbog ispuštenih računa. |
|
M1C1-104 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Donošenje ciljeva uštede za revizije potrošnje za razdoblje 2023. – 2025. |
Kvantitativni cilj uštede za ukupnu središnju državnu upravu definiran u dokumentu o gospodarstvu i financijama – u eurima |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Na temelju Odluka 90 i 93 iz 2016. te Zakona 163/2016, u Gospodarskom financijskom dokumentu utvrđeni su ciljevi za godišnje revizije rashoda za ukupne središnje državne uprave za 2023., 2024. i 2025. Ciljevi uštede odražavaju odgovarajuću razinu ambicioznosti. |
|
M1C1-105 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Veći broj „dopisa o sukladnosti” |
nije primjenjivo |
Broj |
2 150 908 |
2 581 090 |
Q4 |
2022. |
Broj „dopisa o usklađenosti”, kojima se poreznim obveznicima pruža rana komunikacija za koje su otkrivene nepravilnosti, povećava se za najmanje 20 % u odnosu na 2019. |
|
M1C1-106 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Smanjenje broja lažno pozitivnih „dopisa o sukladnosti” |
nije primjenjivo |
Broj |
126 500 |
132 825 |
Q4 |
2022. |
Broj lažno pozitivnih „dopisa o usklađenosti” (kojima se poreznim obveznicima omogućuje rana komunikacija za koje su otkrivene nepravilnosti, ali za koje se ne otkriju prijevare ex post) smanjuje se za najmanje 5 % u odnosu na 2019. |
|
M1C1-107 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Povećanje poreznih prihoda koji proizlaze iz „dopisa o usklađenosti” |
nije primjenjivo |
Euro |
2 130 000 000 |
2 449 500 000 |
Q4 |
2022. |
Porezni prihodi ostvareni „dopisima o sukladnosti” povećavaju se za 15 % u odnosu na 2019. |
|
M1C1-108 |
Reforma 1.15.: Reforma javnih računovodstvenih pravila |
Ključna etapa |
Odobrenje koncepcijskog okvira, skupa računovodstvenih standarda na temelju nastanka poslovnog događaja i višedimenzionalnog prikaza računa |
Sanacija Računovodstvene službe Ministarstva financija kojom se odobrava struktura za upravljanje računovodstvenim računovodstvom |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2024. |
Dovršetak konceptualnog okvira kao referentne vrijednosti za obračunski sustav u skladu s kvalitativnim značajkama koje je definirao Eurostat (radna skupina EPSAS [uključiti posebna upućivanja]);
|
|
M1C1-109 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Slanje prvih prethodno popunjenih prijava PDV-a |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
2 300 000 |
Q2 |
2023. |
Najmanje 2 300 000poreznih obveznika prima prethodno popunjene prijave PDV-a za poreznu godinu 2022. |
|
M1C1-110 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Reklasifikacija općeg državnog proračuna s obzirom na rashode za zaštitu okoliša i rashode kojima se promiče rodna ravnopravnost |
Uključivanje reklasifikacije općeg državnog proračuna s obzirom na rashode za okoliš i rashode kojima se promiče rodna ravnopravnost u Zakon o proračunu za 2024. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Zakonom o proračunu za 2024. Parlamentu se osigurava proračun za održivi razvoj koji se sastoji od klasifikacije općeg državnog proračuna s obzirom na rashode za okoliš i rashode kojima se promiče rodna ravnopravnost. Klasifikacija mora biti u skladu s kriterijima na kojima se temelji definicija ciljeva održivog razvoja i ciljevima Programa održivog razvoja do 2030. |
|
M1C1-111 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Završetak godišnjeg preispitivanja potrošnje za 2023. s obzirom na cilj uštede postavljen 2022. za 2023. |
Donošenje izvješća Ministarstva financija o reviziji potrošnje u 2023., kojim se potvrđuje dovršetak postupka i postizanje ciljne vrijednosti. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2024. |
Izvješće Ministarstva financija koje se dostavlja Vijeću ministara kako je predviđeno odlukama 90 i 93 iz 2016. i Zakonom 163/2016: – potvrditi dovršetak postupka revizije potrošnje za 2023. u pogledu odredbe o okviru za reviziju potrošnje. – potvrditi ostvarenje cilja postavljenog 2022. |
|
M1C1-112 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Poboljšati operativni kapacitet porezne uprave kako je navedeno u „Planu uspješnosti za razdoblje 2021. – 2023.” Porezne uprave. |
nije primjenjivo |
Broj novih radnih mjesta |
0 |
4113 |
Q2 |
2024. |
Osoblje Porezne uprave povećava se za 4113 jedinica kako je navedeno u „Planu uspješnosti za razdoblje 2021. – 2023.”. |
|
M1C1-113 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Veći broj „dopisa o sukladnosti” |
nije primjenjivo |
Broj |
2 150 908 |
3 011 271 |
Q4 |
2024. |
Broj „dopisa o usklađenosti”, kojima se poreznim obveznicima pruža rana komunikacija za koje su otkrivene nepravilnosti, povećava se za najmanje 40 % u odnosu na 2019. |
|
M1C1-114 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Povećanje poreznih prihoda koji proizlaze iz „dopisa o usklađenosti” |
nije primjenjivo |
Euro |
2 130 000 000 |
2 769 000 000 |
Q4 |
2024. |
Porezni prihodi ostvareni „dopisima o sukladnosti” povećavaju se za 30 % u odnosu na 2019. |
|
M1C1-115 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Dovršetak godišnjeg preispitivanja potrošnje za 2024. s obzirom na cilj uštede postavljen 2022. i 2023. za 2024. |
Donošenje izvješća Ministarstva financija o reviziji potrošnje 2024., kojim se potvrđuje dovršetak postupka i postizanje ciljne vrijednosti. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2025. |
Izvješćem Ministarstva financija koje se dostavlja Vijeću ministara kako je predviđeno odlukama 90 i 93 iz 2016. i Zakonom 163/2016: – potvrđuje se završetak postupka revizije potrošnje za 2024. u pogledu odredbe o okviru za reviziju potrošnje. – potvrđuje se ostvarenje cilja postavljenog 2022. i 2023. |
|
M1C1-116 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Smanjenje utaje poreza kako je definirano pokazateljem „sklonost izbjegavanju” |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
-5 |
Q4 |
2025. |
„Propusnost na utaju” u svim porezima isključujući poreze na imovinu (Imposta Municipale Unica) i trošarine bit će 2023. niža u odnosu na 2019. za 5 % od osnovne vrijednosti iz 2019. Referentna procjena za 2019. bit će uključena u ažurirano vladino izvješće o sivoj ekonomiji koje će biti objavljeno u studenome 2021. u skladu s odredbama članka 2. zakonodavne uredbe br. 160/2015. Smanjenje od 5 % poštuje se u odnosu na procjene iz ažuriranog izdanja istog izvješća koje će se objaviti u studenome 2025. na temelju podataka za poreznu godinu 2023. |
|
M1C1-117 |
Reforma 1.15.: Reforma javnih računovodstvenih pravila |
Cilj |
Javni subjekti osposobljeni za prijelaz na novi računovodstveni sustav nastanka poslovnih događaja |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
18 000 |
Q1 |
2026. |
Reforma se dopunjuje prvim krugom osposobljavanja za prelazak na novi obračunski sustav za predstavnike 18 000 javnih subjekata. |
|
M1C1-118 |
Reforma 1.15.: Reforma javnih računovodstvenih pravila |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme obračuna na najmanje 90 % cjelokupnog javnog sektora. |
Odredba zakona o stupanju na snagu svih provedbenih mjera (uključujući smjernice, operativne priručnike i program osposobljavanja) obračuna koje čine najmanje 90 % cjelokupnog javnog sektora. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2026. |
Izdaju se financijski izvještaji javne uprave koji obuhvaćaju najmanje 90 % svih subjekata javnog sektora.
Donosi se zakonodavna reforma kojom se predviđa uvođenje novog obračunskog sustava za najmanje 90 % javnih uprava od 2027.
|
|
M1C1-119 |
Reforma 1.14.: Reforma podnacionalnog fiskalnog okvira |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog i sekundarnog zakonodavstva za provedbu regionalnog fiskalnog federalizma |
Odredba zakona o stupanju na snagu fiskalnog federalizma za regije s redovnim statusom. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2026. |
Dovršiti provedbu „fiskalnog federalizma” („Federalismo fiscale”) kako je predviđeno postojećim zakonom o delegiranju 42/2009. Konkretno, primarnim i sekundarnim zakonodavstvom utvrđuju se relevantni parametri i provodi fiskalna federalizam za regije s redovnim statusom, kako je utvrđeno Odlukom 68/2011 (članci 1. – 15.), kako je zadnje izmijenjen Zakonom 176/2020 (članak 31.). |
|
M1C1-120 |
Reforma 1.14.: Reforma podnacionalnog fiskalnog okvira |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog i sekundarnog zakonodavstva za provedbu regionalnog fiskalnog federalizma |
Odredba zakona o stupanju na snagu fiskalnog federalizma za pokrajine i velegradove. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2026. |
Dovršiti provedbu „fiskalnog federalizma” („Federalismo fiscale”) kako je predviđeno postojećim zakonom o delegiranju 42/2009. Konkretno, u primarnom i sekundarnom zakonodavstvu utvrđuju se relevantni parametri i provodi se, prema potrebi, fiskalni federalizam za pokrajine i velegradove, kako je definiran Odlukom 68/2011 (članci 1. – 15.), kako je zadnje izmijenjen Zakonom 178/2020 (članak 1., zarez 783.). |
|
M1C1-121 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Smanjenje utaje poreza kako je definirano pokazateljem „sklonost izbjegavanju” |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
-15 |
Q2 |
2026. |
„Propusnost na utaju” u svim porezima isključujući poreze na imovinu (Imposta Municipale Unica) i trošarine bit će 2024. niža u odnosu na 2019. za 15 % od osnovne vrijednosti iz 2019. Referentna procjena za 2019. bit će uključena u ažurirano vladino izvješće o sivoj ekonomiji koje će biti objavljeno u studenome 2021. u skladu s odredbama članka 2. zakonodavne uredbe br. 160/2015. Smanjenje od 15 % uzima se u obzir u odnosu na procjenu za poreznu godinu 2024. uključenu u posebno izvješće koje će Ministarstvo financija pripremiti do lipnja 2026. na temelju iste metodologije koja se upotrebljava za izvješće iz članka 2. Odluke br. 160/2015. |
|
M1C1-122 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Dovršetak godišnjeg preispitivanja potrošnje za 2025. s obzirom na cilj uštede postavljen 2022., 2023. i 2024. za 2025. |
Donošenje izvješća Ministarstva financija o reviziji potrošnje u 2025., kojim se potvrđuje dovršetak postupka i postizanje cilja. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2026. |
Izvješće Ministarstva financija koje se dostavlja Vijeću ministara kako je predviđeno odlukama 90 i 93 iz 2016. i Zakonom 163/2016: – potvrditi dovršetak postupka revizije potrošnje za 2025. u pogledu odredbe o okviru za reviziju potrošnje. – potvrditi ostvarenje cilja postavljenog za 2022., 2023. i 2024. |
A.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 1.2. – Otvaranje oblaka za lokalne javne uprave
Cilj je ovog ulaganja preusmjeriti skupove podataka i aplikacije znatnog dijela lokalne javne uprave na sigurnu infrastrukturu oblaka, čime se svakoj upravi omogućuje sloboda izbora u okviru skupa certificiranih javnih oblaka.
Mjerom se također predviđa paket potpore „migracija kao usluga” u uprave koji obuhvaća: i. početnu procjenu, ii. postupovnu/administrativnu potporu potrebnu za pokretanje napora, iii. pregovaranje o potrebnoj vanjskoj potpori i iv. ukupno upravljanje projektom tijekom provedbe. Od tima koji nadzire Ministarstvo tehnoloških inovacija i digitalne tranzicije (MITD) očekuje se da utvrdi i potvrdi širok popis kvalificiranih pružatelja usluga te da pregovara o nizu standardnih paketa potpore prilagođenih veličini uprave i službama uključenima u migraciju.
Ulaganje 1.4. – Digitalne usluge i iskustvo građana
Cilj je ovog ulaganja razviti integriranu i usklađenu ponudu najsuvremenijih digitalnih usluga usmjerenih na građane, osigurati njihovo široko rasprostranjeno usvajanje u središnjim i lokalnim upravama te poboljšati iskustvo korisnika.
Mjerom se:
(I)poboljšava iskustvo u području digitalnih javnih usluga definiranjem modela isporuke usluga koji se mogu ponovno upotrijebiti kako bi se osigurali potpuni zahtjevi za pristupačnost (Ulaganja 1.4.1. – Građansko iskustvo – poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga);
(II)poboljšava dostupnost digitalnih javnih usluga ( Ulaganja 1.4.2. – Uključivanje građana: Poboljšanje dostupnosti digitalnih javnih usluga);
(III)poticati usvajanje digitalne aplikacije za plaćanja između građana i javnih uprava (PagoPA) i uvođenje aplikacije „IO” kao ključne digitalne dodirne točke između građana i uprave za širok raspon usluga (uključujući obavijesti) u skladu s logikom „sve na jednom mjestu” (Ulaganja 1.4.3. – Proširenje usluga platformi PagoPA i aplikacije „IO”);
(IV)poticanje donošenja nacionalnih platformi za digitalni identitet (Sistema Pubblico di Identità Digitale, SPID i Carta d’Identità Elettronica, CIE) i nacionalnog registra (Anagrafe nazionale della popolazione residente, ANPR) (Investment 1.4.4. – Donošenje ažuriranih nacionalnih platformi za digitalni identitet (SPID, CIE) i nacionalnog registra (ANPR));
(V)razviti jedinstvenu platformu za prijave (Ulaganja 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti);
(VI)Poticati usvajanje paradigmi mobilnosti kao usluge (MaaS) u velegradovima kako bi se digitalizirao lokalni prijevoz i korisnicima omogućilo iskustvo integrirane mobilnosti, od planiranja putovanja do plaćanja za višestruke načine prijevoza (ulaganje 1.4.6. – Mobilnost kao usluga za Italiju).
Ulaganje 1.6. – Digitalna transformacija velikih središnjih uprava
Cilj je ovog ulaganja preoblikovanje i digitalizacija niza prioritetnih procesa, aktivnosti i usluga u glavnim središnjim upravama kako bi se povećala učinkovitost tih uprava i pojednostavnili postupci. Predmetne središnje uprave uključuju: i. Nacionalni institut za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalni institut za osiguranje od nesreća na radu (INAIL), ii. pravosudni sustav, iii. Ministarstvo obrane, iv. Ministarstvo unutarnjih poslova, v. financijska policija.
Kad je riječ o Ministarstvu unutarnjih poslova, projektom se predviđa i. digitalizacija usluga za građane i preoblikovanje temeljnih unutarnjih procesa; ii. razvoj unutarnjih aplikacija i sustava upravljanja za razvoj internog centraliziranog sustava provjere fizičkog i digitalnog identiteta i povezanih atributa, čime se javnim službenicima (npr. policiji) omogućuje da na daljinu provjeravaju osobne dokumente i dozvole (npr. zdravstvenu iskaznicu, vozačku dozvolu itd.) u stvarnom vremenu koje su u vlasništvu građana i povezane su s CIE-om; iii. usavršavanje osoblja radi jačanja digitalnih sposobnosti (1.6.1. – Digitalizacija Ministarstva unutarnjih poslova).
Kad je riječ o pravosudnom sustavu, projektom se predviđa i. digitalizacija posljednjih deset godina arhiva (10 000 000 sudskih spisa) povezanih s građanskim postupcima nižih sudova (Tribunali ordinari) i Žalbenog suda te sudski predmeti Vrhovnog suda; stvaranje podatkovnog jezera (softverskog sloja) koje djeluje kao jedinstvena točka pristupa cijelom skupu neobrađenih podataka koje proizvodi pravosudni sustav. Informacije pohranjene u podatkovnom jezeru iskorištavaju se primjenom rješenja umjetne inteligencije kako bi se: i. anonimizirale građanske i kaznene presude; ii. automatizirala identifikacija odnosa između žrtve i počinitelja u zakonskim odredbama; iii. vodili, analizirali i organizirali prethodni zakoni o predmetima kako bi se građanskim sucima i javnim tužiteljima olakšalo savjetovanje; iv. provela napredna statistička analiza učinkovitosti i djelotvornosti pravosudnog sustava; v. organiziralo vrijeme obrade aktivnosti pravosudnih ureda i njihovo praćenje (ulaganja 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa i 1.6.5. – Digitizacija Državnog vijeća).
Kad je riječ o INPS-u i INAIL-u, projekt obuhvaća opsežnu reviziju njihovih unutarnjih sustava i postupaka, kao i razvoj njihovih digitalnih dodirnih točaka sa stanovnicima, poduzećima i drugim javnim upravama kako bi se korisnicima omogućilo neometano digitalno iskustvo (1.6.3. – Digitizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nesreća na radu (INAIL)).
Kad je riječ o Ministarstvu obrane, projekt obuhvaća i. poboljšanje sigurnosti triju temeljnih skupova informacija (osoblje, administrativna dokumentacija, unutarnja i vanjska komunikacija) i ii. migraciju svih sustava i aplikacija na paradigmu otvorenog koda, u skladu sa sigurnosnim politikama definiranima referentnim regulatornim okvirom (Ulaganja 1.6.4. – Digitizacija Ministarstva obrane).
Kad je riječ o financijskoj policiji, projekt je posebno usmjeren na i. reorganizaciju baza podataka; ii. uvođenje podatkovne znanosti u operativne postupke i postupke donošenja odluka (Ulaganje 1.6.6. – Digitalizacija financijske policije, financirano na temelju nepovratne financijske potpore).
A.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa Cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M1C1-123 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INPS – usluge/sadržaj T1 „One click by design” |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
35 |
Q4 |
2022. |
35 dodatnih usluga na internetskim stranicama INPS-a ( www.inps.it ). Usluge su dostupne na institucijskoj stranici putem odgovarajućih logika izrade profila (sustav će predložiti usluge od mogućeg interesa na temelju dobi, značajki rada, percipiranih koristi i povijesti korisnika). Tih 35 usluga odnosi se na sljedeća institucionalna područja INPS-a: •Mirovinske naknade •Socijalne amortizere •Naknade za nezaposlene •Davanja za invalidnost •Otkupe •Prikupljanje doprinosa društva •Usluge radnika u poljoprivredi •Usluge borbe protiv prijevara, korupcije i transparentnosti U navedenim institucionalnim područjima usluge koje će se provoditi odnosit će se na digitalno podnošenje zahtjeva za usluge, provjeru zahtjeva u pogledu koristi, praćenje stanja u praksi od strane korisnika, proaktivno predlaganje usluga na temelju potreba korisnika, automatsko obnavljanje pogodnosti bez potrebe za novim aplikacijama. Naposljetku, uspostavit će se kontrolne ploče koje omogućuju INPS-ovo praćenje pruženih koristi i potporu utemeljenu na podacima za odluke tvoraca politika. |
|
M1C1-124 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INPS – zaposlenici s poboljšanim vještinama informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
4 250 |
Q4 |
2022. |
Najmanje 4 250 zaposlenika INPS-a ocijenjeno je s obzirom na informacije i s potvrđenim poboljšanim vještinama u sljedećim područjima Europskog okvira za e-kompetencije: i. planiranje; ii. izgradnja; iii. izvođenje iv. omogućivanje; v. rukovođenje. Područja za poboljšanje kompetencija utvrdit će se prema ciljnoj skupini učenika. |
|
M1C1-125 |
Ulaganje 1.2. – Otvaranje oblaka za lokalne javne uprave |
Ključna etapa |
Dodjela (poziva) javnih poziva na podnošenje ponuda u oblaku za lokalne javne uprave |
Obavijest o dodjeli (svih) javnih ugovora za omogućivanje računalstva u oblaku za lokalne javne nabave |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Obavijest o dodjeli (svih) javnih poziva za svaku vrstu uključenih javnih uprava (općina, škola, lokalnih zdravstvenih agencija) za prikupljanje i procjenu planova migracije. Izdavanje triju posebnih poziva omogućit će Ministarstvu tehnoloških inovacija i digitalne tranzicije da procijeni vrlo specifične potrebe svake vrste uključene javne uprave. Dodijeljeni natječaji (tj. objava popisa agencija za plaćanja kojima je odobreno financiranje) povezani s trima javnim pozivima na podnošenje prijedloga za općine, škole i lokalne zdravstvene agencije kako bi prikupili i ocijenili migracijske planove, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu. |
|
M1C1-126 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Proširenje usluga platforme PagoPA T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
9 000 |
11 450 |
Q4 |
2023. |
Osigurati povećanje broja usluga integriranih u platformu za: — javne uprave već u polaznoj vrijednosti (9 000 subjekata) — nove javne uprave koje se pridružuju platformi (2 450 novih subjekata). U oba slučaja javne uprave morat će osigurati povećanje broja integriranih usluga za najmanje + 20 %, ovisno o njihovoj početnoj točki. Broj usluga koje će se integrirati ovisi o vrsti administracije (konačni je cilj u prosjeku 50 usluga za općine, 20 usluga za regije, 20 službi za zdravstvena tijela, 15 službi za škole i sveučilišta). |
|
M1C1-127 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Proširenje primjene „IO” aplikacije T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
2 700 |
7 000 |
Q4 |
2023. |
Osigurati povećanje broja usluga integriranih u aplikaciju „Informacijski sustav” za: – javne uprave već u polaznoj vrijednosti (2 700 subjekata) — nove javne uprave koje se pridružuju platformi (4 300 novih subjekata). U oba slučaja javne uprave morat će osigurati povećanje broja integriranih usluga za najmanje + 20 %, ovisno o njihovoj početnoj točki. Broj usluga koje će se integrirati ovisi o vrsti administracije (konačni je cilj u prosjeku 50 usluga za općine, 20 usluga za regije, 20 službi za zdravstvena tijela, 15 službi za škole i sveučilišta). |
|
M1C1-128 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Povećanje broja digitalnih javnih obavijesti T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
800 |
Q4 |
2023. |
Najmanje 800 središnjih javnih uprava i općina u pogledu platforme za digitalnu prijavu (DNP) građanima, pravnim subjektima, udrugama i svim drugim javnim ili privatnim subjektima dostavlja digitalne pravno obvezujuće obavijesti. |
|
M1C1-129 |
Ulaganje 1.6.1. – digitalizacija Ministarstva unutarnjih poslova |
Cilj |
Ministarstvo unutarnjih poslova – potpuno obnovljeni i digitalizirani postupci T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
7 |
Q4 |
2023. |
Unutarnji postupci i procesi u potpunosti su preoblikovani (ukupno sedam procesa do 31. prosinca 2023.) i mogu se u potpunosti dovršiti na internetu (kao što su automatizacija ureda, usluge mobilnosti i e-učenje). |
|
M1C1-130 |
Ulaganje 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa |
Cilj |
Digitalizirani sudski spisi T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
3 500 000 |
Q4 |
2023. |
Digitalizirani sudski predmeti koji se odnose na posljednjih deset godina građanskih postupaka nižih sudova („Tribunali”) i žalbenih sudova te posljednjih deset godina akata povezanih s postupcima zakonitosti koje je izdao Vrhovni sud („Corte di Cassazione”). |
|
M1C1-131 |
Ulaganje 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa |
Ključna etapa |
Sustavi znanja o jezerima podataka o pravosuđu T1 |
Izvješće kojim se potvrđuje početak izvršenja ugovora |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Početak izvršenja ugovora za realizaciju šest novih sustava znanja o podatkovnom jezeru: 1)Sustav anonimizacije građanskih i kaznenih presuda 2)Integrirani sustav upravljanja 3)Sustav upravljanja i analize za građanske postupke 4)Sustav upravljanja i analize kaznenih postupaka 5)Napredni statistički sustav o građanskim i kaznenim postupcima 6)Automatizirani sustav za utvrđivanje odnosa između žrtve i krivnje. Izvršenje svakog ugovora o javnoj nabavi započinje posebnim upravnim aktom odgovorne osobe za postupak pod nazivom „početno izvršenje”. |
|
M1C1-132 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INPS – usluge/sadržaj T2 „One click by design” |
nije primjenjivo |
Broj |
35 |
70 |
Q4 |
2023. |
35 dodatnih usluga na internetskim stranicama INPS-a www.inps.it . Usluge su dostupne na institucijskoj stranici putem odgovarajućih logika izrade profila (sustav će predložiti usluge od mogućeg interesa na temelju dobi, značajki rada, percipiranih koristi i povijesti korisnika). Tih 35 usluga odnosi se na sljedeća institucionalna područja INPS-a: •Mirovinske naknade •Socijalne amortizere •Naknade za nezaposlene •Davanja za invalidnost •Otkupe •Prikupljanje doprinosa društva •Usluge radnika u poljoprivredi •Usluge borbe protiv prijevara, korupcije i transparentnosti U navedenim institucionalnim područjima usluge koje će se provesti odnosit će se na digitalno podnošenje zahtjeva za usluge, provjeru zahtjeva u pogledu koristi, praćenje stanja u praksi od strane korisnika, proaktivno predlaganje usluga na temelju potreba korisnika, automatsko obnavljanje pogodnosti bez potrebe za novim aplikacijama. Naposljetku, uspostavit će se kontrolne ploče koje omogućuju INPS-ovo praćenje pruženih koristi i potporu utemeljenu na podacima za odluke tvoraca politika. |
|
M1C1-133 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INPS – zaposlenici s poboljšanim vještinama informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
4 250 |
8 500 |
Q4 |
2023. |
Dodatnih 4 250 zaposlenika INPS-a ocijenjeno je s potvrđenim poboljšanim vještinama u sljedećim područjima Europskog okvira za e-kompetencije: i. planiranje; ii. izgradnja; iii. izvođenje iv. omogućivanje; v. rukovođenje. Područja za poboljšanje kompetencija utvrdit će se prema ciljnoj skupini učenika. |
|
M1C1-134 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INAIL – potpuno obnovljeni i digitalizirani procesi/usluge T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
29 |
53 |
Q4 |
2023. |
Cilj je postići 53 (52 %) preoblikovanih institucionalnih procesa i usluga kako bi ih se u potpunosti digitaliziralo. Moguća područja intervencija su: osiguranje, socijalne i zdravstvene usluge, prevencija i sigurnost, certifikacija i provjere. Konkretno, očekivani cilj za svako područje izražen je iznad: ·Osiguranje: 8 (25 %) ·Socijalne i zdravstvene usluge: 18 (50 %) ·Prevencija i sigurnosni rad: 9 (80 %) ·Potvrde i provjere: 18 (80 %) |
|
M1C1-135 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Ministarstvo obrane – digitalizacija postupaka T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
4 |
15 |
Q4 |
2023. |
Digitalizacija, revizija i automatizacija 15 postupaka povezanih s upravljanjem osobljem u području obrane (kao što su zapošljavanje i umirovljenje, zdravlje zaposlenika) počevši od početne vrijednosti od četiri već digitalizirana postupka. |
|
M1C1-136 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Ministarstvo obrane – digitalizacija certifikata T1 |
nije primjenjivo |
Broj digitaliziranih certifikata |
190 000 |
450 000 |
Q4 |
2023. |
Broj digitaliziranih potvrda o identitetu (450 000) koje je izdalo Ministarstvo obrane i koje se šalju na infrastrukturu dopunjenu mjestom za oporavak od katastrofe počevši od osnovne linije od 190 000 već digitaliziranih certifikata. |
|
M1C1-137 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Ključna etapa |
Ministarstvo obrane – naručivanje institucijskih internetskih portala i intranetskih portala |
Institucijski internetski portali i internetski portali na intranetu koji su potpuno operativni |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Razvoj i provedba i. institucijskih internetskih portala i ii. intranetskih portala za posebne potrebe unutarnje komunikacije. |
|
M1C1-138 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Ministarstvo obrane – migracija ključnih aplikacija izvan misije na sustav S.C.I.P.I.O. (Solution for Complete Information Protection by Infrastructure Openness) T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
10 |
Q4 |
2023. |
Početna migracija i operativna dostupnost nemisijskih kritičnih aplikacija novoj infrastrukturi otvorenog koda. To obuhvaća implementaciju hardvera u okolini, ugradnju dijelova softvera otvorenog koda i preoblikovanje aplikacija. |
|
M1C1-139 |
Ulaganje 1.2. – Otvaranje oblaka za lokalne javne uprave |
Cilj |
Omogućivanje računalstva u oblaku za lokalnu javnu upravu T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
4 083 |
Q3 |
2024. |
Prijelaz svake od 4083 lokalne javne uprave na certificirana okruženja oblaka postiže se uspješnom provjerom svih sustava, skupova podataka i migracija aplikacija uključenih u svaki migracijski plan. |
|
M1C1-140 |
Ulaganje 1.4.1. – Građansko iskustvo – Poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga |
Cilj |
Poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga T1 |
nije primjenjivo |
postotak |
0,1 |
40 |
Q4 |
2024. |
Pridržavanje zajedničkog dizajna/modela internetskih stranica/usluga sastoji se od:
(2) procjene dovršetka projekta na temelju ključnih parametara iskoristivosti (rezultati digitalne upotrebljivosti) na posebnoj platformi koja je već dostupna. Uprave (općine, obrazovne ustanove 1. i 2. razreda i posebni pokusni subjekti zdravstvene skrbi i kulturne baštine) koje se pridržavaju zajedničkog modela i sustava dizajna, pojednostavnjuju interakciju među korisnicima i olakšavaju održavanje u nadolazećim godinama. |
|
M1C1-141 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Digitalizacija postupaka Ministarstva obrane T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
15 |
20 |
Q4 |
2024. |
Digitalizacija, revizija i automatizacija 20 postupaka povezanih s upravljanjem osobljem u području obrane (kao što su zapošljavanje i umirovljenje, zdravlje zaposlenika), počevši od početne razine od petnaest već digitaliziranih postupaka u okviru cilja 1.; |
|
M1C1-142 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Digitalizacija certifikata Ministarstva obrane T2 |
nije primjenjivo |
Broj digitaliziranih certifikata |
450 000 |
750 000 |
Q4 |
2024. |
Broj digitaliziranih potvrda o identitetu (750 000) koje je izdalo Ministarstvo obrane i koje se šalju na infrastrukturu dopunjenu mjestom za oporavak od katastrofe počevši od osnovne linije od 450 000 već digitaliziranih certifikata s ciljem 1. |
|
M1C1-143 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Ministarstvo obrane – migracija ključnih aplikacija izvan misije na sustav S.C.I.P.I.O. (Solution for Complete Information Protection by Infrastructure Openness) T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
10 |
15 |
Q4 |
2024. |
Konačni prijelaz četiriju ključnih aplikacija misije i jedanaest ključnih aplikacija izvan misije na novu infrastrukturu otvorenog koda koja obuhvaća provedbu hardverskog okruženja, ugradnju komponenti otvorenog koda za programska podrška, preoblikovanje aplikacija, počevši od polazne vrijednosti od deset već migriranih u okviru cilja 1. |
|
M1C1-144 |
Ulaganje 1.4.2. – Uključivanje građana – poboljšanje dostupnosti digitalnih javnih usluga |
Cilj |
Poboljšanje dostupnosti digitalnih javnih usluga |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
55 |
Q2 |
2025. |
AgID će do drugog tromjesečja 2025. pružiti potporu 55 lokalnih javnih uprava kako bi se: — Osigurati 28 tehničkih i stručnih stručnjaka — Smanjiti broj pogrešaka za 50 % na najmanje dvije digitalne usluge koje pruža svaka uprava — Širiti i osposobljavati barem 3 alata čiji je cilj preoblikovanje i razvoj najkorištenijih digitalnih usluga u vlasništvu svake uprave — Osigurati da je najmanje 50 % rješenja dostupnih ICT-u, uključujući hardver, softver i pomoćne tehnologije, dostupno svim radnicima s invaliditetom. Financijski proračun uključuje vaučere u iznosu od prosječno 490 000/EUR godišnje, u trajanju od 2 godine, uvećane za troškove ljudskih resursa u razdoblju od četiri godine. |
|
M1C1-145 |
Ulaganje 1.4.4. – Proširenje nacionalnih platformi za digitalni identitet (SPID, CIE) i nacionalnog registra (ANPR) |
Cilj |
Nacionalne digitalne platforme za identitet (SPID, CIE) i nacionalni registar (ANPR) |
nije primjenjivo |
Broj građana s elektroničkom osobnom iskaznicom |
17 500 000 |
42 300 000 |
Q4 |
2025. |
Postotak talijanskih građana s valjanim digitalnim identitetima na nacionalnoj platformi za digitalni identitet. |
|
M1C1-146 |
Ulaganje 1.4.4. – Proširenje nacionalnih platformi za digitalni identitet (SPID, CIE) i nacionalnog registra (ANPR) |
Cilj |
Nacionalne digitalne platforme za identitet (SPID, CIE) i nacionalni registar (ANPR) |
nije primjenjivo |
postotak |
6 283 |
16 500 |
Q1 |
2026. |
Broj javnih uprava (od ukupno 16 500) koje donose elektroničku identifikaciju (eID) (SPID ili CIE). |
|
M1C1-147 |
Ulaganje 1.2. – Otvaranje oblaka za lokalne javne uprave |
Cilj |
Omogućivanje računalstva u oblaku za lokalnu javnu upravu T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
4 083 |
12 464 |
Q2 |
2026. |
Prijelaz svake od 12 464 lokalne javne uprave na certificirana okruženja oblaka postiže se uspješnom provjerom svih sustava, skupova podataka i migracija aplikacija uključenih u svaki migracijski plan. |
|
M1C1-148 |
Ulaganje 1.4.1. – Građansko iskustvo – Poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga |
Cilj |
Poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga T2 |
nije primjenjivo |
postotak |
40 |
80 |
Q2 |
2026. |
Pridržavanje zajedničkog dizajna/modela internetskih stranica/usluga sastoji se od: (1) ocjena podnesenih projekata (2) procjena dovršetka projekta na temelju ključnih parametara iskoristivosti (rezultati digitalne upotrebljivosti) na posebnoj platformi koja je već dostupna. |
|
M1C1-149 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Proširenje usluga platforme PagoPA T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
11 450 |
14 100 |
Q2 |
2026. |
Osigurati povećanje broja usluga integriranih u platformu za: — javne uprave koje su se već pridružile platformi (11 450 subjekata) — nove javne uprave koje se pridružuju platformi (2 650 novih subjekata). Broj usluga koje će se integrirati ovisi o vrsti administracije (konačni je cilj u prosjeku 50 usluga za općine, 20 usluga za regije, 20 službi za zdravstvena tijela, 15 službi za škole i sveučilišta). |
|
M1C1-150 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Proširenje primjene „IO” aplikacije T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
7 000 |
14 100 |
Q2 |
2026. |
Osigurati povećanje broja usluga integriranih u aplikaciju „IO”: — javne uprave koje se već koriste aplikaciju IO (7 000 subjekata) — nova javna uprava pridružuje se platformi (oko 7 100 novih subjekata). Broj usluga koje će se integrirati ovisi o vrsti administracije (konačni je cilj u prosjeku 50 usluga za općine, 20 usluga za regije, 20 službi za zdravstvena tijela, 15 službi za škole i sveučilišta). |
|
M1C1-151 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Povećanje broja digitalnih javnih obavijesti T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
800 |
6 400 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 6 400 središnjih javnih uprava i općina, u pogledu platforme za digitalnu prijavu (DNP), građanima, pravnim subjektima, udrugama i svim drugim javnim ili privatnim subjektima dostavlja digitalne pravno obvezujuće obavijesti. |
|
M1C1-152 |
Ulaganje 1.6.1. – digitalizacija Ministarstva unutarnjih poslova |
Cilj |
Ministarstvo unutarnjih poslova – potpuno obnovljeni i digitalizirani postupci T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
7 |
45 |
Q2 |
2026. |
Unutarnji postupci i procesi u potpunosti su preoblikovani (ukupno 45 procesa do 31. kolovoza 2026.) i mogu se u potpunosti dovršiti na internetu (kao što su uredska automatizacija, usluge mobilnosti i e-učenje). |
|
M1C1-153 |
Ulaganje 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa |
Cilj |
Digitalizirani sudski spisi T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
10 000 000 |
Q2 |
2026. |
Digitalizacija deset milijuna sudskih predmeta koji se odnose na posljednjih deset godina građanskih postupaka nižih sudova („Tribunali”) i žalbenih sudova te posljednjih deset godina akata povezanih s postupcima zakonitosti koje je izdao Vrhovni sud („Corte di Cassazione”). |
|
M1C1-154 |
Ulaganje 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa |
Cilj |
Sustavi znanja o jezerima podataka o pravosuđu T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
6 |
Q2 |
2026. |
Uvođenje šest novih sustava znanja o podatkovnim jezerima. 1)Sustav anonimizacije građanskih i kaznenih presuda 2)Integrirani sustav upravljanja 3)Sustav upravljanja i analize za građanske postupke 4)Sustav upravljanja i analize kaznenih postupaka 5)Napredni statistički sustav o građanskim i kaznenim postupcima 6)Automatizirani sustav za utvrđivanje odnosa između žrtve i krivnje. Tih šest stavki odvojeni su sustavi u kojima se upotrebljavaju slične tehnologije. Okvir sustava je isti: povezivanje podataka i dokumenata iz unutarnjih i vanjskih izvora; obrasci sustava razlikuju se ovisno o korisnicima (npr. građanski i kazneni suci) i ciljevima (npr. statistika i presuda). |
|
M1C1-155 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INAIL – potpuno obnovljeni i digitalizirani procesi/usluge T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
53 |
82 |
Q2 |
2026. |
Cilj je postići 82 (80%) preoblikovanih institucionalnih procesa i usluga kako bi ih se u potpunosti digitaliziralo. Moguća područja intervencija su: osiguranje, socijalne i zdravstvene usluge, prevencija i sigurnost, certifikacija i provjere. Konkretno, očekivani cilj za svako područje izražen je iznad: ·Osiguranje: 26 (80 %) ·Socijalne i zdravstvene usluge: 29 (80 %) ·Prevencija i sigurnosni rad: 9 (80 %) ·Potvrde i provjere: 18 (80 %) |
B. MISIJA 1. KOMPONENTA 2.:
Os 1. — Digitalizacija, inovacije i konkurentnost proizvodnog sustava
Os 1. misija 1. komponenta 2. talijanskog plana za oporavak i otpornost odnosi se na ulaganja i reforme kojima je cilj i. potpora digitalnoj tranziciji i inovacijama u proizvodnom sustavu putem poticaja za ulaganja u tehnologije, istraživanje, razvoj i inovacije; ii. stvaranje ultrabrzog širokopojasnog interneta i 5G mreža kako bi se smanjio digitalni jaz, kao i satelitske konstelacije i usluge; iii. promicanje razvoja strateških lanaca vrijednosti i podupiranje konkurentnosti poduzeća, s naglaskom na MSP-ove.
Mjerama u okviru ove komponente nastoje se ukloniti nedostaci koji proizlaze iz indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) 2020. u pogledu digitalne transformacije poduzeća i nedostaci u povezivosti u cilju jačanja socijalne i gospodarske otpornosti zemlje.
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonijet će provedbi preporuka po državama članicama koje su 2020. i 2019. upućene Italiji u pogledu potrebe za „jačanjem učenja na daljinu i vještina, uključujući digitalne” (2. preporuka za Italiju, za 2020.), „promicanja privatnih ulaganja radi poticanja gospodarskog oporavka” (3. preporuka za Italiju za 2020.), o jačanju kvalitete infrastrukture), „usmjerenosti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju”, posebno u [...] jačanju digitalne infrastrukture kako bi se osiguralo pružanje ključnih usluga (2. preporuka za Italiju za 2020.) „usmjereti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije te kvalitetu infrastrukture, uzimajući u obzir i regionalne razlike” (3. preporuka za Italiju za 2019.), a u određenoj mjeri i na „potporu nebankovnom pristupu financiranju za inovativna i manja poduzeća” (5. preporuka za Italiju za 2019.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01).
Os 2. – Poboljšanje poslovnog okruženja i tržišnog natjecanja
Glavni je cilj osi 2. misije 1. komponente 2. poboljšati poslovno okruženje kako bi se olakšalo poduzetništvo i okvirni uvjeti za tržišno natjecanje kako bi se poticala učinkovitija raspodjela resursa i povećanje produktivnosti. Glavni instrument za postizanje tih ciljeva je godišnji zakon o tržišnom natjecanju koji se donosi svake godine.
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonose rješavanju preporuka upućenih Italiji 2019. o „rješavanju ograničenja tržišnog natjecanja (...), među ostalim i novim godišnjim zakonom o tržišnom natjecanju” (3. preporuka za Italiju za 2019.)
B.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Os 1. — Digitalizacija, inovacije i konkurentnost proizvodnog sustava
Ulaganje 1.: Prijelaz 4.0
Cilj je mjere poduprijeti digitalnu transformaciju poduzeća poticanjem privatnih ulaganja u imovinu i aktivnosti kojima se podupire digitalizacija. Mjera koja se financira u okviru talijanskog plana za oporavak i otpornost dio je šireg Plana za tranziciju 4.0, koji uključuje druge mjere potpore koje se financiraju na nacionalnoj razini kako bi se potaknula digitalna transformacija poduzeća.
Mjera se sastoji od programa poreznog odbitka i njome su obuhvaćeni troškovi koji se potražuju u poreznim prijavama podnesenima u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. (30. studenoga 2024. za poduzeća čija porezna godina ne odgovara kalendarskoj godini). Mjera uključuje i definiciju kodova poreznih kredita, koji se utvrđuju odlukom Porezne uprave kako bi se korisnicima omogućilo korištenje poreznih olakšica u skladu s modelom plaćanja F24.
Podržani porezni odbici obuhvaćaju sljedeću imovinu i aktivnosti:
1.kapitalna dobra koja se sastoje od: i. 4.0 (tj. tehnološki napredna) materijalna kapitalna dobra, kao što su strojevi za proizvodnju čije se poslovanje kontrolira s pomoću računalnih sustava ili senzora/pokretača, strojeva i sustava koji se upotrebljavaju za kontrolu proizvoda ili procesa te interaktivnih sustava; sve njih moraju karakterizirati digitalne značajke, kao što su automatizirana integracija i sučelje čovjek-stroj; ii. 4.0 nematerijalna kapitalna dobra kao što su 3D modeliranje, unutarfaktički komunikacijski sustavi te softver, sustavi, platforme i aplikacije za umjetnu inteligenciju i strojno učenje; iii. standardna nematerijalna kapitalna dobra, kao što je softver koji se odnosi na upravljanje poslovanjem. Njome su obuhvaćeni troškovi koji se potražuju u poreznim prijavama podnesenima u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. (30. studenoga 2024. za poduzeća čija porezna godina ne odgovara kalendarskoj godini).
2.istraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti koje se sastoje od istraživanja i razvoja, tehnoloških inovacija, zelenih i digitalnih inovacija te aktivnosti dizajna. Njome su obuhvaćeni troškovi koji se potražuju u poreznim prijavama podnesenima u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2023. (30. studenoga 2024. za poduzeća čija porezna godina ne odgovara kalendarskoj godini).
3.aktivnosti osposobljavanja koje se provode radi stjecanja ili objedinjavanja znanja o relevantnim tehnologijama, kao što su analiza velikih količina podataka i podataka, sučelje čovjeka i stroja, internet stvari, digitalna integracija poslovnih procesa. Njome su obuhvaćeni troškovi koji se potražuju u poreznim prijavama podnesenima u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2023. (30. studenoga 2024. za poduzeća čija porezna godina ne odgovara kalendarskoj godini).
Mjera uključuje osnivanje Znanstvenog odbora koji bi uključivao stručnjake iz Ministarstva gospodarstva i financija, Ministarstva gospodarskog razvoja i talijanske središnje banke radi procjene gospodarskog učinka programa.
Reforma 1.: Reforma sustava industrijskog vlasništva
Glavni je cilj reforme prilagoditi sustav industrijskog vlasništva suvremenim izazovima i osigurati da se inovacijskim potencijalom učinkovito doprinosi oporavku i otpornosti zemlje. Konkretno, njime se nastoje ostvariti sljedeći ciljevi: jačanje sustava zaštite industrijskog vlasništva; poticanje uporabe i širenja industrijskog vlasništva, posebno od strane MSP-ova; olakšavanje pristupa nematerijalnoj imovini i njezine razmjene, uz jamčenje pravednog povrata ulaganja, jamčenje strožeg poštovanja industrijskog vlasništva; te jačanje uloge Italije u europskim i međunarodnim forumima o industrijskom vlasništvu.
Mjera se odnosi na reformu talijanskog Zakona o industrijskom vlasništvu i obuhvaća barem sljedeća područja: i. preispitati regulatorni okvir radi jačanja zaštite prava industrijskog vlasništva i pojednostavnjenja postupaka, ii. ojačati potporu poduzećima i istraživačkim ustanovama, iii. poboljšati razvoj vještina i kompetencija, iv. olakšati prijenos znanja i v. ojačati promicanje inovativnih usluga.
Ulaganja 6.: Ulaganje u sustav industrijskog vlasništva
Cilj je ulaganja poduprijeti sustav industrijskog vlasništva i njegovu reformu, kako je predviđeno reformom 1. te komponente. Mjera uključuje financijsku potporu projektima poduzeća i istraživačkih tijela povezanima s industrijskim vlasništvom, kao što su mjere povezane s patentima (Brevetti+), programi Provjera koncepta (POC) i jačanje ureda za prijenos tehnologije.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju istraživanje i razvoj koji su namijenjeni sljedećem popisu aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 1 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 2 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 3 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 4 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Os 2. – Poboljšanje poslovnog okruženja i tržišnog natjecanja
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju 2021., 2022., 2023. i 2024.
Zakon o tržišnom natjecanju donosi se svake godine, čime se povećavaju natjecateljski postupci za dodjelu ugovora o javnim uslugama za lokalne javne usluge (posebno u području otpada i javnog prijevoza), izbjegava neopravdano produljenje koncesija u lukama, autocestama, postajama za punjenje električnom energijom i hidroelektranama postojećim operatorima u mnogim sektorima, predviđa pravilno reguliranje ugovora o javnim uslugama, revidiraju pravila o zbrajanju i primjenjuju opće načelo proporcionalnosti u pogledu trajanja i odgovarajuće naknade za ugovore o obavljanju javnih usluga. Zakonom o tržišnom natjecanju povećat će se i poticaji za regije da sudjeluju u natječajima za ugovore o javnim uslugama regionalnog željezničkog prijevoza. Također će se uvesti jasna odvojenost između funkcija regulacije/kontrole i upravljanja ugovorima.
Kad je riječ o sektorskim mjerama, godišnji zakoni o tržišnom natjecanju uključuju mjere u sektorima energetike (električna energija, plin i voda), gospodarenje otpadom i promet (luke, željeznica i autoceste), kojima će se dopuniti ulaganja i reforme u okviru misija 2. i 3. Popratne mjere kojima se osigurava prihvaćanje tržišnog natjecanja na maloprodajnim tržištima električne energije stupaju na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. Godišnjim zakonom o tržišnom natjecanju 2022. posebno se donosi plan razvoja elektroenergetske mreže i promiče uvođenje pametnih brojila druge generacije koja će 31. prosinca 2025. dosegnuti 33 milijuna jedinica diljem Italije.
Osim toga, zakoni poboljšavaju poslovno okruženje barem: i. usklađivanjem pravila o kontroli koncentracija s pravom EU-a, ii. konsolidacijom, digitalizacijom i profesionalizacijom tijela za nadzor tržišta i iii. skraćivanjem vremena za akreditaciju za pružanje informacija o zaposlenicima sa sedam na četiri dana kako bi se smanjio broj dana za osnivanje poduzeća.
B.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Mjera |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M1C2-1 |
Ulaganje 1.: Prijelaz 4.0 |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pravnih akata kako bi se prijelaz 4.0 učinio dostupnim potencijalnim korisnicima i osnivanje Znanstvenog odbora |
Odredba zakona o stupanju na snagu proračunskog zakona kojim se omogućuju porezni odbici i odredba u povezanim provedbenim aktima kojom se upućuje na njihovo stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Pravni akti potencijalnim korisnicima stavljaju na raspolaganje porezne olakšice za prijelaz 4.0. To su porezni krediti za i. 4.0 (tj. tehnološki napredne) materijalna kapitalna dobra, ii. 4.0 nematerijalna osnovna sredstva, iii. standardna nematerijalna kapitalna dobra, iv. aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija te v. aktivnosti osposobljavanja. Kodovi poreznih kredita definiraju se odlukom Porezne uprave kako bi se korisnicima omogućilo korištenje poreznih olakšica u skladu s modelom plaćanja F24. Znanstveni odbor koji uključuje stručnjake iz Ministarstva gospodarstva i financija, Ministarstva gospodarskog razvoja i talijanske središnje banke osniva se donošenjem ministarske odluke za procjenu gospodarskog učinka poreznih kredita u tranziciji 4.0. |
|
M1C2-2 |
Ulaganje 1.: Prijelaz 4.0 |
Cilj |
Prijelaz 4.0 porezni odbici odobreni poduzećima na temelju poreznih prijava predstavljenih u razdoblju 2021. – 2022. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
69 900 |
Q2 |
2024. |
Najmanje 69 900 poduzeća koristilo se poreznim olakšicama 4.0 za prijelaz 4.0 za materijalna kapitalna dobra i/ili 4.0 nematerijalna osnovna sredstva i/ili standardna nematerijalna kapitalna dobra i/ili aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija i/ili aktivnosti osposobljavanja na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2022. Očekuje se da će posebno : —poduzećima je odobreno najmanje 17 700 poreznih olakšica za 4.0 materijalnih kapitalnih dobara na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2022.; — poduzećima je odobreno najmanje 27 300 poreznih olakšica za 4,0 nematerijalnih osnovnih sredstava na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2022.; —poduzećima je odobreno najmanje 13 600 poreznih olakšica za standardna nematerijalna osnovna sredstva na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2022.; — najmanje 10 300 poduzeća koristilo je porezne olakšice za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija na temelju poreznih prijava podnesenih od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. —poduzećima je odobreno najmanje 1 000 poreznih odbitaka za aktivnosti osposobljavanja na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja i 31. prosinca 2022. Za poduzeća čija porezna godina ne odgovara kalendarskoj godini kraj relevantnog razdoblja za podnošenje poreznih prijava povezanih sa svim prethodno navedenim poreznim olakšicama produljuje se s 31. prosinca 2022. na 30. studenoga 2023. |
|
M1C2-3 |
Ulaganje 1.: Prijelaz 4.0 |
Cilj |
Prijelaz 4.0 porezni odbici odobreni poduzećima na temelju poreznih prijava predstavljenih u razdoblju 2021. – 2023. |
nije primjenjivo |
Broj |
69 900 |
111 700 |
Q2 |
2025. |
Najmanje 111 700 poduzeća koristilo se poreznim olakšicama 4.0 za prijelaz 4.0 za materijalna kapitalna dobra i/ili 4.0 nematerijalna osnovna sredstva i/ili standardna nematerijalna kapitalna dobra i/ili aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija i/ili aktivnosti osposobljavanja na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2023. Očekuje se: —poduzećima odobreno najmanje 26 900 poreznih olakšica za 4.0 materijalnih kapitalnih dobara na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2023.; — poduzećima odobreno najmanje 41 500 poreznih olakšica za 4,0 nematerijalnih osnovnih sredstava na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2023.; — poduzećima odobreno najmanje 20 700 poreznih olakšica za standardna nematerijalna osnovna sredstva na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2023.; — najmanje 20 600 poduzeća koristi porezni kredit za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija na temelju poreznih prijava predstavljenih između 1. siječnja 2022. i 31. prosinca 2023.; —Poduzećima odobreno najmanje 2000 poreznih olakšica za aktivnosti osposobljavanja na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2022. i 31. prosinca 2023. Za poduzeća čija porezna godina ne odgovara kalendarskoj godini kraj relevantnog razdoblja za podnošenje poreznih prijava povezanih sa svim prethodno navedenim poreznim olakšicama produljuje se s 31. prosinca 2023. na 30. studenoga 2024. Polazna vrijednost odnosi se na broj poduzeća koja su se koristila poreznim olakšicama 4.0. za prijelaz 4.0 na temelju poreznih prijava podnesenih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2022. za materijalna kapitalna dobra, 4.0 nematerijalna osnovna sredstva i standardna nematerijalna dobra te na temelju poreznih prijava predstavljenih između 1. siječnja i 31. prosinca 2022. za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija te aktivnosti osposobljavanja. Za poduzeća čija porezna godina ne odgovara kalendarskoj godini, porezne prijave podnesene do 30. studenoga 2023. uključuju se u osnovnu vrijednost za sve prethodno navedene porezne olakšice. |
|
M1C2-4 |
Reforma 1.: Reforma sustava industrijskog vlasništva |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavne uredbe za reformu talijanskog Zakona o industrijskom vlasništvu |
Odredba zakona o stupanju na snagu proračunskog zakona kojim se omogućuju porezni odbici i odredba u povezanim provedbenim aktima kojom se upućuje na njihovo stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2023. |
Novom zakonodavnom uredbom izmjenjuje se talijanski Zakon o industrijskom vlasništvu (Zakonodavna uredba br. 30 od 10. veljače 2005.) i obuhvaćaju najmanje sljedeća područja: i. preispitivanje regulatornog okvira za jačanje zaštite prava industrijskog vlasništva i pojednostavnjenje postupaka, ii. jačanje potpore poduzećima i istraživačkim institucijama, iii. poboljšanje razvoja vještina i kompetencija, iv. olakšavanje prijenosa znanja, v. jačanje promicanja inovativnih usluga. |
|
M1C2-5 |
Ulaganje 6.: Ulaganje u sustav industrijskog vlasništva |
Cilj |
Projekti koji se podupiru mogućnostima financiranja povezanima s industrijskim vlasništvom |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
254 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 254 dodatnih projekata koje podupiru poduzeća i istraživačka tijela u vezi s industrijskim vlasništvom, kao što su mjere povezane s patentima (Brevetti+), programi Proof koncepta (POC) i uredi za prijenos tehnologije (TTO), u skladu s Tehničkim smjernicama „Nečiti znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C2-6 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2021. |
Odredba o stupanju na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2021. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Godišnji zakon o tržišnom natjecanju uključuje barem sljedeće ključne elemente čije se provedbene mjere i sekundarno zakonodavstvo (ako je potrebno) donose i stupaju na snagu najkasnije 31. prosinca 2022.
Odnosi se na:
Provedba protumonopolskih pravila: i. ukloniti dodatne prepreke kontroli koncentracija daljnjim usklađivanjem talijanskih pravila o kontroli koncentracija s pravom EU-a. Lokalne javne usluge ii. ojačati i proširiti primjenu načela tržišnog natjecanja za ugovore o lokalnim javnim uslugama, posebno u području otpada i lokalnog javnog prijevoza. iii. ograničiti izravna sklapanja tako da se od lokalnih tijela javne vlasti zahtijeva da opravdaju svako odstupanje od nadmetanja za ugovore o javnim uslugama (u skladu s člankom 192. Zakonika o javnoj nabavi). iv. osigurati pravilnu regulaciju ugovora o javnim uslugama provedbom članka 19. Zakona 124/2015 kao jedinstvenog teksta o lokalnim javnim uslugama, posebno u gospodarenju otpadom v. pravila i mehanizmi agregacije potiču zajednice općina kako bi se smanjio broj subjekata i javnih naručitelja njihovim povezivanjem s optimalnim teritorijalnim agregacijom („ambiti territoriali ottimali”) i područjima te odgovarajućim razinama usluga lokalnog i regionalnog javnog prijevoza („bacini e livelli adeguati di servizi di trasporto pubblico locale e regionale”) od najmanje 350 000 stanovnika. Pravni akt o lokalnim javnim uslugama kojim se provodi članak 19. Zakona 124/2015 mora barem: — definirati javne usluge na temelju kriterija prava EU-a; — predviđati opća načela pružanja, reguliranja i upravljanja lokalnim javnim službama; — uspostaviti opće načelo proporcionalnosti u trajanju ugovora o javnim uslugama — jasno razdvojiti funkcije regulacije i nadzora s jedne strane i upravljanja ugovorima o javnim uslugama; —osigurati da lokalna javna tijela opravdaju svoje povećanje udjela u uključenim trgovačkim društvima internim dodjelama; — predvidjeti odgovarajuću naknadu za ugovore o obavljanju javnih usluga na temelju troškova koje nadziru neovisni regulatori (npr. ARERA za energiju iliART za promet); — ograničiti prosječno trajanje internih ugovora te smanjiti i uskladiti standardno trajanje ugovora na temelju javnog natječaja, pod uvjetom da se trajanjem osigurava ekonomska i financijska ravnoteža ugovora, također na temelju kriterija koje je utvrdilo tijelo nadležno za promet. Energetika: vi. učiniti nadmetanje za ugovore o koncesiji obveznim za hidroenergiju i definirati regulatorni okvir za koncesije za hidroenergiju. vii. učiniti nadmetanje za ugovore o koncesiji obveznim za distribuciju plina. viii. utvrditi transparentne i nediskriminirajuće zahtjeve za dodjelu javnih prostora za električno punjenje ili za selekcijsku postaju/operatore stanice za punjenje. ix. ix. ukinuti regulirane tarife za opskrbu električnom energijom za punjenje električnih vozila. Okvir tržišnog natjecanja za koncesije za hidroenergiju mora barem: - — zahtijevati da se važna hidroenergetska postrojenja reguliraju općim i jedinstvenim kriterijima na središnjoj razini. - — zahtijevati od regija da definiraju gospodarske kriterije na kojima se temelji trajanje ugovora o koncesiji. - — postupno ukinuti mogućnost produljenja ugovora (kao što je već presudio talijanski Ustavni sud). - — Od regija zahtijevati da usklade kriterije za pristup kriterijima natječaja (kako bi se stvorilo predvidljivo poslovno okruženje). Promet: x. x. utvrditi jasne, nediskriminirajuće i transparentne kriterije za dodjelu koncesija za luke. xi. ukloniti prepreke za koncesionare luka pri spajanju djelatnosti koncesija za luke u nekoliko velikih i srednjih luka. xii. ukloniti prepreke koje koncesionarima onemogućuju da sami pružaju neke lučke usluge i upotrebljavaju vlastitu opremu, ne dovodeći u pitanje sigurnost radnika, pod uvjetom da su relevantni uvjeti potrebni za zaštitu sigurnosti radnika potrebni i razmjerni cilju osiguravanja sigurnosti u lučkim područjima. xiii. Pojednostavniti reviziju postupaka za reviziju planova odobrenja za luke. xiv. provesti članak 27. stavak 2. točku (d) Uredbe sa zakonskom snagom 50/2017, kojom se regije potiču na podnošenje ponuda za regionalne željezničke ugovore. Otpad: xv. pojednostavniti postupke izdavanja odobrenja za postrojenja za obradu otpada. Osnivanje poduzeća: xvi. skratiti vrijeme akreditacije za pružanje informacija o zaposlenicima sa sedam na četiri dana kako bi se smanjio broj dana za osnivanje poduzeća. Nadzor tržišta: xvii. konsolidirati nacionalna tijela za nadzor tržišta u najviše deset agencija koje se nalaze u glavnim regijama Italije, od kojih svaka obuhvaća sve skupine proizvoda i izvješćuje jedinstvenog časnika za vezu osnovanog u skladu s Uredbom 2019/1020 („Paket o robi”). xviii. zahtijevati od nacionalnih tijela za nadzor tržišta provedbu digitaliziranih inspekcija proizvoda i prikupljanje podataka, primjenu umjetne inteligencije za praćenje opasnih i nezakonitih proizvoda te utvrđivanje trendova i rizika na jedinstvenom tržištu. xix. zahtijevati od nacionalnih tijela za nadzor tržišta da uključe osposobljavanje i upotrebu informacijskog i komunikacijskog sustava za paneuropski nadzor tržišta. xx. uspostaviti nove akreditirane laboratorije za testiranje proizvoda za sve skupine proizvoda. Ti laboratoriji provode ispitivanje e-trgovine, fizičko laboratorijsko ispitivanje, zajednička djelovanja (carinska tijela/tijela za nadzor tržišta; dva ili više nacionalnih tijela za nadzor tržišta, nacionalna tijela i tijela EU-a za nadzor tržišta). |
|
M1C2-7 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera povezanih s energijom i sekundarnog zakonodavstva (ako je potrebno). |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera povezanih s energijom i sekundarnog zakonodavstva (ako je potrebno). |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera povezanih s energijom i sekundarnog zakonodavstva (ako je potrebno) radi: i. i. ukidanja regulirane cijene za mikropoduzeća i kućanstva od 1. siječnja 2023. ii. ii. donošenja popratnih mjera za potporu prihvaćanju tržišnog natjecanja na maloprodajnim tržištima električne energije. Prateće mjere kojima se osigurava prihvaćanje tržišnog natjecanja na maloprodajnim tržištima električne energije pružaju barem sljedeće: — Omogućuje bazu kupaca kako bi se osigurali jednaki uvjeti za nove sudionike na tržištu. — utvrđuje gornju granicu kao maksimalni tržišni udio dostupan svakom dobavljaču. — talijanskim potrošačima omogućuje da od svojeg dobavljača energije zatraže da trećoj strani dostave svoje podatke o obračunu — Povećava transparentnost računa za električnu energiju tako da se potrošačima omogući pristup podkomponentama „spesi per oneri di sistema” — Uklanja obvezu opskrbljivača da naplaćuju naknade koje nisu povezane s energetskim sektorom |
|
M1C2-8 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera (prema potrebi uključujući sekundarno zakonodavstvo) za učinkovitu provedbu i primjenu mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2021. |
Na snagu je stupilo cjelokupno sekundarno zakonodavstvo, uključujući sve potrebne propise za mjere koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju za 2021. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera (prema potrebi uključujući sekundarno zakonodavstvo) za učinkovitu provedbu i primjenu mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2021. |
|
M1C2-9 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2022. |
Odredba o stupanju na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2022. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Donijeti Godišnji zakon o tržišnom natjecanju za 2022.
Stoga:
ii. promiče uvođenje pametnih brojila druge generacije. |
|
M1C2-10 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera (po potrebi uključujući sekundarno zakonodavstvo) za učinkovitu provedbu i primjenu mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2022. |
Na snagu je stupilo cjelokupno sekundarno zakonodavstvo, uključujući sve potrebne propise za mjere koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2022. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Stupanje na snagu sveg sekundarnog zakonodavstva (prema potrebi), uključujući sve potrebne propise za učinkovitu provedbu i primjenu svih prethodno navedenih mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2022. |
|
M1C2-11 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2023. |
Odredba o stupanju na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2023. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2024. |
Donošenje Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju za 2023. Godišnji zakon o tržišnom natjecanju uključuje barem sljedeće ključne elemente čije se provedbene mjere i sekundarno zakonodavstvo (ako je potrebno) donose i stupaju na snagu najkasnije 31. prosinca 2024. Uključuje barem sljedeće mjere u sektoru prometa/autoceste: — učiniti nadmetanje za ugovore o koncesiji obveznim za autoceste i definirati regulatorni okvir za koncesije za autoceste, ne dovodeći u pitanje interno pružanje usluga u granicama utvrđenima pravom EU-a; — zahtijevati da ART (regulator prometa) izračuna gornju granicu cijene na temelju usporedne analize povijesnih troškova cijeloga gospodarskog sektora, u skladu s jasnim, ujednačenim i transparentnim kriterijima; — zahtijevati natječaj za pakete koncesija za autoceste; — zahtijevati detaljan opis predmeta ugovora o koncesiji; — ojačati nadzor Ministarstva infrastrukture nad izvođenjem radova na autocestama, — spriječiti automatsko obnavljanje ugovora o koncesiji i osigurati usklađenost internih ovlaštenja (*) — urediti uvjete otkazivanja ugovora; — smanjiti uvjete otkaza ugovora; — u razumnom roku (u roku od najviše pet godina) smanjiti udio internih ugovora s 40 % na 20 %, ne dovodeći u pitanje razinu zanimanja. ako je riječ o ovlaštenjima unutar institucije, zakonom se: — zahtijevaa obvezna ex ante provjera zakonitosti internog ovlaštenja i zabraniti pokretanje natječajnog postupka ili internih ovlaštenja bez te provjere; — povjerava Tijelu za regulaciju prometa odgovarajuće instrumente i ovlasti za provedbu tih provjera te (pravnu) potporu Nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije (ANAC); — uključuje postavljanje minimalnog broja mjesta za punjenje električnom energijom kao kriterije za dodjelu novih koncesija za autoceste. Kad je riječ o raskidu ugovora u javnom interesu, zakonom se predviđa barem odgovarajuća naknada kako bi se koncesionaru omogućilo da nadoknadi ulaganja koja nisu u potpunosti amortizirana. Kad je riječ o raskidu ugovora zbog teške povrede, zakonom se osigurava odgovarajuća ravnoteža između povrata odštete zatražene koncesionaru i pravedne naknade za ulaganja koja još nisu vraćena. Slučajevi teškog kršenja izričito se utvrđuju zakonom. |
|
M1C2-12 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera (po potrebi uključujući sekundarno zakonodavstvo) za učinkovitu provedbu i primjenu mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2023. |
Stupanje na snagu cjelokupnog sekundarnog zakonodavstva, uključujući sve potrebne propise za mjere koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2023. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2024. |
Stupanje na snagu sveg sekundarnog zakonodavstva (prema potrebi), uključujući sve potrebne propise za učinkovitu provedbu i primjenu svih mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2023. |
|
M1C2-13 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2024. |
Odredba o stupanju na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2024. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2025. |
Donijeti Godišnji zakon o tržišnom natjecanju za 2024. Prijedlog zakona podnosi se Parlamentu do lipnja 2024. Vijećnici ga odobravaju do kraja 2024. Sekundarno zakonodavstvo (ako je potrebno) najkasnije do četvrtog tromjesječja 2025. |
|
M1C2-14 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Cilj |
Milijuni instaliranih 2G pametnih brojila. |
nije primjenjivo |
Broj |
20 |
33 |
Q4 |
2025. |
Uvodi se najmanje 33 milijuna 2G pametnih brojila. |
B.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganja 2.: Inovacije i tehnologija mikroelektronike
Cilj je ulaganja poduprijeti razvoj strateškog vrijednosnog lanca mikroelektronike ulaganjem u proizvodni kapacitet supstrata Silicon Carbide, što je nužan input za proizvodnju poluvodiča. Ulaganje se provodi u skladu s postojećim pravilima o državnim potporama i očekuje se da će imati pozitivne učinke na zapošljavanje.
Ulaganja 3.: Brze internetske veze (Ultra Broadband i 5G)
Cilj je ulaganja dovršetak nacionalne ultrabrze i 5G telekomunikacijske mreže na cijelom državnom području. Očekuje se da će se tim ulaganjima znatno pridonijeti ciljevima digitalne tranzicije i smanjenju digitalnog jaza u Italiji.
Ulaganje uključuje dodjelu koncesija i obuhvaća pet projekata bržeg povezivanja:
1.„Italija a 1 Giga” koja osigurava 1 gigabit/s pri preuzimanju i 200 Mbit/s u učitavanju povezivosti u sivi i crnim područjima tržišnog nedostatka sljedeće generacije (NGA). Ta se područja definiraju nakon dovršetka postupka mapiranja;
2.„Italija 5G”, koja osigurava 5G veze u područjima tržišnih nedostataka, u područjima u kojima mobilne mreže nisu uvedene; ili su dostupne samo mreže 3G i u bliskoj se budućnosti ne planiraju mobilne mreže 4G i/ili 5G; ili je dokazan tržišni nedostatak;
3.„Povezane škole” koje školama osiguravaju 1 gigabitnu/širokopojasnu povezivost;
4.„Povezane zdravstvene ustanove” koje pružaju 1 gigabitnu/s širokopojasnu povezivost ustanovama javnog zdravstva;
5.„Povezani manji otoci”, koji osiguravaju ultraširokopojasnu povezivost odabranim manjim otocima koji nemaju čvrste veze s kontinentom.
Ulaganja 4.: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo
Cilj je ulaganja razvoj satelitskih veza s obzirom na digitalnu i zelenu tranziciju te doprinos razvoju svemirskog sektora. Cilj je ulaganja omogućiti i usluge kao što je [mjesto se može dopuniti s nekoliko primjera na temelju budućih informacija IT tijela] za različite sektore gospodarstva te u tu svrhu uključuje i uzlazne ( usluge lansiranja, proizvodnju i rad satelita i infrastrukture) i nizvodne (proizvodnja omogućenih proizvoda i usluga).
Ulaganje uključuje dodjelu ponuda i obuhvaća četiri projekta:
1.Satcom, koji se sastoji od i. uzlaznih aktivnosti: uključujući specifikaciju, dizajn, razvoj i proizvodnju triju sastavnica, posebno interneta stvari na temelju malih satelita, kvantne komunikacijske misije koja se temelji na aktualnom razvoju u području prototipa kako bi se omogućio razvoj tehnologija i za misije u području optičke/fotonične telekomunikacije te poboljšanje postojećih infrastruktura; ii. djelatnosti na kraju proizvodnog lanca uključujući osmišljavanje, razvoj i rad čvorišta i platformi za pružanje usluga satcom.
2.Promatranje Zemlje (EO), koje se sastoji od i. uzlaznih aktivnosti: uključujući specifikaciju, dizajn, razvoj konstelacije za daljinsku detekciju (radar sintetičkog otvora (SAR), hiperspektral) i nabavu lansiranja usmjerenih na praćenje kopna, mora i atmosfere; ii. djelatnosti na kraju proizvodnog lanca uključujući realizaciju inkubatora za aplikacije i usluge za promatranje Zemlje u južnoj Italiji te realizaciju projekta Cyber Italy koji obuhvaća stvaranje digitalne replike zemlje.
3.Svemirska tvornica, koja se sastoji od dva potprojekta: i. Svemirska tvornica 4.0: specifikaciju, projektiranje i izgradnju objekata za digitalnu proizvodnju, sastavljanje i ispitivanje malih satelita te provedbu kiberfizičkog sustava proizvodnje i povezivanja satelita u digitalnoj tehnologiji; ii. Pristup prostoru: istraživanje, razvoj i izradu prototipa za ostvarenje zelenih tehnologija za buduću generaciju ciljnika i lansirnih sustava, uključujući demonstraciju odabranih tehnologija tijekom leta.
4.Gospodarstvo u orbiti, koje se sastoji od uvođenja demonstratora za tehnologije servisiranja u orbiti za interoperabilnost u orbiti; Povećanje kapaciteta nacionalnog nadzora i praćenja u svemiru (SST), uključujući mrežu zemaljskih senzora za promatranje i praćenje svemirskog otpada; osmišljavanje, razvoj, stavljanje u pogon sredstava za nabavu i upravljanje podatkovnim uslugama te pružanje podatkovnih usluga za potporu aktivnostima upravljanja svemirskim prometom.
Predviđeno je da ulaganje nema vojne ili obrambene ciljeve i implikacije.
Ulaganja 5.: Politike industrijskog lanca opskrbe i internacionalizacija
Cilj je ulaganja jačanje industrijskih lanaca opskrbe, osobito olakšavanjem pristupa financiranju, i promicanje konkurentnosti poduzeća (posebno MSP-ova), osobito podupiranjem njihove internacionalizacije i jačanjem njihove otpornosti nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Ulaganje se sastoji od dvije linije intervencije:
1.Refinanciranje fonda 394/81 kojim upravlja SIMEST. Sastoji se od refinanciranja postojećeg fonda kojim trenutačno upravlja javna agencija SIMEST, kojim se pruža financijska potpora u obliku bespovratnih sredstava i zajmova poduzećima, posebno MSP-ovima, kako bi se poduprla njihova internacionalizacija s pomoću raznih alata kao što su programi za pristup stranim tržištima i razvoj e-trgovine.
2.Konkurentnost i otpornost lanaca opskrbe. Sastoji se od financijske potpore u obliku bespovratnih sredstava i zajmova poduzećima, putem instrumenta Ugovora o razvoju, za projekte povezane s ključnim strateškim lancima vrijednosti, kao što su programi industrijskog razvoja, programi razvoja zaštite okoliša, održiva mobilnost i turističke djelatnosti.
Navedene intervencije provode se u skladu s ulagačkim politikama u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 2021/241, među ostalim u pogledu primjene načela „nenanošenja znatne štete”, kako je dalje navedeno u tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01).
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), pravnim sporazumom između Italije i ovlaštenog subjekta ili financijskog posrednika zaduženog za financijski instrument i naknadnom ulagačkom politikom financijskog instrumenta:
I.zahtijevati primjenu tehničkih smjernica Komisije o provjeri održivosti za fond InvestEU; i
II.isključiti sljedeći popis aktivnosti i imovine iz prihvatljivosti: i. djelatnosti i imovine povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 5 ; ii. aktivnosti i imovina u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 6 ; iii. djelatnosti i imovine povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 7 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 8 ; i iv. djelatnosti i imovinu kod kojih dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu; i
III.zahtijevati provjeru jesu li projekti u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu za sve transakcije, uključujući one izuzete od provjere održivosti.
B.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Mjera |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M1C2-15 |
Ulaganje 2.: Inovacije i tehnologija mikroelektronike |
Cilj |
Proizvodni kapacitet supstrata silicijeva karbida |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
374 400 |
Q2 |
2026. |
Ostvarenje dodatnog proizvodnog kapaciteta od najmanje 374 400 supstrata silicijeva karbida godišnje. Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zapošljavanju najmanje 700 dodatnih osoba povezanih s dodatnim kapacitetom. |
|
M1C2-16 |
Ulaganje 3.: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte bržeg priključenja |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za projekte bržeg priključenja |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za projekte bržeg priključenja koji se sastoje od: i. „Italija a 1 giga”, (ii) „Italija 5G”, (iii) „Povezane škole”, iv. „Povezane zdravstvene ustanove”; i v. „Povezani manji otoci” |
|
M1C2-17 |
Ulaganje 3.: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Stambene jedinice s povezivošću od 1 Gbps |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
8 500 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 8 500 000 dodatnih stambenih jedinica (od kojih je najmanje 450 000 raštrkanih kućanstava, tj. smještenih u udaljenim područjima) povezanih s vezom od najmanje 1 Gbps preko Fiber-to-the-doma/building (FTTH/B), stalnog bežičnog pristupa (FWA) ili 5G |
|
M1C2-18 |
Ulaganje 3.: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Školske zgrade i zdravstvene ustanove s povezivošću od 1 Gbps |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
21 279 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 9 000 škola i 12 279 javnih zdravstvenih ustanova s povezivosti od najmanje 1 Gbps |
|
M1C2-19 |
Ulaganje 3.: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Otoci imaju ultraširokopojasnu povezivost. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
18 |
Q4 |
2023. |
Najmanje dodatnih 18 otoka nema čvrste veze s kontinentom s ultraširokopojasnom vezom kroz novu optičku agregaciju |
|
M1C2-20 |
Ulaganje 3.: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Prigradske ceste i koridori s 5G pokrivenosti od 1 Gbps |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
12 600 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 12600 km prigradskih cesta i koridora s 5G pokrivenosti od najmanje 1 Gbps |
|
M1C2-21 |
Ulaganje 3.: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Područja tržišnog nedostatka s 5G pokrivenosti od 1 Gbps |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
15 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje dodatnih 15 000 qkm područja tržišnog nedostatka s 5G pokrivenosti od najmanje 1 Gbps |
|
M1C2-22 |
Ulaganje 4.: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za satelitsku tehnologiju i svemirske projekte |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za satelitsku tehnologiju i svemirske projekte |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za satelitsku tehnologiju i svemirske projekte koji se sastoje od i. Satcom, ii. motrenja Zemlje, iii. svemirskog sektora i iv. gospodarstva unutar orbite |
|
M1C2-23 |
Ulaganje 4.: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo |
Cilj |
Postavljeni zemaljski teleskopi, operativni centar SST-a, svemirska tvornica i tekući pogonski demonstrator |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
6 |
Q2 |
2026. |
Najmanje tri teleskopa visoke učinkovitosti koji mogu identificirati svemirske objekte, jedan operativni centar za nadzor i praćenje u svemiru (SST) (mreža promatranja i praćenja svemirskog otpada), jedna svemirska tvornica (integrirane vodove za proizvodnju, sastavljanje, integraciju i ispitivanje (M-AIT) malih satelita), jedan tekući pogonski demonstrator za novu generaciju razmještenih lansirnih sustava |
|
M1C2-24 |
Ulaganje 4.: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo |
Cilj |
Konstelacije ili dokaz koncepta raspoređenih konstelacija |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
2 |
Q2 |
2026. |
Najmanje dvije dodatne konfiguracije ili dokaz koncepta konstelacija u okviru inicijativa Satcom i promatranje Zemlje |
|
M1C2-25 |
Ulaganje 4.: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo |
Cilj |
Usluge koje se pružaju javnim upravama |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
8 |
Q2 |
2026. |
Najmanje dodatnih osam usluga koje se pružaju javnim upravama koje proizlaze iz podržanih svemirskih inicijativa, kao što su obalna usluga i praćenje morskog okoliša, usluge kvalitete zraka, usluge kretanja na tlu, usluge praćenja i korištenja zemljišta, hidrometeorološke usluge, služba za vodne resurse, hitne službe, sigurnosne službe. |
|
M1C2-26 |
Ulaganje 5.1.: Refinanciranje i prenamjena fonda 394/81 kojim upravlja SIMEST |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu refinanciranja Fonda 394/81 i donošenje investicijske politike |
Odredba zakona o stupanju na snagu odluka o refinanciranju komponente bespovratnih sredstava i zajmova fonda 394/81 Odobrenje odluke Odbora o utvrđivanju kriterija odabira projekata koji će se financirati |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2021. |
Odlukama se predviđa refinanciranje komponente bespovratnih sredstava i zajmova fonda 394/81. Odbor Fonda odobrava odluku o uspostavi investicijske politike. U politici ulaganja povezanoj s refinanciranjem fonda 394/81 utvrđuje se najmanje sljedeće: prirodu i opseg projekata koji primaju potporu, koji moraju biti u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 2021/241; opis poslova uključuje kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom provjere održivosti, popisa isključenja i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša, ii. vrsta operacija koje se podupiru, iii. ciljani korisnici, uz prevalenciju MSP-ova, i njihovi kriteriji prihvatljivosti, iv. rezervacije za ponovno ulaganje mogućih priljeva za slične ciljeve politike, također i nakon 2026., u slučaju da se ne upotrebljavaju ponovno za plaćanje kamatnih stopa na temelju zajmova odobrenih u skladu s Uredbom (EU) 2021/241. U ugovoru s ovlaštenim subjektom zahtijeva se upotreba tehničkih smjernica „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01). |
|
M1C2-27 |
Ulaganje 5.1.: Refinanciranje i prenamjena fonda 394/81 kojim upravlja SIMEST |
Cilj |
MSP-ovi koji su primili potporu iz fonda 394/81 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
4 000 |
Q4 |
2021. |
Najmanje 4 000 MSP-ova primilo je potporu iz fonda 394/81 počevši od 1. siječnja 2021. |
|
M1C2-28 |
Ulaganje 5.2.: Konkurentnost i otpornost lanaca opskrbe |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odluke koja uključuje politiku ulaganja iz ugovorâ o razvoju |
Odredba zakona o stupanju na snagu uredbe |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2022. |
U politici ulaganja iz ugovorâ o razvoju utvrđuje se barem sljedeće: priroda i opseg projekata koji primaju potporu, koji moraju biti u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 2021/241; opis poslova uključuje kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom provjere održivosti, popisa isključenja i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša, ii. vrste operacija koje se podupiru, iii. ciljanih korisnika i njihovih kriterija prihvatljivosti, iv. odredaba o ponovnom ulaganju potencijalnih tokova za slične ciljeve politike, također i nakon 2026., u slučaju da se one ne iskoriste ponovno u okviru Uredbe (EU) 2021/241. U ugovoru s ovlaštenim subjektom zahtijeva se upotreba tehničkih smjernica „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01). |
|
M1C2-29 |
Ulaganje 5.2.: Konkurentnost i otpornost lanaca opskrbe |
Cilj |
Potpisani ugovori o razvoju |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
40 |
Q4 |
2023. |
Potpisano je najmanje 40 ugovora o razvoju u skladu s njihovom investicijskom politikom. Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o aktiviranju ulaganja u iznosu od najmanje 1500 milijuna EUR. |
C. MISIJA 1. KOMPONENTA 3.: Turizam i kultura 4.0.
Ta komponenta talijanskog plana za oporavak i otpornost usmjerena je na ponovno pokretanje dvaju sektora koji su snažno pogođeni krizom uzrokovanom COVID-om: KULTURA I TURIZAM Cilj je mjera povezanih s kulturnim sektorom učiniti kulturne lokalitete dostupnijima i digitalno i fizički, energetski učinkovitijima i sigurnijima u pogledu prirodnih katastrofa, podupirati oporavak kulturnih i kreativnih sektora, među ostalim podupiranjem privlačnosti malih kulturnih lokaliteta i ruralne arhitekture kako bi se povećala i teritorijalna kohezija. U tu su svrhu predviđena tri skupa mjera: i. intervencije za razvoj kulturne baštine za sljedeću generaciju, uključujući ulaganja u digitalnu tranziciju i poboljšanje energetske učinkovitosti kulturnih lokaliteta, ii. obnova malih povijesnih lokaliteta koja se temelji na kulturi te vjerskoj i ruralnoj baštini; iii. intervencije za kulturne i kreativne industrije 4.0. Cilj je mjera povezanih s turizmom smanjiti rascjepkanost sektora i povećati ekonomije razmjera, poboljšati i nadograditi standarde u sektoru ugostiteljstva, poticati digitalne inovacije i upotrebu novih tehnologija od strane subjekata te podupirati zelenu tranziciju sektora. U tom pogledu predviđene su mjere za potporu poduzećima, uključujući MSP-ove, koja djeluju u turističkom sektoru i turističkim operaterima, među ostalim ulaganjem u digitalne alate.
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonose rješavanju preporuka po državama članicama upućenih Italiji, posebno u pogledu potrebe za „promicanja privatnih ulaganja radi poticanja gospodarskog oporavka i usmjeravanja ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju” (3. preporuka za Italiju, 2020.). Njima se podupiru i socijalna i teritorijalna kohezija te konkurentnost talijanskog gospodarstva, uz istodobno promicanje digitalizacije i održivosti turističkog sektora.
C.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1.1. Digitalne strategije i platforme kulturne baštine
Mjera uključuje mjere za digitalizaciju talijanske kulturne baštine kako bi se poboljšao pristup kulturnim resursima i digitalnim uslugama.
Intervencijom se stvara nova nacionalna digitalna infrastruktura za prikupljanje, integraciju i zadržavanje digitalnih resursa, stavljajući ih na raspolaganje za javnu uporabu putem namjenskih platformi. Intervencije o „fizičkoj” baštini popraćene su digitalizacijom muzeja, arhiva, knjižnica i kulturnih lokaliteta kako bi se građanima omogućilo istraživanje novih oblika koristi od kulturne baštine.
Ulaganje 1.2.: Uklanjanje fizičkih i kognitivnih prepreka u muzejima, knjižnicama i arhivima kako bi se omogućio širi pristup kulturi i sudjelovanje u njoj.
Cilj je mjere ukloniti arhitektonske, kulturne i kognitivne prepreke u nizu talijanskih kulturnih ustanova. Intervencije se kombiniraju s osposobljavanjem administrativnog osoblja i kulturnih subjekata, promicanjem kulture pristupačnosti i razvojem stručnog znanja o pravnim aspektima, prihvatu, kulturnom posredovanju i promicanju.
Ulaganje 1.3.: Poboljšanje energetske učinkovitosti u kinima, kazalima i muzejima
Mjerom se poboljšava energetska učinkovitost zgrada povezanih s kulturnim i kreativnim sektorom. Često se nalaze u zastarjelim, energetski neučinkovitim objektima koji uzrokuju visoke troškove održavanja povezane s klimatizacijom, rasvjetom, komunikacijom i sigurnošću. Ulaganjem se financiraju mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti talijanskih muzeja, kina i kazališta (javnih i privatnih).
Reforma 3.1.: Donošenje minimalnih ekoloških kriterija za kulturna događanja
Cilj je reforme poboljšati ekološki otisak kulturnih događanja (kao što su izložbe, festivali, kulturna događanja i glazbena događanja) uključivanjem socijalnih i ekoloških kriterija u javnu nabavu za kulturna događanja koja financira, promiče ili organizira javno tijelo.
Ulaganje 3.3.: Izgradnja kapaciteta kulturnih subjekata za upravljanje digitalnom i zelenom tranzicijom.
Opći je cilj ulaganja poduprijeti oporavak kulturnih i kreativnih sektora. To se sastoji od dviju intervencija.
Prvom intervencijom („Potpora oporavku kulturnih aktivnosti poticanjem inovacija i upotrebe digitalne tehnologije u cijelom vrijednosnom lancu”) nastoji se pružiti potpora kulturnim i kreativnim subjektima u provedbi digitalnih strategija i povećanju njihovih upravljačkih kapaciteta.
Drugom intervencijom („Promicanje zelenog pristupa u cijelom kulturnom i kreativnom lancu”) nastoji se potaknuti okolišno održiv pristup u cijelom lancu, smanjenje ekološkog otiska, promicanje inovativnog i uključivog ekološkog dizajna, među ostalim u kontekstu kružnog gospodarstva, kako bi se javnost usmjerila prema odgovornijem ponašanju u području okoliša.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 9 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 10 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 11 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 12 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 4.1.:Digitalni turistički centar
Cilj je te mjere stvoriti digitalno turističko središte dostupno na posebnoj internetskoj platformi koje će omogućiti cijeli turistički ekosustav kako bi se poboljšala, integrirala i promicala vlastita ponuda. Ulaganjem se financiraju nova digitalna infrastruktura, modeli umjetne inteligencije za analizu podataka i osnovne digitalne usluge za poduzeća u turizmu.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu [5] ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti [6] ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama [7] i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu [8] ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Reforma 4.1.: Reguliranje profesija turističkih vodiča
Ulaganje u digitalno turističko središte dopunjeno je reformom za pojednostavnjenje propisa o turističkim vodičima. Mjerom se predviđa, uz dužno poštovanje lokalnih propisa, strukovna organizacija za turističke vodiče i njihovo područje podrijetla. Sustavnom i ujednačenom primjenom reforme omogućilo bi se reguliranje temeljnih načela struke i standardizacija razina pružanja usluga na cijelom državnom području, što bi imalo pozitivan učinak na tržište. Reforma uključuje osposobljavanje i daljnje osposobljavanje kako bi se na najbolji način poduprla ponuda.
C.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M1C3-1 |
Ulaganje 1.1. Digitalne strategije i platforme kulturne baštine |
Cilj |
Korisnici osposobljeni putem platforme za e-učenje kulturne baštine |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
30 000 |
Q4 |
2025. |
Osposobljeni ciljani korisnici mjere učinkovitost ponude osposobljavanja koja će se pružati digitalnim putem za program cjeloživotnog učenja. Vrsta intervencija uključuje: izradu tečajeva osposobljavanja, provedba programima frontalnog podučavanja i e-učenja oblikovanih na temelju procjene kompetencija različitih ciljnih skupina učenika (koji odgovaraju trima razinama tečaja: temeljne vještine, stručne vještine, upravljačke vještine). Korisnici ove mjere su: zaposlenici ministarstva, zaposlenici kulturnih instituta lokalnih vlasti, samostalni kulturni subjekti. |
|
M1C3-2 |
Ulaganje 1.1. Digitalne strategije i platforme kulturne baštine |
Cilj |
Digitalni resursi izrađeni i objavljeni u digitalnoj knjižnici |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
65 000 000 |
Q4 |
2025. |
Ciljnim digitalnim resursima mjeri se povećanje količine digitaliziranih kulturnih dobara, čije se digitalne reprodukcije mogu upotrebljavati na internetu s pomoću digitalnih tehnologija. Vrste digitalnih resursa koje treba dopuniti uključuju: digitalizaciju knjiga i rukopisa, dokumenata i fotografija, umjetničkih djela te povijesnih i arheoloških artefakata, spomenika i arheoloških nalazišta, audiomaterijala, uključujući normalizaciju prethodnih digitalizacija i metapodataka Primatelji: muzeji, arhivi, knjižnice i instituti za kulturu |
|
M1C3-3 |
Ulaganje 1.2. Uklanjanje fizičkih i kognitivnih prepreka u muzejima, knjižnicama i arhivima kako bi se omogućio širi pristup kulturi i sudjelovanje u njoj. |
Cilj |
intervencije za poboljšanje fizičke i kognitivne pristupačnosti u mjestima kulture |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
617 |
Q2 |
2026. |
352 muzeja, spomenika/arheoloških područja i parkova, 129 arhiva, 46 knjižnica i 90 nedržavnih kulturnih lokaliteta. Intervencije se odnose na fizičke intervencije za uklanjanje arhitektonskih prepreka i ugradnju tehnoloških alata kako bi se omogućila uporaba za ispitanike sa smanjenim senzornim sposobnostima (opipljiva, zvučna, mirisna iskustva). 37 % intervencija provodi se u južnim regijama. |
|
M1C3-4 |
Ulaganje 1.3. – Poboljšanje energetske učinkovitosti u kinima, kazalištima i muzejima |
Cilj |
Zaključene intervencije u državnim muzejima i kulturnim lokalitetima, kazališnim dvoranama i kinima (prva serija) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
80 |
Q3 |
2023. |
Pokazatelj se odnosi na broj intervencija zaključenih kako je dokazano potvrdom o redovitom izvođenju radova. Vrste intervencija koje treba dovršiti uključuju: : - — tehničko i gospodarsko-financijsko planiranje, energetski pregledi, početne analize utjecaja na okoliš, procjene utjecaja na okoliš, olakšice i procjene usmjerene na utvrđivanje kritičnih pitanja, utvrđivanje posljedičnih intervencija za poboljšanje energetske učinkovitosti; - intervencije na ovojnici zgrade; - intervencije zamjene/kupnja opreme, alata, sustava, uređaja, softvera za digitalne aplikacije, kao i pomoćnih instrumenata za njihov rad, stjecanje patenata, licencija te znanja i iskustva; - ugradnju inteligentnih sustava za daljinsko upravljanje, regulaciju, upravljanje, praćenje i optimizaciju potrošnje energije (pametne zgrade) i emisija onečišćujućih tvari, među ostalim upotrebom tehnoloških mješavina. |
|
M1C3-5 |
Ulaganje 1.3. – Poboljšanje energetske učinkovitosti u kinima, kazalištima i muzejima |
Cilj |
Zaključene su intervencije u državnim muzejima i kulturnim lokalitetima, kazališnim dvoranama i kinima (druga serija). |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
420 |
Q4 |
2025. |
Pokazatelj se odnosi na 55 intervencija u državnim muzejima i kulturnim lokalitetima, 230 kazališnih dvorana i 135 kina zaključene potvrdom o redovitom izvođenju radova. Vrste intervencija koje treba dovršiti uključuju: - — tehničko i gospodarsko-financijsko planiranje, energetski pregledi, početne analize utjecaja na okoliš, procjene utjecaja na okoliš, olakšice i procjene usmjerene na utvrđivanje kritičnih pitanja, utvrđivanje posljedičnih intervencija za poboljšanje energetske učinkovitosti; - intervencije na ovojnici zgrade; - intervencije zamjene/kupnja opreme, alata, sustava, uređaja, softvera za digitalne aplikacije, kao i pomoćnih instrumenata za njihov rad, stjecanje patenata, licencija te znanja i iskustva; - ugradnju inteligentnih sustava za daljinsko upravljanje, regulaciju, upravljanje, praćenje i optimizaciju potrošnje energije (pametne zgrade) i emisija onečišćujućih tvari, među ostalim upotrebom tehnoloških mješavina. |
|
M1C3-6 |
Reforma 3.1. – Minimalni ekološki kriteriji za kulturna događanja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu uredbe kojom se definiraju socijalni i ekološki kriteriji u natječajima za javnu nabavu u vezi s kulturnim događanjima koja se financiraju javnim sredstvima |
Odredba uredbe o stupanju na snagu uredbe o donošenju minimalnih ekoloških kriterija za kulturna događanja |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Kriteriji se donose za sljedeće aspekte: smanjenje uporabe papira i otisaka, upotreba ekološki prihvatljivih materijala, postupna oprema izrađena od recikliranih i ponovno uporabljenih materijala i održive opreme, proizvodi s malim utjecajem na okoliš, odabir lokacije na temelju zaštite biološke raznolikosti, usluge cateringa s malim utjecajem na okoliš, prijevoz do događanja i prijevoz materijala, potrošnja energije za organizaciju događanja. Socijalni kriteriji kojima se promiče pristupačnost i uključenost uključuju: uključivanjem osoba s invaliditetom i pristupačnošću za njih. promicanje mogućnosti zapošljavanja mladih, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba koje pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju (kao što su radnici migranti i etničke manjine) i osoba s invaliditetom; osiguranje jednakog pristupa nabavi za poduzeća čiji vlasnici ili zaposlenici pripadaju etničkim ili manjinskim skupinama, kao što su zadruge, socijalna poduzeća i neprofitne organizacije; promicanje „dostojanstvenog rada” koje podrazumijeva pravo na produktivno i slobodno odabrano zaposlenje, temeljna načela i prava na radu, pristojne plaće, socijalnu zaštitu i socijalni dijalog. Reforma obuhvaća kulturna događanja kao što su izložbe, festivali i izvedbena umjetnička događanja. |
|
M1C3-7 |
Ulaganje 3.3. – Izgradnja kapaciteta kulturnih subjekata za upravljanje digitalnom i zelenom tranzicijom. |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi s provedbenom organizacijom/korisnicima za sve intervencije za upravljanje digitalnom i zelenom tranzicijom kulturnih subjekata |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za organizacije i mreže koje su zadužene za realizaciju aktivnosti izgradnje kapaciteta |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Odabrana provedbena tijela specijalizirane su organizacije ili mreže koje posjeduju vještine i iskustvo u području osposobljavanja i u području kulturne proizvodnje, okoliša, upravljanja kulturom i osposobljavanja. Obavijest o dodjeli ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša |
|
M1C3-8 |
Ulaganje 4.1. – Digitalni turistički centar |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za razvoj portala za digitalni turizam |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za razvoj portala Digitalni turizam |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za razvoj portala Digitalni turizam Portal Digitalni turizam nadogradit će postojeći portal Italia.it uvođenjem oblaka i otvorene arhitekture, čime se uvelike potiče međupovezanost s ekosustavom. Nadograđeni portal uključuje: stvaranje novog prednjeg sučelja i navigacijskog stabla; pregled izgleda, strukture i funkcionalnosti odjeljaka, stranica i članaka; uvođenje karata; višejezično upravljanje (u vrijeme prebacivanja, portal će biti predstavljen na talijanskom i engleskom jeziku). Integracija drugih jezika, koji su trenutačno podržani, očekuje se u mjesecima koji neposredno slijede nakon puštanja u rad. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjevom usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C3-9 |
Ulaganja 4.1. Digitalni turistički centar |
Cilj |
Uključenost turističkih subjekata u digitalno turističko središte |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
20 000 |
Q2 |
2024. |
Broj uključenih turističkih operatora (poput hotela, organizatora putovanja i poduzeća kako je definirano ATECO kodovima 55.00.00; 79.00.00) odgovara 4 % od procijenjenih 500 000 talijanskih prijevoznika (rezervacije, plan putovanja, izdavanje karata). Najmanje 37 % uključenih turističkih operatera nalazi se na jugu. |
|
M1C3-10 |
Reforma 4.1. Reguliranje profesija turističkih vodiča |
Ključna etapa |
Definicija nacionalne norme za turističke vodiče |
Definicija minimalnog nacionalnog standarda ne podrazumijeva stvaranje nove regulirane profesije. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Definicija minimalnog nacionalnog standarda ne podrazumijeva stvaranje nove regulirane profesije. Reformom se također predviđa osposobljavanje i stručno ažuriranje kako bi se bolje podržala ponuda. Reforma se kvalificira kao metoda za stjecanje jedinstvenih stručnih kvalifikacija donesenih s jedinstvenim standardima na nacionalnoj razini putem Ministarskog dekreta o razumijevanju državnih regija. |
|
M1C3-11 |
Ulaganje 1.3. – Poboljšanje energetske učinkovitosti u kinima, kazalima i muzejima |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava: poboljšanje energetske učinkovitosti na mjestima kulture |
Odredba zakona o stupanju na snaguOdluke Ministarstva kulture za dodjelu sredstava radi poboljšanja energetske učinkovitosti na mjestima kulture |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Mjesta kulture odnose se na kina, kazališta i muzeje. (Inv. 1.3. kako bi muzeji i mjesta kulture poboljšali energetsku učinkovitost, intervencija se provodi priznavanjem projektnih prijedloga na državnim kulturnim lokalitetima u slučaju cilja 1. U protivnom, utvrđivanje nedržavnih institucija u slučajevima ciljeva 2. i 3. provodi se putem poziva na podnošenje ponuda. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
C3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 2.1.: Privlačnost malih povijesnih gradova
To je ulaganje uključeno u program „Piano Nazionale Borghi”, kojim se podupire gospodarski/socijalni razvoj područja u nepovoljnom položaju koji se temelji na kulturnoj obnovi malih gradova i revitalizaciji turizma. Mjere su strukturirane oko integriranih kulturnih lokalnih projekata.
Mjere su usmjerene na: i. obnovu povijesne baštine, nadogradnju otvorenih javnih prostora (npr. uklanjanje arhitektonskih prepreka, poboljšanje urbanog namještaja), stvaranje malih kulturnih usluga, među ostalim u turističke svrhe; ii. poticanje stvaranja i promicanje novih ruta (npr. tematske rute, povijesne rute) i vođene obilaske; iii. uvođenje financijske potpore za kulturne, kreativne, turističke, komercijalne, poljoprivredno-prehrambene i zanatske aktivnosti, čiji je cilj revitalizirati lokalna gospodarstva poboljšanjem lokalnih proizvoda, znanja i tehnika.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 13 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 14 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 15 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 16 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se odaberu samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 2.2.: Zaštita i poboljšanje ruralne arhitekture i krajobraza
Tim se ulaganjem potiče sustavni proces unapređenja povijesnih ruralnih zgrada (privatnih subjekata ili subjekata trećeg sektora) i zaštite krajolika.
Mnoge ruralne zgrade i poljoprivredne strukture postupno se napuštaju, propadaju te izmjenjuju tako da su ugrožene njihove posebnosti i njihov odnos s okolinom. Obnovom fonda ruralnih zgrada mjerom se poboljšava kvaliteta krajolika tako što se zajednici vraća nedovoljno iskorišten fond zgrada koji nije dostupan javnosti.
Ulaganje 2.3.: Programi za poboljšanje identiteta mjesta: parkovi i povijesni vrtovi
Cilj je tog ulaganja suzbiti propadanje gradova i obnoviti zajedničke identitete mjesta, stvoriti nove prilike za oživljavanje lokalnih gospodarstava i ublažavanje posljedica krize te stjecanje vještina za upravljanje i održavanje povijesnih parkova i vrtova.
Ulaganjem se predviđa obnova povijesnih parkova i vrtova te se uspostavljaju opsežno znanje i rehabilitacija talijanskih povijesnih parkova i vrtova u cilju njihova pravilnog održavanja, upravljanja i javne uporabe. Sredstva se dodjeljuju za obnovu tih lokacija i osposobljavanje lokalnog osoblja koje ih može tretirati/očuvati tijekom vremena.
Osim kulturne i povijesne vrijednosti, vrtovi i povijesni parkovi doprinose jačanju ekoloških vrijednosti i imaju važnu ulogu u očuvanju, stvaranju kisika, smanjenju onečišćenja okoliša i buke te reguliranju mikroklime.
Ulaganje 2.4.: Seizmička sigurnost mjesta bogoslužja, restauracija baštine FEC-a i skloništa za umjetnička djela (umjetnost oporavka)
Treba uspostaviti protuseizmički preventivni akcijski plan kako bi se znatno smanjio rizik za bogoslužja i time izbjegao potencijalni trošak sanacije nakon katastrofa, kao i trajni gubitak mnogih sredstava. U njemu su navedena tri područja djelovanja: zaštita mjesta bogoslužja od seizmičkih rizika; obnova baštine Fonda za mjesta bogoslužja (FEC) i izgradnja skladišta kao skloništa umjetničkih djela u slučaju katastrofalnih događaja.
Ulaganjem se predviđa i osnivanje Nacionalnog funkcionalnog centra za zaštitu kulturnih dobara od ljudskih i prirodnih rizika (CEFURISC), čime se omogućuje sinergijskija upotreba postojećih tehnologija i ekosustava za praćenje i nadzor kulturnih lokaliteta te upravljanje njima.
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća
Cilj je mjere pružiti potporu poduzećima koja posluju u sektoru turizma. Uključuje porezni kredit za radove na poboljšanju smještajnih objekata, jamstveni fond za olakšavanje pristupa kreditima za poduzeća u sektoru (putem posebnog dijela Jamstvenog fonda za MSP-ove), aktivaciju Tematskog fonda EIB-a za turizam za potporu inovativnim ulaganjima u sektor, dionički fond (nacionalni fond za turizam) za ponovni razvoj nekretnina s velikim turističkim potencijalom. Dodatnim financijskim instrumentom (FRI – Fondo rotativo) dopunjuju se prethodno navedene mjere za potporu poduzećima koja djeluju u sektoru turizma. Navedene intervencije provode se u skladu s ulagačkim politikama u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 2021/241, među ostalim u pogledu primjene načela „Ne nanosi znatnu štetu”, kako je dalje utvrđeno u Tehničkim smjernicama za primjenu načela „ne čini znatnu štetu” u skladu s Uredbom o mehanizmu za oporavak i otpornost (2021/C58/01).
Kako bi se osiguralo da su mjere u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), pravni sporazum i naknadna ulagačka politika financijskih instrumenata
I.zahtijevati primjenu tehničkih smjernica Komisije o provjeri održivosti za fond InvestEU; i
II.isključiti sljedeći popis aktivnosti i imovine iz prihvatljivosti: i. djelatnosti i imovine povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 17 ; ii. aktivnosti i imovina u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 18 ; iii. djelatnosti i imovine povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 19 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 20 ; i iv. djelatnosti i imovinu kod kojih dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu; i
III.zahtijevati provjeru jesu li projekti u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu za sve transakcije, uključujući one izuzete od provjere održivosti.
Ulaganje 3.1.: Razvoj filmske industrije (projekt Cinecittà)
Cilj je ulaganja povećati konkurentnost talijanskog filmskog i audiovizualnog sektora. Cilj je projekta ublažiti socijalne i gospodarske posljedice krize s ciljem jačanja gospodarskog rasta, zapošljavanja i konkurentnosti, među ostalim mjerama za osposobljavanje, s tri smjera djelovanja.
·Izgradnja novih studija i oporavak postojećih kinodvorana, izgradnja novih s najnovijom tehnologijom i popratnih sadržaja.
·Inovativna ulaganja za jačanje aktivnosti produkcije i osposobljavanja Istražnog centra za kinematografiju, uključujući nove alate za audiovizualnu produkciju, internacionalizaciju i kulturnu razmjenu, stvaranje fotokemijskog laboratorija za očuvanje filmova)
·Aktivnosti za razvoj infrastrukture (virtualna proizvodnja uživo) za profesionalnu i obrazovnu upotrebu putem e-učenja, digitalizacije i modernizacije fonda zgrada i pogona. Jačanje stručnih vještina i kompetencija u audiovizualnom sektoru, posebno s ciljem poticanja tehnološke transformacije.
Ulaganje 4.3.: Caput Mundi Next Generation EU za velika turistička događanja.
Projektom će se povećati broj dostupnih turističkih lokaliteta, stvoriti valjane i kvalificirane turističke i kulturne alternative u odnosu na napuštena središnja područja te povećati upotreba digitalnih tehnologija, povećati zelene površine i održivost turizma. Ulaganje ima tri linije intervencije:
1.„Kulturna baština Rima za sljedeću generaciju EU-a„, koja obuhvaća obnovu i obnovu kulturne i urbane baštine te komplekse od visoke povijesne arhitektonske vrijednosti grada Rima;
2.„Jubilee paths” (od pagana do kršćanskog Rima) usmjeren na poboljšanje, sigurnost, antiseizmičku konsolidaciju, obnovu mjesta i zgrada od povijesnog interesa te arheološke putove;
3.#LaCittàCondivisa, koja obuhvaća ponovni razvoj lokacija u rubnim područjima;
4.#Mitingodiverde, koji obuhvaća intervencije na parkovima, povijesnim vrtovima, viljama i fontanama;
5.#Roma 4.0, koja obuhvaća digitalizaciju kulturnih usluga i razvoj aplikacija za turiste;
6.#Amanotesa, čiji je cilj povećanje ponude kulturne ponude periferijama za socijalnu integraciju.
C.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape) |
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M1C3-12 |
Ulaganje 2.1. – Privlačnost malog povijesnog grada |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava općinama za privlačnost malih povijesnih gradova |
Odredba zakona o stupanju na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava općinama za privlačnost malih povijesnih gradova |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odlukom Ministarstva kulture dodjeljuju se sredstva općinama za atraktivnost malih povijesnih gradova. Kako bi se povećala privlačnost malih povijesnih gradova, uključene općine upućuju na 250 općina/sela koje su proslijedile interventne programe Ministarstvu kulture. Kriteriji za odabir 250 mjesta (Inv. 2.1.) dijeli MiC, regije, ANCI i unutarnja područja koja: prethodno utvrđuju teritorijalna područja prihvatljiva za (Inv2.1) zbog komplementarnosti različitih programa. Nakon toga, odabir mjesta provodi se na temelju a) teritorijalnih, gospodarskih i socijalnih kriterija (statistički pokazatelji), b) sposobnosti projekta da utječe na turističku privlačnost i poveća sudjelovanje u kulturi. Statistički pokazatelji koji se uzimaju u obzir su: demografska veličina (općine s pop. <5000 stanovnika) i trend; turistički tokovi, posjetitelji muzeja; dosljednost turističke ponude (hoteli i drugi hoteli, B&B, sobe i turistički smještaji). demografski trend općine; stupanj sudjelovanja stanovništva u kulturi; dosljednost kulturnih, kreativnih i turističkih poduzeća (profitnih i neprofitnih) i povezanih zaposlenika. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga uključuje sljedeće: a) kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. b) Obveza da će doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 iznositi najmanje 25 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) Obvezu izvješćivanja o provedbi mjere na pola razdoblja trajanja programa i završetka programa. |
|
M1C3-13 |
Ulaganje 2.2. – Zaštita i poboljšanje ruralne strukture i nedostataka |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava: za zaštitu i unapređenje ruralne arhitekture i krajobraza |
Odredba zakona o stupanju na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava za zaštitu i unapređenje ruralne arhitekture i krajobraza |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odlukom Ministarstva kulture dodjeljuju se sredstva za zaštitu i poboljšanje ruralne arhitekture i krajobraza. Za zaštitu i poboljšanje ruralne arhitekture i krajobraza (Inv 2.2.) odabir imovine za povrat daje prednost sposobnosti ulaganja da proizvodi učinke na ciljeve očuvanja krajobraznih vrijednosti. Prednost se daje: — imovini koja se nalazi u teritorijalnim područjima visoke krajobrazne vrijednosti (imovina smještena u područjima od interesa za krajolik ili od velikog javnog interesa (čl. 142. – 139. DLg-ova 42/2004), krajoliku koji podliježe priznavanju UNESCO-a, FAO GIAHS; — sredstvima koja su već dostupna za javnu uporabu ili za koja je vlasnik suglasan da budu dostupna, među ostalim u okviru lokalnih i integriranih sklopova i mreža; — „područnim projektima”, koje predstavljaju skupni ispitanici, koji mogu djelotvornije osigurati postizanje ciljeva za rekonstrukciju krajolika; — projektima u područjima u kojima se poboljšavaju integracija i sinergije s drugim kandidatima za PNRR i drugi teritorijalni planovi/projekti koji se podupiru nacionalnim programskim programom (Ministarstvo kulture). Za potrebe definiranja vrsta ruralne arhitekture koje podliježu intervenciji, može poslužiti Odluka MiBAC-a od 6. listopada 2005. (provedba Zakona od 24. prosinca 2003., n.378 – zaštita i poboljšanje ruralne arhitekture). Preliminarno, kriteriji se mogu odnositi na: stanje očuvanosti imovine, razine uporabe, uloga koju ta imovina ima u teritorijalnim i urbanim kontekstima. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanositi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C3-14 |
Ulaganje 2.3. – Programi za poboljšanje identiteta mjesta, parkova i povijesnih vrtova |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava: za projekte za poboljšanje identiteta mjesta, parkova i povijesnih vrtova |
Odredba zakona o stupanju na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava za projekte za poboljšanje identiteta mjesta, parkova i povijesnih vrtova |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odluka Ministarstva kulture dodjeljuje sredstva nadležnim upravama za projekte poboljšanja identiteta mjesta, parkova i povijesnih vrtova. Povijesni parkovi i vrtovi (Inv. 2.3.) podložni intervenciji isključivo su zaštićena kulturna dobra za koja je proglašen umjetnički ili povijesni interes. Mogu pripadati državnom ministarstvu kulture i nedržavnoj imovini. Odabir se provodi na temelju kriterija koje određuje tehnička i znanstvena koordinacijska skupina sastavljena od predstavnika MiC-a, sveučilišta, ANCI-ja, sektorskih udruženja. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C3-15 |
Ulaganje 2.4. – Seizmička sigurnost mjesta bogoslužja, obnova baštine FEC-a i skloništa za umjetnička djela |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava: za seizmičku sigurnost umjesto bogoslužja i obnovu baštine FEC-a (Fondo Edifici di Culto) |
Odredba zakona o stupanju na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava za seizmičku sigurnost umjesto bogoslužja i obnovu baštine FEC-a (Fondo Edifici di Culto) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odlukom Ministarstva kulture određuje se provedbeno tijelo te prihvatljivost i financiranje građevina na kojima se provode zahvati. i tipologija. (Inv 2.4.) Mjere za sprečavanje potresa i sigurnost na mjestima bogoslužja odnose se na područja pogođena nekoliko potresa koji su pogodili talijanske regije od 2009. nadalje (Abruzzo, Lacij, Marke i Umbrija). Intervencije FEC-a (Fondo Edifici di Culto) biraju se na temelju stanja očuvanosti imovine FEC-a. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C3-16 |
Ulaganje 2.1. – Privlačnost malog povijesnog grada |
Cilj |
Intervencije zaključene radi poboljšanja kulturnih ili turističkih lokaliteta |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 300 |
Q2 |
2025. |
Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o potpori najmanje 1800 MSP-ova za projekte u malim povijesnim gradovima. Cilj mjeri broj zaključenih intervencija za poboljšanje kulturnih i turističkih lokaliteta, što dokazuju pojedinačne potvrde o redovitom pogubljenju (obnova i prenamjena kulturne baštine, zgrade namijenjene kulturnim i turističkim uslugama, mala turistička infrastruktura). To uključuje: —Prilagodljivu ponovnu uporabu i funkcionalnu, strukturnu i građevinsku obnova zgrada i javnih prostora za kulturne usluge (kao što su muzeji i knjižnice), poboljšanje energetske učinkovitosti, upotrebu alternativne i obnovljive energije te uklanjanje prepreka koje ograničavaju pristup osobama s invaliditetom. Očuvanje i vrednovanje kulturne baštine (kao što su arheološka, povijesno-umjetnička, arhitektonska, demo-etno-antropološka); —stvaranje platformi znanja i informacija te integriranih informacijskih sustava, —stvaranje kulturnih i umjetničkih aktivnosti, stvaranje i promicanje kulturnih i tematskih itinerara, povijesnih itinerara, biciklističkih i/ili pješačkih staza za povezivanje i korištenje mjesta od turističko-kulturne važnosti (kao što su muzeji, spomenici, lokaliteti Unesco-a, knjižnice, arheološka područja i druge kulturne, vjerske i umjetničke atrakcije); —Potporu kulturnim, turističkim, komercijalnim, poljoprivredno-prehrambenim i obrtničkim poduzećima 37 % intervencija provodi se u slabije razvijenim regijama. |
|
M1C3-17 |
Ulaganje 2.2. – Zaštita i poboljšanje ruralne strukture i nedostataka |
Cilj |
Zaključene intervencije za zaštitu i poboljšanje ruralne arhitekture i krajobraza |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
3 000 |
Q4 |
2025. |
Ciljna vrijednost otkriva ukupan broj sredstava koja podliježu dovršenim intervencijama (kako je dokazano potvrdom o redovitom izvođenju radova). Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o početku 900 dodatnih radova na zaštiti i poboljšanju ruralne arhitekture i zaštite krajolika (kako je dokazano potvrdom o početku radova). Vrste intervencija koje treba dovršiti uključuju: 1. Konzervativna obnova i funkcionalni oporavak poljoprivrednih naselja, artefakata i povijesnih ruralnih zgrada, poljoprivrednih kultura od povijesnog značaja i tipičnih elemenata arhitekture i ruralnog krajobraza. Među tehnikama ponovne uspostave sustava i strukturne prilagodbe ekološki su kompatibilna rješenja i upotreba alternativnih izvora energije. 2. Završetak popisa stanovništva ruralne izgrađene baštine i provedba nacionalnih i regionalnih informacijskih alata |
|
M1C3-18 |
Ulaganje 2.3. – Programi za poboljšanje identiteta mjesta: parkovi i povijesni vrtovi |
Cilj |
Broj prekvalificiranih parkova i povijesnih vrtova |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
40 |
Q4 |
2024. |
Pokazatelj se odnosi na broj prekvalificiranih povijesnih parkova i vrtova (kako je dokazano potvrdom o redovitom izvođenju radova). Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o završetku aktivnosti osposobljavanja za najmanje 1260 operatora. Vrste intervencija koje treba provesti za zadovoljavajuće ispunjenje uvjeta za prekvalifikaciju parkova i povijesnih vrtova uključuju: održavanje/obnovu/upravljanje razvojem vegetacijske komponente; obnovu postojećih arhitektonskih i monumentalnih sastavnih dijelova (kao što su male zgrade, fontane i namještaj); analizu i optimizaciju trenutačnih metoda korištenja prostora kako bi se omogućila optimalna uporaba, uz poštovanje najosjetljivijih ili najvrjednijih područja; intervencije kojima se osigurava pristupačnost za osobe smanjene funkcionalnosti, osiguravanje ograđenih područja, ulaza, sustava videonadzora; realizacija informacijskih alata (kao što su plakati i vodiči) kako bi se građanima promicalo znanje i svjesno korištenje; aktivnosti vrednovanja za promicanje kulturne, obrazovne i rekreativne uporabe |
|
M1C3-19 |
Ulaganje 2.4. – Seizmička sigurnost mjesta bogoslužja, obnova baštine FEC-a (Fondo Edifici di Culto) i skloništa umjetničkih djela (umjetnost oporavka) |
Cilj |
Intervencije za seizmičku sigurnost na mjestima bogoslužja, obnova baštine FEC-a (Fondo Edifici di Culto) i skloništa umjetničkih djela |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
300 |
Q4 |
2025. |
Cilj mjeri broj intervencija za zaštitu od potresa na mjestima bogoslužja, obnovu FEC-a (Fondo Edifici di Culto), skloništa umjetničkih djela u slučaju dovršenih katastrofa (što se dokazuje potvrdom o redovnom izvođenju radova). Intervencije uključuju:
i. preventivne protuseizmičke intervencije arhitektonske imovine kako bi se obnovila postojeća šteta i osiguralo kulturno nasljeđe;
|
|
M1C3-20 |
Ulaganje 3.2. – Razvoj filmske industrije (projekt Cinecittà) |
Ključna etapa |
Potpisivanje ugovora između provedbenog tijela Istituto Luce Studios i poduzeća u vezi s izgradnjom devet studija |
Objava potpisanog ugovora |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Pokazateljem se mjeri broj postupaka za povjeravanje poslova zaključenih potpisivanjem ugovora za dodjelu radova. Ta intervencija uključuje izgradnju novih studija, oporavak postojećih studija, ulaganja u nove digitalne tehnologije, sustave i usluge usmjerene na jačanje filmskog studija Cinecittà kojim upravlja Istituto Luce Cinecittà SRL. Ugovor između provedbenog subjekta Istituto Luce Studios i društava sadržava kriterije za odabir/prihvatljivost za usklađenost s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01) za imovinu/aktivnosti i/ili poduzeća s primljenom potporom. Obveza/cilj ulaganja 20 % u imovinu/aktivnosti i/ili poduzeća koja ispunjavaju kriterije odabira za digitalno praćenje i 70 % s kriterijima odabira za praćenje klime. |
|
M1C3-21 |
Ulaganje 3.2. –Razvoj filmske industrije (projekt Cinecittà) |
Cilj |
Broj kazališta čiji su radovi na prekvalificiranju, modernizaciji, izgradnji dovršeni |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
17 |
Q2 |
2026. |
Intervencije se odnose na – izgradnju trinaest novih studija i – obnovu četiriju postojećih dvorana. Potpunost intervencija dokazuje se potvrdom o redovitom izvršenju. |
|
M1C3-22 |
Ulaganje 4.2. – Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Investicijska politika za: tematski fond Europske investicijske banke; |
Donošenje ulagačke politike |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Politikom ulaganja utvrđuje se najmanje sljedeće: priroda, opseg i operacije kojima je dodijeljena potpora, ciljane korisnike, kriterije prihvatljivosti financijskih korisnika i njihov odabir putem otvorenog poziva; i odredbe o ponovnom ulaganju mogućih priljeva sredstava za iste ciljeve politike. Politikom ulaganja predviđa se da je 50 % sredstava namijenjeno mjerama energetske učinkovitosti. Politika ulaganja uključuje kriterije odabira kako bi se osigurala usklađenost s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere upotrebom provjere održivosti, popisa isključenja i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C3-23 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Politika ulaganja za Nacionalni fond za turizam, |
Donošenje ulagačke politike |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Fond je namijenjen za kupnju, restrukturiranje i prekvalifikaciju nekretnina u Italiji kako bi se podržao razvoj turizma u područjima koja su najviše pogođena krizom ili marginalnim područjima (obalna područja, manji otoci, ultraferferne regije te ruralna i planinska područja). Politika ulaganja uključuje kriterije odabira kako bi se osigurala usklađenost s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere upotrebom provjere održivosti, popisa isključenja i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C3-24 |
Ulaganje 4.2. Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Investicijska politika za: Jamstveni fond EU-a |
Donošenje ulagačke politike |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Politikom ulaganja predviđa se da je 50 % sredstava namijenjeno mjerama energetske učinkovitosti. Politika ulaganja uključuje kriterije odabira kako bi se osigurala usklađenost s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere upotrebom provjere održivosti, popisa isključenja i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C3-25 |
Ulaganje 4,2: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Investicijska politika za investicijske fondove (Investment policy for IFs) Fondo rotativo |
Donošenje ulagačke politike |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Politikom ulaganja predviđa se da je 50 % sredstava namijenjeno mjerama energetske učinkovitosti. Politika ulaganja uključuje kriterije odabira kako bi se osigurala usklađenost s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere upotrebom provjere održivosti, popisa isključenja i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M1C3-26 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća poduzeća |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Provedbene uredbe o poreznom odbitku za obnovu smještajnih objekata, koja sadržava: |
Odredba zakona o stupanju na snagu proračunskog zakona kojim se omogućuju porezni odbici i odredba u povezanim provedbenim aktima kojom se upućuje na njihovo stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Referentno zakonodavstvo za odobravanje poreznog kredita je Zakon br. 83 od 31. svibnja 2014. kojim je uvedeno priznavanje poreznog odbitka za intervencije za prenamjenu turističkih smještajnih objekata. Kriteriji za odabir/prihvatljivost za usklađenost s tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01) za imovinu/aktivnosti i korisnike koji primaju potporu, kojima se zahtijeva barem upotreba popisa za isključenje i usklađenost imovine/aktivnosti i korisnika s relevantnom pravnom stečevinom EU-a i nacionalnom pravnom stečevinom u području okoliša te osiguravanje usklađenosti. |
|
M1C3-27 |
Ulaganje 4.3. Caput Mundi-Next Generation EU za velika turistička događanja |
Cilj |
Broj kulturne i turističke lokalitete čija je adaptacija u prosjeku dosegla 50 % udjela u Stato Avanzamento Lavori (SAL)(prva skupina) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
200 |
Q4 |
2024. |
Ulaganje uključuje intervencije koje obuhvaćaju: 1. obnovu i obnovu kulturne i urbane baštine i kompleksa s visokom povijesno arhitektonskom vrijednošću grada Rima za liniju ulaganja „Rimska kulturna baština za sljedeću generaciju EU-a”; 2.poboljšanje, sigurnost, antiseizmička konsolidacija, obnova mjesta i zgrada od povijesnog interesa te arheološki putovi za liniju ulaganja „Jubile paths”; 3.ponovni razvoj lokacija u rubnim područjima za liniju ulaganja „#LaCittàCondivisa”; 4.intervencije na parkovima, povijesnim vrtovima, selama i fontanama za liniju ulaganja #Mitingodiverde; 5.digitalizacija kulturnih usluga i razvoj aplikacija za turiste ili linija za ulaganja #Roma 4.0; 6.Intervencije za povećanje ponude kulturne ponude za socijalnu integraciju za liniju ulaganja #Amanotesa. Ulaganje uključuje aktivnosti prekvalifikacije koje se provode na najmanje 5 arheoloških /kulturnih lokacija za liniju ulaganja „Rimska kulturna baština za sljedeću generaciju EU-a”, najmanje 125 arheoloških/kulturnih lokacija za „Jubileske puteve”; najmanje 50 arheoloških /kulturnih nalazišta za #Lacittàcondivisa; najmanje 15 arheoloških /kulturnih nalazišta za #Mitingodiverde, najmanje 5 arheoloških/kulturnih nalazišta za Rim 4.0
Zadovoljavajuće ostvarenje cilja ovisi i o dovršenju 50 % projekata u okviru ulagačke linije „#Amanotesa”. |
|
M1C3-28 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Cilj |
Broj turističkih poduzeća koja primaju potporu iz poreznog kredita za infrastrukture i/ili usluge; |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
3 500 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 3500 turističkih poduzeća s potporom poreznog kredita za infrastrukture i/ili usluge; Potporom koja se pruža poreznim odbitkom povećava se kvaliteta turističke ugošćivanja: -ulaganjem u održivost okoliša (obnovljivi izvori manje energetski intenzivni) -preuređenjem i podizanjem standarda kvalitete talijanskih smještajnih objekata |
|
M1C3-29 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća poduzeća |
Cilj |
Broj turističkih projekata koji će primati potporu iz tematskih fondova Europske investicijske banke |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
150 |
Q4 |
2025. |
potpora za najmanje 150 urbanih projekata. Potpora koja se pruža putem tematskih fondova Europske investicijske banke usmjerena je na: -potporu inovativnim ulaganjima u digitalnu tranziciju -povećanje ponude turističkih usluga poticanje procesa agregacije trgovačkih društava |
|
M1C3-30 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća poduzeća |
Cilj |
Tematski fondovi Europske investicijske banke: Isplata u Fond u ukupnom iznosu od 350 000 000 EUR. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
350 000 000 |
Q4 |
2022. |
Isplata je u skladu s investicijskom politikom utvrđenom u ključnoj točki. |
|
M1C3-31 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća poduzeća |
Cilj |
Nacionalni turistički fond: Isplata u Fond u ukupnom iznosu od 150 000 000 EUR za potporu vlasničkom kapitalu. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
150 000 000 |
Q4 |
2022. |
Isplata je u skladu s investicijskom politikom utvrđenom u ključnoj točki. |
|
M1C3-32 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća poduzeća |
Cilj |
Broj turističkih poduzeća kojima će se pružiti potpora putem Jamstvenog fonda za MSP-ove |
; nije primjenjivo |
Broj |
0 |
11 800 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 11 800 turističkih poduzeća koja primaju potporu iz Jamstvenog fonda za MSP-ove; Intervencije jamstva dodjeljuju se na temelju postupka evaluacije;
Korisnici Jamstvenog fonda za MSP-ove su MSP-ovi u turističkom sektoru i mlađi od 35 godina koji žele osnovati novo poduzeće u turističkom sektoru. Potpora Jamstvenog fonda za MSP-ove usmjerena je na: -Ulaganje u inovacije u lancu opskrbe, -Ulaganje u sigurnost i održivost okoliša, -Ulaganje u digitalizaciju radi ubrzanja digitalne transformacije/inovacije, -Podupiranje povećanja kvalitete usluga i unapređenje smještajnih objekata; -Promicanje agregacija i razvoj poslovnih mreža. |
|
M1C3-33 |
Ulaganje 4.2. Fondovi za konkurentnost turizma poduzeća |
Cilj |
Broj poduzeća koja će primati potporu iz fonda Fondo rotative (prva skupina) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
300 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 300 poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koje podupire Fondo rotativo; Intervencije koje se financiraju putem fonda Fondo rotativo uključuju: -intervencije u području energetske prekvalifikacije; -intervencije na ovojnici zgrade i obnovi, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) DPR-a 380/2001 (jedinstveni tekst zakonskih i regulatornih odredbi o zgradi) -intervencije za uklanjanje arhitektonskih prepreka. -intervencije potpune ili djelomične zamjene klimatizacijskih sustava. -kupnja namještaja i dijelova za opremanje namijenjenih isključivo smještajnim objektima obuhvaćenima ovom uredbom -intervencije za donošenje antiseizmičkih mjera -obnova dijelova namještaja. -izgradnja toplinskih bazena i nabava opreme i opreme potrebne za obavljanje djelatnosti termalne pošte te sajmovi za obnovu izložbenih struktura. |
|
M1C3-34 |
Ulaganje 4.2. Fondovi za konkurentnost turizma poduzeća |
Cilj |
Broj nekretnina koje je Nacionalni fond za turizam ponovno razvio za turizam |
Broj |
0 |
12 |
Q4 |
2025. |
Nacionalni turistički fond obnovio je za turizam najmanje 12 nekretnina koje bi mogle doseći 17 nekretnina s obzirom na učinak financijske poluge Potpora Nacionalnog turističkog fonda usmjerena je na: -Ulaganje u inovacije u području proizvoda, procesa i upravljanja kako bi se potaknula digitalna transformacija ponude turističkih usluga, -Ulaganjem se osigurava kvaliteta standarda turističke ugošćivanja -promicanje agregacija i razvoj poslovnih mreža. |
|
|
M1C3-35 |
Ulaganje 4.3. Caput Mundi-Next Generation EU za velika turistička događanja |
Ključna etapa |
Potpisivanje svakog sporazuma za šest projekata između ministarstva turizma i korisnika/provedbenih tijela |
Objava sporazuma o programu između Ministarstva turizma, Rima i drugih uključenih sudionika. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Sporazumi se potpisuju za 6 projekata:
Popis korisnika/provedbenih tijela uključuje: glavni grad Rim; Arheološka superintencija kulturne, okolišne i krajobrazne baštine Rima (MIC); Arheološki park Colosseum; Arheološki park Appia Antica; Diocese iz Rima; Ministarstvo turizma (Ministry of Tourism) regija Lacij Prije poziva na podnošenje ponuda kriteriji za odabir i dodjelu te posebnosti projekata definiraju se s pomoću povezanih resursa. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. . |
|
M1C3-36 |
Ulaganje 4.3. Caput Mundi-Next Generation EU za velika turistička događanja |
Cilj |
Broj kulturni i turistički lokaliteti čija je adaptacija završena (prva serija) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
200 |
Q2 |
2026. |
Ulaganje uključuje intervencije koje obuhvaćaju: -obnovu i obnovu kulturne i urbane baštine i kompleksa s visokom povijesno arhitektonskom vrijednošću grada Rima za liniju ulaganja „Rimska kulturna baština za sljedeću generaciju EU-a”; -poboljšanje, sigurnost, antiseizmička konsolidacija, obnova mjesta i zgrada od povijesnog interesa te arheološki putovi za liniju ulaganja „Jubile paths”; -ponovni razvoj lokacija u rubnim područjima za liniju ulaganja „#LaCittàCondivisa”; -intervencije na parkovima, povijesnim vrtovima, vilama i fontanama za liniju ulaganja #Mitingodiverde; -digitalizacija kulturnih usluga i razvoj aplikacija za turiste ili linija za ulaganja #Roma 4.0; -intervencije za povećanje ponude kulturne ponude za socijalnu integraciju za liniju ulaganja #Amanotesa. - Ulaganje uključuje aktivnosti prekvalifikacije koje se provode na najmanje 5 arheoloških/kulturnih lokacija za liniju ulaganja „Rimska kulturna baština za sljedeću generaciju EU-a”, najmanje 125 arheoloških/kulturnih lokacija za „Jubileske puteve”; najmanje 50 arheoloških /kulturnih nalazišta za #Lacittàcondivisa; najmanje 15 arheoloških /kulturnih nalazišta za #Mitingodiverde, najmanje 5 arheoloških/kulturnih nalazišta za Rome 4.0 Zadovoljavajuće ostvarenje cilja ovisi i o završetku svih projekata ulagačke linije „#Amanotesa” i dostupnosti javnosti aplikacije „CaputMundi – Roma4U”. |
D.MISIJA 2. KOMPONENTA 1.: Kružno gospodarstvo, poljoprivredno-prehrambeni i zeleni prijelaz
Ta komponenta talijanskog plana za oporavak i otpornost obuhvaća ulaganja i reforme u području gospodarenja otpadom, kružnog gospodarstva, potpore poljoprivredno-prehrambenim lancima vrijednosti i zelenoj tranziciji. Te reforme i ulaganja dopunjeni su reformama za povećanje tržišnog natjecanja u gospodarenju otpadom i lokalnim javnim uslugama u okviru komponente reforme „poslovnog okruženja” i poboljšanje potrošnje vode za poljoprivredu. Ta je komponenta odgovor na preporuke po državama članicama za usmjeravanje ulaganja u zelenu tranziciju, među ostalim u kružno gospodarstvo.
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonose rješavanju preporuka upućenih Italiji 2020. i 2019. o potrebi da se „usmjere ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno na [...] gospodarenje otpadom i vodama” (CSR 3, 2020.) i da se „usmjere investicijske politike na [...] te kvalitetu infrastrukture, uzimajući u obzir i regionalne razlike” (3. preporuka za Italiju, 2019.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
D.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Kružno gospodarstvo
Reforma 1.1. – Nacionalna strategija za kružno gospodarstvo
Ta se reforma sastoji od donošenja opsežne nacionalne strategije za kružno gospodarstvo koja obuhvaća novi sustav digitalne sljedivosti otpada, porezne poticaje za podupiranje aktivnosti recikliranja i upotrebe sekundarnih sirovina, reviziju ekoloških poreza, pravo na ponovnu uporabu i popravak, reformu proširene odgovornosti proizvođača (EPR) i sustav konzorcija, potporu postojećim regulatornim alatima (kao što su zakonodavstvo o prestanku uporabe otpada i minimalni kriteriji za okoliš u okviru zelene javne nabave) i potporu projektu industrijske simbioze. Reformom proširene odgovornosti proizvođača i sustava konzorcija rješava se i potreba za učinkovitijom upotrebom doprinosa za okoliš kako bi se osigurala primjena transparentnih i nediskriminirajućih kriterija. Osniva se posebno nadzorno tijelo s ciljem praćenja funkcioniranja i učinkovitosti sustava konzorcija pod predsjedanjem Ministarstva za ekološku tranziciju (MITE). Mjera se odnosi na sve konzorcije (ne samo na sustav pakiranja CONAI).
Reforma 1.3. – Tehnička potpora lokalnim vlastima
Reforma se sastoji od tehničke potpore vlade lokalnim vlastima za provedbu propisa EU-a o okolišu i nacionalnih propisa, razvoj planova i projekata u vezi s gospodarenjem otpadom i postupcima javne nabave. Potpora za natječajne postupke osigurava da se koncesije za gospodarenje otpadom dodjeljuju na transparentan i nediskriminirajući način, čime se povećavaju konkurentni postupci kako bi se postigli bolji standardi za javne usluge. Tom se reformom stoga podupire provedba reformi gospodarenja otpadom predloženih u okviru komponente reforme poslovnog okruženja. Tehnička potpora obuhvaća i zelenu javnu nabavu.
Ulaganje 2.1. – Plan logistike u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, sektoru ribarstva i akvakulture, šumarstvu, florikulturi i biljnom rasadniku
Ta se mjera sastoji od dodjele potpore materijalnim i nematerijalnim ulaganjima (kao što su objekti za skladištenje poljoprivrednih sirovina, transformacija i očuvanje sirovina, digitalizacija logistike i infrastrukturne intervencije na tržištima hrane), ulaganja u prijevoz hrane i logistiku kako bi se smanjili ekološki i ekonomski troškovi te inovacije u proizvodnim procesima, precizna poljoprivreda i sljedivost (kao što je lanac blokova). Kriteriji odabira moraju biti usklađeni s procjenom potreba koju je u okviru strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike izradilo Ministarstvo poljoprivredne, prehrambene i šumarske politike. Cilj je te mjere potaknuti smanjenje emisija u fazama prijevoza i logistike u poljoprivredno-prehrambenom sektoru s pomoću električnih vozila i prometnih sustava te poticanjem digitalizacije sektora i upotrebe obnovljive energije.
Ulaganje 2.2. – Poljoprivredno-solarni park
Ta se mjera sastoji od dodjele potpore za ulaganja u proizvodne strukture poljoprivrednog, stočarskog i poljoprivredno-industrijskog sektora, uklanjanje i odlaganje postojećeg krova i izgradnju novog izoliranog krova, stvaranje automatiziranih sustava ventilacije i/ili hlađenja za zabrane i ugradnju solarnih ploča, inteligentno upravljanje tokovima i akumulatorima.
Ulaganje 2.3. – Inovacije i mehanizacija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru
Ta se mjera sastoji od dodjele potpore ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu čiji je cilj:
-poljoprivredne inovacije i mehanizacija, posebno izvancestovne strojeve;
-inovacije u preradi, skladištenju i pakiranju ekstradjevičanskog maslinovog ulja.
Terenski strojevi moraju biti bez emisija ili raditi isključivo na biometanu u skladu s Direktivom 2018/2001 o obnovljivim izvorima energije (Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora). Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. Subjekti kupuju potvrdu o podrijetlu primjerenu očekivanoj uporabi goriva.
Ulaganje 3.3. – Kultura i osviještenost o temama i izazovima povezanima s okolišem
Ta se ulaganja sastoje od osmišljavanja i proizvodnje digitalnog sadržaja kako bi se podigla svijest o okolišnim i klimatskim izazovima. Digitalni sadržaj sastoji se od podkasta, školskih predavanja, videozapisa i članaka. Internetska platforma bez pretplate uspostavlja se s ciljem da postane najsveobuhvatniji „repozitorij” obrazovnih i rekreacijskih materijala o temama povezanima s okolišem. Očekuje se da će proizvodnja digitalnog sadržaja uključivati ključne utjecajne osobe. Primjeri tema obuhvaćenih različitim kanalima su: prijelazna pravila, kombinacija izvora energije i uloga obnovljivih izvora energije, klimatske promjene, održivost atmosfere i globalne temperature, skrivena uloga oceana, zaliha vode, pojedinačni i organizacijski ekološki otisak, kružno gospodarstvo, nova poljoprivreda itd.
D.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M2C1-1 |
Reforma 1.1. – Nacionalna strategija za kružno gospodarstvo |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Ministarske odluke za donošenje Nacionalne strategije za kružno gospodarstvo |
Odredba u Ministarskoj odluci o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Ministarska odluka za donošenje Nacionalne strategije za kružno gospodarstvo, koja sadržava barem sljedeće mjere: -novi digitalni sustav sljedivosti otpada kojim se s jedne strane podupire razvoj sekundarnog tržišta sirovina (jasnim okvirom za opskrbu sekundarnim sirovinama) s druge strane kontrolnim tijelima u sprečavanju i suzbijanju nezakonitog gospodarenja otpadom. -porezne poticaje za potporu aktivnostima recikliranja i upotrebi sekundarnih sirovina; -reviziju sustava ekoloških poreza na otpad kako bi recikliranje bilo praktičnije od odlaganja na odlagališta i spaljivanja na cijelom državnom području; -pravo na ponovnu uporabu i popravak; -reformu proširene odgovornosti proizvođača (EPR) i sustava konzorcija kako bi se poduprlo postizanje ciljeva EU-a osnivanjem posebnog nadzornog tijela, pod predsjedanjem MITE-a, s ciljem praćenja funkcioniranja i djelotvornosti sustava konzorcija; -potporu postojećim regulatornim alatima: kraj zakonodavstva o otpadu (nacionalno i regionalno), minimalni kriteriji zaštite okoliša u okviru zelene javne nabave. Razvoj/ažuriranje otpada i uređaja za kemijsko ratovanje posebno se odnosi na građevinarstvo, tekstil, plastiku, otpadnu električnu i elektroničku opremu (OEEO). -potpora projektu industrijske simbioze s pomoću regulatornih i financijskih instrumenata.) |
|
M2C1-2 |
Reforma 1.3. – Tehnička potpora lokalnim vlastima |
Ključna etapa |
Odobrenje sporazuma o izradi akcijskog plana za izgradnju kapaciteta za potporu lokalnim tijelima javne vlasti |
Objava odobrenog sporazuma na internetskim stranicama Ministarstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odobrenje sporazuma o izradi akcijskog plana za izgradnju kapaciteta za potporu lokalnim javnim tijelima u provedbi minimalnih kriterija zaštite okoliša (CAM) utvrđenih zakonom (Odredba br. 50/2016 o javnom natječaju) u okviru zelene javne nabave (GPP) i pokretanje mjere potpore u okviru natječajnih postupaka. Tehničku potporu lokalnim vlastima (regijama, pokrajinama, općinama) osigurava Vlada (Ministarstvo ekološke tranzicije, Ministarstvo gospodarskog razvoja i drugo) putem internih poduzeća. Tehnička dokumentacija mora sadržavati sljedeće: -tehničku potporu za provedbu propisa EU-a o okolišu i nacionalnih propisa; -potporu za razvoj planova i projekata u vezi s gospodarenjem otpadom; -potporu za natječajne postupke, također kako bi se osiguralo da se koncesije za gospodarenje otpadom dodjeljuju na transparentan i nediskriminirajući način, čime se povećavaju konkurentni postupci kako bi se postigli bolji standardi za javne usluge. Ministarstvo ekološke tranzicije izradit će poseban akcijski plan za izgradnju kapaciteta kako bi se lokalnim tijelima javne vlasti i profesionalnim javnim naručiteljima pružila potpora u primjeni minimalnih kriterija zaštite okoliša (CAM) utvrđenih zakonom (Odluka br. 50/2016 o javnom natječaju) u okviru zelene javne nabave (GPP). |
|
M2C1-3 |
Ulaganja 2.1.: Logistički plan za poljoprivredno-prehrambene sektore, sektore ribarstva i akvakulture, šumarstva, cvijećarstva i uzgoja biljaka |
Ključna etapa |
Objava konačnog rangiranja u okviru logističkog programa poticaja |
Objava na internetskim stranicama Ministarstva ili bilo kojem drugom pomoćnom kanalu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Konačno rangiranje određuje se Odlukom o odobrenju. Logistički program poticaja uključuje sljedeće: a) kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. b) obvezu da će doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 iznositi najmanje 32 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) obvezu da će digitalni doprinos ulaganja u skladu s metodologijom iz Priloga VII. Uredbe (EU) 2021/241 činiti najmanje 27 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) Obvezu izvješćivanja o provedbi mjere na pola razdoblja trajanja programa i završetka programa. |
|
M2C1-4 |
Ulaganje 2.2.: Poljoprivredno-solarni park |
Cilj |
Dodjela sredstava korisnicima kao postotak ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
30 |
Q4 |
2022. |
Identifikacija projekata korisnika čija ukupna vrijednost iznosi najmanje 30 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju. Ulaganje se provodi putem dvaju različitih postupaka koji već postoje i refinanciraju se. Tim se postupcima predviđa isplata zajmova poduzećima koja ispunjavaju uvjete i podnose zahtjev. |
|
M2C1-5 |
Ulaganje 2.2.: Poljoprivredno-solarni park |
Cilj |
Dodjela sredstava korisnicima kao postotak ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju |
nije primjenjivo |
postotak |
30 |
50 |
Q4 |
2023. |
Projekti korisnika čija ukupna vrijednost iznosi najmanje 50 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju. Ulaganje se provodi putem dvaju različitih postupaka koji već postoje i refinanciraju se. Tim se postupcima predviđa isplata zajmova poduzećima koja ispunjavaju uvjete i podnose zahtjev. |
|
M2C1-6 |
Ulaganja 2.2.: Poljoprivredno-solarni park |
Cilj |
Dodjela sredstava korisnicima kao postotak ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju |
nije primjenjivo |
postotak |
50 |
100 |
Q4 |
2024. |
Utvrđivanje projekata korisnika čija ukupna vrijednost iznosi 100 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju. Ulaganje se provodi putem dvaju različitih postupaka koji već postoje i refinanciraju se. Tim se postupcima predviđa isplata zajmova poduzećima koja ispunjavaju uvjete i podnose zahtjev. |
|
M2C1-7 |
Ulaganja 2.3.: Inovacije i mehanizacija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru |
Cilj |
Potpora ulaganjima u inovacije u kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
10.000 |
Q4 |
2024. |
Najmanje 10000 poduzeća koja primaju potporu za plaćena ulaganja u inovacije u kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu. Ulaganja koja primaju potporu su: - Zamjena terenskih vozila koja više onečišćuju okoliš - Uvođenje precizne poljoprivrede - Zamjena zastarjelih objekata za uljare maslina Kako bi bila u skladu s načelom „Ne nanosi znantnu štetu”, terenska vozila moraju biti bez emisija ili raditi isključivo na biometanu, što mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (Direktiva o RED-u II). Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. Subjekti kupuju potvrdu o podrijetlu primjerenu očekivanoj uporabi goriva. . |
|
M2C1-8 |
Ulaganja 2.3.: Inovacije i mehanizacija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru |
Cilj |
Potpora ulaganjima u inovacije u kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu |
nije primjenjivo |
Broj |
10 000 |
15 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 15000 poduzeća koja primaju potporu za plaćena ulaganja u inovacije u kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu Ulaganja koja primaju potporu su: - Zamjena terenskih vozila koja više onečišćuju okoliš - Uvođenje precizne poljoprivrede - Zamjena zastarjelih objekata za uljare maslina Kako bi bila u skladu s načelom „Ne nanosi znantnu štetu”, terenska vozila moraju biti bez emisija ili raditi isključivo na biometanu, što mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (Direktiva o RED-u II). Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. Subjekti kupuju potvrdu o podrijetlu primjerenu očekivanoj uporabi goriva. |
|
M2C1-9 |
Ulaganja 2.2.: Poljoprivredno-solarni park |
Cilj |
Poljoprivrednonaponska proizvodnja energije |
nije primjenjivo |
kW |
0 |
375 000 |
Q2 |
2026. |
instalirani kapacitet proizvodnje solarne energije od najmanje 375 000 (kW) |
|
M2C1-10 |
Ulaganja 2.1.: Logistički plan za poljoprivredno-prehrambene sektore, sektore ribarstva i akvakulture, šumarstva, cvijećarstva i uzgoja biljaka |
Cilj |
Intervencije za poboljšanje logističkog plana za poljoprivredno-prehrambene sektore, sektore ribarstva i akvakulture, šumarstva, cvijećarstva i uzgoja biljaka. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
48 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 48 intervencija za poboljšanje logističkog plana za poljoprivredno-prehrambene sektore, sektore ribarstva i akvakulture, šumarstva, cvijećarstva i uzgoja biljaka. |
|
M2C1-11 |
Ulaganja 3.3.: Kultura i svijest o temama i izazovima povezanima s okolišem |
Ključna etapa |
Pokretanje internetske platforme i ugovori s autorima |
Obavijest o potpisivanju ugovora s proizvođačima sadržaja |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Javno pokretanje internetske platforme i potpisivanje konačnih sporazuma s „proizvođačima sadržaja”. Cilj je projekata razviti najmanje 180 podkasta, videosadržaja i videosadržaja koji se odnose na škole i uživo na internetskoj platformi o ekološkoj tranziciji. |
|
M2C1-12 |
Ulaganja 3.3.: Kultura i svijest o temama i izazovima povezanima s okolišem |
Cilj |
Audiovizualni materijali o ekološkoj tranziciji |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
180 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 180 podkasta, predavanja putem videoveze i videozapisa snimljenih i uživo na internetskoj platformi |
D.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Reforma 1.2. – Nacionalni program gospodarenja otpadom
Ta se reforma sastoji od donošenja opsežnog Nacionalnog programa za gospodarenje otpadom čiji je cilj najviša razina pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu otpada, prilagodbom mreže postrojenja potrebnih za integrirano gospodarenje otpadom, minimiziranjem konačnog odlaganja kao krajnje i preostale mogućnosti, uspostavom sustava praćenja, sprečavanjem otvaranja novih postupaka zbog povrede protiv Italije, rješavanjem problema niskog prikupljanja otpada, odvraćanjem od odlaganja otpada i osiguravanjem komplementarnosti s regionalnim programima za gospodarenje otpadom, omogućavanjem postizanja ciljeva europskog i nacionalnog zakonodavstva o otpadu i borbom protiv nezakonitog odlaganja otpada i spaljivanjem na otvorenom.
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja
Ta se ulaganja sastoje od poboljšanja i modernizacije mreže općina za odvojeno prikupljanje otpada, izgradnje novih postrojenja za obradu/recikliranje organskog otpada, više materijala, staklene i papirne ambalaže te inovativnih postrojenja za obradu/recikliranje koji se odnose na PAD-ove , mulj od otpadnih voda, kožni otpad i tekstilni otpad.
Ulaganje 1.2. – Kružno gospodarstvo: Vodeći projekti
Ta se ulaganja sastoje od podupiranja poboljšanja mreže odvojenog prikupljanja, među ostalim digitalizacijom procesa i/ili logistike te postrojenja za obradu/recikliranje u sljedećim sektorima:
-Otpadna električna i elektronička oprema (OEEO), uključujući lopatice vjetroturbina i fotonaponske ploče;
-Industrija papira/papirnih kartona;
-Recikliranje plastičnog otpada (mehaničko, kemijsko recikliranje, „plastična čvorišta”) uključujući otpad od plastike na moru (MPL). U tom se području projekti industrijske simbioze potiču u obliku „kružnih okruga” kako bi se osigurala potpuna ponovna uporaba nusproizvoda recikliranja plastike i proizvodila roba visoke dodane vrijednosti;
-Tekstil („tekstilni čvorovi”).
Nadalje, globalni sustav praćenja radi suočavanja s nezakonitim dampingom razvija se s pomoću satelita, bespilotnih letjelica i tehnologija umjetne inteligencije (za daljnji opis cjelokupne intervencije vidjeti Ulaganja 1.1 – Provedba naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja u okviru Misije 2. Komponente 4.). Globalnim sustavom praćenja, zajedno s predloženim mjerama za sljedivost otpada, podupiru se lokalna nadzorna tijela i sile reda u sprečavanju, kontroli i borbi protiv nezakonitog odlaganja i organiziranog kriminala u gospodarenju otpadom.
Ulaganje 3.1. – Zeleni otoci
Ta se ulaganja sastoje od financiranja i provedbe projekata u području energije (kao što su obnovljivi izvori energije, mreža i energetska učinkovitost), vode (kao što je desalinizacija), prometa (poput biciklizma, kolektivnog prijevoza) i otpada (kao što je odvajanje otpada) na 19 nepovezanih malih otoka. Biometan mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (DirektivaRED II). Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. Subjekti kupuju potvrdu o podrijetlu primjerenu očekivanoj uporabi goriva. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 21 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 22 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 23 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 24 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se odaberu samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 3.2. – Zelene zajednice
To ulaganje sastoji se od potpore ruralnim i planinskim područjima, koja na uravnotežen način namjeravaju iskoristiti svoje glavne resurse (takozvane „zelene zajednice”) kroz ulaganja, posebno u sljedećim područjima:
-integrirano i certificirano upravljanje agrošumarskom baštinom („također putem razmjene jedinica koje proizlaze iz hvatanja ugljičnog dioksida, upravljanja biološkom raznolikošću i certificiranja lanca opskrbe drvom”);
-integrirano i certificirano upravljanje vodnim resursima;
-proizvodnja energije iz lokalnih obnovljivih izvora, kao što su mikro hidroelektrane, biomasa, bioplin, vjetar, kogeneracija i biometan;
-razvoj održivog turizma („sposobnost poboljšanja lokalnih proizvoda”);
-izgradnja fonda zgrada i infrastrukture modernih planina te održivo upravljanje njima;
-energetska učinkovitost i inteligentna integracija postrojenja i mreža;
-održivi razvoj proizvodnih aktivnosti (nulta proizvodnja otpada);
-integracija usluga mobilnosti;
-razvoj održivog modela poljoprivrednih gospodarstava („koji je također energetski neovisan proizvodnjom i uporabom energije iz obnovljivih izvora u sektorima električne energije, grijanja i prometa”).
-Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 25 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 26 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 27 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 28 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se odaberu samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
D.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M2C1-13 |
Reforma 1.2. – Nacionalni program gospodarenja otpadom |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Ministarske odluke o Nacionalnom programu gospodarenja otpadom |
Odredba zakona o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Ministarska odluka za Nacionalni program gospodarenja otpadom sadrži barem sljedeće ciljeve: postizanje najviših razina pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu otpada, ostvarujući barem ciljeve utvrđene u članku 181. Zakonodavne uredbe 152/06 i uzimajući u obzir programe proširene odgovornosti proizvođača; a)prilagođavanje mreža postrojenja potrebnih za integrirano gospodarenje otpadom u cilju razvoja kružnog gospodarstva, osiguravajući potrebne kapacitete za postizanje ciljeva navedenih u točki (a), a time i na najmanju moguću mjeru konačnog odlaganja kao krajnje i preostale mogućnosti, u skladu s načelom blizine i uzimajući u obzir ciljeve sprečavanja nastanka otpada utvrđene u kontekstu nacionalnog planiranja sprečavanja nastanka otpada predviđenog člankom 180. Zakonodavne uredbe 152/06; b)uspostavu odgovarajućeg praćenja provedbe Programa kako bi se omogućila stalna provjera usklađenosti s njegovim ciljevima i moguća potreba za donošenjem korektivnih alata za ostvarenje planiranih mjera; c)sprječavanje pokretanja novih postupaka zbog povrede protiv Talijanske Republike zbog neprovođenja europskih propisa o planiranju ciklusa otpada; d)rješavanje problema niskog prikupljanja otpada i obeshrabrivanje odlaganja otpada na odlagališta (vidjeti i Nacionalnu strategiju za kružno gospodarstvo); e)regionalno postrojenje za gospodarenje otpadom komplementarno je nacionalnom programu za gospodarenje otpadom; f)uklanjanje nedostataka u gospodarenju otpadom i regionalne razlike u pogledu kapaciteta postrojenja i standarda kvalitete koji postoje između različitih regija i područja državnog područja u cilju povrata kašnjenja; postizanje trenutačnih i novih ciljeva predviđenih europskim i nacionalnim zakonodavstvom; i. radi suzbijanja nezakonitog odlaganja otpada i spaljivanja na otvorenom (npr. u području Terra dei Fuochi) mjerama, uključujući uvođenje novog sustava sljedivosti otpada, razvijen je globalni sustav praćenja za borbu protiv nezakonitog odlaganja s pomoću satelita, bespilotnih letjelica i tehnologija umjetne inteligencije . |
|
M2C1-14 |
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Ministarske odluke. |
Donošenje Ministarske odluke o odobrenju kriterija odabira projekata koje predlažu općine. |
Objava u Gazzetta Ufficiale |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2021. |
Ministarska uredba o odobravanju kriterija za odabir projekata koje predlažu općine stupa na snagu. Ministarskom odlukom utvrđuje se da su projekti odabrani među sljedećim kriterijima: -Usklađenost sa zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom te europskim akcijskim planom za kružno gospodarstvo, -Očekivano poboljšanje ciljeva recikliranja -Usklađenost s regionalnim i nacionalnim instrumentima planiranja, -Doprinos rješavanju povreda prava EU-a, sinergije s drugim sektorskim planiranjem (npr. PNIEC) i/ili drugim komponentama plana, inovativne tehnologije temeljene na sveobuhvatnim iskustvima, -Tehnička kvaliteta prijedloga -Dosljednost i komplementarnost s programima kohezijske politike i sličnim projektima koji se financiraju iz drugih instrumenata EU-a i nacionalnih instrumenata Intervencije ne uključuju ulaganja u odlagališta otpada, odlagališta, postrojenja za mehaničku biološku obradu/mehaničku obradu ili spalionice, u skladu s načelom DNSH. |
|
M2C1-15 |
Reforma 1.2.: Nacionalni program za gospodarenje otpadom Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Cilj |
Smanjenje broja nezakonitih odlagališta (T1) |
nije primjenjivo |
Broj nezakonitih odlagališta |
33 |
7 |
Q4 |
2023. |
Predloženim mjerama podupire se izgradnja novih postrojenja za obradu i recikliranje te tehničko poboljšanje postojećeg. Nadalje, cilj je tih mjera provedba i digitalizacija mreže odvojenog prikupljanja kako bi se građanima pružila potpora i kako bi ih se uključilo u usvajanje dobrih praksi u gospodarenju otpadom. Predloženom intervencijom smanjuje se broj nezakonitih odlagališta uključenih u postupak zbog povrede NIF 2003/2077 s 33 na 7 (tj. za najmanje 80 %). |
|
M2C1-15bis |
Reforma 1.2.: Nacionalni program za gospodarenje otpadom: Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Cilj |
Smanjenje broja nezakonitih odlagališta (T2) |
nije primjenjivo |
Broj nezakonitih odlagališta |
34 |
14 |
Q4 |
2023. |
Predloženim mjerama podupire se izgradnja novih postrojenja za obradu i recikliranje te tehničko poboljšanje postojećeg. Nadalje, cilj je tih mjera provedba i digitalizacija mreže odvojenog prikupljanja kako bi se građanima pružila potpora i kako bi ih se uključilo u usvajanje dobrih praksi u gospodarenju otpadom. Predloženom intervencijom smanjuje se broj nezakonitih odlagališta uključenih u postupak zbog povrede prava 2011/2215 s 34 na 14 (tj. za najmanje 60 %). |
|
M2C1-15ter |
Reforma 1.2.: Nacionalni program za gospodarenje otpadom: Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Cilj |
Regionalne razlike u odvojenom prikupljanju |
nije primjenjivo |
Postotni bodovi |
22.8 |
20 |
Q4 |
2023. |
Predloženim mjerama podupire se izgradnja novih postrojenja za obradu i recikliranje te tehničko poboljšanje postojećeg. Nadalje, cilj je tih mjera provedba i digitalizacija mreže odvojenog prikupljanja kako bi se građanima pružila potpora i kako bi ih se uključilo u usvajanje dobrih praksi u gospodarenju otpadom. Razlika između nacionalnog prosjeka i regije s najlošijim rezultatima u stopama odvojenog prikupljanja smanjuje se na 20 postotnih bodova. |
|
M2C1-15 quater |
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu obveze odvojenog skupljanja biootpada |
Odredba zakona o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Obveza odvojenog prikupljanja biootpada stupa na snagu do 31. prosinca 2023. u skladu s Akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-16 |
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Cilj |
Nezakonita odlagališta |
nije primjenjivo |
Broj nezakonitih odlagališta |
7 |
4 |
Q4 |
2024. |
Predloženim mjerama podupire se izgradnja novih postrojenja za obradu i recikliranje te tehničko poboljšanje postojećeg. Nadalje, cilj je tih mjera provedba i digitalizacija mreže odvojenog prikupljanja kako bi se građanima pružila potpora i kako bi ih se uključilo u usvajanje dobrih praksi u gospodarenju otpadom. Predložena intervencija dovodi do smanjenja: nezakonitih odlagališta uključenih u postupak zbog povrede prava 2003/2077 od 7 do 4 (tj. najmanje 90 %) |
|
M2C1-16bis |
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Cilj |
Nezakonita odlagališta |
nije primjenjivo |
Broj nezakonitih odlagališta |
14 |
9 |
Q4 |
2024. |
Predloženim mjerama podupire se izgradnja novih postrojenja za obradu i recikliranje te tehničko poboljšanje postojećeg. Nadalje, cilj je tih mjera provedba i digitalizacija mreže odvojenog prikupljanja kako bi se građanima pružila potpora i kako bi ih se uključilo u usvajanje dobrih praksi u gospodarenju otpadom. Predloženom intervencijom smanjuje se broj nezakonitih odlagališta uključenih u postupak radi utvrđivanja povrede obveze 2011/2215 s 14 na 9 (tj. najmanje 75 %). |
|
M2C1-16ter |
Reforma 1.2.: Nacionalni program za gospodarenje otpadom Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Cilj |
Regionalne razlike u stopama odvojenog prikupljanja |
nije primjenjivo |
Postotni bodovi |
27,6 |
20 |
Q4 |
2024. |
Predloženim mjerama podupire se izgradnja novih postrojenja za obradu i recikliranje te tehničko poboljšanje postojećeg. Nadalje, cilj je tih mjera provedba i digitalizacija mreže odvojenog prikupljanja kako bi se građanima pružila potpora i kako bi ih se uključilo u usvajanje dobrih praksi u gospodarenju otpadom. Predloženom intervencijom smanjuje se za 20 postotnih bodova razlike između prosjeka triju regija s najboljim rezultatima i triju regija s najlošijim rezultatima u odvojenom skupljanju. |
|
M2C1-17 |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja komunalnog otpada u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
nije primjenjivo |
Stopa recikliranja |
55 |
Q4 |
2025. |
Stopa recikliranja komunalnog otpada mora iznositi najmanje 55 % (kako je definirano u članku 11. stavku 2. točki (C) Direktive 2008/98/EZ o otpadu kako je izmijenjena Direktivom 2018/851) |
|
|
M2C1- 17bis |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja ambalažnog otpada u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
nije primjenjivo |
Stopa recikliranja |
nije primjenjivo |
65 |
Q4 |
2025. |
Stopa recikliranja ambalažnog otpada prema masi mora iznositi najmanje 65 % (kako je definirano u članku 6. stavku 1. točki (g) Direktive 94/62/EZ o ambalažnom otpadu (kako je izmijenjena Direktivom 2018/852)) |
|
M2C1-17ter |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja drvene ambalaže u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
nije primjenjivo |
Stopa recikliranja |
nije primjenjivo |
25 |
Q4 |
2025. |
Stopa recikliranja drvne ambalaže po masi iznosi najmanje 25 % (kako je definirano u članku 6. stavku 1. točki (g) Direktive 94/62/EZ o ambalažnom otpadu (kako je izmijenjena Direktivom 2018/852))25 % |
|
M2C1-17quater |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja ambalaže od željeznih metala u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
nije primjenjivo |
Stopa recikliranja |
nije primjenjivo |
70 |
Q4 |
2025. |
Stopa recikliranja željezne metalne ambalaže po masi mora iznositi najmanje 70 % (kako je definirano u članku 6. stavku 1. točki (g) Direktive 94/62/EZ o ambalažnom otpadu (kako je izmijenjena Direktivom 2018/852)) |
|
M2C1-17 quinquies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja pakiranja aluminija u okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo |
nije primjenjivo |
Stopa recikliranja |
nije primjenjivo |
50 |
Q4 |
2025. |
Stopa recikliranja aluminijske ambalaže mora iznositi najmanje 50 % (kako je definirano u članku 6. stavku 1. točki (g) Direktive 94/62/EZ o ambalažnom otpadu (kako je izmijenjena Direktivom 2018/852)) |
|
M2C1-17 sexies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja staklene ambalaže u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
nije primjenjivo |
Stopa recikliranja |
nije primjenjivo |
70 |
Q4 |
2025. |
Stopa recikliranja staklene ambalaže po masi mora iznositi najmanje 70 % (kako je definirano u članku 6. stavku 1. točki (g) Direktive 94/62/EZ o ambalažnom otpadu (kako je izmijenjena Direktivom 2018/852)) |
|
M2C1-17 septies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja papira i kartona u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
nije primjenjivo |
Stopa recikliranja |
nije primjenjivo |
75 |
Q4 |
2025. |
Stopa recikliranja papira i kartona mora iznositi najmanje 75 % (kako je definirano u članku 6. stavku 1. točki (g) Direktive 94/62/EZ o ambalažnom otpadu (kako je izmijenjena Direktivom 2018/852)) |
|
M2C1-17 octies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja plastične ambalaže u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
nije primjenjivo |
Stopa recikliranja |
nije primjenjivo |
50 |
Q4 |
2025. |
Stopa recikliranja plastične ambalaže po masi iznosi najmanje 50 % (kako je definirano u članku 6. stavku 1. točki (g) Direktive 94/62/EZ o ambalažnom otpadu (kako je izmijenjena Direktivom 2018/852)) |
|
M2C1-17 nonies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odvojenog prikupljanja frakcija opasnog otpada proizvedenog u kućanstvima i tekstila |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2025. |
Italija primjenjuje odvojeno prikupljanje frakcija opasnog otpada iz kućanstava i tekstila u skladu s Akcijskim planom za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-17 decies |
Reforma 1.1.: Nacionalni program za kružno gospodarstvo: Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odvojenog prikupljanja frakcija opasnog otpada proizvedenog u kućanstvima i tekstila |
Odredba zakona o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2025. |
Stupanje na snagu odvojenog prikupljanja frakcija opasnog otpada proizvedenog u kućanstvima i tekstila u skladu s Akcijskim planom za kružno gospodarstvo. |
|
M2C1-18 |
Ulaganje 3.1.: Zeleni otoci |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Direktorske odluke |
Odredba Uredbe o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2022. |
Direktorskom odlukom odobrava se rangiranje projekata koji se odnose na rezultate javne obavijesti. Postupak odabira uključuje sljedeće: a) kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. b) obvezu da doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. UREDBE (EU) 2021/241 iznosi najmanje 37 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) obvezu izvješćivanja o provedbi mjere na pola razdoblja trajanja programa i završetka programa. Moguća područja intervencija su: -integrirano i certificirano upravljanje agrošumarskom baštinom („također putem razmjene jedinica koje proizlaze iz hvatanja ugljičnog dioksida, upravljanja biološkom raznolikošću i certificiranja lanca opskrbe drvom”); -integrirano i certificirano upravljanje vodnim resursima; -proizvodnja energije iz lokalnih obnovljivih izvora, kao što su mikro hidroelektrane, biomasa, bioplin, vjetar, kogeneracija i biometan; -razvoj održivog turizma („sposobnost poboljšanja lokalnih proizvoda”); -izgradnja fonda zgrada i infrastrukture modernih planina te održivo upravljanje njima; -energetska učinkovitost i inteligentna integracija postrojenja i mreža; -održivi razvoj proizvodnih aktivnosti (nulta proizvodnja otpada); -integracija usluga mobilnosti; -—razvoj održivog modela poljoprivrednih gospodarstava („koji je također energetski neovisan proizvodnjom i uporabom energije iz obnovljivih izvora u sektorima električne energije, grijanja i prometa”). Biometan mora biti u skladu s kriterijima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova utvrđenima u člancima od 29. do 31. i pravilima o biogorivima proizvedenima iz hrane za ljude i hrane za životinje utvrđenima u članku 26. Direktive o obnovljivoj energiji (EU) 2018/2001 (REDII) i povezanim provedbenim i delegiranim aktima kako bi se omogućilo da mjera bude u skladu s načelom „Ne nanosi znatnu štetu” i s relevantnim zahtjevima iz bilješke 8. Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 |
|
M2C1-19 |
Ulaganje 3.1.: Zeleni otoci |
Cilj |
Provedba integriranih projekata na malim otocima |
nije primjenjivo |
Broj malih otoka |
0 |
19 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 19 malih otoka koji provode dovršene integrirane projekte koji uključuju najmanje tri različite vrste intervencija Općenito, doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbi ( EU) 2021/241 iznosi najmanje 37 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. Prihvatljive su sljedeće intervencije za financiranje: -intervencije u području energetske učinkovitosti; -razvoj i/ili nadogradnja usluga i infrastruktura kolektivne mobilnosti; autobusi i brodovi s električnim pogonom; zakloni za usluge javnog prijevoza; zajedničko korištenje automobila, zajedničko korištenje bicikala, zajedničko korištenje romobila; -izgradnja i/ili adaptacija biciklističkih staza, izgradnja zakloništa; -učinkovito odvojeno prikupljanje uz jačanje sustava prikupljanja; -izgradnja/modernizacija ekoloških otoka s pridruženim centrom za ponovnu uporabu; -sustavi desalinizacije; -postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za električnu energiju, uključujući fotonaponsku energiju, energiju vjetra na moru i obnovljivu energiju mora, kao što su energija valova ili energija plime i oseke; -mjere energetske učinkovitosti usmjerene na smanjenje potražnje za električnom energijom; -intervencije u elektroenergetsku mrežu i povezane infrastrukture: uređaji za pohranu energije, integracija elektroenergetskog sustava s vodnim sustavom otoka, pametne mreže, inovativni sustavi za upravljanje energijom i praćenje. |
|
M2C1-20 |
Ulaganje 3.2.: Zelene zajednice |
Ključna etapa |
Dodjela (svih) javnih natječaja za odabir zelenih zajednica |
Obavijest o sklapanju (svih) javnih natječaja za odabir zelenih zajednica |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2022. |
Obavijest o postupku dodjele bespovratnih sredstava, koja bi trebala uključivati kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M2C1-21 |
Ulaganje 3.2.: Zelene zajednice |
Cilj |
Provedba intervencija koje su zelene zajednice predstavile u planovima |
nije primjenjivo |
Postotak intervencija koje su predstavile zelene zajednice |
0 |
90 |
Q2 |
2026. |
Završetak provedbe najmanje 90 % intervencija predviđenih planovima koje su predstavile zelene zajednice (kako je utvrđeno člankom 72. Zakona 221/2015) |
E. MISIJA 2. KOMPONENTA 2.: Energetska tranzicija i održiva mobilnost
Ta komponenta talijanskog plana za oporavak i otpornost obuhvaća ulaganja i reforme u energetskoj tranziciji. Uključuje reforme kako bi se olakšalo izdavanje dozvola za projekte održive mobilnosti. Komponenta sadržava ulaganja u obnovljive izvore energije na moru, energiju vodika, postrojenja za biometan i pametne mreže. Te reforme i ulaganja dopunjeni su reformama za povećanje tržišnog natjecanja na tržištu električne energije u okviru komponente reforme „poslovnog okruženja”.
Tom su komponentom obuhvaćena i ulaganja i reforme u održivu mobilnost. Uključuje reforme kako bi se olakšalo izdavanje dozvola za projekte održive mobilnosti. Komponenta sadržava ulaganja u izgradnju biciklističkih staza i infrastrukture za brzi provoz podzemne željeznice/tramvaja/autobusa te nabavu autobusa s nultim emisijama, željezničkih vozila, gašenja požara i vozila u zračnim lukama. Te reforme i ulaganja dopunjeni su reformama za uklanjanje reguliranih cijena punjenja električnom energijom i povećanje tržišnog natjecanja u koncesijama na mjestima za punjenje, regionalnim željeznicama i lokalnom javnom prijevozu u okviru komponente reforme „poslovnog okruženja”.
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonose rješavanju preporuka upućenih Italiji 2020. i 2019. o potrebi da se „usmjere ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno na [...] čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energetski [...] održivog javnog prijevoza” (CSR 3, 2020.) i da se „usmjere investicijske politike na [...] te kvalitetu infrastrukture, uzimajući u obzir i regionalne razlike” (3. preporuka za Italiju, 2019.).
Komponenta podupire smjernice izdane Italiji o provedbi njezina nacionalnog energetskog i klimatskog plana (SWD(2020) 911 final), u kojima se Italija poziva na promicanje, obnovu i obnovu postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, posebno postojećih vjetroelektrana, te na istraživanje inovativne energije na moru diljem Sredozemlja.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
E.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. – Pojednostavnjenje postupaka odobrenja za postrojenja na kopnu i na moru iz obnovljivih izvora te novi pravni okvir za održavanje proizvodnje iz obnovljivih izvora te produljenje roka i prihvatljivosti postojećih programa potpore
Ta se reforma sastoji od:
-Donošenja regulatornog okvira za postrojenja obnovljivih izvora energije te obnovu i obnovu postojećih postrojenja;
-Stupanje na snagu regulatornog okvira kojim se određuju kriteriji za utvrđivanje područja pogodnih i neprikladnih za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ukupne snage veće od 50 GW u skladu s talijanskim nacionalnim energetskim i klimatskim planom i ciljevima zelenog plana; regulatorni okvir dogovaraju regije i druge državne uprave na koje se to odnosi
-Dovršetak mehanizma potpore obnovljivim izvorima energije i za dodatne nezrele tehnologije ili tehnologije s visokim operativnim troškovima te produljenje razdoblja trajanja dražbe za tzv. mehanizam RES1 (također kako bi se odrazilo usporavanje uzrokovano razdobljem hitne zdravstvene situacije), uz zadržavanje načela konkurentnog pristupa;
-Donošenje odredbi promiču se ulaganja u sustave skladištenja u dekretu kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije.
Reforma 2. Novog zakonodavstva za promicanje proizvodnje i potrošnje plina iz obnovljivih izvora
Ta se reforma sastoji od jačanja potpore čistom biometanu donošenjem zakonodavstva za povećanje opsega projekata biometana prihvatljivih za potporu i produljenje razdoblja za dostupnost bespovratnih sredstava. Biometan mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (DirektivaRED II) kako bi se omogućilo da mjera bude u skladu s načelom „Ne nanosi znatnu štetu” i s relevantnim zahtjevima iz bilješke 8. Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241.
Reforma 3. – administrativno pojednostavnjenje i smanjenje regulatornih prepreka uvođenju vodika
Ta se reforma sastoji od donošenja zakonodavnog okvira za promicanje vodika kao izvora obnovljive energije. Taj zakonodavni okvir sadrži:
-Tehnički sigurnosni propisi o proizvodnji, prijevozu, (tehnički i regulatorni kriteriji za uvođenje vodika u mrežu prirodnog plina), skladištenju i uporabi vodika;
-Ubrzani postupak odobrenja s postupkom „sve na jednom mjestu” za dobivanje odobrenja za izgradnju i rad malog postrojenja za proizvodnju vodika (za postrojenja za elektrolizu snage manje od 1 – 5 MW; prag skladištenja utvrđuje se u prethodno navedenim tehničkim sigurnosnim propisima o vodiku).
-Reguliranje sudjelovanja postrojenja za proizvodnju vodika u mrežnim uslugama. Zadaća je regulatora energije (ARERA) izdati posebnu regulatornu mjeru nakon savjetovanja s dionicima.
-Sustav jamstava o podrijetlu za obnovljivi vodik kako bi se potrošačima dao cjenovni signal.
-Postupci i/ili kriteriji za definiranje odabranih područja za opskrbu duž autocesta za optimizaciju lokacije postaja za opskrbu kako bi se stvorili koridori H2 za kamione, počevši od sjevernih talijanskih regija do doline rijeke Po i logističkih čvorišta i glavnih autocesta duž poluotoka.
-Usklađivanje 10-godišnjeg razvojnog plana nacionalnog operatora prijenosnog sustava (OPS) s planovima drugih europskih operatora prijenosnih sustava usmjereno je na razvoj zajedničkih normi za prijenos vodika s pomoću postojećih plinovoda ili namjenskih plinovoda.
.
Reforma 4. – Mjere za promicanje konkurentnosti vodika
Ta se reforma sastoji od donošenja poreznih mjera za poticanje proizvodnje i/ili upotrebe vodika, u skladu s pravilima EU-a o oporezivanju, i prenošenja Direktive RED II. Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize uporabom obnovljivih izvora energije kako je definirano u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže.
Reforma 5. – pametniji postupci za evaluaciju projekata u sektoru lokalnih sustava javnog prijevoza s fiksnim instalacijama i u sektoru brzog masovnog prijevoza
Ta se reforma sastoji od donošenja zakonodavstva kojim se jasno određuju odgovornosti za odobravanje projekata lokalnog javnog prijevoza i pojednostavnjenja postupka plaćanja.
Ulaganje 1.3. – Promicanje inovativnih sustava (uključujući odobalne sustave)
To se ulaganje sastoji od izgradnje najmanje 100 MW plutajućih vjetroelektrana i plutajućih fotonaponskih elektrana, zajedno sa sustavima za skladištenje energije, i jednakog broja od 100 MW elektrana integriranih kombinacijom nekoliko tehnologija 29 , zajedno s infrastrukturom potrebnom za priključivanje na mrežu i moguću elektrifikaciju lokalnih područja i infrastruktura (npr. lučki dokovi).
Ulaganje 1.4. – Razvoj biometana u skladu s kriterijima za promicanje kružnog gospodarstva
To ulaganje sastoji se od:
-Potpora za izgradnju novih postrojenja za proizvodnju biometana
-Prenamjena i poboljšanje učinkovitosti postojećih postrojenja za proizvodnju bioplina prema proizvodnji biometana za promet, industriju i grijanje. Biometan mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (DirektivaRED II) kako bi se omogućilo da mjera bude u skladu s načelom „Do-No-Significant-Harm” i s relevantnim zahtjevima iz bilješke 8. Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241
-Zamjena zastarjelih i nisko učinkovitih mehaničkih vozila vozilima koja voze isključivo biometanom u skladu s Direktivom 2018/2001 o obnovljivim izvorima energije (Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora). Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. Subjekti kupuju potvrdu o podrijetlu primjerenu očekivanoj uporabi goriva.
-Širenje ekoloških praksi u fazi proizvodnje bioplina (lokacije minimalne obrade tla, inovativni niskoemisijski sustavi za distribuciju digestata).
Ulaganje 2.1. – Jačanje pametnih mreža
To ulaganje sastoji se od transformacije distribucijskih mreža i upravljanja njima, uz intervencije u elektroenergetsku mrežu i njezine softverske komponente, kako bi se omogućili novi energetski scenariji u kojima mogu sudjelovati i potrošači i proizvođači-potrošači.
Ulaganje 2.2. – Intervencije za povećanje otpornosti elektroenergetske mreže
To ulaganje sastoji se od intervencija za poboljšanje otpornosti elektroenergetske mreže na ekstremne vremenske prilike (stabla vjetra/padanja stabala, led, toplinski valovi, poplava i hidrogeološki rizik), posebno na distribucijskoj mreži, te za smanjenje vjerojatnosti dugotrajnih prekida opskrbe električnom energijom i negativnih socijalnih i gospodarskih posljedica za pogođena područja.
Ulaganje 3.3. – Ispitivanje vodika za cestovni promet
To ulaganje sastoji se od uspostave najmanje 40 stanica za opskrbu vodikom koje se nalaze na servisnim područjima autocesta, logističkim skladištima, lukama itd. kako bi se podržala provedba Direktive 2014/94 o infrastrukturi za alternativna goriva.
Ulaganje 3.4. – Ispitivanje vodika za željezničku mobilnost
To se ulaganje sastoji od izgradnje najmanje deset postaja za opskrbu željeznica na temelju vodika na šest željezničkih pruga. Stanice za opskrbu vodikom izrađuju se blizu lokalnih lokacija za proizvodnju zelenog vodika i/ili stanica za opskrbu vodikom na autocesti. Projekt uključuje potporu aktivnostima R&D za vodik u željeznicama počevši od visokotlačnog elektrolizatora (TRL 5 – 7), sustava za pohranu visokog kapaciteta, također upotrebom metalnog hidrida ili tekućina (TRL 3 – 5).
Ulaganje 3.5. – Istraživanje i razvoj vodika
To ulaganje sastoji se od podupiranja aktivnosti istraživanja i razvoja u području vodika u:
-Proizvodnja zelenog i čistog vodika
-Inovativne tehnologije za skladištenje, prijevoz i pretvorbu vodika u derivate i e-goriva
-Gorivne ćelije za primjenu u mirovanju i mobilnosti
-Integrirani pametni sustavi upravljanja za povećanje otpornosti i pouzdanosti inteligentnih infrastruktura temeljenih na vodiku
Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize upotrebom obnovljivih izvora energije kako su definirani u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže ili aktivnosti povezane s vodikom koje su u skladu sa zahtjevom uštede emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa od 73,4 % za vodik [što rezultira emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku niže od 3tCO2e/tH2] i 70 % za sintetička goriva na bazi vodika u odnosu na usporedno fosilno gorivo od 94 g CO2e/MJ prema analogiji s pristupom iz članka 25. stavka 2. Priloga V Direktivi (EU) 2018/2001.
Ulaganje 4.1. – Ulaganja u održivu mobilnost (nacionalni plan voznog puta)
To se ulaganje sastoji od izgradnje najmanje 365 km dodatnih biciklističkih staza u urbanim i velegradskim područjima te najmanje dodatnih 1235 km u ostalim dijelovima Italije. Gradske i velegradske biciklističke staze razvijaju se u 40 gradova koji su domaćini velikih sveučilišta koja će biti povezana sa željezničkim čvorovima ili čvorovima podzemne željeznice. Očekuje se da će ulaganja u nacionalne biciklističke staze uključivati i projekte u ruralnim područjima.
Ulaganje 4.2. – Razvoj sustava brzog masovnog prijevoza (metro, ulični automobil, BRT)
To se ulaganje sastoji od izgradnje 11 km staza podzemne željeznice, 85 km tramvajskih trakova, 120 km za trolejbusne trake i 15 km uspinjača.
Intervencije uključene u ovu mjeru proizlaze iz dva različita poziva na iskaz interesa (grupe Macro):
a)poziv „Avviso 1” (konačni mandat 2020.) – realizacija sedam intervencija koje uključuju gradove Rim, Genovu, Firencu, Palermo, Bolognu i Rimini;
b)poziv „Avviso 2” (konačni mandat u siječnju 2021.) – provedba 21 intervencije u kojoj sudjeluju gradovi Rim, Firenca, Napulj, Milano, Palermo, Bari, Bologna, Catania, Pozzuoli, Padova, Perugia, Taranto, Trst.
Ulaganje 4.3. – Infrastruktura za naplatu
To ulaganje sastoji se od podupiranja razvoja:
-7500 infrastruktura za brzo javno punjenje na željezničkim putovima;
-13 755 mjesta za brzu javnu infrastrukturu za punjenje na gradskim središtima;
-100 eksperimentalnih punionica povezanih za skladištenje.
To ulaganje dopunjeno je reformama cijena punjenja električnom energijom i koncesijama navedenima u dijelu reforme poslovnog okruženja.
Ulaganje 4.4.1. – Obnova regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza s čistim gorivima
To ulaganje sastoji se od nabave najmanje 3000 autobusa s nultim emisijama. Tim će se ulaganjem pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka u Italiji i smanjenju emisija stakleničkih plinova. Autobusi moraju imati najbolje dostupne digitalne značajke.
Ulaganje 4.4.2. – Obnova regionalnog željezničkog voznog parka za javni prijevoz s čistim vlakovima i univerzalnim uslugama
To ulaganje sastoji se od nabave najmanje 150 vlakova s nultom stopom emisija kako bi se zamijenili stari dizelski i električni vlakovi.
Ulaganje 4.4.3. – Obnovljena flota za zapovjedništvo nacionalnih vatrogasnih postrojbi
To se ulaganje sastoji od nabave 200 vozila u zračnim lukama i 3 600 vatrogasnih vozila kako bi se zamijenio cijeli vozni park nacionalne vatrogasne postrojbe i izgradnje 875 punionica. Vozila su bez emisija ili se koriste isključivo u biometanu u skladu s kriterijima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova utvrđenima u člancima od 29. do 31. i pravilima o biogorivima proizvedenima iz prehrambenih proizvoda i hrane za životinje utvrđenima u članku 26. Direktive o obnovljivoj energiji (EU) 2018/2001 (REDII) i povezanim provedbenim i delegiranim aktima. Subjekti kupuju potvrdu o podrijetlu primjerenu očekivanoj uporabi goriva.
Ulaganje 5.1. – Razvoj međunarodnog, industrijskog i istraživačkog vodstva te vodećeg položaja u području istraživanja i inovacija u području obnovljivih izvora energije i baterija
To ulaganje sastoji se od potpore razvoju vrijednosnog lanca u području obnovljivih izvora energije i baterija u okviru dvaju projekata. Prvi je usmjeren na tehnološke vještine za pokretanje gigavora. Drugi se odnosi na industrijska postrojenja za proizvodnju fleksibilnih ploča. Upravljanje mjerom povjereno je društvu Invitalia S.p.A. Upravljanje mjerom povjereno je društvu Invitalia S.p.A. (Nacionalna agencija za poticanje ulaganja i razvoj poslovanja), pod nadzorom Ministarstva gospodarskog razvoja
Ulaganje 5.3. – Razvoj međunarodnog, industrijskog i istraživačkog vodstva te vodećeg položaja u području istraživanja i inovacija u području električnih autobusa
To ulaganje sastoji se od potpore oko 45 projekata kojima se može promicati digitalna i zelena transformacija industrije autobusa u električne i povezane autobuse. Očekuje se i da će se tim ulaganjem poduprijeti ulaganja u obnovu voznog parka električnih autobusa (bez pokrivanja hibridnih autobusa).
Ulaganje 5.4. – Potpora novoosnovanim poduzećima i poduzetničkom kapitalu koji su aktivni u ekološkoj tranziciji
To ulaganje sastoji se od potpore razvoju novoosnovanih poduzeća u zelenoj tranziciji uspostavom namjenskog fonda za zelenu tranziciju u iznosu od 250 000 000 milijuna EUR s investicijskom strategijom usmjerenom, primjerice, na obnovljive izvore energije, kružno gospodarstvo, mobilnost, energetsku učinkovitost, gospodarenje otpadom i skladištenje energije. GTF bi s petogodišnjim razdobljem ulaganja i narednim petogodišnjim razdobljem upravljanja portfeljem ulagao u relevantne fondove poduzetničkog kapitala, novoosnovana poduzeća i programe inkubacije/ubrzanja, zajedno s glavnim upraviteljima rizičnog kapitala i sudionicima sustava. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 30 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 31 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 32 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 33 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se odaberu samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
E.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
||||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|||||||
|
M2C2-1 |
Ulaganje 1.3. Promicanje inovativnih sustava (uključujući odobalne sustave) |
Ključna etapa |
Dodjela projekta za razvoj odobalne infrastrukture |
Obavijest o dodjeli za razvoj odobalne infrastrukture |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2023. |
U projektu za razvoj infrastrukture za proizvodnju električne energije na moru utvrđuje se instalirani kapacitet od najmanje 200 MW iz obnovljivih izvora energije. |
|
|
M2C2-2 |
Ulaganje 1.3. Promicanje inovativnih sustava (uključujući odobalne sustave) |
Cilj |
Razvoj odobalne infrastrukture |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
200 |
Q2 |
2026. |
Uspostava off-shore infrastrukture za proizvodnju električne energije jednake instaliranom kapacitetu od najmanje 200 MW iz obnovljivih izvora energije ili indikativnoj proizvodnji od najmanje 480 GWh godišnje |
|
|
M2C2-3 |
Ulaganje 1.4. Razvoj biometana u skladu s kriterijima za promicanje kružnog gospodarstva |
Cilj |
Zamjena poljoprivrednih traktora |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
300 |
Q2 |
2026. |
Zamjena najmanje 300 poljoprivrednih traktora mehaničkim traktorima s pogonom isključivo na biometan i opremljenima alatima za preciznu poljoprivredu. Biometan mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (DirektivaRED II) kako bi bio u skladu s načelom „Ne nanosi znatnu štetu”. Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. Subjekti kupuju potvrdu o podrijetlu primjerenu očekivanoj uporabi goriva. |
|
|
M2C2-4 |
Ulaganje 1.4. Razvoj biometana u skladu s kriterijima za promicanje kružnog gospodarstva |
Cilj |
Dodatna proizvodnja biometana |
nije primjenjivo |
1 000 000 000 |
0 |
0,6 |
Q4 |
2023. |
Razvoj proizvodnje biometana iz pretvorbe postojećih postrojenja i iz novih postrojenja u najmanje 0,6 milijardi m³ na kraju 2023. Biometan mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (DirektivaRED II) kako bi se omogućilo da mjera bude u skladu s načelom „Do-No-Significant-Harm” i s relevantnim zahtjevima iz bilješke 8. Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241 Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. |
|
|
M2C2-5 |
Ulaganje 1.4. Razvoj biometana u skladu s kriterijima za promicanje kružnog gospodarstva |
Cilj |
Dodatna proizvodnja biometana |
nije primjenjivo |
1 000 000 000 |
0,6 |
2.3 |
Q2 |
2026. |
Razviti proizvodnju biometana iz pretvorbe postojećih postrojenja i iz novih postrojenja na najmanje 2,3 milijarde m³ krajem lipnja 2026. Biometan mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (DirektivaRED II) kako bi se omogućilo da mjera bude u skladu s načelom „Ne nanosi znatnu štetu” i s relevantnim zahtjevima iz bilješke 8. Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241 Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. |
|
|
M2C2-6 |
Reforma 1. Pojednostavnjenje postupaka odobrenja za postrojenja na kopnu i na moru iz obnovljivih izvora te novi pravni okvir za održavanje proizvodnje iz obnovljivih izvora te produljenje roka i prihvatljivosti postojećih programa potpore |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pravnog okvira za pojednostavnjenje postupaka izdavanja odobrenja za izgradnju struktura za energiju iz obnovljivih izvora na kopnu i na moru |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2024. |
Pravni okvir uključuje sljedeće ciljeve: ●stvaranje pojednostavnjenog i pristupačnog regulatornog okvira za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te obnovu i obnovu postojećih elektrana, u skladu s odredbama Uredbe o pojednostavnjenju; ●uvođenje discipline, koja je podijeljena s regijama i drugim predmetnim državnim upravama, s ciljem definiranja kriterija za utvrđivanje područja prikladnih i neprikladnih za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s ukupnom snagom koja je barem jednaka onoj koju je utvrdio PNIEC, za postizanje ciljeva razvoja obnovljivih izvora energije; ●dovršetak mehanizma potpore za obnovljive izvore energije i za dodatne nezrele tehnologije ili tehnologije s visokim operativnim troškovima te produljenje razdoblja trajanja dražbe za tzv. mehanizam RES1; reforma za promicanje ulaganja u sustave skladištenja, što se odražava u zakonodavnom dekretu kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije. |
|
|
M2C2-7 |
Reforma 2. Novo zakonodavstvo za promicanje proizvodnje i potrošnje plina iz obnovljivih izvora |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Zakonodavne uredbe za promicanje uporabe bioplina za uporabu biometana u prometnom, industrijskom i stambenom sektoru te provedbene uredbe kojom se utvrđuju uvjeti i kriteriji u vezi s njegovom uporabom i novim sustavom poticaja. |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Odluka posebno uključuje: 1. Zakonodavnu izmjenu za pojednostavnjeni postupak odobravanja i izmjenu postojećeg mehanizma dodjele bespovratnih sredstava kako bi se i. proširio opseg prihvatljivosti i ii. produljilo razdoblje raspoloživosti bespovratnih sredstava i iii. predvidjela opskrba hranom u tarifnom mehanizmu i jamstvo podrijetla za obnovljivi plin 2. Prenošenje Direktive REDII odlukom 3. Opće usklađivanje provodit će Ministero della Transizione Ecologica (MiTE) uz potporu drugih uprava sa savjetodavnim funkcijama: Ministarstvo poljoprivrede (MIPAAF), Ministarstvo gospodarstva i financija (MEF) i Gestore Servizi Energetici. |
|
|
M2C2-8 |
Ulaganje 2.1. Jačanje pametnih mreža |
Ključna etapa |
Dodjela (svih) javnih ugovora za povećanje kapaciteta mreže |
Obavijest o sklapanju (svih) javnih ugovora za |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Obavijest o sklapanju (svih) javnih ugovora za povećanje mrežnih kapaciteta za distribuciju obnovljive energije i za elektrifikaciju potrošnje energije |
|
|
M2C2-9 |
Ulaganje 2.1. Jačanje pametnih mreža |
Cilj |
Pametne mreže – povećanje kapaciteta mreže za distribuciju energije iz obnovljivih izvora |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 000 |
Q4 |
2024. |
Povećati mrežni kapacitet za distribuciju obnovljivih izvora energije za najmanje 1000 MW |
|
|
M2C2-10 |
Ulaganje 2.1. Jačanje pametnih mreža |
Cilj |
Pametne mreže – povećanje kapaciteta mreže za distribuciju energije iz obnovljivih izvora |
nije primjenjivo |
Broj |
1 000 |
4 000 |
Q2 |
2026. |
Povećati mrežni kapacitet za distribuciju energije iz obnovljivih izvora za najmanje 4000 MW |
|
|
M2C2-11 |
Ulaganje 2.1. Jačanje pametnih mreža |
Cilj |
Pametne mreže – elektrifikacija potrošnje energije |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 500 000 |
Q2 |
2026. |
Elektrifikacija potrošnje energije koja obuhvaća najmanje 1 500 000 stanovnika |
|
|
M2C2-12 |
Ulaganje 2.2. Intervencije za povećanje otpornosti elektroenergetske mreže |
Ključna etapa |
Dodjela projekata za povećanje otpornosti mreže elektroenergetskog sustava |
Obavijest o dodjeli projekata |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Dodjela projekata za povećanje otpornosti mreže elektroenergetskog sustava za najmanje 4000 km kako bi se smanjila učestalost i trajanje energetskih rezova uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima. |
|
|
M2C2-13 |
Ulaganje 2.2. Intervencije za povećanje otpornosti elektroenergetske mreže |
Cilj |
Povećanje otpornosti mreže elektroenergetskog sustava |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
4 000 |
Q2 |
2026. |
Povećati otpornost mreže elektroenergetskog sustava za najmanje 4000 km kako bi se smanjila učestalost i trajanje energetskih rezova uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima. |
|
|
M2C2-14 |
Ulaganje 3.3. Ispitivanje vodika za cestovni promet |
Ključna etapa |
Dodjela (svih) ugovora o javnoj nabavi za razvoj stanica za punjenje vodikom |
Obavijest o sklapanju (svih) ugovora o javnoj nabavi za razvoj najmanje 40 stanica za punjenje na bazi vodika [...] |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Obavijest o dodjeli (svih) ugovora o javnoj nabavi za razvoj najmanje 40 stanica za punjenje vodikom u skladu s Direktivom 2014/94/EU o infrastrukturi za alternativna goriva |
|
|
M2C2-15 |
Ulaganje 3.3. Ispitivanje vodika za cestovni promet |
Cilj |
Razvoj stanica za punjenje vodikom |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
40 |
Q2 |
2026. |
Razviti najmanje 40 stanica za punjenje vodikom za laka i teška vozila u skladu s Direktivom 2014/94/EU. |
|
|
M2C2-16 |
Ulaganje 3.4. Ispitivanje vodika za željezničku mobilnost |
Ključna etapa |
Dodjela resursa za testiranje vodika za željezničku mobilnost |
Obavijest o dodjeli sredstava |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Dodjela resursa u skladu s postupcima i kriterijima utvrđenima za izgradnju devet postaja za opskrbu željeznica na temelju vodika duž šest željezničkih pruga |
|
|
M2C2-17 |
Ulaganje 3.4. Ispitivanje vodika za željezničku mobilnost |
Cilj |
Broj stanica za opskrbu vodikom |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
10 |
Q2 |
2026. |
Izgraditi devet postaja za opskrbu željeznicama na temelju vodika duž šest željezničkih pruga, koje se određuju javnim postupcima koje utvrđuju Ministarstvo održive mobilnosti (MIMS) i Ministarstvo ekološke tranzicije (MITE). |
|
|
M2C2-18 |
Ulaganje 3.5. Istraživanje i razvoj vodika |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora o istraživačkim projektima u području vodika |
Obavijest o dodjeli ugovora o istraživanju i razvoju vodika |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Obavijest o dodjeli ugovora o istraživanju i razvoju u području vodika čiji je cilj poboljšati znanje o primjeni vektora vodika u fazama proizvodnje, skladištenja i distribucije. Ugovorima se razvijaju najmanje četiri dimenzije istraživanja: a) proizvodnja zelenog i čistog vodika b) inovativne tehnologije za skladištenje, prijevoz i pretvorbu vodika u derivate i e-goriva c) gorive ćelije za stacionarnu aplikaciju i zahtjev za mobilnost d) integrirani pametni sustavi upravljanja za povećanje otpornosti i pouzdanosti inteligentnih infrastruktura temeljenih na vodiku Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize upotrebom obnovljivih izvora energije kako su definirani u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže ili aktivnosti povezane s vodikom koje su u skladu sa zahtjevom uštede emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa od 73,4 % za vodik [što rezultira emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku niže od 3tCO2e/tH2] i 70 % za sintetička goriva na bazi vodika u odnosu na usporedno fosilno gorivo od 94 g CO2e/MJ prema analogiji s pristupom iz članka 25. stavka 2. Priloga V Direktivi (EU) 2018/2001. |
|
|
M2C2-19 |
Ulaganje 3.5. Istraživanje i razvoj vodika |
Cilj |
Broj projekata za istraživanje i razvoj u području vodika |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
4 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 4 provedena projekta u području istraživanja i razvoja vodika (jedan za svaku dimenziju istraživanja i razvoja u području vodika u nastavku) i s potvrdom o ispitivanju ili objavom Razvijaju se četiri linije aktivnosti istraživanja i razvoja u području vodika koje se odnose na: a) proizvodnju zelenog i čistog vodika b) inovativne tehnologije za skladištenje, prijevoz i pretvorbu vodika u derivate i e-goriva c) gorive ćelije za stacionarnu aplikaciju i zahtjev za mobilnost d) integrirani sustavi pametnog upravljanja za povećanje otpornosti i pouzdanosti inteligentnih infrastruktura temeljenih na vodiku Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize upotrebom obnovljivih izvora energije kako su definirani u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže ili aktivnosti povezane s vodikom koje su u skladu sa zahtjevom uštede emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa od 73,4 % za vodik [što rezultira emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku niže od 3tCO2e/tH2] i 70 % za sintetička goriva na bazi vodika u odnosu na usporedno fosilno gorivo od 94 g CO2e/MJ prema analogiji s pristupom iz članka 25. stavka 2. Priloga V Direktivi (EU) 2018/2001. |
|
|
M2C2-20 |
Reforma 3. Administrativno pojednostavnjenje i smanjenje regulatornih prepreka uvođenju vodika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu potrebnih zakonodavnih mjera |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Potrebnim zakonodavnim mjerama utvrđuju se i. sigurnosne odredbe u vezi s proizvodnjom, prijevozom i skladištenjem vodika, ii. pojednostavnjenje postupaka za izgradnju malih struktura za proizvodnju zelenog vodika i iii. mjere u vezi s uvjetima za izgradnju stanica za punjenje na bazi vodika. Ovom se mjerom podupiru samo aktivnosti povezane s vodikom koje su u skladu sa zahtjevom uštede emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku od 73,4 % za vodik [što rezultira trima tCO2eq/tH2]. |
|
|
M2C2-21 |
Reforma 4. Mjere za promicanje konkurentnosti vodika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu fiskalnih poticaja |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Zakonom se utvrđuju porezni poticaji za potporu proizvodnji zelenog vodika i poticanje potrošnje zelenog vodika u prometnom sektoru. Ovom se mjerom podupiru samo aktivnosti povezane s vodikom koje su u skladu sa zahtjevom uštede emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku od 73,4 % za vodik [što rezultira trima tCO2eq/tH2]. |
|
|
M2C2-22 |
Ulaganje 4.1. Ulaganja u održivu mobilnost (nacionalni plan voznog puta) |
Cilj: |
Dodatne biciklističke staze T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
200 |
Q4 |
2023. |
Izgraditi najmanje 200 km dodatnih biciklističkih staza u urbanim i velegradskim područjima (tj. općine s više od 50 000 stanovnika) |
|
|
M2C2-23 |
Ulaganje 4.1. Ulaganja u održivu mobilnost (nacionalni plan voznog puta) |
Cilj |
Dodatne biciklističke staze T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
200 |
1 800 |
Q2 |
2026. |
Izgraditi najmanje 1365 km dodatnih biciklističkih staza u urbanim i velegradskim područjima te najmanje 1235 km u ostalim dijelovima Italije |
|
|
M2C2-24 |
Ulaganje 4.1. Ulaganja u održivu mobilnost (nacionalni plan biciklističke staze) – Ulaganje 4.2. Razvoj sustava brzog masovnog prijevoza (metro, ulični automobil, BRT) |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih natječaja za izgradnju biciklističkih staza, podzemne željeznice, trolejbusa i uspinjača u velegradskim područjima |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju biciklističkih staza, podzemne željeznice, trolejbusa i uspinjača u velegradskim područjima |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju biciklističkih staza, podzemne željeznice, trolejbusa i uspinjača u velegradskim područjima |
|
|
M2C2-25 |
Ulaganje 4.2. Razvoj sustava brzog masovnog prijevoza (metro, ulični automobil, BRT) |
Cilj |
Broj kilometara infrastrukture javnog prijevoza T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
25 |
Q3 |
2024. |
Izgraditi najmanje 25 km infrastrukture javnog prijevoza. Ti se projekti provode u sljedećim velegradskim područjima (Perugia, Pozzuoli, Trst): |
|
|
M2C2-26 |
Ulaganje 4.2. Razvoj sustava brzog masovnog prijevoza (metro, ulični automobil, brz autobusni prijevoz) |
Cilj |
Broj kilometara infrastrukture javnog prijevoza T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
25 |
231 |
Q2 |
2026. |
Izgraditi najmanje 206 km infrastrukture javnog prijevoza Okvirnom raščlambom prema vrsti prijevoza: —11 km staza podzemne željeznice; —85 km tramvajskih traka; —120 km za trolejbusne trake i —15 km uspinjajućih traka Ti se projekti provode u sljedećim velegradskim područjima (Rim, Genova, Firenca, Palermo, Bologna, Rimini, Napulj, Milano, Palermo, Bari, Catania, Pozzuoli, Padova, Perugia, Taranto, Trst). |
|
|
M2C2-27 |
Ulaganje 4.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za postavljanje infrastrukture za punjenje vozila M1 |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za postavljanje infrastrukture za punjenje |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju 2500 stanica za brzo punjenje električnih vozila duž slobodnih cesta i najmanje 4000 u gradskim područjima (sve općine) Projekt može uključivati i pokusne stanice za punjenje s ciljem skladištenja energije. |
|
|
M2C2-28 |
Ulaganje 4.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora o javnoj nabavi svih ugovora o instalaciji infrastrukture za punjenje vozila M2 |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za postavljanje infrastrukture za punjenje |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2024. |
Dodjela ugovora za izgradnju 5000 stanica za brzo punjenje duž slobodnog puta i najmanje 9755 u gradskim područjima (sve općine). Projekt može uključivati i pokusne stanice za punjenje s ciljem skladištenja energije. |
|
|
M2C2-29 |
Ulaganje 4.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Cilj |
Broj stanica za brzo punjenje duž prolaza |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
2 500 |
Q2 |
2024. |
Puštanje u pogon najmanje 2500 stanica za brzo punjenje električnih vozila duž slobodnih cesta snage najmanje 175 kW |
|
|
M2C2-29bis |
Ulaganje 4.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Cilj |
Broj postaja za brzo punjenje u urbanim područjima |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
4 000 |
Q2 |
2024. |
Puštanje u pogon najmanje 4000 stanica za brzo punjenje električnih vozila snage najmanje 90 kW u gradskim područjima (sve općine) Projekt može uključivati i pokusne stanice za punjenje s ciljem skladištenja energije. |
|
|
M2C2-30 |
Ulaganje 4.3.: Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Cilj |
Broj stanica za brzo punjenje duž prolaza |
Broj |
2 500 |
7 500 |
Q4 |
2025. |
Puštanje u pogon najmanje 7500 stanica za brzo punjenje električnih vozila duž slobodnih putova snage 175 kW Projekt može uključivati i pokusne stanice za punjenje s ciljem skladištenja energije. |
||
|
M2C2-30bis |
Ulaganje 4.3.: Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Cilj |
Broj postaja za brzo punjenje u urbanim područjima |
Broj |
4 000 |
13 000 |
Q4 |
2025. |
Puštanje u pogon najmanje 13000 stanica za brzo punjenje električnih vozila u gradskim područjima snage najmanje 90 kW Projekt može uključivati i pokusne stanice za punjenje s ciljem skladištenja energije. |
||
|
M2C2-31 |
Ulaganje 4.4.: Obnovljena flota za zapovjedništvo nacionalnih vatrogasnih postrojbi |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za flotu za obnovu zapovjedništva Nacionalne vatrogasne postrojbe |
Obavijest o dodjeli svih ugovora za flotu za obnovu zapovjedništva Nacionalne vatrogasne postrojbe |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2024. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za nabavu nacionalnih vatrogasnih vozila |
|
|
M2C2-32 |
Ulaganje 4.4.1.: Obnova regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza vozilima na čista goriva |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih natječaja za obnovu regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza vozilima na čista goriva |
Obavijest o dodjeli svih ugovora za obnovu regionalnog voznog parka javnih autobusa s vozilima na čista goriva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Obavijest o sklapanju ugovora o javnoj nabavi čistih autobusa |
|
|
M2C2-33 |
Ulaganje 4.4.2.: Obnova regionalnog željezničkog voznog parka za javni prijevoz vlakovima na čista goriva i univerzalnim uslugama |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za regionalni željeznički vozni park javnog prijevoza s vlakovima na čista goriva i univerzalnim uslugama |
Obavijest o dodjeli svih ugovora za regionalni željeznički vozni park javnog prijevoza s čistim vlakovima i univerzalnim uslugama |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Obavijest o sklapanju svih ugovora o javnoj nabavi čistih vlakova |
|
|
M2C2-34 |
Ulaganje 4.4.1.: Obnova regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza vozilima na čista goriva |
Cilj |
Broj autobusa s nultim emisijama T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
800 |
Q4 |
2024. |
Kupiti najmanje 800 autobusa s nultim emisijama za obnovu odgovarajućeg voznog parka |
|
|
M2C2 – 34bis |
Ulaganje 4.4.2.: Obnova regionalnog željezničkog voznog parka za javni prijevoz vlakovima na čista goriva i univerzalnim uslugama |
Cilj |
Broj vlakova s nultim emisijama T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
25 |
Q4 |
2024. |
Puštanje u promet najmanje 25 vlakova s nultom stopom emisija za obnovu odgovarajućeg voznog parka |
|
|
M2C2-35 |
Ulaganje 4.4.1.: Obnova regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza vozilima na čista goriva |
Cilj |
Broj autobusa s nultim emisijama T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
800 |
3 000 |
Q2 |
2026. |
Puštanje u uporabu najmanje 3000 autobusa s nultim emisijama za obnovu odgovarajućeg voznog parka |
|
|
M2C2 – 35bis |
Ulaganje 4.4.2.: Obnova regionalnog željezničkog voznog parka za javni prijevoz vlakovima na čista goriva i univerzalnim uslugama |
Cilj |
Broj vlakova s nultim emisijama T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
25 |
150 |
Q2 |
2026. |
Puštanje u promet najmanje 150 vlakova s nultom stopom emisija za obnovu odgovarajućeg voznog parka |
|
|
M2C2-36 |
Ulaganje 4.4.3.: Obnovljena flota za zapovjedništvo nacionalnih vatrogasnih postrojbi |
Cilj |
Broj čistih vozila za novi vozni park za zapovjedništvo Nacionalne vatrogasne postrojbe |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
3 800 |
Q2 |
2026. |
Puštanje u uporabu najmanje 3 800 čistih vozila za obnovljeni vozni park za zapovjedništvo Nacionalne vatrogasne postrojbe 3500 vozila može imati koristi od 100 % ekološke oznake jer su 100 % električna vozila, a stanice za punjenje napajaju fotonaponske ploče. 300 teških vozila, 200 za zračne luke i 100 za urbano spašavanje, vozit će samo na biometan i biti u skladu s Direktivom 2018/2001 o obnovljivim izvorima energije (Direktiva RED II). Proizvođači biogoriva i biometana te biogoriva moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. Subjekti kupuju potvrdu o podrijetlu primjerenu očekivanoj uporabi goriva. |
|
|
M2C2-37 |
Reforma 5.: Pametniji postupci za evaluaciju projekata u sektoru lokalnih sustava javnog prijevoza s fiksnim instalacijama i u sektoru brzog masovnog prijevoza |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe sa zakonskom snagom |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Uredbom sa zakonskom snagom pojednostavnjuju se kriteriji za ocjenjivanje projekata koji se odnose na lokalni javni prijevoz te ubrzava postupak projektiranja i odobravanja. |
|
|
M2C2-38 |
Ulaganje 5.1.: Obnovljivi izvori energije i baterije |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ministarske odluke |
Odredba zakona o stupanju na snagu Ministarske odluke |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Ministarskom odlukom utvrđuje se iznos raspoloživih sredstava, zahtjevi korisnika u pogledu pristupa, uvjeti prihvatljivosti za programe i projekte, prihvatljivi troškovi te oblik i intenzitet potpore za razvoj visokoučinkovitih fotonaponskih ploča i za razvoj baterija. |
|
|
M2C2-39 |
Ulaganje 5.1.1.: Fotonaponska tehnologija |
Cilj |
Kapacitet proizvodnje energije proizvedenih fotonaponskih ploča |
nije primjenjivo |
MW |
200 |
2 000 |
Q4 |
2025. |
Do 31. prosinca 2025. povećati kapacitet proizvodnje energije za proizvedene fotonaponske ploče s trenutačnih 200 MW/godišnje na najmanje 2 GW godišnje [gigafactory] zahvaljujući visokoučinkovitim fotonaponskim pločama |
|
|
M2C2-40 |
Ulaganje 5.1.: Industrija baterija |
Cilj |
Kapacitet proizvodnje energije proizvedenih baterija |
nije primjenjivo |
GWh |
0 |
11 |
Q4 |
2024. |
Proizvodnja baterija s ciljnim kapacitetom od 11 GWh |
|
|
M2C2-41 |
Ulaganje 5,3: Električni autobusi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ministarske odluke kojom se utvrđuje količina raspoloživih resursa za potrebe intervencije (lanac opskrbe autobusima) |
Odredba u Ministarskoj odluci o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Ministarskom odlukom utvrđuje se iznos raspoloživih sredstava za provedbu približno 45 projekata industrijske transformacije putem „ugovora o razvoju”. |
|
|
M2C2-42 |
Ulaganje 5.4.: Potpora novoosnovanim poduzećima i poduzetničkom kapitalu koji su aktivni u ekološkoj tranziciji |
Ključna etapa |
Potpisivanje sporazuma o financiranju |
Obavijest o potpisivanju sporazuma o financiranju |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
U Financijskom sporazumu utvrđuje se neizravno ulaganje u financiranje upravitelja fondova poduzetničkog kapitala s ulaganjima i poduzećima/početka u skladu s ciljevima zelene tranzicije, za povećanje kapitala dostupnog istraživačima i novoosnovanim poduzećima, jačanje djelovanja aktivnih fondova poduzetničkog kapitala, razvoj novih i inovativnih pothvata u partnerstvu s korporacijama. Financijski sporazum uključuje sljedeće: -investicijsku politiku -kriterije prihvatljivosti usklađenost s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere upotrebom provjere održivosti, popisa isključenja i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
|
M2C2-43 |
Ulaganje 5.4.: Potpora novoosnovanim poduzećima i poduzetničkom kapitalu koji su aktivni u ekološkoj tranziciji |
Cilj |
Poduzetnički kapital prikupljen radi potpore ekološkoj tranziciji |
nije primjenjivo |
EUR |
0 |
250 000 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 250 000 000 privatnih ulaganja u sektor zelenih tehnologija aktivirano iz fonda Klimatski doprinos ulaganja u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 iznosit će 100 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 34 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 35 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 36 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 37 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se odaberu samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu. |
|
E.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 1.1. – Razvoj poljoprivrednonaponskih sustava
To ulaganje u RRF sastoji se od bespovratnih sredstava i zajmova kojima se podupiru ulaganja u izgradnju poljoprivrednonaponskih sustava i postavljanje mjernih instrumenata za praćenje osnovne poljoprivredne djelatnosti radi procjene mikroklime, uštede vode, oporavka plodnosti tla, otpornosti na klimatske promjene i poljoprivredne produktivnosti za različite vrste usjeva.
Ulaganje 1.2. – Promicanje obnovljivih izvora energije za energetske zajednice i potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora koji djeluju zajednički
To ulaganje sastoji se od potpore postavljanju 2000 MW novih kapaciteta za proizvodnju električne energije za kolektivnu potrošnju vlastite energije i zajednice energije iz obnovljivih izvora, posebno u općinama s manje od 5 000 stanovnika. Potpora se temelji na zajmovima s nultom kamatnom stopom do 100 % prihvatljivih troškova za izgradnju obnovljivih izvora energije i proizvodnih postrojenja povezanih sa sustavima za skladištenje energije.
Ulaganje 3.1. – Proizvodnja vodika u napuštenim industrijskim područjima (vodične doline)
To ulaganje sastoji se od potpore lokalnoj proizvodnji i upotrebe zelenog vodika u industriji, MSP-ovima i lokalnom prometu, čime se stvaraju nove doline vodika, uglavnom smještene na jugu Italije, uz lokalnu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i upotrebu. Cilj je projekta ponovna uporaba napuštenih industrijskih područja za ispitivanje jedinica za proizvodnju vodika iz lokalnih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koja se nalaze u istom industrijskom prostoru i objektima ili u susjednim područjima. Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize uporabom obnovljivih izvora energije kako je definirano u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže.
Ulaganje 3.2. – Upotreba vodika u industriji u kojoj je teško smanjiti emisije
Ta se ulaganja sastoje od podupiranja istraživanja, razvoja i inovacija u industrijskim procesima za razvoj inicijativa za uporabu vodika u industrijskim sektorima u kojima se metan upotrebljava kao izvor energije za toplinsku energiju (cement, tvornice papira, keramika, industrija stakla itd.). U kontekstu tog ulaganja objavljuje se poseban natječaj za potporu istraživanju i proizvodnji čelika, razvoju i istraživanju postupka proizvodnje čelika povećanom uporabom vodika. U okviru ovog projekta ne smije se financirati prirodni plin. Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize uporabom obnovljivih izvora energije kako je definirano u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže.
Ulaganje 5.2. – Razvoj međunarodnog, industrijskog i istraživačkog vodstva te vodećeg položaja u području istraživanja i inovacija u području vodika
To ulaganje sastoji se od potpore projektima za razvoj vrijednosnog lanca vodika u Italiji koji je prikladan i za sudjelovanje u potencijanim projektima od zajedničkog europskog interesa za vodik.
E.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M2C2-44 |
Ulaganje 1.1. Razvoj poljoprivrednonaponskih sustava |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za ugradnju fotonaponskih solarnih ploča u poljoprivrednonaponskim sustavima |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za ugradnju fotonaponskih solarnih ploča u poljoprivrednonaponskim sustavima |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2024. |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za ugradnju fotonaponskih solarnih ploča u poljoprivrednonaponskim sustavima Instalirana snaga poljoprivrednonaponskih sustava eksperimentalne prirode kako bi se potaknuo razvoj inovativnih rješenja za zemaljske instalacije u kojima istodobno može postojati višestruka upotreba zemljišta, čime se ostvaruju konkurentne koristi. Početak rada postrojenja bilježi se u nacionalnom sustavu Gaudì (registar proizvodnih postrojenja) koji pruža nepobitne dokaze o ostvarenju ciljeva. |
|
M2C2-45 |
Ulaganje 1.1. Razvoj poljoprivrednonaponskih sustava |
Cilj |
Ugradnja fotonaponskih solarnih ploča u poljoprivrednonaponske sustave |
nije primjenjivo |
MW |
0 |
1 040 |
Q2 |
2026. |
Instalirati fotonaponske solarne ploče u poljoprivrednonaponskim sustavima kapaciteta 1040 MW za indikativnu proizvodnju od najmanje 1300 GWh godišnje. |
|
M2C2-46 |
Ulaganje 1.2. Promicanje obnovljivih izvora energije za energetske zajednice i potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora koji djeluju zajednički |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za dodjelu zajmova za provedbu intervencija za energetske zajednice |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za provedbu intervencija za energetske zajednice |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2025. |
Potpisivanje ugovora za dodjelu zajmova za provedbu intervencija za energetske zajednice |
|
M2C2-47 |
Ulaganje 1.2. Promicanje obnovljivih izvora energije za energetske zajednice i potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora koji djeluju zajednički |
Cilj |
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energetskih zajednica i potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora koji zajednički djeluju |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
2 000 |
Q2 |
2026. |
Podupirati energetske zajednice u općinama s manje od 5000 stanovnika da osiguraju postrojenje Najmanje 2000 MW iz obnovljivih izvora za indikativnu proizvodnju od 2500 GWh godišnje Ovom se mjerom ne podupiru aktivnosti povezane s vodikom koje rezultiraju emisijama stakleničkih plinova iznad 3tCO2eq/tH2. |
|
M2C2-48 |
Ulaganje 3.1. Proizvodnja vodika u napuštenim tehnološkim područjima (vodične doline) |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte proizvodnje vodika u napuštenim industrijskim područjima |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za proizvodnju vodika u napuštenim industrijskim područjima |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Dodjela projekata za proizvodnju vodika u napuštenim industrijskim područjima. Sredstva se dodjeljuju za proizvodnju zelenog vodika s manje od 3 tCO2eq/tH2 kako bi se postigao najbolji rezultat u smislu dekarbonizacije. Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize uporabom obnovljivih izvora energije kako je definirano u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže. |
|
M2C2-49 |
Ulaganje 3.1. Proizvodnja vodika u napuštenim tehnološkim područjima (vodične doline) |
Cilj |
Završetak projekta proizvodnje vodika u industrijskim područjima |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
10 |
Q2 |
2026. |
Dovršiti najmanje 10 projekata za proizvodnju vodika u napuštenim industrijskim područjima prosječnog kapaciteta od najmanje 1 – 5 MW svaki Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize uporabom obnovljivih izvora energije kako je definirano u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže. |
|
M2C2-50 |
Ulaganje 3.2. Upotreba vodika u industriji u kojoj je teško smanjiti emisije |
Ključna etapa |
Sporazum o promicanju prelaska s metana na zeleni vodik |
Potpisivanje sporazuma |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Potpisivanje sporazuma sa subjektima određenima za promicanje prelaska s metana na zeleni vodik. Projekti su djelomično namijenjeni procesu razvoja i istraživanja, a djelomično su namijenjeni realizaciji i ispitivanju industrijskog prototipa, uz uporabu vodika. Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize uporabom obnovljivih izvora energije kako je definirano u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže. |
|
M2C2-51 |
Ulaganje 3.2. Upotreba vodika u industriji u kojoj je teško smanjiti emisije |
Cilj |
Uvođenje vodika u industrijski proces |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 |
Q2 |
2026. |
Uvesti vodik u najmanje 1 industrijsko postrojenje kako bi se dekarboniziralo teško umirući sektore. Tom se mjerom podupire proizvodnja vodika na temelju elektrolize uporabom obnovljivih izvora energije kako je definirano u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže. Najmanje 400 000 000 EUR podupire industrijski razvoj kojim se 90 % upotrebe metana i fosilnih goriva u industrijskom procesu zamjenjuje vodikom koji se temelji na elektrolizi uz uporabu obnovljivih izvora energije kako je definirano u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) ili električne energije iz mreže. |
|
M2C2-52 |
Ulaganje 5.2. – vodik |
Ključna etapa |
Proizvodnja elektrolizatora |
Obavijest o objavi svih ugovora o javnoj nabavi |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Dodjela ugovora za izgradnju industrijskog postrojenja za proizvodnju elektrolizatora. - |
|
M2C2-53 |
Ulaganje 5.2. – vodik |
Cilj |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za dovršetak industrijskog postrojenja za proizvodnju elektrolizatora |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 |
Q2 |
2026. |
Izgradnja industrijskog postrojenja za proizvodnju elektrolizatora s kapacitetom od 1 GW godišnje. |
F. MISZIJA 2. KOMPONENTA 3. — Energetska učinkovitost i adaptacija zgrada
Energetska učinkovitost temelj je te komponente, koja se sastoji od tri glavna stupa.
·Prvi je stup uvođenje privremenog poticaja za energetsku i antiseizmičku obnovu privatnih nekretnina s pomoću poreznog odbitka troškova nastalih za intervencije. Prihvatljive intervencije su one kojima se energetska učinkovitost stana povećava za najmanje dvije kategorije energetskog certifikata, čime se u prosjeku postiže poboljšanje u potrošnji energije iznad 30 %.
·Drugi stup ove komponente jest poboljšanje učinkovitosti i sigurnosti javnih škola i sudskih citadela.
·Treći stup namijenjen je poticanju izgradnje i širenja učinkovitih mreža centraliziranog grijanja u gradskim područjima.
Osim toga, postoji niz reformi za pojednostavnjenje i ubrzavanje provedbe projekata usmjerenih na poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada.
Očekuje se da će se tom komponentom znatno pridonijeti postizanju talijanskih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. jer je civilni sektor odgovoran za gotovo polovinu ukupne potrošnje energije u Italiji. Većina zgrada izgrađena je prije donošenja kriterija za uštedu energije i stupanja na snagu odgovarajućeg zakonodavstva te su stoga potrebe u pogledu energetske učinkovitosti i prilagodbe seizmičkim rizicima znatne.
Ta se komponenta odnosi na dio 3. preporuke za Italiju za 2020. kojom je Vijeće Italiji preporučilo da poduzme mjere u cilju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u [...] upravljanje vodama te pojačanu digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo pružanje osnovnih usluga. U njemu se razmatraju i dijelovi 3. preporuke za Italiju za 2019 . (Gospodarska politika u području kvalitete infrastrukture povezana s ulaganjima, uzimajući u obzir regionalne razlike. [...] i poboljšanje djelotvornosti javne uprave [...] ubrzavanjem digitalizacije te povećanjem učinkovitosti i kvalitete lokalnih javnih usluga).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
F.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 2.1.: Jačanje ekobonusa i sismabonusa za energetsku učinkovitost i sigurnost zgrada.
Mjerom Superbonus financira se energetska i seizmička obnova stambenih zgrada, uključujući socijalne stanove kako je navedeno u članku 119. takozvanog „Decreto Rilancio” donesenog radi suočavanja s nepovoljnim gospodarskim i socijalnim posljedicama pandemije. Cilj je dvojak: 1) znatno pridonijeti postizanju ciljeva uštede energije i smanjenja emisija utvrđenih u Integriranom nacionalnom planu za energiju i klimu Italije (PNIEC) za 2030. i 2) pružiti protucikličku potporu građevinskom sektoru i privatnoj potražnji kako bi se neutralizirali učinci gospodarskog pada.
Potpora se pruža u obliku poreznog odbitka tijekom pet godina. Predviđeno je da korisnici, kao alternativa instrumentu poreznog odbitka, umjesto izravne uporabe odbitka mogu odabrati upotrebu financijskih instrumenata (takozvani „kreditni transfer” i „diskont na račun”) za rješavanje problema visokih početnih troškova ulaganja. Tim alternativnim instrumentima predviđeno je da se porezni odbitak koji je ostvario korisnik provodi u jednakom iznosu u:
1. doprinos u obliku popusta na cijenu predujma od dobavljača (tj. građevinskih poduzeća, projektanti ili općenitijeg ugovaratelja) koji ga diskontiraju izravno na računu i vraćaju se u obliku poreznog kredita kojim se smanjuje trošak početnog ulaganja;
2. porezni kredit koji se ustupa financijskoj instituciji koja će unaprijed uplatiti potrebni kapital.
Tim se mehanizmom nadoknađuje mogući odvraćajući učinak neprovođenja obnove zbog visokih početnih troškova ulaganja. Odabir glavnog ugovaratelja ili financijske institucije prepušten je korisniku.
Kondominiji, jednoobiteljske zgrade, nepodijeljene stambene zadruge, neprofitne organizacije i volonterske udruge, amaterske sportske udruge i klubovi te socijalno stanovanje mogu imati koristi od tog poreznog poticaja. Kako bi bila prihvatljiva, obnova se mora klasificirati kao „dubinska obnova” (tj. srednja obnova u skladu s Preporukom Komisije (EU) 2019/786), što podrazumijeva poboljšanje od najmanje dva energetska razreda (što u prosjeku odgovara uštedi primarne energije od 40 %).
Opseg prihvatljivih intervencija obuhvaćenih ovom mjerom širok je, uključujući primjerice intervencije u vožnji, vučene intervencije, toplinsku izolaciju neprozirnih površina, intervencije u klimatizacijske sustave (kondenzacijski kotlovi; toplinske crpke; priključivanje na učinkovite mreže centraliziranog grijanja pod posebnim uvjetima; solarna toplinska energija; kotlovi na biomasu pod posebnim uvjetima), fotonaponski sustavi s povezanim sustavima skladištenja ili infrastruktura za punjenje električnih vozila. Intervencije za smanjenje rizika od potresa za zgrade također su dio tog instrumenta i očekuje se da će činiti oko 14 % dodijeljenih proračunskih sredstava. Dvjema ministarskim odlukama od 6. kolovoza 2020. već su utvrđeni tehnički zahtjevi intervencija i postupci za potvrđivanje usklađenosti s posebnim maksimalnim zahtjevima i troškovima.
Superbonus je aktivan od 1. srpnja 2020. i ostaje na snazi do 30. lipnja 2022. (za socijalno stanovanje do 31. prosinca 2022.). U slučaju radova na kondominiju ili socijalnim stanovima, može se zahtijevati pravo na davanje u dodatnom razdoblju od šest mjeseci, ako je najmanje 60 % radova obavljeno prije gore navedenih datuma. Kako bi se osiguralo više vremena za složenije intervencije, planira se produljenje primjene mjere za kondominije do 31. prosinca 2022., a za socijalno stanovanje do 30. lipnja 2023., bez obzira na završetak najmanje 60 % radova.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Konkretno, trošak ugradnje plinskih kondenzacijskih kotlova trebao bi predstavljati mali dio ukupnih troškova programa obnove i biti ugrađen kako bi se zamijenili kotlovi na bazi nafte. Osim toga, ugradnja kotlova na prirodni plin mora biti u skladu s uvjetima utvrđenima u Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
Reforma 1.1. – Pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za intervencije u području energetske učinkovitosti
Cilj je te reforme pojednostavniti i ubrzati postupke za provedbu intervencija povezanih s energetskom učinkovitošću. Sastoji se od četiri glavne mjere:
·Pokretanje nacionalnog portala za energetsku učinkovitost zgrada: Portal pruža podršku građanima i operaterima u upravljanju projektima energetske učinkovitosti te je jednostavan izvor za pristup informacijama za donositelje odluka. On sadrži informacije o energetskoj učinkovitosti nacionalnog fonda zgrada, od kojih se očekuje da će pomoći poduzećima i građanima u donošenju odluka o poboljšanju energetske učinkovitosti njihove imovine. Uspostavlja se jedinstvena kontaktna točka za pružanje pomoći i svih korisnih informacija građanima i poduzećima u vezi s energetskim kartiranjem zgrada, poštovanjem sektorskih propisa, procjenom potencijala za učinkovitost i odabir prioriteta za djelovanje, uključujući planove za prenamjenu u fazama, odabir najprikladnijih promidžbenih alata za tu svrhu i osposobljavanje stručnih vještina.
·Jačanje aktivnosti iz plana informiranja i osposobljavanja usmjerenog na civilni sektor – u Planu informiranja i osposobljavanja uzima se u obzir potreba za razvojem posebnih inicijativa usmjerenih na popunjavanje informacijskih praznina krajnjih korisnika u stambenom sektoru i odgovarajućih aktivnosti osposobljavanja o poticajima i najučinkovitijim intervencijama za poduzeća koja nude energetske usluge, koja provode intervencije i za administratore kondominija. Plan se razvija uzimajući u obzir potrebe koje proizlaze iz mjere Superbonus kako bi se maksimalno povećala njegova djelotvornost i postavili temelji za trajnu kulturu učinkovitosti u građevinarstvu.
·Ažuriranje i jačanje Nacionalnog fonda za energetsku učinkovitost: Revizijom propisa o osnivanju i upravljanju Nacionalnim fondom za energetsku učinkovitost (članak 15. Zakonodavne uredbe 102/2014 i Međuministarska uredba od 22. prosinca 2017.) stupaju na snagu izmjene radi poticanja poboljšanja i veće uporabe dostupnih resursa.
·Ubrzavanje faze provedbe projekata koji se financiraju iz programa EPAC Central Public Re Development Programme: Provodi se regulatorna revizija s ciljem promicanja učinkovitijeg upravljanja resursima koji su posebno dodijeljeni Programu za adaptaciju zgrada središnje javne uprave (PREPAC).
F.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M2C3-1 |
Ulaganje 2.1. – Jačanje ekobonusa i sismabonusa za energetsku učinkovitost i sigurnost zgrada |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu proširenja Superbonusa |
Odredba u pravnom aktu/zakonskim aktima kojom se označava stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Pravnim aktima se produljuje korist za ekobonus i sismabonus do 31. prosinca 2022. za kondominije i 30. lipnja 2023. za socijalne stanove (IACP) |
|
M2C3-2 |
Ulaganje 2.1. – Jačanje ekobonusa i sismabonusa za energetsku učinkovitost i sigurnost zgrada |
Cilj |
Obnova zgrada Superbonus i Sismabonus T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
13 400 000 |
Q2 |
2023. |
Cijela zgrada obnova za, i. najmanje 12 000 000 kvadratnih metara koje rezultiraju uštedama primarne energije najmanje 40 % i najmanje dva povećanja kategorije energije certifikat o učinkovitosti, obnovi najmanje 1 400 000 kvadratni metri za antiseizmičku svrhu |
|
M2C3-3 |
Ulaganje 2.1. – Povećanje ekobonusa i sismabonusa za energetsku učinkovitost i sigurnost zgrada |
Cilj |
Obnova zgrada Superbonus i Sismabonus T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
35 800 000 |
Q4 |
2025. |
Potpuna obnova zgrada za i. najmanje 32 000 000 kvadratnih metara brojila koja rezultiraju primarnom energijom ušteda od najmanje 40 % povećava se na najmanje dvije kategorije energije certifikat o učinkovitosti, ii. obnoviti najmanje 3 800 000 kvadratnih metara za antiseizmičke svrhe |
|
M2C3-4 |
Reforma 1.1.: Pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za intervencije u području energetske učinkovitosti |
Ključna etapa |
Pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za intervencije u području energetske učinkovitosti |
Odredba u pravnom aktu/zakonskim aktima kojom se označava stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Pravni akti pojednostavljuju i ubrzavaju postupci za intervencije u području energetske učinkovitosti , ·pokretanjem nacionalnog portala za energetsku učinkovitost zgrada ·jačanjem aktivnosti u okviru plana informiranja i osposobljavanja usmjerenog na civilni sektor ·ažuriranjem i jačanjem Nacionalnog fonda za energetsku učinkovitost ·ubrzavanjem faze provedbe projekata koji se financiraju iz programa PREPAC |
F.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 1.1.: Izgradnja novih škola zamjenom zgrada
Ova mjera usmjerena je na postupnu zamjenu dijela fonda zgrada javnih škola s ciljem stvaranja modernih i održivih struktura.
Ciljevi intervencija su smanjenje potrošnje energije, povećana seizmička sigurnost zgrada i razvoj zelenih površina.
Očekuje se da će plan biti usmjeren na 195 školskih zgrada, u ukupnom iznosu od 410 tisuća m².
Ulaganje 1.2. – Izgradnja zgrada, prekvalifikacija i jačanje imovine pravosudnog sustava
Cilj je te mjere obnova i prekvalifikacija neodgovarajućih struktura sudovanja.
Intervencija je usmjerena na održavanje postojeće imovine, čime se omogućuje zaštita, vrednovanje i obnova povijesne baštine koja često karakterizira urede uprave u talijanskom pravosudnom sustavu. Osim energetske učinkovitosti, programom se nastoji osigurati i gospodarska, okolišna i socijalna održivost intervencija upotrebom održivih materijala i upotrebom električne energije iz obnovljivih izvora koju sami proizvedu. Intervencijama se prilagođavaju i strukture kako bi se smanjila seizmička osjetljivost zgrada.
Indikativni popis općina u kojima se provode intervencije je sljedeći: Bari, Bergamo, Bologna, Cagliari, Firenca, Genova, Latina, Messina, Milano, Monza, Napulj, Palermo, Perugia, Reggio Calabria, Rim, Rim, Trani, Torino, Velletri i Venecija.
Intervencija ne uključuje kotlove na prirodni plin.
Ulaganje 3.1.: Promicanje učinkovitog centraliziranog grijanja
Centralizirano grijanje ima važnu ulogu u postizanju ekoloških ciljeva sektora grijanja i hlađenja, posebno u velikim gradskim područjima u kojima je problem još izraženiji.
Mjerom se razvija učinkovito centralizirano grijanje, na temelju distribucije topline proizvedene iz obnovljivih izvora, iz otpadne topline ili kogeneracije u visokoučinkovitim postrojenjima. Mjerom se financiraju projekti koji će se odabrati putem natječaja koji će se objaviti 2022., a koji se odnose na izgradnju novih mreža ili proširenje postojećih mreža centraliziranog grijanja. Naknadni natječaj može se objaviti 2023. Prednost se daje projektima koji jamče najveće uštede primarne energije iz neobnovljivih izvora.
Očekuje se da će se svake godine ostvariti energetske i ekološke koristi od 20 ktoe primarne fosilne energije i 40 kton emisija CO2 stakleničkih plinova izbjegnutih u sektorima izvan ETS-a.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Konkretno, u zgradi učinkovitog sustava centraliziranog grijanja ne upotrebljavaju se fosilna goriva kao izvor topline, već se oslanja isključivo na toplinu proizvedenu iz obnovljivih izvora, otpadnu toplinu ili kogeneraciju u postrojenjima visokih performansi. Povezana infrastruktura za centralizirano grijanje u skladu je s Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i o stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.) i očekuje se da će jamčiti smanjenje od 0,04 MtCO2/godišnje.
F.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M2C3-5 |
Ulaganje 1.1.: Izgradnja novih škola zamjenom zgrada |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za izgradnju novih škola zamjenom zgrada radi nadogradnje energije u školskim zgradama, nakon provedenog javnog natječaja |
Obavijest o sklapanju svih ugovora o javnoj nabavi nakon provedbe postupka javnog nadmetanja |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2023. |
Obavijest o sklapanju svih javnih ugovora o novim školama koje grade zamjene prihvatljive za financiranje koje su formalizirale lokalne vlasti odgovara ukupnoj površini od najmanje 400 000 četvornih metara |
|
M2C3-6 |
Ulaganje 1.1.: Izgradnja novih škola zamjenom zgrada |
Cilj |
Najmanje 400 000 SQMT novih škola izgrađeno je zamjenom zgrada. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
400 000 |
Q1 |
2026. |
Završetak izgradnje najmanje 400 000 kvadratnih metara novih škola zamjenom zgrada, što znači da je potrošnja primarne energije najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade gotovo nulte energije |
|
M2C3-7 |
Ulaganje 1.2. – Izgradnja zgrada, prekvalifikacija i jačanje imovine pravosudnog sustava |
Ključna etapa |
Dodjelu svih ugovora o javnoj nabavi za izgradnju novih zgrada, rekvalifikaciju i jačanje imovine sudovanja potpisuje Ministarstvo pravosuđa nakon provedenog javnog natječaja. |
Obavijest o sklapanju svih ugovora o javnoj nabavi nakon provedbe postupka javnog nadmetanja |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Obavijest o sklapanju svih ugovora o javnoj nabavi izgradnja zgrada, adaptacija i jačanje imovine djelovanje pravosuđa |
|
M2C3-8 |
Ulaganje 1.2. – Izgradnja zgrada, prekvalifikacija i jačanje imovine pravosudnog sustava |
Cilj |
Izgradnja zgrada, prekvalifikacija i jačanje imovine pravosudnog sustava |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
289 000 |
Q1 |
2026. |
izgradnja zgrada; prekvalifikacija i jačanje nekretnina pravosudnog sustava najmanje 289 000 kvadratnih metara |
|
M2C3-9 |
Ulaganje 3.1.: Promicanje učinkovitog centraliziranog grijanja |
Ključna etapa |
Ugovore za poboljšanje mreža grijanja dodjeljuje Ministarstvo ekološke tranzicije na temelju javnog natječaja |
Obavijest o sklapanju svih ugovora o javnoj nabavi nakon postupka javnog nadmetanja |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za izgradnju novih mreža centraliziranoga grijanja ili proširenje postojećih mreža centraliziranog grijanja, koje bi trebale uključivati zahtjev za smanjenje potrošnje energije. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjevom usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M2C3-10 |
Ulaganje 3.1.: Promicanje učinkovitog centraliziranog grijanja |
Cilj |
Izgradnja ili proširenje mreža za centralizirano grijanje |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
20 |
Q1 |
2026. |
Završetak izgradnje novih mreža za grijanje ili proširenje postojećih u cilju smanjenja potrošnje energije za najmanje 20 KTOE godišnje Ulaganje mora biti u skladu s uvjetima iz bilješke 9. Priloga VI. Uredbi 241/2021/EU o Mehanizmu za oporavak i otpornost. |
G. MISIJA 2. KOMPONENTA 4. — Teritorijalno planiranje i vodni resursi
Cilj je te komponente talijanskog plana za oporavak i otpornost ukloniti niz dugotrajnih slabosti povezanih s upravljanjem vodnim resursima i hidrogeološkim rizicima u Italiji te donijeti niz mjera usmjerenih na očuvanje biološke raznolikosti. To će se postići znatnom i uravnoteženom kombinacijom reformi i ulaganja u tim različitim dimenzijama.
Kad je riječ o reformama, u okviru te komponente predlaže se niz mjera čiji je glavni cilj poboljšati učinkovitost upravljanja vodnim resursima smanjenjem rascjepkanosti sektora, uspostavom odgovarajuće politike određivanja cijena i uvođenjem niza poticaja za rješavanje postojećih problema povezanih s gospodarenjem otpadnim vodama. Reforme u toj komponenti uključuju i niz mjera za pojednostavnjenje osmišljavanja i provedbe projekata povezanih s vodnim infrastrukturama te upravljanje hidrološkim rizicima i njihovo smanjenje.
Ulaganjima povezanima s tom komponentom doprinosi se ublažavanju hidrogeološkog rizika u Italiji i boljem upravljanju njime, i iz perspektive prevencije i prilagodbe, te se njima nastoji povećati otpornost infrastrukture povezane s vodom. Osim toga, njima se nastoji znatno poboljšati upravljanje vodnim resursima boljim gospodarenjem otpadnim vodama i znatnim smanjenjem gubitaka vode, među ostalim u poljoprivrednom sektoru. Ulaganjima se jača digitalizacija tih sektora te ih se čini energetski učinkovitijima i bolje prilagođenima klimatskim promjenama. Ta komponenta uključuje i niz mjera usmjerenih na očuvanje biološke raznolikosti i zelenih površina u skladu sa Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030.
Tom je komponentom obuhvaćen dio 3. preporuke za Italiju za 2020. kojom je Vijeće Europske unije preporučilo Italiji da poduzme mjere u cilju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u [...] upravljanje vodama te pojačanu digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo pružanje osnovnih usluga. U njemu se razmatraju i dijelovi 3. preporuke za Italiju za 2019 . (Gospodarska politika u području kvalitete infrastrukture povezana s ulaganjima, uzimajući u obzir regionalne razlike. [...] i poboljšanje djelotvornosti javne uprave [...] ubrzavanjem digitalizacije te povećanjem učinkovitosti i kvalitete lokalnih javnih usluga).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
G.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 2.1. – Pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za provedbu intervencija protiv hidrogeološke nestabilnosti
Cilj je te reforme nadvladati postojeće slabosti u upravljanju hidrogeološkim rizicima koje je istaknuo talijanski Revizorski sud. Sastoji se od pojednostavnjenja i ubrzanja postupaka za provedbu projekata u tom području, uključujući određivanje maksimalnih rokova za svaku fazu; davanja prednosti intervencijama u skladu s nacionalnom procjenom rizika i člankom 6. Odluke 1313/2013 EU i procjena sposobnosti upravljanja rizicima te načelo „Ne nanosi znatnu štetu”; utvrđivanje plana za povećanje administrativnih kapaciteta subjekata odgovornih za provedbu tih projekata i jačanje koordinacije među različitim uključenim razinama vlasti, među ostalim pojednostavnjenjem protoka informacija.
Reforma 2. – Reforma pravnog okvira za bolje upravljanje vodama i održivu uporabu vode
Tom se reformom nastoje riješiti dugotrajni problemi vodnog sektora u Italiji, koji se odražavaju u brojnim postupcima zbog povrede prava koji su u tijeku zbog neusklađenosti s Direktivom Vijeća 91/271/EEZ, u prekomjernoj rascjepkanosti sektora i u nedostatku odgovarajućih poticaja i cjenovnih politika. Očekuje se da će se predviđenim mjerama znatno smanjiti rascjepkanost sektora smanjenjem broja operatera i poticanjem ekonomije razmjera, uvođenjem poticaja za smanjenje gubitaka vode i prekomjerne potrošnje vode u poljoprivrednom sektoru te uspostavom odgovarajućih politika određivanja cijena za održiviju potrošnju vode.
S regijama Kampanija, Kalabrija, Molise i Sicilia potpisuje se niz memoranduma o razumijevanju kako bi se smanjila rascjepkanost broja operatera koji pružaju vodne usluge. Memorandumom o razumijevanju utvrđuju se ciljevi u pogledu uspostavljanja tijela lokalne uprave, smanjenja broja subjekata i postizanja ekonomije razmjera s ciljem uspostave pojedinačnih gospodarskih subjekata za najmanje svakih 40 000 stanovnika u razdoblju od dvije godine nakon potpisivanja tog memoranduma o razumijevanju.
Reforma 4.2. „Mjere za osiguravanje potpunih upravljačkih kapaciteta za integrirane vodne usluge”
Tom se reformom nastoje riješiti veliki problemi u upravljanju vodnim resursima i povećati učinkovitost sustava.
Očekuje se da će se tim sustavom smanjiti postojeća rascjepkanost broja operatera, što praktično otežava učinkovito korištenje vodnih resursa u nekim dijelovima zemlje. Očekuje se i da će se reformom utvrditi pravi poticaji za bolje iskorištavanje vodnih resursa u poljoprivrednom sektoru, uvesti sustav sankcija za nezakonito vađenje vode i uvesti sustav cijena koji bolje odražava načelo „onečišćivač plaća”, a istodobno izbjegava širenje postojećih sustava navodnjavanja. Mjere se donose u suradnji s regijama u kojima je upravljanje vodnim resursima trenutačno problematičnije.
Ulaganje 3.2. – digitalizacija nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja
Tom se mjerom utvrđuju standardizirani i digitalizirani postupci za modernizaciju, učinkovitost i učinkovito funkcioniranje zaštićenih područja u različitim dimenzijama kao što su očuvanje prirode, administrativno pojednostavnjenje postupaka i usluga za posjetitelje nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja. Nakon intervencije očekuje se poboljšanje praćenja prirodnih resursa kako bi se poduzele potrebne preventivne i korektivne mjere kada je to potrebno za zaštitu biološke raznolikosti. Očekuje se i da će posjetitelji nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja dovesti do boljih usluga i svijesti o biološkoj raznolikosti radi održivijeg turizma i odgovorne potrošnje prirodnih resursa.
G.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M2C4-1 |
Reforma 2.1.: Pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za provedbu intervencija protiv hidrogeološke nestabilnosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pojednostavnjenja pravnog okvira za bolje upravljanje hidrološkim rizicima |
Odredba u odgovarajućem pravnom aktu kojom se označava stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Novi pravni okvir treba barem: Dati prednost preventivnim intervencijama u skladu s nacionalnom procjenom rizika i člankom 6. Odluke 1313/2013 EU-a i procjenom sposobnosti upravljanja rizikom te načelom „Ne nanosi znatnu štetu”; -Ubrzati postupke za izradu projekata i utvrditi opća načela za pojednostavnjenje provedbe projekta i postupaka financiranja te projekata za hidrološki rizik; -Uskladiti i racionalizirati protok informacija kako bi se smanjila suvišnost u izvješćivanju među različitim informacijskim sustavima države i razviti sustav pokazatelja za bolje utvrđivanje hidroloških rizika, u skladu s preporukama talijanskog Revizorskog suda -Ojačati koordinaciju intervencija među različitim razinama vlasti u skladu s preporukama talijanskog Revizorskog suda; -Stvaranje zajedničkih baza podataka o incidentima („dissto”) u skladu s preporukama talijanskog Revizorskog suda; -Utvrditi maksimalne rokove za svaku fazu. -Utvrditi plan za jačanje kapaciteta relevantnih subjekata. |
|
M2C4-2 |
Reforma 4.2. „Mjere za osiguravanje potpunih upravljačkih kapaciteta za integrirane vodne usluge” |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme kako bi se osigurali potpuni upravljački kapaciteti za integrirane vodne usluge |
Odredba u odgovarajućem pravnom aktu kojom se označava stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2022. |
Opći zakoni/uredbe o vodnim uslugama za njihovu održivu uporabu i poticanje ulaganja u vodnu infrastrukturu, kojima se barem: -smanjuje rascjepkanost subjekata s pomoću pravila i mehanizama agregacije kako bi se potaknulo postojeće samostalne upravitelje da se integriraju u jedinstvenog operatera za cijeli Ambito Territoriale Ottimale; -osiguravaju poticaji za održivu uporabu vode u poljoprivredi, posebno kako bi se podržala upotreba zajedničkog sustava praćenja potrošnje vode (SIGRIAN) za kolektivnu uporabu i navodnjavanje za vlastitu opskrbu; -određuje sustav reguliranih cijena koji na odgovarajući način uzima u obzir korištenje ekoloških resursa i onečišćenje u skladu s načelom „onečišćivač plaća” |
|
M2C4-3 |
Reforma 4.2. „Mjere za osiguravanje potpunih upravljačkih kapaciteta za integrirane vodne usluge” |
Ključna etapa |
Reforma pravnog okvira za bolje upravljanje vodama i održivu uporabu vode |
Stupanje na snagu memoranduma o razumijevanju |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Ministarstvo ekološke tranzicije potpisa memorandume o razumijevanju s regijama Kampanija, Kalabrija, Molise i Sicilia kako bi se smanjila rascjepkanost broja operatera koji pružaju vodne usluge. Memorandumom o razumijevanju trebali bi se utvrditi ciljevi u pogledu uspostave tijela lokalne uprave, smanjenja broja subjekata i postizanja ekonomije razmjera kako bi se uspostavili pojedinačni subjekti za najmanje svakih 40 000 stanovnika. |
|
M2C4-4 |
Reforma 4.2. „Mjere za osiguravanje potpunih upravljačkih kapaciteta za integrirane vodne usluge” |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu novog pravnog okvira za potrebe navodnjavanja |
Odredba relevantnog zakonodavnog akta kojom se označava stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Revidirani pravni okvir mora barem: —Uspostaviti sustav kazni za nezakonito vađenje vode Zahtijevati procjenu učinka kao u članku 4. stavku 7. Okvirne direktive o vodama kako bi se procijenio (moguće kumulativni) učinak na sva potencijalno pogođena vodna tijela. Osigurati da se to širenje postojećeg sustava navodnjavanja (uključujući povećanom uporabom vode, tj. ne samo fizičkim širenjem), čak i učinkovitijim metodama, izbjegava ako su predmetna vodna tijela (površinske ili podzemne vode) u manjem ili potencijalno dobrom stanju (u kontekstu pojačavanja klimatskih promjena). |
|
M2C4-5 |
Ulaganje 3.2.: Digitalizacija nacionalnih parkova |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu administrativnog pojednostavljenja i razvoj digitalnih usluga za posjetitelje nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja |
Odredba u Ministarskoj odluci o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2022. |
Ministarskom odlukom propisuje se razvoj digitalnih usluga za posjetitelje nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja. |
|
M2C4-6 |
Ulaganje 3.2.: Digitalizacija nacionalnih parkova |
Cilj |
Administrativno pojednostavnjenje i širenje digitalnih usluga posjetiteljima nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
70 |
Q4 |
2023. |
U najmanje 70 % nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja razvijene su digitalne usluge za posjetitelje nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja (barem dva od njih: povezivanje s portalom Naturitalia.IT; 5G/wifi ili aplikacija za održivu mobilnost) |
G.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Reforma 3.1. Donošenje nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka
Cilj je reforme uskladiti nacionalno i regionalno zakonodavstvo te uvesti povezane mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zraku (u skladu s ciljevima utvrđenima Direktivom 2016/2284 o nacionalnim gornjim granicama emisija i izmjeni klimatskih plinova).
Ulaganje 1.1.: Provedba naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja
Ulaganjem se razvija sustav praćenja kako bi se utvrdili i predvidjeli rizici koji proizlaze iz klimatskih promjena i neodgovarajućeg prostornog planiranja uporabom naprednih tehnologija. Te tehnologije omogućuju daljinski nadzor velikih teritorijalnih pojaseva postavljajući temelje za razvoj planova za sprečavanje rizika, uključujući jačanje postojeće infrastrukture i utvrđivanje nezakonitog odlaganja otpada. Glavni instrumenti koji se razvijaju kako bi se postigli ti ciljevi su prikupljanje prostornih podataka s pomoću satelitskih sustava za promatranje, bespilotnih letjelica, daljinskih senzora i integracije informacijskih sustava; telekomunikacijske mreže s najnaprednijim sigurnosnim zahtjevima; uspostava središnjih i regionalnih kontrolnih prostorija kako bi imale pristup informacijama prikupljenima na terenu; te sustave i usluge kibernetičke sigurnosti za zaštitu od kibernetičkih napada. Intervencije se uglavnom odvijaju u osam južnih regija.
Ulaganje 2.1.: Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika
Talijansko državno područje obilježeno je znatnom hidrogeološkom nestabilnošću koju pogoršavaju učinci klimatskih promjena. Taj rizik ima štetan učinak ne samo na kvalitetu života, već i na gospodarsku djelatnost područja koja su najizloženija tom riziku.
Poduzet će se širok i sveobuhvatan skup intervencija u kojima se kombiniraju strukturne mjere kao što su osiguravanje odrona tla ili smanjenje rizika od poplava u velegradskim područjima s drugima usmjerenima na prekvalifikaciju, praćenje i sprečavanje novih rizika.
Cilj je smanjiti broj osoba koje su trenutačno u opasnosti za 1 500 000.
Ulaganje 2.2. Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina
Ova mjera prvenstveno je usmjerena na rješavanje geoloških i hidrauličkih rizika u urbanim i velegradskim područjima. Ti se rizici odnose na poplave, eroziju ili nestabilnost zgrada, što uzrokuje znatno pogoršanje, među ostalim, fonda zgrada, mreža podzemnih usluga i cestovne mreže.
Mjera uključuje različite intervencije u urbanim i velegradskim područjima s ciljem smanjenja osjetljivosti na hidrogeološke rizike. Srž planiranih intervencija sastoji se od toga da zgrade postanu sigurnije od seizmičkih i hidrogeoloških rizika te uključuje i mjere u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama i energetskom učinkovitošću, kao što je smanjenje potrošnje energije u zgradama ili povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete.
Intervencije se sastoje od malih ili srednjih javnih radova ovisno o financijskom iznosu i vrsti aktivnosti koje treba provesti. Prvi se odnosi prvenstveno na sigurnost škola, javnih zgrada i općinske baštine, uklanjanje arhitektonskih barijera te nadogradnju okoliša i krajobraza. Mali javni radovi imaju intervencije u području energetske učinkovitosti kao horizontalni cilj. Kad je riječ o srednjim javnim radovima, intervencije su prvenstveno usmjerene na ulaganja u smanjenje hidrogeološkog rizika i osiguravanje sigurnosti cesta, mostova i vijadukata, iako postoje i mjere u područjima navedenima za male radove.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Uključuje kotlove za kondenzaciju plina koji nisu prihvatljivi za intervencije u okviru ove mjere.
Ulaganje 3.1.: Zaštita i poboljšanje gradskih i prigradskih šuma
Cilj je te mjere zaštititi zelene površine i povećati njihov broj kako bi se očuvala i poboljšala bioraznolikost te povećala kvaliteta života stanovnika tih područja. Mjere su usmjerene na 14 velegradova Italije koji su najizloženiji ekološkim problemima kao što su onečišćenje zraka, gubitak biološke raznolikosti ili učinci klimatskih promjena. Na tim se područjima sade najmanje 6 600 000 stabala (u 6 600 hektara).
Intervencije slijede nakon donošenja plana urbanih šuma s ciljem očuvanja i poboljšanja biološke raznolikosti u skladu s europskom strategijom za biološku raznolikost, smanjenja onečišćenja zraka u velegradskim područjima i smanjenja broja postupaka zbog povrede kvalitete zraka.
Ulaganje 3.3. – Ponovna zasićenost područja Po
Područje Po odlikuje se prekomjernim onečišćenjem vode, potrošnjom tla i iskopima u rijeci od 1970. Svi ti problemi negativno su utjecali na neka njegova prirodna staništa i povećali hidrogeološki rizik.
Cilj je te mjere reaktivirati prirodne procese i potaknuti oporavak biološke raznolikosti. Time bi se osigurala obnova rijeke te učinkovitije održivo i učinkovitije korištenje vodnih resursa.
Ulaganje 3.4.: Sanacija napuštenih onečišćenih lokacija
Industrijskim onečišćenjem stvoreno je mnogo napuštenih onečišćenih lokacija koja predstavljaju znatan rizik za zdravlje, s ozbiljnim posljedicama za kvalitetu života dotičnog stanovništva.
Cilj je ove intervencije obnoviti ta zemljišta kako bi se smanjio utjecaj na okoliš i promicalo kružno gospodarstvo. U okviru projekta upotrebljavaju se najbolje dostupne inovativne tehnologije istraživanja kako bi se utvrdile stvarne potrebe za sanacijom i omogućio razvoj tih područja, uključujući stanovanje.
Ta se mjera prvo sastoji od donošenja akcijskog plana za revitalizaciju napuštenih onečišćenih lokacija kako bi se smanjilo korištenje zemljišta i poboljšala urbana obnova. Planom se utvrđuju napuštene onečišćene lokacije u 21 regiji i autonomnim pokrajinama te se utvrđuju posebne intervencije koje treba poduzeti.
Ulaganja 3.5.: Obnova i zaštita staništa na morskom dnu i morskih staništa
Ta mjera uključuje opsežne mjere za obnovu i zaštitu morskog dna i morskih staništa, čiji je cilj preokrenuti trenutačnu degradaciju tih ekosustava.
Posebne mjere koje treba provesti uključuju izradu odgovarajućeg kartiranja staništa morskog dna i praćenje stanja okoliša. Kako bi se osiguralo odgovarajuće planiranje i provedba opsežnih mjera obnove i zaštite, jača se nacionalni sustav istraživanja i promatranja morskih i obalnih ekosustava. Osim toga, platforme za promatranje mora poboljšat će se kako bi se povećao tehnički znanstveni kapacitet za praćenje morskog okoliša, a posebno kako bi se procijenila učinkovitost mjera zaštite i upravljanja u okviru scenarija klimatskih promjena. Takva ulaganja zatim omogućuju sustavno i sveobuhvatno kartiranje osjetljivih staništa u talijanskim morskim vodama kako bi se provela obnova okoliša i određivanje zaštićenih područja, u skladu sa Strategijom EU-a o biološkoj raznolikosti iz 2013. i Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Provođenjem istraživačkih aktivnosti o morskim ekosustavima mjera podrazumijeva kupnju znanstvene opreme i plovila. Konkretno, novoizgrađena plovila upotrebljavat će najnaprednije tehnologije kojima će se u najvećoj mogućoj mjeri osigurati sprečavanje i kontrola onečišćenja.
Reforma 4.1. Pojednostavnjenje zakonodavstva i jačanje upravljanja za provedbu ulaganja u infrastrukturu za opskrbu vodom
Postojeći regulatorni okvir i postojeća rascjepkanost u upravljanju negativno utječu na sposobnost planiranja i provedbe ulaganja u infrastrukturu za opskrbu vodom.
Cilj je te reforme pojednostaviti i učiniti učinkovitijim pravni okvir te, prema potrebi, pružiti pomoć provedbenim tijelima koja nemaju dovoljno kapaciteta za poduzimanje i dovršenje tih ulaganja u izvorno utvrđenim rokovima.
Glavne planirane mjere za postizanje tih ciljeva uglavnom su: i. uspostava središnjeg instrumenta javnog financiranja za ulaganja u vodni sektor kojim se oslobađaju resursi koji su trenutačno prilično raspršeni; ii. pojednostavnjenje postupaka za izvješćivanje i praćenje financiranih ulaganja, iii. daljnje uključivanje regulatora u planiranje ulaganja koja treba poduzeti i u mogućim revizijama plana.
Ministarstvo infrastrukture i prometa predstavit će prijedlog reforme koji se odnosi na vodoopskrbni sektor.
Ulaganje 4.1. Primarna vodna infrastruktura za sigurnost opskrbe vodom
Cilj je te mjere osigurati sigurnost opskrbe vodom za važna urbana područja i velika navodnjavana područja, povećati sigurnost i otpornost mreže te poboljšati prijevozni kapacitet vode. Mjere obuhvaćaju cijelo državno područje, s posebnim naglaskom na veća postrojenja na jugu zemlje.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01). Za svako podulaganje posebno se osigurava potpuna usklađenost sa zahtjevima prava EU-a, uključujući Okvirnu direktivu o vodama, prije, tijekom i nakon početka građevinskih radova. Nadalje, mjera podliježe procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja. Utjecaj brane ocjenjivao bi se u odnosu na scenarij u kojem predmetna rijeka ostaje u prirodnom stanju, a ne razmatrajući drugu moguću alternativnu uporabu tog područja.
Ulaganje 4.2. Smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža
Rascjepkano i neučinkovito upravljanje vodnim resursima dovelo je do znatnih gubitaka vode, s prosječnim gubicima iznad 40 % i više od 50 % na jugu zemlje. Cilj je ovog projekta znatno smanjiti gubitke vode za piće nadogradnjom i modernizacijom mreža za distribuciju vode s pomoću naprednih sustava kontrole koji omogućuju praćenje glavnih čvorišta i najosjetljivijih točaka mreže.
Ulaganje 4.3.: Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima
Cilj je te mjere povećati učinkovitost sustava navodnjavanja razvojem inovativne i digitalizirane infrastrukture za održiviji poljoprivredni sektor te bolje prilagođen klimatskim promjenama.
Ulaganje se uglavnom sastoji od pretvaranja sustava navodnjavanja u sustave veće učinkovitosti; prilagodea distribucijskih mreža kako bi se smanjili gubici; ugradnje tehnologije za učinkovito korištenje vodnih resursa, kao što su mjerni uređaji i daljinsko upravljanje. Za svaku intervenciju u distribucijskim mrežama mora se uspostaviti ili se mora uvesti mjerenje vode koje omogućuje mjerenje potrošnje vode kao dio ulaganja koje prima potporu. Osim toga, provode se sustavi praćenja planova pročišćavanja otpadnih voda s potencijalom za ponovnu uporabu navodnjavanja. Mjerom se izravno ne predviđaju intervencije u pogledu ponovne uporabe obnovljene vode, nego se nastoji poduprijeti mapiranje i utvrđivanje onih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji su prikladni za proizvodnju pročišćenih otpadnih voda za poljoprivredne svrhe ili koji bi to mogli postati uz odgovarajuća ulaganja. Pri utvrđivanju se uzimaju u obzir svojstva WWTP-ova, ali i blizina navodnjavanih usjeva s pročišćenom otpadnom vodom i tražena svojstva kvalitete.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01). Za svako podulaganje posebno se osigurava potpuna usklađenost sa zahtjevima prava EU-a, uključujući Okvirnu direktivu o vodama, prije, tijekom i nakon početka građevinskih radova. Nadalje, mjera podliježe procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja.
Ulaganje 4.4.: Uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje
U vodnim sustavima postoje velike slabosti u pogledu kanalizacije i pročišćavanja, što se odražava u velikom broju postupaka zbog povrede prava zbog neusklađenosti s pravom Unije.
Cilj je ove mjere poduzeti ulaganja kojima će se pročišćavanje otpadnih voda ispuštenih u morske i kopnene vode učiniti učinkovitijim i, gdje je to moguće, postrojenja za pročišćavanje pretvoriti u „zelene tvornice” za ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda u svrhu navodnjavanja i u industrijske svrhe. Očekuje se da će ta ulaganja pridonijeti smanjenju broja aglomeracija sa slabim kanalizacijskim i pročišćenim sustavima.
G.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M2C4-7 |
Reforma 3,1.: Donošenje nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nacionalnog programa kontrole onečišćenja zraka |
Odredba u DPCM-u u kojoj se navodi stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Uredbom predsjednika Vijeća ministara (DPCM) utvrđuje se nacionalni program kontrole onečišćenja zraka kojim se uvode odgovarajuće mjere za smanjenje onečišćenja zraka u skladu s Direktivom EU-a 2016/2284 i zakonodavnom uredbom od 30. svibnja 2018., br. 81 kojom se prenosi ta Direktiva. |
|
M2C4-8 |
Ulaganje 1.1. Provedba naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja |
Ključna etapa |
Operativni plan za napredni i integrirani sustav praćenja i predviđanja za utvrđivanje hidroloških rizika |
Odredba u Ministarskoj odluci o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2021. |
Ministarskom odlukom odobrava se operativni plan za provedbu naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja radi utvrđivanja hidroloških rizika. U najmanju ruku: Predvidjeti aplikacije za daljinsko istraživanje i senzore za podatkovno polje; Razviti komunikacijski sustav koji omogućuje koordinaciju i interoperabilnost među različitim operaterima u kontrolnim sobama Uspostaviti središnje i regionalne kontrolne stožere Razvoj sustava i usluga u području kibersigurnosti |
|
M2C4-9 |
Ulaganje 1.1. Provedba naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja |
Cilj |
Uvođenje naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja radi utvrđivanja hidroloških rizika |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
90 |
Q3 |
2024. |
90 % površine južnih regija pokriveno je naprednim i integriranim sustavom praćenja i predviđanja kako bi se utvrdili hidrološki rizici. |
|
M2C4-10 |
Ulaganje 2.1.a. Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za intervencije u području upravljanja rizicima i smanjenja hidrogeoloških rizika |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za intervencije u području upravljanja rizicima i smanjenja hidrogeoloških rizika. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za intervencije u području upravljanja rizicima i smanjenja hidrogeoloških rizika. U najmanju ruku: -Osigurati sekuritizaciju izgrađenih područja i hidrografskih bazena izloženih hidrogeološkom riziku; -Predvdjeti mjere za sanaciju okoliša i ublažavanje učinaka klimatskih promjena; -Osigurati veću razinu kontrole i upravljanja rizikom od poplava -Dati prednosti prirodnim rješenjima u ugovorima |
|
M2C4-11 |
Ulaganje 2.1.a. Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika |
Cilj |
Upravljanje poplavnim i hidrogeološkim rizicima |
nije primjenjivo |
Broj |
1 750 000 |
250 000 |
Q1 |
2026. |
Smanjiti broj ljudi izloženih izravnim poplavama i hidrološkim rizicima za najmanje 1 500 000 stanovnika |
|
M2C4-12 |
Ulaganje 2.1.b. Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu revidiranog pravnog okvira za intervencije protiv poplava i hidrogeoloških rizika |
Odredbe uredbi o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Cilj je odluka kojima se odobravaju prva intervencija i plan ulaganja u odgovarajućem području (izaslanik Komisije/regije/autonomne pokrajine) za smanjenje rizika od poplava i hidrogeološkog rizika ponovno uspostaviti početne uvjete i osigurati otpornost područja na prirodne katastrofe. |
|
M2C4-13 |
Ulaganje 2.1.b – Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika |
Cilj |
Završetak intervencija vrste E |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
100 |
Q4 |
2025. |
Završetak svih intervencija vrste E s ciljem obnove oštećenih javnih struktura |
|
M2C4-14 |
Ulaganje 2.2.: Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina |
Cilj |
Završetak malih radova za otpornost, poboljšanje teritorija i energetsku učinkovitost općina T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
7 500 |
Q4 |
2023. |
Završiti najmanje 7 500 intervencija za male javne radove. Najmanje 30 % ulaganja u male javne radove dovršene u općinama namijenjeno je za energetsku učinkovitost javne rasvjete, javnih zgrada i/ili postavljanja sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. |
|
M2C4-15 |
Ulaganje 2.2.: Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina |
Cilj |
Završetak manjih radova za otpornost, poboljšanje teritorija i energetsku učinkovitost općina T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
7 500 |
30 000 |
Q1 |
2026. |
Dovršiti najmanje 30 000 intervencija za male javne radove. Najmanje 30 % ulaganja u male javne radove ostvarene u općinama namijenjeno je za energetsku učinkovitost javne rasvjete, javnih zgrada i/ili postavljanja sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora |
|
M2C4-16 |
Ulaganje 2.2.: Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina |
Cilj |
Završetak srednjih radova za otpornost, poboljšanje teritorija i energetsku učinkovitost općina T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 000 |
Q4 |
2023. |
Završiti najmanje 1 000 intervencija za srednje radove. Najmanje 40 % ulaganja u srednje javne radove ostvarene u općinama namijenjeno je sigurnosti područja od hidrogeoloških rizika.
|
|
M2C4-17 |
Ulaganje 2.2.: Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina |
Cilj |
Završetak srednjih radova za otpornost, poboljšanje teritorija i energetsku učinkovitost općina T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
1 000 |
5 000 |
Q1 |
2026. |
Završiti najmanje 5 000 intervencija za srednje radove. Najmanje 40 % ulaganja u srednje javne radove ostvarene u općinama namijenjeno je sigurnosti područja od hidrogeološkog rizika |
|
M2C4-18 |
Ulaganje 3.1: Zaštita i poboljšanje gradskih i prigradskih šuma |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu revidiranih pravnih promjena za zaštitu i vrednovanje gradskih i prigradskih zelenih površina |
Odredba u relevantnim zakonodavnim aktima u kojoj se navodi donošenje urbanog šumskog plana |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Plan urbanog pošumljavanja mora biti u skladu s ciljevima zakona od 12. prosinca 2019., 141 („klimatsko pravo”) i nakon faze planiranja koju trebaju provesti velegradovi. Planom bi se trebali utvrditi barem sljedeći ciljevi: -Očuvanje i poboljšanje raspršene biološke raznolikosti u skladu s europskom strategijom za biološku raznolikost, -Doprinos smanjenju onečišćenja zraka u velegradskim područjima, -Smanjenje postupaka zbog povrede propisa u području kvalitete zraka; -Oživljavanje umjetnih krajobraza i poboljšanje zaštićenih područja u neposrednoj blizini velegradskih područja; Ograničenje potrošnje tla i obnova korisnih tla. |
|
M2C4-19 |
Ulaganje. 3.1: Zaštita i poboljšanje gradskih i prigradskih šuma |
Cilj |
Biljna stabla za zaštitu i vrednovanje gradskih i prigradskih zelenih površina T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 650 000 |
Q4 |
2022. |
Zasaditi najmanje 1 650 000 stabala za ponovno pošumljavanje u gradskim i prigradskim područjima u skladu s člankom 4. Zakona od 12. prosinca 2019., 141 (takozvani zakon o klimi) |
|
M2C4-20 |
Ulaganje. 3.1: Zaštita i poboljšanje gradskih i prigradskih šuma |
Cilj |
Posaditi stabla za zaštitu i vrednovanje gradskih i prigradskih zelenih površina T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
1 650 000 |
6 600 000 |
Q4 |
2024. |
Posaditi najmanje 6 600 000 stabala za ponovno pošumljavanje gradskih i prigradskih područja u skladu s člankom 4. Zakona od 12. prosinca 2019., 141 (takozvani zakon o klimi) |
|
M2C4-21 |
Ulaganje 3.3. Prenaturifikacija područja Po |
Ključna etapa |
Revizija pravnog okvira za intervencije za prenamjenu područja Po |
Odredba relevantnog zakonodavnog akta kojom se označava stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Stupanje na snagu relevantnog zakonodavstva s ciljem obnove ekološkog koridora koji predstavlja riječni korito, uključujući prirodno pošumljavanje i intervencije za obnovu i ponovnu aktivaciju bočnih grana i oksova. |
|
M2C4-22 |
Ulaganje 3.3. Prenaturifikacija područja Po |
Cilj |
Smanjenje umjetnosti riječnog dna radi ponovne zasićenja područja T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
13 |
Q2 |
2024. |
Smanjiti umjetnost riječnog dna za najmanje 13 km |
|
M2C4-23 |
Ulaganje 3.3. Prenaturifikacija područja Po |
Cilj |
Smanjenje umjetnosti riječnog dna radi ponovne zasićenja područja Po T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
13 |
37 |
Q1 |
2026. |
Smanjiti umjetnost riječnog korita za najmanje 37 km |
|
M2C4-24 |
Ulaganje 3.4. Sanacija napuštenih onečišćenih lokacija |
Ključna etapa |
Pravni okvir za sanaciju napuštenih onečišćenih lokacija |
Odredba relevantnog zakonodavnog akta u kojoj se navodi donošenje akcijskog plana |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Akcijski plan za revitalizaciju napuštenih onečišćenih lokacija kako bi se smanjilo korištenje zemljišta i poboljšala urbana obnova. To uključuje najmanje: -Utvrđivanje napuštenih onečišćenih lokacija u 21 regiji i/ili autonomnim pokrajinama -Posebne intervencije koje treba poduzeti na svakoj napuštenoj onečišćenoj lokaciji kako bi se smanjilo korištenje zemljišta i poboljšala urbana obnova |
|
M2C4-25 |
Ulaganje 3.4.: Sanacija napuštenih onečišćenih lokacija |
Cilj |
Revitalizacija napuštenih onečišćenih lokacija |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
70 |
Q1 |
2026. |
Revitalizirati najmanje 70 % površine napuštenih onečišćenih lokacija kako bi se smanjilo korištenje zemljišta i poboljšala urbana obnova |
|
M2C4-26 |
Ulaganje 3.5. Obnova i zaštita staništa na morskom dnu i morskih staništa |
Cilj |
Obnova i zaštita staništa na morskom dnu i morskih staništa |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
22 |
Q2 |
2025. |
Dovršiti najmanje 22 velike intervencije za obnovu i zaštitu staništa na morskom dnu i morskih staništa i sustava za promatranje obale. |
|
M2C4-27 |
Reforma 4.1.: Pojednostavnjenje zakonodavstva i jačanje upravljanja za provedbu ulaganja u infrastrukturu za opskrbu vodom |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pojednostavnjenja zakonodavstva o intervencijama u primarnoj vodnoj infrastrukturi za sigurnost opskrbe vodom |
Odredbe u relevantnim zakonodavnim aktima u kojima se navodi stupanje na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2022. |
Revidiranim zakonodavstvom jača se upravljanje i pojednostavnjuje provedba ulaganja u infrastrukturu za opskrbu vodom. Novi pravni okvir trebao bi barem: -učiniti nacionalni plan intervencija u vodnom sektoru središnjim financijskim instrumentom za ulaganja u vodni sektor. -Tražiti mišljenje i aktivno uključiti regulatornog tijela („Autorità di Regolazione per Energia Reti e Ambiente”) u svaku izmjenu ili ažuriranje plana. -Pružati potporu i popratne mjere za provedbena tijela koja ne mogu provesti ulaganja povezana s primarnom nabavom u predviđenom roku. -Pojednostavniti postupke izvješćivanja i praćenja ulaganja koja se financiraju u vodnom sektoru. |
|
M2C4-28 |
Ulaganje 4.1.: Ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu za sigurnost opskrbe vodom |
Ključna etapa |
Dodjela (svih) javnih natječaja za ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu i za sigurnost opskrbe vodom |
Obavijest o dodjeli (svih) javnih ugovora za ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu i o sigurnosti opskrbe vodom |
Broj |
0 |
2 000 000 000 |
Q3 |
2023. |
Obavijest o sklapanju svih javnih ugovora u ukupnom iznosu od 2 000 000 000 EUR za ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu i sigurnost opskrbe vodom. Područje primjene ugovora je sljedeće: -Sigurnost opskrbe vodom u važnim urbanim područjima; -Strukturni radovi za povećanje sigurnosti i otpornosti mreže, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama (isključujući brane); -Povećanje prometnog kapaciteta vode. Kriterijima odabira osigurava se da se ulaganjem u potpunosti doprinosi ciljevima u području klimatskih promjena s koeficijentom klimatskih promjena od 40 %, u skladu s Prilogom VI. Uredbi (EU) 2021/241 o Instrumentu za oporavak i otpornost. |
|
M2C4-29 |
Ulaganje 4.1. Ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu za sigurnost opskrbe vodom |
Cilj |
Ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu za sigurnost opskrbe vodom |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
25 |
Q1 |
2026. |
Povećanje sigurnosti opskrbe vodom i otpornosti vodne infrastrukture u najmanje 25 složenih vodoopskrbnih sustava |
|
M2C4-30 |
Ulaganje 4.2. Smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih kontakta za intervencije u vodoopskrbne mreže, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu i o sigurnosti opskrbe vodom |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2023. |
Obavijest o dodjeli svih ugovora u ukupnom iznosu od 900 000 000 EUR za intervencije za modernizaciju i učinkovitost vodoopskrbnih mreža. Područje primjene ugovora je sljedeće: -Intervencije za smanjenje gubitaka u mrežama za vodu za piće; -Povećanje otpornosti vodnih sustava na klimatske promjene; -Jačanje digitalizacije mreža radi optimalnog upravljanja vodnim resursima, smanjenja otpada i ograničavanja neučinkovitosti |
|
M2C4-31 |
Ulaganje 4.2. Smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža |
Cilj |
Intervencije u vodoopskrbne mreže, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
9 000 |
Q4 |
2024. |
Izgradnja najmanje 9 000 dodatnih kilometara mreže područne vode |
|
M2C4-32 |
Ulaganje 4.2. Smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža |
Cilj |
Intervencije u vodoopskrbne mreže, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
9 000 |
25 000 |
Q1 |
2026. |
Izgradnja najmanje 25 000 dodatnih kilometara mreže područne vode |
|
M2C4-33 |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja na bolje upravljanje vodnim resursima |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi u ukupnom iznosu od 880 000 000 EUR za intervencije u mrežama i sustavima navodnjavanja te o povezanom sustavu digitalizacije i praćenja. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi u ukupnom iznosu od 880 000 000 EUR za intervencije u mrežama i sustavima navodnjavanja te o povezanom sustavu digitalizacije i praćenja. Područje primjene ugovora je sljedeće: Potiču mjerenje i praćenje korištenja na kolektivnim mrežama (ugradnjom brojila i sustava daljinskog upravljanja) i za uporabu samoopskrbe (putem sustava praćenja privatnih licencija) kao preduvjet za dovršetak uvođenja politike određivanja cijena vode na temelju količine vode za učinkovito korištenje vodnih resursa u poljoprivredi; Smanjiti nezakonito izvlačenje vode u ruralnim područjima. Ulaganje u navodnjavanje trebalo bi biti usmjereno na sigurnu ponovnu uporabu obnovljene vode kada je to izvedivo i/ili na povećanje učinkovitosti postojećeg navodnjavanja, čak i ako je predmetno vodno tijelo u dobrom stanju. Ako su u manje dobrom stanju, uštede moraju biti takve da se može postići dobro stanje u slučaju nadogradnje postojećeg navodnjavanja. Potrebno je osigurati da se širenje postojećih sustava navodnjavanja (uključujući povećanom uporabom vode, tj. ne samo fizičkim širenjem), čak i učinkovitijim metodama, izbjegne ako su predmetna vodna tijela ili se predviđa da će (u kontekstu intenziviranja klimatskih promjena) biti u manjem od dobrog stanja. Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01). Za svako podulaganje posebno se osigurava potpuna usklađenost sa zahtjevima prava EU-a, uključujući Okvirnu direktivu o vodama, prije, tijekom i nakon početka građevinskih radova. Nadalje, mjera podliježe procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja. Konkretno, pri objavi nacrta procjene utjecaja na okoliš za javno savjetovanje trebalo bi navesti obrazloženje svrhe ulaganja u usporedbi s alternativama, kako u pogledu cilja (opseg navodnjavanog zemljišta u odnosu na održivu ruralnu regeneraciju) tako i u pogledu sredstava (smanjenje potražnje za vodom i rješenja koja se temelje na prirodi). |
|
M2C4-34 |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima |
Cilj |
Intervencije za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T1 |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
29 |
Q4 |
2024. |
Povećanje postotka izvora povlačenja opremljenih brojilima na najmanje 29 % |
|
M2C4 – 34bis |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima |
Cilj |
Intervencije za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T1 |
nije primjenjivo |
postotak |
29 |
40 |
Q1 |
2026. |
Povećanje postotka izvora povlačenja opremljenih brojilima na najmanje 40 % |
|
M2C4-35 |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima |
Cilj |
Intervencije za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T1 |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
15 |
Q1 |
2024. |
Na postotak navodnjavanog područja primjenjuje se učinkovito korištenje resursa navodnjavanja od najmanje 15 %. |
|
M2C4 – 35bis |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima |
Cilj |
Intervencije za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T2 |
nije primjenjivo |
postotak |
15 |
29 |
Q1 |
2026. |
Najmanje 29 % postotak navodnjavanog područja na kojem se učinkovito upotrebljavaju resursi navodnjavanja |
|
M2C4-36 |
Ulaganje 4.4. Ulaganja u uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje otpadnih voda |
Cilj |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje |
obavijest o svim ugovorima o javnoj nabavi za uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje |
nije primjenjivo |
0 |
600 |
Q4 |
2023. |
Obavijest o dodjeli ugovora u ukupnom iznosu od 600 000 000 EUR za intervencije u kanalizaciji i pročišćavanju. Intervencije: -Biti u skladu s relevantnim zahtjevima iz bilješke 11. Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 -Povećati učinkovitost pročišćavanja otpadnih voda ispuštenih u morske i kopnene vode, među ostalim i tehnološkim inovacijama; -Pretvoriti neke uređaje za pročišćavanje u „zelene tvornice”, u kojima se pročišćena otpadna voda ponovno upotrebljava za navodnjavanje i industriju; |
|
M2C4-37 |
Ulaganje 4.4. Ulaganja u uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje otpadnih voda |
Cilj |
Intervencije za uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje T1 |
nije primjenjivo |
Broj |
2 572 911 |
2 002 911 |
Q2 |
2024. |
Smanjiti broj stanovnika koji žive u aglomeracijama koje nisu u skladu s Direktivom Vijeća 91/271/EEZ zbog neodgovarajućeg prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za najmanje 570 000 |
|
M2C4-38 |
Ulaganje 4.4. Ulaganja u uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje otpadnih voda |
Cilj |
Intervencije za uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje T2 |
nije primjenjivo |
Broj |
2 002 911 |
0 |
Q1 |
2026. |
Smanjiti broj stanovnika koji žive u aglomeracijama koje nisu u skladu s Direktivom Vijeća 91/271/EEZ zbog neodgovarajućeg prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za najmanje 2 570 000 |
H. MISIJA 3. KOMPONENTA 1.: Održiva prometna infrastruktura
H.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
nije primjenjivo
H.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
nije primjenjivo
H.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganjima u ovu komponentu podupire se uvođenje željezničke infrastrukture (brza, teretna, regionalna željeznica, Europski sustav upravljanja željezničkim prometom). Popraćeni su reformama za ubrzanje ulaganja u željezničku infrastrukturu i poboljšanje kvalitete cestovne infrastrukture. Komponenta reforme poslovnog okruženja sadržava mjeru kojom se regijama stvaraju dodatni poticaji za natječaje za regionalne ugovore o javnim uslugama u željezničkom prometu. Ova komponenta sadrži mjere za razvoj uporabe vodika u željeznicama.
Tom komponentom podupire se odgovor na 3. preporuku za Italiju iz 2019. u kojoj se Italija poziva na gospodarsku politiku povezanu s ulaganjima u [...] kvalitetu infrastrukture, uzimajući u obzir regionalne razlike i 3. preporuku za Italiju za 2020. o zrelim projektima javnog ulaganja u opterećenje i usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije, istraživanje i inovacije, održivi javni prijevoz, gospodarenje otpadom i vodama te ojačanu digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo pružanje osnovnih usluga.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
Reforma 1.1. – Ubrzavanje postupka odobrenja ugovora između Ministarstva infrastrukture i prometa (MIT) i upravitelja željezničke infrastrukture Rete Ferroviaria Italiana
Ta se reforma sastoji od uklanjanja zahtjeva da parlamentarne komisije izraze mišljenje o popisu ulaganja Contratti di Programma (CdP) upravitelja željezničke infrastrukture Rete Ferroviaria Italiana . Parlamentarne komisije izražavaju mišljenje o strateškom programu ulaganja.
Reforma 1.2. – Ubrzavanje postupka odobravanja projekata
Ta se reforma sastoji od donošenja zakonodavstva kojim se omogućuje predviđanje navođenja mjesta rada u vrijeme „Projekta gospodarske tehničke izvedivosti” (PFTE) umjesto čekanja konačne faze izrade projekta. Dodatna odobrenja, koja se ne mogu dobiti na PFTE-u, dobila bi se u kasnijim fazama projekta bez sazivanja „Conferenza dei Servizi” kao iznimku od Zakona br. 241/1990. Te promjene skraćuju trajanje odobrenja projekata s 11 na 6 mjeseci.
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret
To ulaganje sastoji se od izgradnje 274 km željezničke infrastrukture velikih brzina za putnike i teret na linijama Napoli-Bari, Salerno-Reggio i Palermo-Katania.
Procjena i odobrenje svakog relevantnog projekta ili/ulaganja moraju biti u skladu sa svim pravilima i postupcima utvrđenima u članku 6.3. i 6.4. Direktive EU-a 92/43/EEZ te u skladu s nacionalnim smjernicama za procjenu učinka objavljenima u Službenom listu Talijanske Republike br. 303 od 28. prosinca 2019.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
Ulaganje 1.2. – Pruge za velike brzine na sjeveru koje se povezuju s ostatkom Europe
To ulaganje sastoji se od izgradnje 180 km željezničke infrastrukture velikih brzina za putnike i teret na prugama Brescia-Verona-Vicenza-Padova, Liguria-Alpi i Verona-Brennero. Procjena i odobrenje svakog relevantnog projekta/ulaganja moraju biti u skladu sa svim pravilima i postupcima utvrđenima u članku 6.3. i 6.4. Direktive EU 92/43/EEZ te u skladu s nacionalnim smjernicama za procjenu učinka objavljenima u Službenom listu Talijanske Republike br. 303 od 28. prosinca 2019.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01) te ključne etape i ciljne vrijednosti koje Italija treba ispuniti.
Segment Rho-Parabiago ovisit će o pozitivnoj procjeni utjecaja na okoliš koja je u potpunosti i sadržajno usklađena s pravnim kriterijima te će u potpunosti uključivati sve rezultate i uvjete iz procjene utjecaja na okoliš ako je to potrebno za postizanje usklađenosti s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Procjena utjecaja na okoliš objavljuje se i dovršava u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja. Sve mjere utvrđene u okviru procjene utjecaja na okoliš potrebne za osiguravanje usklađenosti s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01) integriraju se u projekt i poštuju u fazama izgradnje, rada i razgradnje infrastrukture.
Ulaganje 1.3. – Dijagonalne veze
To ulaganje sastoji se od izgradnje 87 km željezničke pruge velikih brzina za putnike i teret na linijama Roma-Pescara, Orte-Falconara e Taranto -Metaponto-Potenza-Battipaglia. Procjena i odobrenje svakog relevantnog projekta/ulaganja moraju biti u skladu sa svim pravilima i postupcima utvrđenima u članku 6.3. i 6.4. Direktive EU 92/43/EEZ te u skladu s nacionalnim smjernicama za procjenu učinka objavljenima u Službenom listu Talijanske Republike br. 303 od 28. prosinca 2019.
Ulaganje 1.4. – Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS)
To se ulaganje sastoji od opremanja 3400 km željezničkih pruga Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) u skladu s Europskim planom uvođenja ERTMS-a.
Ulaganje 1.5. – Jačanje metropolskih čvorišta i ključnih nacionalnih veza
To ulaganje sastoji se od nadogradnje 1280 km dionica željezničkih pruga izgrađenih na 12 čvorova velegradova i ključnih nacionalnih veza (Ligurija – Alpe, Transverzalna veza, Bologna – Velika-Trst/Udine, središnja i sjeverna Tirenska veza, jadransko-jonska veza, južna Tirenska veza, sicilijanska mreža, sardinjska mreža). Procjena i odobravanje svakog relevantnog projekta ili ulaganja mora biti u skladu sa svim pravilima i postupcima utvrđenima u članku 6.3. i 6.4. Direktive EU-a 92/43/EEZ te u skladu s nacionalnim smjernicama za procjenu učinka objavljenima u Službenom listu Talijanske Republike br. 303 od 28. prosinca 2019.
Ulaganje 1.6. – Jačanje regionalnih pruga – Poboljšanje regionalnih željeznica (upravljački RFI)
To ulaganje sastoji se od modernizacije 680 km regionalnih linija čije je vlasništvo preneseno na Rete Ferroviaria Italiana (RFI) ili se postupno prenosi na potonje. Procjena i odobravanje svakog relevantnog projekta ili ulaganja mora biti u skladu sa svim pravilima i postupcima utvrđenima u članku 6.3. i 6.4. Direktive EU-a 92/43/EEZ te u skladu s nacionalnim smjernicama za procjenu učinka objavljenima u Službenom listu Talijanske Republike br. 303 od 28. prosinca 2019.
Intervencije se planiraju na sljedećim linijama:
-Pijemont nadogradnja i modernizacija Torino Cerese-Canavesana: poboljšanje pravilnosti protoka prometa;
-Furlanija – Julijska krajina Željeznička pruga FUC: infrastrukturni i tehnološki radovi na liniji Udine-Cividale: poboljšanje pravilnosti protoka prometa;
-Umbrija: Središnja željeznica Umbrija (FCU): infrastrukturne i tehnološke intervencije;
-Kampanija (EAV): Jačanje i modernizacija linije Cancello-Benevento: poboljšanje sigurnosnih standarda za željeznički promet;
-Apulija: Linija Bari-Bitritto: nadogradnja infrastrukture: usklađenost s tehničkim/regulatornim standardima nacionalne željezničke infrastrukture; Ferrovie del Sud Est (FSE): infrastrukturna nadogradnja pruge Bari-Taranto: intervencija mora omogućiti prilagodbu izvedbenim standardima RFI-ja i tehničkim specifikacijama interoperabilnosti; FSE: Završetak opreme SCMT-a/ERTMS-a na mreži: poboljšanje prometne učinkovitosti, optimizacija kapaciteta, poboljšanje sigurnosnih standarda; FSE: Realizacija intermodalnih čvorišta i modernizacija 20 postaja: cilj je intervencije poboljšati dostupnost kolodvora i stvoriti područja za razmjenu željezničkog autobusa, željezničkog i privatnog vozila te željezničkih bicikala;
-Kalabrija: Linija Rosarno-S. Ferdinando: nadogradnja opreme linija Rosarno i San Ferdinando za spajanje na Gioiju Tauro.
Ulaganje 1.7. – Poboljšanje, elektrifikacija i otpornost južnih željeznica
Ugovori o tom ulaganju obuhvaćaju, među ostalim, povezanost Zračne luke Olbia, povezanost luke Augusta, udvostručenje linije Decimomannu-Villamassargia, linije Bari Lamasinata, nadogradnju veze Potenza – Foggia, intermodalnu vezu Brindisi i elektrifikaciju linije Barletta – Canosa. Procjena i odobravanje svakog relevantnog projekta ili ulaganja mora biti u skladu sa svim pravilima i postupcima utvrđenima u članku 6.3. i 6.4. Direktive EU-a 92/43/EEZ te u skladu s nacionalnim smjernicama za procjenu učinka objavljenima u Službenom listu Talijanske Republike br. 303 od 28. prosinca 2019.
Ulaganje 1.8. – Poboljšanje željezničkih postaja (upravljanje Rete Ferroviaria Italiana (RFI) ; na jugu)
To ulaganje sastoji se od modernizacije 38 željezničkih postaja i njihove dostupnosti u skladu s Direktivom 1300/2014 i propisima EU-a o sigurnosti željeznica. Procjena i odobravanje svakog relevantnog projekta ili ulaganja mora biti u skladu sa svim pravilima i postupcima utvrđenima u članku 6. stavcima 3. i 4. Direktive EU-a 92/43/EEZ te u skladu s nacionalnim smjernicama za procjenu učinka objavljenima u Službenom listu Talijanske Republike br. 303 od 28. prosinca 2019.
Reforma 2.1. – donošenje „Smjernica za klasifikaciju rizika i upravljanje njima, ocjenu sigurnosti i praćenje postojećih mostova”
Ta se reforma sastoji od donošenja smjernica za klasifikaciju rizika i upravljanje njima, evaluaciju sigurnosti i praćenje postojećih mostova. Donošenje „smjernica” kojima se omogućuje primjena zajedničkih normi i metodologija na cijeloj nacionalnoj cestovnoj mreži.
Reforma 2.2. – Prijenos vlasništva mostova i vijadukata s cesta nižeg ranga na više rangirane ceste
Ta se reforma sastoji od prijenosa vlasništva mostova, vijadukata i prelaženja s cesta nižeg tipa na ceste višeg tipa (autoceste i glavne prigradske ceste) čime se omogućuje povećanje ukupne sigurnosti cestovne mreže jer mostove, vijadukte i prekolazne prolaze održavaju ANAS i/ili koncesionari autocesta, koji imaju bolje kapacitete za planiranje i održavanje od pojedinačnih općina ili pokrajina.
H.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M3C1-1 |
Reforma 1.1. – Ubrzavanje postupka odobrenja ugovora između MIT-a i RFI-ja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavne izmjene postupka odobravanja programa Contratti di Programma (CdP) |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakonodavne izmjene o postupku odobrenja programa Contratti di Programma |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Zakonodavnom izmjenom skraćuje se vrijeme potrebno za postupak odobrenja Contratti di Programma (CdP) upravitelja željezničke infrastrukture Rete Ferroviaria Italiana. |
|
M3C1-2 |
Reforma 1.2. – Ubrzavanje postupka odobravanja projekata |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu regulatorne izmjene kojom se skraćuje vrijeme odobravanja projekata s 11 na šest mjeseci |
Odredba zakona o stupanju na snagu regulatorne izmjene kojom se vrijeme odobrenja skraćuje s 11 na šest mjeseci. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Regulatornom promjenom skraćuje se vrijeme odobrenja projekata s 11 na šest mjeseci. |
|
M3C1-3 |
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju željeznice velikih brzina na prugama Napoli-Bari i Palermo-Katania |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju željeznica velikih brzina na prugama Napoli-Bari i Palermo-Katania |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju željeznica velikih brzina na prugama Napoli-Bari i Palermo-Katania potpuno u skladu s pravilima o javnoj nabavi Ugovor (ugovori) odnosi se na sljedeće dijelove tih linija: Napoli-Bari: Orsara-Bovino Palermo-Catania: Catenanuova - Dittaino and Dittaino – Enna |
|
M3C1-4 |
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju željeznica velikih brzina na prugama Salerno Reggio Calabria |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju željeznice velikih brzina na pruzi Salerno Reggio Calabria. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2024. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju željeznice velikih brzina na pruzi Salerno Reggio Calabria. Ugovor se odnosi na sljedeće dijelove ove linije: Battipaglia – Romagnano |
|
M3C1-5 |
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret |
Cilj |
Željeznica velikih brzina za putnike i teret na linijama Napoli-Bari i Palermo-Katania |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
69 |
Q2 |
2024. |
69 km željeznica velikih brzina za putnike i teret na izgrađenim linijama Napoli-Bari i Palermo-Catania, spremno za odobravanje i operativnu fazu. 69 km gradi se u sljedećim segmentima: Bicocca -Catenanuova (Palermo-Catania), 37 km Cancello-Frasso (Napoli-Bari), 16 km Napoli-Cancello (Napoli-Bari), 16 km |
|
M3C1-6 |
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret |
Cilj |
Željeznica velikih brzina za putnike i teret na linijama Napoli-Bari, Salerno-Reggio Calabria, Palermo-Katania |
nije primjenjivo |
Broj |
69 |
274 |
Q2 |
2026. |
274 km željezničke pruge velikih brzina za putnike i teret na prugama Napoli-Bari, Salerno-Reggio Calabria, Palermo-Catania, izgrađene, spremne za odobrenje i operativne faze. Okvirna je raspodjela sljedeća: Orsara-Bovino (Napoli-Bari), 93 km Battipaglia-Romagnano (Salerno-Reggio Calabria), 33 km Catenanuova - Dittaino e Dittaino – Enna (Palermo-Catania), 148 km |
|
M3C1-7 |
Ulaganje 1.2. – Pruge za velike brzine na sjeveru koje su povezane s ostatkom Europe |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju brze željeznice na prugama Verona-Brennero, Liguria-Alpi i Verona-Brennero |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju željeznice velikih brzina na pruzi Verona-Brennero. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2024. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju željeznice velikih brzina na pruzi Verona-Brennero. Ugovor se odnosi na sljedeće dijelove tih linija: Verona-Brennero: Circonvallazione di Trento (Trento zaobilaznica), Liguria Alpi: Crossing section Genoa Node i Third Giovi Brescia-Verona Verona-Bivio-Vincenza Rho-Parabiago Pavia-Milano-Rogoredo |
|
M3C1-8 |
Ulaganje 1.2. – pruge za velike brzine na sjeveru koje su povezane s ostatkom Europe |
Cilj |
Željeznica velikih brzina za putnike i za teret na pruzi Liguria-Alpi |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
53 |
Q4 |
2025. |
53 km željeznice velikih brzina za putnike i teret na pruzi Liguria-Alpi koja je spremna za odobrenje i operativnu fazu. 53 km gradi se u sljedećim segmentima: Genoa Node i Giovi |
|
M3C1-9 |
Ulaganje 1.2 – pruge za velike brzine na sjeveru koje su povezane s ostatkom Europe |
Cilj |
Željeznice velikih brzina za putnike i teret na prugama Brescia-Verona-Vicenza-Padova; Liguria-Alpi i Verona-Brennero |
nije primjenjivo |
Broj |
53 |
180 |
Q2 |
2026. |
180 km željeznice velikih brzina za putnike i teret na prugama Brescia-Verona-Vicenza-Padova; Izgrađene su Liguria-Alpi i Verona-Brennero, spremne za faze odobrenja i operativne faze. 180 km gradi se u sljedećim segmentima: Brescia-Verona, 48 km Verona-Bivio-Vincenza, 44 km Prijelaz čvorišta Genova i Giovia 53 km Rho-Parabiago 9 km Pavia-Milano-Rogoredo 11 km Zaobilaznica Trento 15 km |
|
M3C1-10 |
Ulaganje 1.3. – Dijagonalne veze |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju veza na linijama Rim-Pescara i Orte-Falconara |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju željeznica velikih brzina na prugama Rim-Pescara i Orte-Falconara |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2024. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za izgradnju veza na linijama Rim-Pescara i Orte-Falconara. Ugovor (ugovori) odnosi se na sljedeće dijelove tih linija: Rim-Pescara Orte Falconara Taranto -Metaponto-Potenza-Battipaglia |
|
M3C1-11 |
Ulaganje 1.3. – Dijagonalne veze |
Cilj |
Željeznica velikih brzina za putnike i teret na pruzi Rim-Pescara, Orte-Falconara e Taranto -Metaponto-Potenza-Battipaglia |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
87 |
Q2 |
2026. |
87 km željezničke pruge velikih brzina za putnike i željeznicu na prugama Rim-Pescara, Orte-Falconara e Taranto -Metaponto-Potenza-Battipaglia izgrađene, spremne za odobrenje i operativne faze. 87 km podijeljno je na sljedeći način: Rim-Pescara 32 km način: Orte-Falconara, 20 km Taranto – Metaponto – Potenza – Battipaglia, 35 km |
|
M3C1-12 |
Ulaganje 1.4. – Uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za Europski sustav upravljanja željezničkim prometom |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
|
M3C1-13 |
Ulaganje 1.4. – Uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
Cilj |
1400 km željezničkih pruga opremljenih Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 400 |
Q4 |
2024. |
1400 km željezničkih pruga opremljenih Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom u skladu s europskim planom uvođenja, spremnih za odobravanje i operativnu fazu . |
|
M3C1-14 |
Ulaganje 1.4. – Uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
Cilj |
3400 km željezničkih pruga opremljenih Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom |
nije primjenjivo |
Broj |
1 400 |
3 400 |
Q2 |
2026. |
3400 km željezničkih pruga opremljenih Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom u skladu s Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom u skladu s Europskim planom uvođenja, spremni za odobrenje i operativnu fazu |
|
M3C1-15 |
Ulaganje 1.5. – Jačanje velegradskih čvorišta i ključnih nacionalnih veza |
Cilj |
700 km nadograđenih dionica pruge izgrađenih na velegradskim čvorovima i ključnim nacionalnim vezama |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
700 |
Q4 |
2024. |
700 km nadograđenih dionica pruge izgrađenih na velegradskim čvorovima i ključnim nacionalnim vezama, spremnih za odobravanje i operativnu fazu. |
|
M3C1-16 |
Ulaganje 1.5. – Jačanje velegradskim čvorišta i ključnih nacionalnih veza |
Cilj |
1280 km nadograđenih dionica pruge izgrađenih na velegradskim čvorovima i ključnim nacionalnim vezama |
nije primjenjivo |
Broj |
700 |
1 280 |
Q2 |
2026. |
1280 km nadograđenih dionica pruge izgrađenih na velegradskim čvorovima i ključnim nacionalnim vezama, spremnih za autorizaciju i operativnu fazu |
|
M3C1-17 |
Ulaganje 1.7. – Poboljšanje, elektrifikacija i otpornost željeznica na jugu |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za modernizaciju, elektrifikaciju i otpornost željeznica na jugu |
Obavijest o sklapanju (svih) javnih ugovora za modernizaciju, elektrifikaciju i otpornost željeznica na jugu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Obavijest o dodjeli (svih) javnih ugovora za modernizaciju, elektrifikaciju i otpornost južnih željeznica. Ugovor (ugovori) odnosi se na sljedeće dijelove tih linija: regija Molise -Rome-Venafro-Campobasso-Termoli; regija Apulija -Bari – Lamasinata; -Barletta – Canosa; -Pescara-Foggia -Potenza-Foggia -Links Brindisi -Links Taranto regija Kalabrija -Ionian Sibari-Catanzaro Lido-Reggio Calabria/Lamezia Terme regija Basilicata -Ferrandina-Matera regija Kampanija -Salerno Arechi – Aeroporto Pontecagnano Regija Sicilija -čvor Catania -Palermo - Agrigento - Porto Empedocle -Poveznica s lukom Augusta regija Sardinija: -željeznica do zračne luke Obia -Udvostručenje kolosijeka Decimomannu-Villamassargia |
|
M3C1-18 |
Ulaganje 1.6. – Jačanje regionalnih pruga – Poboljšanje regionalnih željeznica (upravljački RFI) |
Cilj |
Nadograđene regionalne pruge spremne za odobrenje i operativne faze |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
680 |
Q2 |
2026. |
680 km nadograđenih regionalnih pruga spremnih za odobrenje i operativnih faza |
|
M3C1-19 |
Ulaganje 1.8. – Nadogradnja željezničkih postaja (upravljanje RFI-jem; na jugu) |
Cilj |
Nadograđeni i pristupačni željeznički kolodvori |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
10 |
Q4 |
2024. |
Deset željezničkih kolodvora nadograđeno je i pristupačno u skladu s Direktivom 1300/2014 i propisima EU-a o sigurnosti željeznica |
|
M3C1-20 |
Ulaganje 1.8. – Nadogradnja željezničkih postaja (upravljanje RFI-jem; na jugu) |
Cilj |
Nadograđeni i pristupačni željeznički kolodvori |
nije primjenjivo |
Broj |
10 |
38 |
Q2 |
2026. |
38 željezničkih kolodvora nadograđeno je i pristupačno u skladu s Direktivom 1300/2014 i propisima EU-a o sigurnosti željeznica |
|
M3C1-21 |
Reforma 2.1. – Provedba nedavnog „Decre Simplification” (preinačenog u Zakon br. 120 od 11. rujna 2020.) donošenjem odluke o donošenju „Smjernica za klasifikaciju rizika i upravljanje njima, procjenu sigurnosti i praćenje postojećih mostova” |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu „Smjernice za klasifikaciju rizika i upravljanje njima, ocjenu sigurnosti i praćenje postojećih mostova” |
Odredba u odluci o stupanju na snagu dekreta o donošenju „Smjernica za klasifikaciju rizika i upravljanje njima, procjenu sigurnosti i praćenje postojećih mostova” |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
U „Smjernicama” utvrđuju se zajedničke norme i metodologije za cjelokupnu nacionalnu cestovnu mrežu za klasifikaciju rizika i upravljanje njima, evaluaciju sigurnosti i praćenje postojećih mostova. |
|
M3C1-22 |
Reforma 2.2. – Prijenos vlasništva mostova i vijadukata s cesta nižeg ranga na više rangirane ceste |
Ključna etapa |
Prijenos vlasništva nad mostovima, vijaduktima i prelaskom s cesta nižeg ranga na ceste višeg ranga (autoceste i glavne nacionalne ceste) |
Odredba u relevantnom pravnom aktu koja se odnosi na stupanje na snagu prijenosa vlasništva mostova, poticaja i prelaženja s cesta nižeg ranga na ceste višeg ranga (autoceste i glavne nacionalne ceste) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Prijenos vlasništva nad umjetničkim djelima mora se izvršiti u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona 120/20. Očekuje se da će biti dovršen u skladu s pravilima Codice della Strada (Zakonodavna uredba 285/1992) i njezinim uredbama (Predsjednička odluka 495/92), kojima se određuju odredbe o prijenosu vlasništva između cestovnih subjekata. |
I. MISIJA 3. KOMPONENTA 2.- Intermodalitet i integrirana logistika
Cilj je te komponente talijanskog plana za oporavak i otpornost učiniti talijanske luke učinkovitijima i konkurentnijima, energetski učinkovitijima i bolje integriranima u logistički lanac. Cilj joj je i digitalizacija sustava upravljanja zračnim prometom.
U tu svrhu uključuje važne reforme za pojednostavnjenje postupaka, ažuriranje lučkog planiranja i povećanje konkurentnosti koncesija u talijanskim lukama. S druge strane, neka su ulaganja osmišljena kako bi se osigurala intermodalnost s glavnim crtama europske komunikacije kojima se razvijaju veze s trgovinom oceanima i međumediteranskim plovnim putovima, povećava dinamičnost i konkurentnost talijanskog lučkog sustava, među ostalim i u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova. Očekuje se da će se ulaganjima povezanima s tom komponentom znatno povećati količina putnika i tereta u talijanskim lukama, što će imati pozitivan učinak na poticajne gospodarske aktivnosti u predmetnim područjima i na nacionalno gospodarstvo u cjelini.
S druge strane, ta se komponenta odnosi na digitalizaciju logističkih sustava, uključujući sustave zračnih luka. Očekuje se da će ti sektori postati konkurentniji primjenom inovativnih tehnoloških rješenja kako bi sustav postao učinkovitiji i kako bi se smanjio njihov utjecaj na okoliš.
Tom se komponentom odgovara na 3. preporuku za Italiju za 2019. kojom se Italija poziva na „gospodarsku politiku povezanu s ulaganjima u [...] kvalitetu infrastrukture” i 3. preporuku za 2020. u kojoj se preporučuje „ulaganje u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije, istraživanje i inovacije, održivi javni prijevoz, gospodarenje otpadom i vodama te ojačanu digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo pružanje osnovnih usluga”.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
I.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1.1. – Pojednostavnjenje postupaka za proces strateškog planiranja
Tom se mjerom predviđa ažuriranje lučkog planiranja kako bi se osigurala strateška vizija talijanskog lučkog sustava. Reformom se u najmanju ruku uređuju i. razvojni ciljevi lučkih uprava; ii. utvrđena i prikazana područja koja su namijenjena strogo za funkcije luka i stražnje luke, iii. infrastrukturna povezanost ceste i željeznice sa zadnjom miljom s lukama, iv. kriteriji koji se primjenjuju pri utvrđivanju sadržaja planiranja i v. nedvosmisleno utvrđuju smjernice, pravila i postupke za pripremu regulatornih planova luka.
Reforma 1.2. – Konkurentna dodjela koncesija u talijanskim lukama
Cilj je ove mjere utvrditi uvjete koji se odnose na trajanje koncesije, nadzorne i kontrolne ovlasti davatelja koncesije, postupke obnove, prijenos objekata na novog koncesionara na kraju koncesije i utvrđivanje minimalnih ograničenja naknada koje se zaračunavaju koncesionarima.
Reforma 1.3. – Pojednostavnjenje odobrenja postupaka za odobravanje hladnog glačanja u talijanskim lukama
Očekuje se da će se tom mjerom pojednostavniti i smanjiti postupak izdavanja odobrenja za izgradnju nacionalnih elektrana za prijenos električne energije za napajanje distribucijskih sustava za opskrbu brodova električnom energijom (hladno glačanje).
Ministarstvo infrastrukture i prometa podnosi prijedlog za pojednostavnjenje postupka izdavanja odobrenja. Posebno se predlaže da se projekti hladnog glačanja vrednuju u područnim uredima koji izvještavaju Ministarstvo gospodarskog razvoja, koje bi u kraćem vremenskom razdoblju moglo proučiti projekte i slijedom toga ih odobriti. Nadalje, u smislu regulatorne intervencije predviđa se jedinstveni postupak odobrenja za projekte s naponom većim od 132 kV i ostatak kako bi se iskoristile sinergije procesa.
Reforma 2.1. Provedba jedinstvenog carinskog sučelja („Sportello Unico Doganale”)
Cilj je stvoriti namjenski portal za jedinstvenu kontaktnu točku, koji će omogućiti interoperabilnost s nacionalnim bazama podataka i koordinaciju aktivnosti carinskih provjera.
Ulaganje 2.2.: Digitalizacija upravljanja zračnim prometom
Cilj je tog ulaganja digitalna nadogradnja sektora koja obuhvaća razvoj novih alata za digitalizaciju zrakoplovnih informacija i provedbu platformi i usluga bespilotnih zrakoplova.
Projekti obuhvaćaju razvoj i povezivost sustava upravljanja bespilotnim prometom (UTM), digitalizaciju zrakoplovnih informacija, uvođenje infrastruktura u oblaku, virtualizaciju operativne infrastrukture i definiranje novog modela održavanja.
I.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M3C2-1 |
Reforma 1.1. – Pojednostavnjenje postupaka za proces strateškog planiranja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena povezanih s pojednostavnjenjem postupaka za proces strateškog planiranja |
Odredba u pravnom aktu o stupanju na snagu zakonodavnih izmjena povezanih s pojednostavnjenjem postupaka za proces strateškog planiranja |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Revidiranim zakonodavnim okvirom utvrđuje se sljedeće: — Sve lučke uprave donose svoje dokumente o strateškom planiranju sustava (DPSS) i svoje regulatorne planove za luke (PRP) potpuno uzimajući u obzir reformu talijanskih lučkih sustava iz 2016. kako je odobrena Zakonodavnom uredbom br. 169 od 4. kolovoza 2016. DPSS mora regulirati najmanje sljedeće elemente: – Razvoj ciljeva lučkih uprava; – Utvrđena i prikazana područja koja su predviđena za strogo funkcije luka i stražnje luke, – Sveobuhvatne prometne i željezničke veze s lukama, – Kriteriji za utvrđivanje sadržaja planiranja, – Nedvosmisleno utvrđivanje smjernica, pravila i postupaka za pripremu regulatornih planova za luke. |
|
M3C2-2 |
Reforma 1.2. – Konkurentna dodjela koncesija u talijanskim lukama |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe o koncesijama za luke |
Odredba Uredbe o stupanju na snagu Uredbe o koncesijama za luke |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Novom Uredbom utvrđuju se okvirni uvjeti za dodjelu koncesija u lukama. Uredbom se utvrđuje barem: – Uvjeti koji se odnose na trajanje koncesije; – Nadzorne i kontrolne ovlasti davatelja potpore; – Metode obnove; – Prijenos postrojenja novom koncesionaru na kraju koncesije; – Ograničenje minimalne naknade koje plaćaju stjecatelji licencije. |
|
M3C2-3 |
Reforma 2.1. – Provedba jedinstvenog carinskog sučelja („Sportello Unico Doganale”) |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe o jedinstvenoj carinskoj službi (Sportello Unico Doganale) |
Odredba Uredbe o stupanju na snagu Uredbe o jedinstvenoj carinskoj službi (Sportello Unico Doganale) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Uredbom se utvrđuju metode i specifikacije jedinstvene carinske službe u skladu s Uredbom (EU) 1239/2019 o provedbi jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i Uredbom (EU) 2020/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2020. o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (eFTI). |
|
M3C2-4 |
Reforma 1.3. – Pojednostavnjenje postupaka odobrenja za postrojenja za hladno glačanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pojednostavnjenja postupaka odobrenja za postrojenja za hladno glačanje |
Pravna odredba o stupanju na snagu pojednostavnjenja postupaka odobrenja za postrojenja za hladno glačanje |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Pojednostavniti postupak izdavanja odobrenja za skraćivanje vremena odobrenja za izgradnju infrastrukture za prijenos energije s ciljem opskrbe brodova električnom energijom s kopna tijekom faze privezivanja na najviše 12 mjeseci (u slučaju intervencija koje nisu podvrgnute procjeni utjecaja na okoliš) |
|
M3C2-5 |
Ulaganje 2.1. – Digitalizacija logističkog lanca |
Cilj |
Digitalizacija logističkog lanca |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
70 |
Q2 |
2024. |
Barem 70 % lučkih sustava pojedinačnih lučkih uprava interoperabilni su međusobno i s digitalnom nacionalnom strateškom platformom. |
|
M3C2-6 |
Ulaganje 2.2. Digitalizacija upravljanja zračnim prometom |
Cilj |
Digitalizacija upravljanja zračnim prometom: lokacije opremljene sustavom upravljanja zračnim prometom |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
13 |
Q4 |
2023. |
Najmanje 13 lokacija: zračne luke, prilazni (APP) i centri za oblasnu kontrolu (ACC) opremljeni su potpuno digitaliziranim i operativnim sustavom za upravljanje zračnim prometom. |
|
M3C2-7 |
Ulaganje 2.2. Digitalizacija upravljanja zračnim prometom |
Ključna etapa |
Digitalizacija upravljanja zračnim prometom: početak rada novih alata |
Certifikacija TOC-a, ERP-a, digitaliziranih zrakoplovnih informacija i UTMS-a |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2026. |
Pokretanje a) Centra za tehničke operacije (TOC) i najmanje dva sustava za upravljanje zračnim prometom b) Upravljanja resursima poduzeća u oblaku (ERP) c) Digitalizirane zrakoplovne informacije d) Sustava upravljanja bespilotnim prometom i povezivost (UTMS) |
I.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 1.1. Zelene luke: intervencije u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti u lukama
Glavni cilj te mjere jest smanjenje emisija CO2 i poboljšanje kvalitete zraka u lučkim gradovima intervencijama usmjerenima na energetsku učinkovitost i promicanje uporabe obnovljive energije u lukama. Konačni je cilj uštedjeti 20 % ukupnih godišnjih emisija CO2 u uključenom lučkom području. Projekti se odabiru među onima koje su pojedine lučke uprave navele u svojim dokumentima o planiranju ekološke energije lučkih sustava (DEASP). Očekuje se da će se programom „Zelene luke” postići i znatno smanjenje drugih onečišćujućih tvari koje uzrokuju izgaranje, koje su glavni uzrok pogoršanja kvalitete zraka u lučkim gradovima. To ulaganje uključuje kupnju vozila s nultim emisijama i brodova za pružanje usluga ili pretvorbu vozila i brodova na fosilna goriva u vozila s nultim emisijama.
Ulaganje 2.1.: Digitalizacija logističkog lanca
Očekuje se da će se tim ulaganjem povećati konkurentnost nacionalne logistike stvaranjem interoperabilnog digitalnog sustava između javnih i privatnih subjekata za prijevoz tereta i logistiku, kojim će se pojednostavniti postupci, procesi i kontrole usmjeravanjem na dematerijalizaciju dokumenata i razmjenu podataka i informacija.
Reforma 2.2. Uspostava nacionalne strateške platforme za mrežu luka i teretnih sela kako bi se uvela digitalizacija usluga prijevoza putnika i tereta
Cilj je reforme učiniti sustave lučke zajednice (tj. alate za digitalizaciju kretanja putnika i tereta pojedinačnih lučkih uprava) interoperabilnima kako bi bili kompatibilni međusobno i s nacionalnom logističkom platformom.
I.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M3C2-8 |
Ulaganje 1.1.: Zelene luke: intervencije u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti u lukama |
Cilj |
Zelene luke: dodjela radova |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
7 |
Q4 |
2022. |
Dodjela radova za barem sedam nadležnih tijela lučkog sustava. Postupak odabira za dodjelu radova uključuje sljedeće: a) Kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava da dobro funkcionira s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) te s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. b) Obveza da doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 iznosi najmanje 79 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) Obvezu izvješćivanja o provedbi mjere na pola razdoblja trajanja programa i završetka programa. |
|
M3C2-9 |
Ulaganje 1.1.: Zelene luke: intervencije u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti u lukama |
Ključna etapa |
Zelene luke: završetak radova |
Završetak radova |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2025. |
Dovršetak radova svih lučkih uprava. Ukupno, najmanje 213 000 000 EUR namijenjeno je aktivnostima za potporu klimatskim ciljevima u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 |
|
M3C2-10 |
Reforma 2.2. Uspostava nacionalne strateške platforme za mrežu luka i teretnih sela kako bi se uvela digitalizacija usluga prijevoza putnika i tereta |
Ključna etapa |
Sustavi lučke zajednice |
Odredba o početku rada [Nacionalne strateške platforme] |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2024. |
Lučki sustavi pojedinačnih lučkih uprava interoperabilni su međusobno i s digitalnom nacionalnom strateškom platformom. |
J.MISIJA 4. KOMPONENTA 1.: Jačanje pružanja obrazovnih usluga: od jaslica do sveučilišta
Ta komponenta talijanskog plana za oporavak i otpornost uključuje četiri područja intervencije: i. poboljšanje kvalitete i kvantitativno širenje usluga obrazovanja i osposobljavanja – od vrtića do sveučilišta; ii. reformu nastavničke struke, posebno u pogledu postupaka zapošljavanja i osposobljavanja, s opsegom povećanja vještina nastavnog osoblja i rješavanjem teritorijalnih neusklađenosti; iii. usavršavanje i nadogradnja infrastrukture radi poboljšanja digitalne tehnologije, znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te poučavanja višejezičnosti uz istodobno poboljšanje sigurnosti i energetske učinkovitosti školskih zgrada; iv. reformu studijskih skupina kojom se omogućuju akademski stupnjevi i doktorski programi s ciljem poticanja primijenjenog istraživanja i povećanja broja stipendija doktorata.
Mjerama u okviru ove komponente nastoje se ukloniti slabosti talijanskog sustava obrazovanja, osposobljavanja i istraživanja u cilju poboljšanja ishoda obrazovanja i zapošljivosti studenata.
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente doprinijet će rješavanju preporuka upućenih Italiji 2020. i 2019. o potrebi za „potporom sudjelovanju žena na tržištu rada sveobuhvatnom strategijom, među ostalim pristupom kvalitetnoj skrbi za djecu” (2. preporuka za Italiju za 2019.) „poboljšati obrazovne rezultate, među ostalim odgovarajućim i ciljanim ulaganjima, te poticati usavršavanje, među ostalim jačanjem digitalnih vještina” (2. preporuka za Italiju za 2019.) „poticati istraživanja i inovacija” (3. preporuka za Italiju ta 2019.), „jačati učenja na daljinu i vještina, uključujući digitalne” (2. preporuka za Italiju za 2020.) i „usmjeriti ulaganja u istraživanje i inovacije” (3. preporuka za Italiju za 2020.).
J.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1.1.: Plan za jaslice i predškolske ustanove te usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Cilj je plana ulaganja za dobnu skupinu 0 – 6 povećati ponudu ustanova za skrb o djeci izgradnjom, obnovom i osiguravanjem sigurnosti dječjih vrtića i predškolskih ustanova kako bi se osiguralo povećanje obrazovne ponude i dostupnih termina za dobnu skupinu 0 – 6 te time poboljšala kvaliteta nastave. Očekuje se da će se mjerom potaknuti sudjelovanje žena na tržištu rada i pružiti im potpora u usklađivanju obiteljskog i profesionalnog života.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 38 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 39 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 40 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 41 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se odaberu samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganja 1.2.: Plan produljenja punog radnog vremena
Svrha je mjere financirati produljenje školskog vremena kako bi se povećala obrazovna ponuda škola i kako bi ih se učinilo otvorenima na tom području nakon nastave. Mjerom se predviđa izgradnja ili obnova kantina za najmanje 1000 objekata kako bi se omogućilo produljenje trajanja nastave. Očekuje se da će produljeno školovanje pozitivno utjecati na borbu protiv ranog napuštanja školovanja.
Ulaganje 1.3.: Plan poboljšanja školske sportske infrastrukture
Cilj je mjere jačanje sportske infrastrukture i poticanje sportskih aktivnosti. Očekuje se da će se jačanjem sportske aktivnosti suzbiti rano napuštanje školovanja, poboljšati socijalna uključenost i ojačati osobne sposobnosti.
Ulaganjem se nadograđuju sportski objekti i dvorane povezane sa školama kako bi se osiguralo povećanje obrazovne ponude i promicalo produljenje vremena u školi. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu zadataka za buduće pozive na podnošenje projekata isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 42 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 43 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 44 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 45 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se odaberu samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganja 1.4.: Izvanredna intervencija usmjerena na smanjenje teritorijalnih razlika u srednjoškolskim ciklusima I. i II. te rješavanje problema napuštanja školovanja
Cilj je mjere zajamčiti odgovarajuće osnovne vještine za najmanje 1 000 000 studenata godišnje, u razdoblju od četiri godine, i razvojem jedinstvenog nacionalnog portala za internetsko osposobljavanje. Posebna pozornost posvećuje se školama koje su se suočile s većim poteškoćama u pogledu uspješnosti prilagođavanjem intervencija u skladu s potrebama učenika, u kojima voditelj škole pruža potporu vanjskim mentorima, kao i, u najkritičnijim slučajevima, raspoloživost najmanje jedne dodatne jedinice osoblja po predmetu (talijanski, matematički i engleski) te najmanje dvije godine.
Ulaganjem se promiče provedba mentorskih aktivnosti za najmanje 470 000 mladih ljudi kojima prijeti rano napuštanje školovanja i za najmanje 350 000 mladih koji su već napustili školovanje. Njome se predviđa upotreba internetske platforme za aktivnosti mentorstva i osposobljavanja, kao i pokretanje tečajeva nakon diplome (kvalifikacije usmjerene na zapošljavanje).
Očekuje se da će se tom intervencijom promicati rodna ravnopravnost i poduprijeti prevladavanje teritorijalnih razlika i nejednakosti u pristupu obrazovanju.
Reforma 1.1. Reforma tehničkih i stručnih instituta
Cilj je reforme uskladiti kurikulum tehničkih i stručnih instituta s kompetencijama koje su potrebne talijanskom sustavu proizvodnje, uključujući na lokalnoj razini. Konkretno, reformom se tehničko i strukovno obrazovanje usklađuje s industrijom 4.0 i prihvaća digitalne inovacije.
Reforma 1.2. Reforma tercijarnog strukovnog osposobljavanja (ITS)
Cilj je reforme ojačati sustav tercijarnog strukovnog osposobljavanja pojednostavnjenjem upravljanja ITS-om kako bi se povećao broj instituta i upisa s obzirom na lokalno područje.
Očekuje se da će se reformom premostiti neusklađenost između ponude i potražnje radne snage.
Ulaganje 1.5.: Razvoj sustava tercijarnog strukovnog osposobljavanja (ITS)
Mjerom se dopunjuje reforma 1.2. – Reforma tercijarnog strukovnog osposobljavanja – kako bi se ojačala ponuda obrazovanja zavoda za strukovno osposobljavanje (ITS). Njome se pridonosi povećanju obrazovne ponude ustanova za strukovno osposobljavanje i povećanju sudjelovanja poduzeća u obrazovnim procesima radi boljeg povezivanja s poduzetničkom mrežom. Očekuje se i da će se mjerom smanjiti nezaposlenost mladih uklanjanjem neusklađenosti vještina između ponude i potražnje radne snage.
Ulaganjem se povećava broj ITS-a i jačaju laboratorijske strukture (uvođenje inovativnih tehnologija 4.0) uz ulaganje u vještine nastavnika. Očekuje se da će se povećati broj upisanih studenata i broj diplomanata u ITS-u. Predviđena je aktivacija nacionalne digitalne platforme koja studentima omogućuje da saznaju ponude za posao za one koji steknu stručne kvalifikacije. Očekuje se da će se provedbom tečajeva osposobljavanja i širenjem modela osposobljavanja poboljšati potpuno specijalizirani lanac osposobljavanja povezan s područjima energije 4.0 i Okoliš 4.0 i koji bi bio funkcionalan za prilagodbu vještina u sektorima strateškog razvoja 4.0.
Reforma 1.3. Reorganizacija školskog sustava
Analiza ima sljedeća dva cilja:
1)Prilagodba broja učenika po razredu.
Broj nastavnog osoblja utvrđuje se na istoj razini kao u školskoj godini 2020./2021., s obzirom na pad broja stanovnika i kako bi se smanjio broj učenika po razredu i postupno poboljšao omjer između broja učenika i broja nastavnika na zajedničkim radnim mjestima. Provedbom intervencije ne povećava se broj dostupnih zgrada. Inicijativom se individualizirana pozornost posvećuje pojedinačnim učenicima, posebno najranjivijim učenicima, a posebno učenicima s invaliditetom. Očekuje se da će poboljšanje omjera učenika i nastavnika pridonijeti kvaliteti nastave i dostupnosti resursa za školske zgrade.
2)Preispitivanje pravila o veličini školskih zgrada.
Populacija regionalnih škola usvaja se kao „učinkovit parametar” za identifikaciju obrazovnih ustanova koje imaju ravnatelja i ravnatelja, a ne stanovništvo pojedinačne škole, kako je predviđeno postojećim zakonodavstvom.
Reforma 1.4. Reforma sustava „Orijentacija”
Reformom se žele uvesti orijentacijski moduli (najmanje 30 sati godišnje) za četvrti i peti razred višeg sekundarnog obrazovanja. Glavni je cilj pružiti potporu studentima u donošenju informirane odluke o nastavku studija ili daljnjem strukovnom osposobljavanju (ITS) prije njihova uključivanja na tržište rada. Reformom se predviđa i stvaranje platforme za digitalnu orijentaciju povezanu s ponudom tercijarnog obrazovanja sveučilišta i instituta za strukovno osposobljavanje (ITS).
Ulaganje 1.6.: Aktivno usmjeravanje u prijelazu iz škole na sveučilište
Cilj je te mjere olakšati i potaknuti prelazak iz srednje škole na fakultet te smanjiti broj osoba koje napuštaju školovanje, čime se doprinosi povećanju broja osoba s diplomom. Očekuje se da će se ulaganjem povećati pokazatelji uspjeha (za pohađanje škole, poboljšanje razine učenja, broj studenata primljenih u sljedeću akademsku godinu itd.) i smanjiti razlike među spolovima u pogledu zapošljavanja i sudjelovanja u visokom obrazovanju u svim područjima.
Ovom se inicijativom predviđa pružanje tečajeva svim učenicima srednjih škola, počevši od treće godine, kako bi im se pružila potpora pri odabiru tercijarnog obrazovanja, omogućila bolja usklađenost između pripreme i strukovnog obrazovanja te pomoglo učenicima da se usmjere u prijelaz na fakultetsku školu. Predavanja održavaju profesori visokog obrazovanja, a održavaju se učenicima u trećoj, četvrtoj i petoj godini višeg sekundarnog obrazovanja. Održivost se postiže proširenjem osposobljavanja na srednjoškolske profesore tako da, nakon tog trogodišnjeg programa, unutarnje osoblje srednjih škola ima orijentaciju.
Ulaganje 1.7.: Stipendije za pristup sveučilištu
Cilj je mjere osigurati jednak pristup obrazovanju olakšavanjem pristupa tercijarnom obrazovanju za studente u socioekonomskim poteškoćama i uz relativno visoke oportunitetne troškove naprednih studija protiv ranog prijelaza na tržište rada. Konkretno, očekuje se da će se to postići:
-povećanjem stipendija za 700 EUR, do 4000 EUR (u prosjeku) po studentu;
-stipendijama se financira veći broj studenata, čime se znatno smanjuje jaz u odnosu na prosječni udio studenata koji primaju stipendiju u EU-u (oko 25 % u odnosu na samo 12 studenata koji su trenutačno registrirani u Italiji), unatoč planiranom povećanju stope upisa i zadržavanja u Italiji.
Reforma 1.5. Reforme skupina sveučilišta
Reformom se predviđa ažuriranje sveučilišnih kurikuluma, čime se smanjuju postojeće rigidne granice, čime se ozbiljno ograničava mogućnost stvaranja interdisciplinarnih putova. Očekuje se i da će se reformom proširiti mogućnost provedbe programa strukovnog osposobljavanja uvođenjem inovativnih akademskih razreda usmjerenih na posao .
Reforma 1.6. Omogućavanje reforme sveučilišnog studija
Reformom se predviđa pojednostavnjenje postupka za pristup profesijama koje zahtijevaju upis u stručne naredbe putem posebnog stručnog ispita. Mjerom se pridonosi usklađivanju završnog nacionalnog ispita svakog diplomskog studija s odgovarajućim ispitom o stručnom redoslijedu, čime se osiguravaju opća i jasna pravila i zamjena.
Reforma 2.1. Zapošljavanje nastavnika
Reformom se nastoji uspostaviti novi model za zapošljavanje nastavnika, povezan s preispitivanjem njihova početnog osposobljavanja i tijekom njihovih karijera. Strateški je cilj te mjere znatno poboljšanje kvalitete talijanskog obrazovnog sustava. Konkretno, reformom se pojednostavnjuju postojeći postupci javne nabave. Mjerama se uvode stroži zahtjevi za pristup nastavničkim zanimanjima, učinkovitiji okvir za mobilnost nastavnika, ograničavanje prekomjerne mobilnosti te jasna veza između napredovanja u karijeri i vrednovanja uspješnosti te trajnog stručnog usavršavanja.
Reforma 2.2. Tercijarno napredno obrazovanje i obvezno osposobljavanje za ravnatelje škola, nastavnike, administrativno i tehničko osoblje
Reformom se nastoji izgraditi kvalitetan sustav osposobljavanja školskog osoblja za kontinuirani profesionalni razvoj i razvoj karijere. Njime se predviđa osnivanje kvalificiranog tijela zaduženog za objavljivanje smjernica u skladu s europskim standardima te za odabir i koordinaciju inicijativa za osposobljavanje, po mogućnosti njihovo povezivanje s napredovanjem u karijeri, kako je predviđeno reformom zapošljavanja – Reforma 2.1.: Zapošljavanje nastavnika, uključeno u plan.
Ulaganje 2.1.: Integrirano digitalno poučavanje i osposobljavanje o digitalnoj transformaciji školskog osoblja
Cilj je mjere stvaranje trajnog sustava za razvoj digitalne didaktike te digitalnih i nastavnih vještina školskog osoblja. Intervencijom se predviđa sljedeće:
-stvaranje sustava za kontinuirano osposobljavanje nastavnika i školskog osoblja za digitalnu tranziciju;
-Donošenje nacionalnog referentnog okvira za integrirano digitalno poučavanje kako bi se promicalo usvajanje kurikuluma digitalne kompetencije u svim školama.
Djelovanjem se predviđa osposobljavanje otprilike 650 000 nastavnika i školskog osoblja, otvaranje otprilike 20 000 tečajeva osposobljavanja tijekom pet godina i uspostava lokalnih centara za osposobljavanje. U projekte osposobljavanja uključeno je svih više od 8000 obrazovnih ustanova u Italiji.
Ulaganje 3.1.: Nove vještine i novi jezici
Cilj je intervencije integrirati u sve razine školske nastavne programe, metodologije i sadržaje osmišljene za jačanje vještina u području STEM-a te digitalnih i inovacijskih vještina. Mjera je usmjerena na studentice i njome se predviđa cjelovit interdisciplinarni pristup. Cilj je intervencije zajamčiti jednake mogućnosti i ravnopravnost spolova u smislu metodološkog pristupa i orijentacijskih aktivnosti u području STEM-a.
Očekuje se da će se mjerom ojačati višejezične vještine učenika i nastavnika proširenjem programa savjetovanja i informiranja o programu Erasmus+ uz potporu Nacionalnog instituta za dokumentaciju, inovacije i obrazovanje Erasmus+ (INDIRE) i njegove mreže ambasadora.
Razvija se i digitalni sustav za praćenje jezičnih vještina na nacionalnoj razini uz potporu odgovarajućih subjekata certifikatora.
Ulaganje 3.2.: Škola 4.0: inovativne škole, ožičenje, nove učionice i radionice
Cilj je mjere ažurirati školske objekte u prilagodljiva, fleksibilna i digitalna okruženja za učenje s pomoću tehnološki naprednih radionica i procesa učenja kroz rad. Tom će se mjerom ubrzati digitalna tranzicija talijanskog školskog sustava s četiri inicijative:
-Pretvaranje oko 100 000 tradicionalnih razreda u povezana okruženja za učenje uvođenjem povezanih obrazovnih uređaja
-Stvaranje radionica za digitalne profesije u drugom ciklusu
-Digitalizacija školskih uprava
-Unutarnje ožičenje oko 40000 školskih zgrada i pripadajućih uređaja
Ulaganje 3.3.: Plan za sigurnost izgradnje škola i strukturnu rehabilitaciju
Glavni je cilj mjere pridonijeti oporavku klime poboljšanjem sigurnosti i potrošnje energije školskih zgrada. Konkretno, mjerom se pridonosi poboljšanju energetskih razreda i smanjenju potrošnje i emisija CO2 te povećanju strukturne sigurnosti zgrada. Posebna pozornost posvećuje se područjima u najnepovoljnijem položaju s ciljem rješavanja i uklanjanja gospodarskih i socijalnih neravnoteža. Ulaganje ne uključuje nabavu kotlova na prirodni plin.
Ulaganje 3.4.: Poučavanje i napredne sveučilišne vještine
Cilj je mjere kvalificirati i inovairati sveučilišne programe (uključujući doktorske doktorske programe) s pomoću tri strateška cilja: digitalizacija; „kultura inovacija”; internacionalizacija.
Detaljno se provode sljedeće podmjere:
-Do 500 studenata doktorata upisuje se u tri godine (100+ 200+ 200) u programe posvećene digitalnoj i ekološkoj tranziciji.
- Osnivanje triju centara za poučavanje i učenje kako bi se poboljšale vještine nastavnika (uključujući digitalne vještine) na sveučilištima i u školama;
-Osnivanje triju digitalno obrazovnih centara (DEH) radi poboljšanja kapaciteta sustava visokog obrazovanja za pružanje digitalnog obrazovanja studentima i sveučilišnim radnicima;
-Jačanje visokih škola
-Provedba deset transnacionalnih obrazovnih inicijativa – TNE – u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodne suradnje
-Aktivnosti internacionalizacije umjetničkih i glazbenih visokih učilišta (AFAM) podupiranjem 5 projekata internacionalizacije institucija AFAM-a radi promicanja njihove uloge u očuvanju i promicanju talijanske kulture u inozemstvu
Reforma 4.1. Doktorat Reforma programa
Cilj je reforme ažurirati uredbu o doktorskim programima, pojednostavniti postupke za uključivanje poduzeća i istraživačkih centara u doktorske programe te ojačati primijenjeno istraživanje. Predložena reforma uključuje sva ulaganja povezana s doktorskim programima u ciljnom području „Obrazovanje i istraživanje”.
Ulaganje 4.1.: Proširenje broja doktorata i prilika za njihovu karijeru (usmjereni na istraživanje, javna uprava i kulturna baština)
Cilj je mjere povećati zalihe ljudskog kapitala namijenjenog aktivnostima usmjerenima na istraživanje, javnoj upravi i kulturnoj baštini. Ulaganjem se predviđa stvaranje 1200 dodatnih općih programa stipendija doktorata godišnje (više od tri godine), 1000 dodatnih doktorskih stipendija u javnoj upravi godišnje (više od tri godine), a najmanje 200 novih doktorskih stipendija o kulturnoj baštini dodjeljuje se godišnje (više od tri godine).
J.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M4C1-1 |
Reforma 1.5. Reforma skupina sveučilišnih diploma; Reforma 1.6. Omogućivanje reforme sveučilišnih diploma; Reforma 4.1. Doktorat Reforma programa |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reformi sustava tercijarnog obrazovanja radi poboljšanja obrazovnih rezultata (primarno zakonodavstvo) o: a) omogućavanje sveučilišnih diploma; b) skupine sveučilišnih diploma; c) reforma doktorskih programa |
Odredba zakona o stupanju reformi na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Reforme uključuju barem sljedeće ključne elemente:
|
|
M4C1-2 |
Ulaganje 1.7.: Stipendije za pristup sveučilištu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ministarskih uredbi o reformi stipendija za poboljšanje pristupa tercijarnom obrazovanju |
Odredba zakona o stupanju na snagu reforme |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Ministarskim dekretima koje je donijelo Ministarstvo sveučilišta i istraživanja o reformi stipendija poboljšat će se pristup tercijarnom obrazovanju za talentirane studente u socioekonomskim poteškoćama, povećati iznos stipendija i broj korisnika do 31. prosinca 2024. Studenti se identificiraju na temelju ISEE – Indicatore della Situazione Economica Equivalente. |
|
M4C1-3 |
Reforma 2.1. Zapošljavanje nastavnika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme o nastavničkoj struci. |
Odredba zakona o stupanju na snagu reforme |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Revidirani pravni okvir privlači, zapošljava i motivira kvalitetne nastavnike, posebno:
|
|
M4C1-4 |
Ulaganje 3.2. Škola 4.0: inovativne škole, ožičenje, nove učionice i radionice |
Ključne točke |
U školi 4.0 donesen je plan za poticanje digitalne tranzicije talijanskog školskog sustava |
Ministarstvo obrazovanja – Uredba o donošenju plana škole 4.0 |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Stupanje na snagu plana „Škola 4.0” koji je donijelo Ministarstvo obrazovanja radi poticanja digitalne tranzicije talijanskog školskog sustava. a) pretvorba 100 000 učionica u inovativna okruženja za učenje b) osnivanje laboratorija za nove digitalne profesije u svim srednjim školama. c) Tom mjerom a) školski prostori namijenjeni tradicionalnim učionicama pretvaraju se u inovativna, prilagodljiva i fleksibilna okruženja za učenje povezana, integrirana s digitalnim, fizičkim i virtualnim tehnologijama. Ulaganjem u školske objekte uvode se najinovativnije tehnologije podučavanja (uređaji za kodiranje i robotika, uređaji za virtualnu stvarnost, napredni digitalni uređaji za uključivo obrazovanje itd.) u najmanje 100 000 učionica osnovnih i srednjih škola koje se koriste za nastavu). Mjerom b) uspostavlja se barem jedan laboratorij za digitalna zanimanja u svakoj srednjoj školi, laboratorij koji je usko povezan s poduzećima i inovativnim novoosnovanim poduzećima za stvaranje novih radnih mjesta u sektoru novih digitalnih zanimanja (kao što su umjetna inteligencija, robotika, velika količina podataka, kibersigurnost, plavo i zeleno gospodarstvo). . Najmanje 40 % škola korisnica nalazi se na jugu Italije. |
|
M4C1-5 |
Reforma 1.3. Reorganizacija školskog sustava; Reforma 1.2. Reforma sustava tercijarnog strukovnog osposobljavanja (ITS); Reforma 1.1. Reforma tehničkih i stručnih instituta; Reforma 1.4. Reforma sustava „Orijentacija” |
Ključne točke |
Stupanje na snagu reformi sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja radi poboljšanja obrazovnih rezultata |
Odredba zakona o stupanju reformi na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Stupanje na snagu reformi primarnog zakonodavstva u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kako bi se poboljšali obrazovni rezultati (pomoću primarnog zakonodavstva).
Kako bi se ispunila ključna etapa, zakonodavstvo uključuje obvezne rokove za izdavanje sekundarnog zakonodavstva, smjernice i sve potrebne regulatorne odredbe kako bi se osigurala neometana provedba. |
|
M4C1-6 |
Reforma 2.2. Tercijarno napredno obrazovanje i obvezno osposobljavanje za ravnatelje škola, nastavnike, administrativno i tehničko osoblje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavstva čiji je cilj izgradnja kvalitetnog školskog sustava osposobljavanja. |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakonodavstva. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Stupanjem na snagu zakonodavstva čiji je cilj izgradnja sustava kvalitetnog osposobljavanja školskog osoblja u skladu s kontinuiranim profesionalnim razvojem i razvojem karijere osnivanjem kvalificiranog tijela zaduženog za smjernice za osposobljavanje školskog osoblja, odabir i koordinacija inicijativa osposobljavanja povezuje ih s napredovanjem u karijeri, kako je predviđeno reformom zapošljavanja. Provedba sustava početnog i trajnog osposobljavanja trebala bi omogućiti prevladavanje trenutačne rascjepkanosti putova osposobljavanja, za koje trenutačno ne postoji jedinstvena nacionalna strategija. |
|
M4C1-7 |
Ulaganje 1.4. Izvanredna intervencija usmjerena na smanjenje teritorijalnih razlika u srednjoškolskim ciklusima I. i II. te rješavanje problema napuštanja školovanja |
Cilj |
Studente ili mlade koji su sudjelovali u mentorskim aktivnostima ili orijentacijskim tečajevima nakon diplome; |
Pružaju se mentorske aktivnosti |
Broj |
0 |
820 000 |
Q4 |
2024. |
Provedba aktivnosti mentorstva za najmanje 470 000 mladih kojima prijeti rano napuštanje školovanja i za najmanje 350 000 mladih koji su već napustili školovanje. Intervencijom se osigurava:
—Rodna i teritorijalna raspodjela;
|
|
M4C1-8 |
Ulaganje 1.3. Plan poboljšanja školske sportske infrastrukture |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za intervencije za izgradnju i obnovu sportskih objekata i dvorana predviđenih uredbom Ministarstva obrazovanja |
Obavijest korisnika jedinica lokalne samouprave o financiranju dodjele svih ugovora o javnoj nabavi za prihvatljive intervencije |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2024. |
Dodjela ugovora za intervencije za izgradnju i obnovu sportskih objekata i dvorana u skladu s odlukom Ministarstva obrazovanja i nakon provedbe postupka javne nabave. Odluka mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. U okviru plana ulaganja grade se i obnavljaju sportski objekti i dvorane povezane sa školama kako bi se osiguralo povećanje obrazovne ponude i jačanje školskih objekata, čime će se promicati produljenje trajanja nastave. Očekuje se da će se inicijativom poticati integracija škole s okolnim područjima te poboljšati bavljenje sportom i motornim aktivnostima. |
|
M4C1-9 |
Ulaganje 1.1. Plan za jaslice i predškolske ustanove te usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za gradnju, obnovu i osiguravanje sigurnosti jaslica, vrtića i usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja |
Obavijest korisnika jedinica lokalne samouprave o financiranju dodjele svih ugovora o javnoj nabavi za prihvatljive intervencije |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Dodjela ugovora i teritorijalna distribucija za usluge dječjeg vrtića, predškolskog odgoja i obrazovanja te usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Dodjela se provodi u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M4C1-10 |
Reforma 2.1. Zapošljavanje nastavnika; Reforma 1.3. Reorganizacija školskog sustava; Reforma 1.2. Reforma sustava tercijarnog strukovnog osposobljavanja (ITS); Reforma 1.1. Reforma tehničkih i stručnih instituta; Reforma 1.4. Reforma „orijentacijskog” sustava; Reforma 1.5. Reforma skupina sveučilišnih diploma; Reforma 1.6. Omogućivanje reforme sveučilišnih diploma |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu uredbi za učinkovitu provedbu i primjenu svih mjera koje se odnose na reforme osnovnoškolskog, srednjoškolskog i tercijarnog obrazovanja. |
Odredba zakona o stupanju na snagu uredbi. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2023. |
Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva, uključujući sve potrebne propise za učinkovitu provedbu i primjenu svih mjera koje se odnose na reforme osnovnoškolskog, srednjoškolskog i tercijarnog obrazovanja: — Reforme sustava tercijarnog obrazovanja radi poboljšanja obrazovnih rezultata (primarno zakonodavstvo) u pogledu: a) omogućavanje sveučilišnih diploma; b) skupine sveučilišnih diploma; c) reforma doktorskih programa; — Ministarske uredbe o reformi stipendija kako bi se poboljšao pristup tercijarnom obrazovanju; — Reforma nastavničkog zanimanja; — Reforma sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kako bi se poboljšali obrazovni rezultati; —Zakonodavstvo je usmjereno na izgradnju kvalitetnog sustava osposobljavanja za školu. |
|
M4C1-11 |
Ulaganje 1.7. Stipendije za pristup sveučilištu |
Cilj |
Nagrada za sveučilišnu stipendiju |
nije primjenjivo |
Broj |
256 0000 |
3 00 0 00 |
Q4 |
2023. |
Stipendije se dodjeljuju najmanje 300 000 studenata. Najmanje 75 % korisnika trebale bi biti žene, dugotrajno nezaposlene, osobe s invaliditetom ili osobe mlađe od 30 godina te najmanje 0,3 milijuna GOL-ovih obuka o digitalnim vještinama.
U okviru ovog projekta, integracija politika doprinosa s politikama za potporu studiranju provodi se na sljedeći način:
|
|
M4C1-12 |
Ulaganje 4.1.: Proširenje broja doktorata i prilika za njihovu karijeru (usmjereni na istraživanje, javna uprava i kulturna baština) |
Cilj |
Programi doktorskih stipendija koji se dodjeljuju po godini (dulje od tri godine) |
nije primjenjivo |
Broj |
9 000 |
16 200 |
Q4 |
2024. |
Najmanje 1 200 dodatnih programa doktorskih stipendija godišnje tijekom tri godine); godišnje se dodjeljuje najmanje 1000 dodatnih programa doktorskih stipendija za javnu upravu (više od tri godine); godišnje se dodjeljuje najmanje 200 novih programa doktorskih stipendija o kulturnoj baštini (više od tri godine). Polazna vrijednost utvrđena je kao trenutačni (zaokruženi) broj studenata doktora znanosti koji svake godine započinju svoj program u Italiji.
|
|
M4C1-13 |
Ulaganje 2.1.: Integrirano digitalno poučavanje i osposobljavanje o digitalnoj transformaciji školskog osoblja ; |
Cilj |
Osposobljavanje ravnatelja škola, nastavnika i administrativnog osoblja
|
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
650 000 |
Q4 |
2024. |
Osposobljeno je najmanje 650 000 ravnatelja škola, nastavnika i administrativnog osoblja Integrirano digitalno obrazovanje i osposobljavanje školskog osoblja u digitalnoj tranziciji (650 000 nastavnika, rukovoditelja i administrativnog osoblja, ukupno osposobljeno). |
|
M4C1-14 |
Reforma 2,1.: Zapošljavanje nastavnika |
Cilj |
Nastavnici zaposleni u okviru reformiranog sustava zapošljavanja |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
70 000 |
Q4 |
2024. |
Najmanje 70 000 nastavnika zaposleno je u reformiranom sustavu zapošljavanja |
|
M4C1-15 |
Ulaganje 1.7. Stipendije za pristup sveučilištu |
Cilj |
Stipendije za sveučilišni pristup |
nije primjenjivo |
Broj |
296 000 |
336 000 |
Q4 |
2024. |
Najmanje 336 000 studenata koji primaju stipendije.
Ovim se projektom provodi integracija politika doprinosa s politikama za potporu studiranju putem:
|
|
M4C1-16 |
Ulaganje 3.1.: Nove vještine i novi jezici |
Cilj |
Škole koje su aktivirale projekte usmjeravanja u području STEM-a 2024./25. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
8 000 |
Q2 |
2025. |
Najmanje 8000 škola koje su aktivirale projekte usmjeravanja u području STEM-a. Projekti su usmjereni na razvoj i digitalizaciju nacionalne digitalne platforme STEM s ciljem potpune provedbe programa, praćenja i širenja informacija i podataka (razvrstanih po spolu), počevši od predškolske i osnovne škole do prve i druge srednje škole do Tehničkih i stručnih instituta i sveučilišta. |
|
M4C1-17 |
Ulaganja 3.1. Nove vještine i novi jezici |
Cilj |
Godišnji tečajevi jezika i metodologije koji se pružaju nastavnicima
|
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1000 |
Q2 |
2025. |
Najmanje 1000 godišnjih jezičnih i metodoloških tečajeva za sve učitelje |
|
M4C1-18 |
Ulaganje 1.1.: Plan za jaslice i predškolske ustanove te usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja |
Cilj |
Nova mjesta koja se aktiviraju za usluge obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu (od nula do šest godina) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
264 480 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 264 480 novih mjesta za usluge obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu (od nula do šest godina) Planom izgradnje i preustroja vrtića nastoji se povećati broj raspoloživih mjesta, čime će se unaprijediti obrazovna služba u dobi od nula do šest godina. |
|
M4C1-19 |
Ulaganje 3.2.: Škola 4.0: inovativne škole, ožičenje, nove učionice i radionice |
Cilj |
Nastavu preobraziti u inovativna okruženja za učenje zahvaljujući školi 4.0 |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
100 000 |
Q4 |
2025. |
Broj učionica pretvorenih u inovativna okruženja za učenje u plan „Škola 4.0” U okviru djelovanja školski prostori koji se upotrebljavaju za tradicionalne učionice pretvaraju se u inovativna, prilagodljiva i fleksibilna okruženja za učenje povezana, integrirana s digitalnim tehnologijama te fizička i virtualna. Ulaganjem će se sve najinovativnije tehnologije podučavanja (kao što su uređaji za kodiranje i robotiku, uređaji za virtualnu stvarnost i napredni digitalni uređaji za uključivo poučavanje) dovesti u najmanje 100 000 učionica u osnovnim i srednjim školama koje se upotrebljavaju za poučavanje. |
|
M4C1-20 |
Ulaganje 1.5.: Razvoj sustava tercijarnog strukovnog osposobljavanja (ITS) |
Cilj |
Broj polaznika upisanih u sustav strukovnog osposobljavanja (ITS) |
nije primjenjivo |
Broj |
11 000 |
22 000 |
Q4 |
2025. |
Godišnje povećanje broja studenata upisanih u sustav strukovnog osposobljavanja (100 %).
Zadovoljavajuće ostvarenje cilja ovisit će i o povećanju broja operativnih sustava strukovnog osposobljavanja (+ 208 ITS-a)
|
|
M4C1-21 |
Ulaganje 1.2.: Plan produljenja punog radnog vremena |
Cilj |
Strukture za ugošćivanje učenika nakon završetka školovanja |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 1000 struktura koje mogu olakšati produljenje trajanja nastave i otvaranje škola na teritorij nakon nastave: graditi i nadograditi kantine s ciljem povećanja broja struktura koje olakšavaju produljenje školskog vremena i otvaranja škola na teritorij nakon nastave.
|
|
M4C1-22 |
Ulaganje 1.3.: Plan poboljšanja školske sportske infrastrukture |
Cilj |
Izgrađenih ili renoviranih kvadratnih metara koji se koriste kao dvorane ili sportski objekti |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
230 400 |
Q2 |
2026. |
Izgrađeno je ili obnovljeno najmanje 230,400 m² za uporabu kao dvorane ili sportski objekti povezani sa školom Nacionalni registar školskih zgrada i podaci dobiveni praćenjem GPU-a u nacionalnom trogodišnjem programu |
|
M4C1-23 |
Ulaganje 3.4.: Poučavanje i napredne sveučilišne vještine |
Cilj |
Novi doktorski studiji dodijeljeni na tri godine u programima usmjerenima na digitalnu i ekološku tranziciju |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
500 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 500 novih doktorata dodijeljenih na tri godine u programima usmjerenima na digitalnu i ekološku tranziciju
Cilj je projekta kvalificirati i uvesti nove putove na sveučilištu (i doktorskim studijima) s pomoću: a) digitalizacije; b) „kulture inovacija”; c) internacionalizacije, koja djeluje na:
|
|
M4C1-24 |
Ulaganje 1.6. Aktivno usmjeravanje u prijelazu iz škole na fakultet; |
Cilj |
Studenti koji su pohađali prijelazne obrazovne programe |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 000 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 1 000 000 studenata pohađalo je programe prelaska iz srednje škole na fakultet To je prosječna procjena broja talijanskih učenika upisanih u 3., 4. i 5. godinu srednje škole tijekom godina ulaganja. Glavni su ulazni podaci za tu procjenu broj upisanih studenata i stope stjecanja diplome. Broj učenika upisanih u Aktivnu orijentaciju pratit će MUR. Cilj je da najmanje 1 000 000 učenika u posljednje dvije godine srednje škole pohađa tečajeve prelaska iz škole. |
|
M4C1-25 |
Ulaganje 1.4.: Izvanredna intervencija usmjerena na smanjenje teritorijalnih razlika u srednjoškolskim ciklusima I. i II. te rješavanje problema napuštanja školovanja |
Cilj |
Razlika u stopi napuštanja školovanja 2024. u srednjoškolskom obrazovanju |
nije primjenjivo |
postotak |
13,5 |
10,2 |
Q2 |
2026. |
Smanjiti razliku u stopi napuštanja školovanja u srednjoškolskom obrazovanju kako bi dosegla prosjek EU-a za 2019. (10,2 %) |
|
M4C1-26 |
Ulaganje 3.3.: Plan za sigurnost izgradnje škola i strukturnu rehabilitaciju |
Cilj |
Kvadratni metri renoviranih školskih zgrada |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
2 784 000 |
Q2 |
2026. |
Obnavlja se najmanje 2 784 000 kvadratnih metara školskih zgrada. Očekuje se da će se planom za građevinsku i energetsku obnovu školskih zgrada ponovno razviti ukupna površina od 2 784 000 m2, što odgovara otprilike 2100 školskih zgrada. |
J.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Reforma 1.7. Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje
Cilj je reforme potaknuti privatne subjekte na osnivanje pomagača za smještaj studenata, pri čemu Ministarstvo sveučilišta i istraživanja pridonosi dijelu prihoda od najma za prve tri godine rada struktura. Cilj je utrostručiti dostupna mjesta za izvanškolske učenike s 40 tisuća na više od 100 tisuća do 2026.
Cilj je predviđenog ulaganja osigurati širok pristup stambenim objektima kako bi razuman broj studenata mogao pružiti napredno obrazovanje u području i lokaciji kojima se daje prednost, neovisno o njihovu socioekonomskom položaju. Cilj mu je dodati 65 500 smještajnih objekata za spavanje na sadašnji 40 000, čime se znatno smanjuje jaz Italije u odnosu na prosjek EU-a u pogledu udjela studenata koji imaju smještajne objekte (18 % u odnosu na sadašnjih 3 % u Italiji). Ulaganje ne uključuje nabavu kotlova na prirodni plin.
J.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M4C1-27 |
Reforma 1,7.: Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavstva o izmjeni postojećih pravila o stanovanju studenata. |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakonodavstva. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Revidiranim zakonodavstvom:
(1). Poticala restrukturiranja i obnove objekata umjesto novih zelenih zgrada (s većim postotkom zbližavanja, trenutačno na 50 %), uz najviši ekološki standard koji će se osigurati predstavljenim projektima; (2). Pojednostavnilo, među ostalim i zahvaljujući digitalizaciji, predstavljanje i odabir projekata, a time i vremenskom okviru provedbe; (3) Zakonom predvdjelo odstupanje od kriterija utvrđenih Zakonom br. 338/2000 u pogledu postotka sufinanciranja koji može biti Dodijeljena Provest će se reforma uvođenjem sljedećih velikih promjena u talijanski regulatorni okvir za financiranje studentskog stanovanja: 1. Otvaranje sudjelovanja u financiranju i privatnim ulagačima, čime će se također omogućiti javno-privatna partnerstva u kojima će sveučilište iskoristiti dostupna sredstva za potporu financijskoj ravnoteži u ulaganjima u nekretnine za studentske stambene nekretnine; 2. Osiguravanje dugoročne održivosti privatnih ulaganja jamčenjem promjene u sustavu oporezivanja od onog koji se primjenjuje za hotelske usluge na sustav koji se primjenjuje za socijalno stanovanje, ograničavanjem korištenja novih smještajnih objekata za smještaj studenata tijekom akademske godine, ali omogućavanjem korištenja struktura kada nisu potrebne za ugošćivanje studenata; To će pak pomoći u ponudi novog raspona smještaja uz cjenovno pristupačne najamnine; 3. Uvjetovanje financiranja i dodatnih poreznih olakšica (kao što je jednako postupanje sa socijalnim stanovanjem) korištenja novih smještajnih objekata za studentske stambene jedinice tijekom ukupnog razdoblja ulaganja i usklađenosti s dogovorenom gornjom granicom najamnina koje se naplaćuju studentima čak i nakon isteka posebnih programa financiranja kojima pridonosim poticanju ulaganja privatnih subjekata; 4. Redefiniranje standarda za studentske smještaje ponovnim utvrđivanjem zakonskih zahtjeva u pogledu zajedničkog prostora po studentu dostupnog u zgradama u zamjenu za bolje opremljene (jednokrevetne) sobe. |
|
M4C1-28 |
Reforma 1,7.: Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje |
Cilj |
Novi studentski smještaji |
nije primjenjivo |
Broj |
40 000 |
47 500 |
Q4 |
2022. |
Stvoreno je i dodijeljeno najmanje 7 500 dodatnih smještajnih jedinica (kreveta) na temelju Zakona 338/2000, kako je revidiran do 31. prosinca 2021. |
|
M4C1-29 |
Reforma 1,7.: Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme zakonodavstva o stanovanju studenata.
|
Odredba zakona kojom se upućuje na stupanje na snagu reforme. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Reforma uključuje: (1) Otvaranje sudjelovanja u financiranju i privatnim ulagačima, čime će se također omogućiti javno-privatna partnerstva u kojima će sveučilište iskoristiti dostupna sredstva za potporu financijskoj ravnoteži u ulaganjima u nekretnine za studentske stambene nekretnine; (2). Osiguravanje dugoročne održivosti privatnih ulaganja jamčenjem promjene u sustavu oporezivanja od onog koji se primjenjuje za hotelske usluge na sustav koji se primjenjuje za socijalno stanovanje, ograničavanjem korištenja novih smještajnih objekata za smještaj studenata tijekom akademske godine, ali omogućavanjem korištenja struktura kada nisu potrebne za ugošćivanje studenata; (3). Uvjetovanje financiranja i dodatnih poreznih olakšica (kao što je jednako postupanje sa socijalnim stanovanjem) korištenja novih smještajnih objekata za studentske stambene jedinice tijekom ukupnog razdoblja ulaganja i usklađenosti s dogovorenom gornjom granicom najamnina koje se naplaćuju studentima čak i nakon isteka posebnih programa financiranja kojima pridonosim poticanju ulaganja privatnih subjekata; (4). Redefiniranje standarda za studentske smještaje ponovnim utvrđivanjem zakonskih zahtjeva u pogledu zajedničkog prostora po studentu dostupnog u zgradama u zamjenu za bolje opremljene (jednokrevetne) sobe. |
|
M4C1-30 |
Reforma 1.7. Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje |
Cilj |
Studentske smještajne jedinice koje su stvorene i dodijeljene u skladu s postojećim i novim zakonodavnim programom |
nije primjenjivo |
Broj |
47 500 |
60 000 |
Q2 |
2026. |
Izgrađeno je i dodijeljeno najmanje 60 000 dodatnih smještajnih jedinica (kreveta) u skladu s postojećim (Zakon br. 338/2000) i novim zakonodavnim programom (Reforma 1.7: Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje). Stvoreno je i dodijeljeno najmanje 7 500 dodatnih smještajnih jedinica na temelju Zakona 338/2000, kako je revidiran do kraja 2021. [polazna vrijednost 47 500] |
K. MISIJA 4. KOMPONENTA 2.: Od istraživanja do poslovanja
Tom komponentom talijanskog plana za oporavak i otpornost želi se poduprijeti ulaganja u istraživanje i inovacije, promicati inovacije i širenje tehnologije, jačati vještine i podupirati prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju. Njime se pruža potpora javnom istraživačkom sustavu, vještinama istraživača i mobilnosti te javno-privatnoj suradnji na nacionalnoj razini i razini EU-a. Temelji se na trima stupovima: i. poboljšanoj znanstvenoj osnovi; ii. snažnim vezama između poduzeća i znanosti (znanje i prijenosi tehnologije; iii. potpori poslovnim inovacijama (posebno MSP-ovima, novoosnovanim poduzećima).
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonijet će provedbi preporuka upućenih Italiji 2020. i 2019. o potrebi da se „usmjere investicijske politike na istraživanje i inovacije te kvalitetu infrastrukture” (3. preporuka za Italiju za 2019.), „promicanje privatnih ulaganja radi poticanja gospodarskog oporavka” (3. preporuka za Italiju za 2020.), „usmjerenost ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u istraživanje i inovacije” (3. preporuka za Italiju za 2020.).
K.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1.2.: Financiranje projekata koje predstavljaju mladi istraživači.
Cilj je ulaganja pružiti nove prilike mladim istraživačima kako bi ih zadržali u Italiji. Cilj je mjere poduprijeti istraživačke aktivnosti do 2100 mladih istraživača, po uzoru na individualne stipendije Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i Marie Skłodowska-Curie (MSCA-IF) i pečat izvrsnosti, kako bi im se omogućilo stjecanje početnog iskustva u istraživačkoj odgovornosti. Dio doprinosa povezan je sa zapošljavanjem najmanje jednog istraživača koji nije stručan, a dio doprinosa namijenjen je kratkim razdobljima mobilnosti za istraživačke ili obrazovne aktivnosti na drugim lokacijama u Italiji ili inozemstvu.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 46 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 47 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 48 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 49 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganja 2.2.: Partnerstva u području istraživanja i inovacija – Obzor Europa
Cilj je mjere poduprijeti istraživačke, razvojne i inovacijske projekte, utvrđene posebnim pozivima na sudjelovanje u europskim partnerstvima u okviru programa Obzor Europa. Te transnacionalne istraživačke inicijative mogu biti važan pokretač istraživanja i razvoja o strateškim pitanjima za oporavak talijanskog gospodarstva. Potpora je posebno usmjerena na sljedeća partnerstva: i. računalstvo visokih performansi, ii. ključne digitalne tehnologije, iii. prelazak na čistu energiju; iv. plavi oceani – klimatski neutralno, održivo i produktivno plavo gospodarstvo; Inovativni MSP-ovi
Mjerom koju provodi Ministarstvo gospodarskog razvoja MiSE i Ministarstvo gospodarskog razvoja omogućuje se nastavak inicijativa koje se provode u okviru Fonda za održivi rast (SFS), čime se omogućuju sinergije između razina vlasti i različitih financijskih izvora.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 50 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 51 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 52 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 53 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 3.3. Uvođenje inovativnih doktorata koji odgovaraju potrebama poduzeća za inovacijama i promiču zapošljavanje istraživača u poduzećima
Cilj je mjere poboljšati vještine visokog profila, posebno u područjima ključnih razvojnih tehnologija, i to:
·Uspostavom posebnih doktorskih programa, uz doprinos i sudjelovanje
·Poticajima poduzećima za zapošljavanje privremenih mlađih istraživača.
Nadalje, predviđeno je i osnivanje centra za gospodarsko iskorištavanje istraživanja koja su izradili doktori u industriji, čime bi se potaknulo stvaranje supsidijarnih poduzeća.
Konkretno, mjerom koju provodi Ministarstvo sveučilišta i istraživanja MUR-a predviđa se pokretanje 5 000 doktorskih stipendija na tri godine, uz privatno sufinanciranje i poticaje poduzećima da zapošljavaju 20 000 sljedbenika ili istraživača u području istraživanja. Konačno, ti doktorski programi bit će podvrgnuti međunarodnoj evaluaciji i usporedbi. Naposljetku, ti doktorski programi bit će podvrgnuti međunarodnoj evaluaciji i usporedbi.
Reforma 1.1. Provedba mjera potpore za istraživanje i razvoj za promicanje pojednostavljenja i mobilnosti
Reformu provode Ministarstvo sveučilišta i istraživanja (MUR) i Ministarstvo gospodarskog razvoja (MiSE) osnivanjem međuministarskog upravljačkog odbora i donošenjem dviju ministarskih uredbi kako bi se: i) povećala i poduprijela mobilnost (putem poticaja) istaknutih pojedinaca (kao što su: istraživači i rukovoditelji) između sveučilišta, istraživačkih infrastruktura i poduzeća te ii. pojednostavnjenje upravljanja istraživačkim fondovima , iii. reforma karijere istraživača kako bi se povećala usmjerenost na istraživačke aktivnosti. Reforma prelazi na sustavniji pristup aktivnostima istraživanja i razvoja, nadilazeći trenutačnu logiku preraspodjele resursa poticanjem zajedničkog pristupa te se usredotočuje na pojednostavljenje birokracije u upravljanju sredstvima namijenjenima javno-privatnim istraživačkim aktivnostima, čime se postiže znatan učinak izbjegavanjem disperzije i fragmentacije prioriteta, što također podupire prva sastavnica misije. Javna istraživačka tijela (EPR) imaju ključnu ulogu i kao mogući voditelji projekata za partnerstva, nacionalne kampanje i teritorijalne ekosustave te kao potencijalni sudionici u pozivima na podnošenje prijedloga o fondu za PNR i infrastrukturnom fondu.
K.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M4C2-1 |
Ulaganje 1.2.: Financiranje projekata koje predstavljaju mladi istraživači |
Cilj |
Broj studenata koji primaju stipendiju za istraživanje |
nije primjenjivo |
Broj |
50 |
300 |
Q4 |
2022. |
Dodjela najmanje 300 stipendija za istraživanje studentima. Postupak odabira uključuje kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. Pri zadovoljavajućem ispunjenju cilja uzet će se u obzir i sljedeće: ugovoreno je najmanje 300 mladih istraživača. |
|
M4C2-2 |
Ulaganje 2.2.: Partnerstva u području istraživanja i inovacija – Obzor Europa |
Cilj |
Broj projekata koje su dodijelila poduzeća. |
nije primjenjivo |
Broj |
11 |
205 |
Q4 |
2025. |
Dodjeljuje se najmanje 205 projekata. Postupak odabira za dodjelu radova uključuje sljedeće: a) kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. b) obvezu da doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. UREDBE (EU) 2021/241 iznosi najmanje 60 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) obvezu da će digitalni doprinos ulaganja u skladu s metodologijom iz Priloga VII. UREDBE (EU) 2021/241 činiti najmanje 40 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. d) obvezu izvješćivanja o provedbi mjere na pola razdoblja trajanja programa i završetka programa. |
|
M4C2-3 |
Ulaganje 3.3.: Uvođenje inovativnih doktorata koji odgovaraju potrebama poduzeća za inovacijama i promiču zapošljavanje istraživača u poduzećima |
Cilj |
Dodjeljuje se broj stipendija za inovativne doktorske studije |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
15 000 |
Q4 |
2024. |
Dodjela najmanje 15 000 doktorskih stipendija. Ključni zahtjevi za utvrđivanje inovativnih doktorata moraju biti u skladu s prethodnim odredbama Ministarske odluke 1540 od 29. srpnja 2016. u pogledu provedbe natječaja za inovativne doktorske studije s industrijskom konotacijom. Ti zahtjevi obuhvaćaju: a) obuhvaćaju disciplinska i tematska područja koja su u skladu s potrebama, u smislu visokokvalificiranih osoba, tržišta rada regija uključenih u program; b) ukupno trajanje od 3 godine; c) osiguranje provedbe cjelokupnog doktorskog tečaja, osposobljavanja, istraživanja i ocjenjivanja u administrativnom i operativnom sjedištu sveučilišta korisnika, smještenog u ciljnim regijama programa, ne dovodeći u pitanje razdoblja studija i istraživanja u poduzeću i inozemstvu, koja su planirana u skladu s aktivnostima osposobljavanja i istraživanja predviđenima u uredima predmeta koji predlaže; d) predviđa se trajanje studija i istraživanja u poduzeću od najmanje šest (6) mjeseci do najviše osamnaest (18) mjeseci; e) osiguanje razdoblja studiranja i istraživanja u inozemstvu od najmanje šest (6) mjeseci do najviše osamnaest (18) mjeseci; f) osiguranje da se student doktorskih studija može koristiti stručnim i posebnim operativnim i znanstvenim strukturama, u skladu sa zakonom, za studijske i istraživačke aktivnosti, uključujući (ako je relevantno za vrstu tečaja) znanstvene laboratorije, knjižnice, baze podataka itd.; g) osiguranje provedbu didaktičkih aktivnosti za jezično i informatičko poboljšanje, za upravljanje istraživanjem i poznavanje europskih i međunarodnih istraživačkih sustava, za poboljšanje rezultata istraživanja i intelektualno vlasništvo; h) osiguranje sudjelovanja poduzeća u definiranju tečaja osposobljavanja i u kontekstu šire suradnje sa sveučilištem; i) osiguranje usklađenost s horizontalnim načelima (okolišna održivost; održivi razvoj; jednake mogućnosti i nediskriminacije; pristupačnost za osobe s invaliditetom). Postupak odabira uključuje kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M4C2-4 |
Reforma 1,1.: Provedba mjera za potporu istraživanju i razvoju za poticanje pojednostavljenja i mobilnosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ministarskih odluka o istraživanju i razvoju; pojednostavnjenje razvoja i mobilnost povezani s redovnim fondom za financiranje. |
Odredba u odluci o stupanju na snagu zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Ministarske odluke uključuju sljedeće ključne elemente: i) prelazak na sustavniji pristup aktivnostima istraživanja i razvoja s pomoću novog pojednostavnjenog modela čiji je cilj postizanje znatnog učinka izbjegavanjem disperzije i fragmentacije prioriteta; ii. reforma zakonodavstva kako bi se povećala mobilnost istaknutih osoba (kao što su istraživači i rukovoditelji) među sveučilištima, istraživačkim infrastrukturama i poduzećima; iii. pojednostavnjenje upravljanja sredstvima; iv. reforma karijere istraživača kako bi se povećala usmjerenost na istraživačke aktivnosti. |
|
K.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 1.1.: Fond za Nacionalni istraživački program (PNR) i istraživačke projekte od značajnog nacionalnog interesa (PRIN)
Svrha je Fonda ojačati potporu znanstvenom istraživanju utvrđenu u Nacionalnom istraživačkom programu (PNR) za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se osigurala provedba strateških smjernica u području znanstvenog istraživanja. Glavna područja intervencije NPR-a odražavaju šest klastera Europskog okvirnog programa za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027.: i. zdravstvo; ii. humanističkim znanostima, kreativnosti, društvenim preobrazbama, inkluzivnom društvu; iii. sigurnost za socijalne sustave; iv. digitalizacija, industrija, svemir; v. klima, energija, održiva mobilnost; vi. hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš
Istraživački projekti od velikog nacionalnog interesa (PRIN) također se financiraju tri godine, što zbog svoje složenosti i prirode zahtijeva suradnju istraživačkih jedinica koje pripadaju sveučilištima i istraživačkim tijelima (kao što je Nacionalno istraživačko vijeće). Financirane projekte odabire Ministarstvo sveučilišta i istraživanja na temelju kvalitete znanstvenog profila odgovornih osoba, kao i originalnosti, metodološke prikladnosti, učinka i izvedivosti istraživačkog projekta. Ova vrsta aktivnosti stimulira razvoj istraživačkih inicijativa usmjerenih prema pionirskim istraživanjima i snažnijoj interakciji između sveučilišta i istraživačkih ustanova.
Očekuje se da će se ulaganjem financirati do 2026. 5 350 projekata.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 54 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 55 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 56 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 57 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 1.3.: Partnerstva proširena na sveučilišta, istraživačke centre, poduzeća i financiranje temeljnih istraživačkih projekata
U usporedbi s drugim europskim usporedivim zemljama, mali patenti i spin-off proizvodnja talijanskog istraživačkog i sveučilišnog sustava čine se posebno važnima. 58 To je posljedica određenih strukturnih izazova, kao što su dominantna uloga malih i srednjih poduzeća u nacionalnom gospodarstvu, velike regionalne razlike u pogledu dohotka i produktivnosti te slaba sposobnost sveučilišta da se povežu s poduzećima.
Cilj je ulaganja financiranje do 15 velikih osnovnih istraživačkih programa koje provode široke mreže javnih i privatnih subjekata. Ulaganje je usklađeno s jednim od ciljeva PIP-a, a to je promicanje pozitivnih promjena poticanjem temeljnih istraživanja. Za svaki program provest će se namjenski procesi uključivanja dionika kako bi se građane uključilo te kako bi se olakšao prijenos tehnologije i znanja na državna područja, poduzeća i javne uprave .
Očekuje se da će se ulaganjem ojačati nacionalni tehnološki lanci i promicati njihovo sudjelovanje u strateškim europskim i globalnim lancima vrijednosti. Mogući su primjeri: održiva mobilnost (održive baterije, materijali, logistika itd.), alternativne energije, supervodiči, praćenje i sprečavanje klimatskih promjena, kružno gospodarstvo u modnoj industriji, industrijska simbioza, ekološki dizajn i dizajn za održivost, gospodarenje otpadom, recikliranje i prenamjena, biološka raznolikost, postupci zelene proizvodnje, autovozila, cjepiva, bioreaktori, nove sirovine, gospodarenje vodama i očuvanje vodnih resursa. Očekuje se da će se svakim programom promicati objedinjavanje malih i srednjih poduzeća oko velikih privatnih aktera i javnih istraživačkih centara te poticati suradničke i komplementarne istraživačke aktivnosti. Projekti istraživanja i inovacija uključivat će ulaganja u ljudski kapital i razvoj osnovnog istraživanja za sveučilišta, istraživačke centre i poduzeća.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu26; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti27; iii.djelatnosti povezane s odlagalištima otpada28, spalionicama i postrojenjima za mehaničku biološku obradu29; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 1,4: Jačanje istraživačkih struktura i podupiranje stvaranja „nacionalnih predvodnika u području istraživanja i inovacija” u pogledu nekih ključnih razvojnih tehnologija
Cilj je ove mjere financiranje osnivanja nacionalnih istraživačkih centara, odabranih konkurentnim postupcima, koji mogu postići kritični prag kapaciteta za istraživanje i inovacije suradnjom sveučilišta, istraživačkih centara i poduzeća. Odabir se provodi na temelju natjecateljskih poziva u kojima mogu sudjelovati nacionalni konzorciji koje vodi koordinator, uzimajući u obzir i prethodni postupak mapiranja.
Ključni elementi svakog nacionalnog centra bit će a) stvaranje i obnova relevantnih istraživačkih ustanova b) uključivanje privatnih subjekata u provedbu i provedbu istraživačkih projekata c) potpora novoosnovanim poduzećima i supsidijarnoj generaciji. Odabir bi se trebao provesti namjenskim pozivima, od kojih se prvi pokreće do početka 2022. Izbor između prijedloga za sudjelovanje u pozivima provodi se na sličan način kao i Europsko vijeće za inovacije.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 59 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 60 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 61 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 62 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 1.5. Uspostava i jačanje „inovacijskih ekosustava za održivost”, izgradnja „teritorijalnih predvodnika u istraživanju&razvoju”.
Mjerom koju provodi MUR financirat će se do 2026. „teritorijalni uzorci istraživanja i razvoja” (postojeći ili novi), koji će se odabrati na temelju posebnih natjecateljskih postupaka, s naglaskom na sposobnost promicanja projekata socijalne održivosti. Svaki projekt mora imati sljedeće elemente: (a) aktivnosti inovativnog osposobljavanja koje u sinergiji provode sveučilišta i poduzeća, a usmjerene su na smanjenje neusklađenosti između vještina koje traže poduzeća i vještina koje pružaju sveučilišta, kao i doktorata u području industrije; (b) istraživačke aktivnosti i/ili istraživačke infrastrukture koje zajednički provode sveučilišta i poduzeća, posebno MSP-ovi, koji djeluju na tom području; (c) potpora novoosnovanim poduzećima; (d) uključenost lokalnih zajednica u pitanja inovacija i održivosti.
Projekti koji će se financirati odabiru se na temelju sljedećih kriterija: i. znanstvena i tehnička kvaliteta i njezina usklađenost s teritorijalnom usmjerenošću; ii. stvarna sposobnost poticanja inovacijskih kapaciteta poduzeća, posebno MSP-ova; iii. sposobnost stvaranja nacionalnih i međunarodnih odnosa s velikim istraživačkim institucijama i vodećim poduzećima; iv. stvarni kapaciteti za uključivanje lokalnih zajednica.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 63 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 64 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 65 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 66 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 2.1. Važan projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI)
Cilj je mjere dopuniti postojeći fond IPCEI-ja iz članka 1. stavka 232. Zakona o proračunu za 2020. dodatnim sredstvima.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 67 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 68 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 69 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 70 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 2.3.: Jačanje i sektorsko/teritorijalno proširenje centara za prijenos tehnologije po segmentima industrije
Cilj je mjere, koju provodi MiSE – Ministarstvo gospodarskog razvoja, podupirati, među ostalim i postupkom reorganizacije i racionalizacije, mrežu šezdeset centara (centri kompetencije, digitalnoinovacijski centri, digitalnoinovacijski centri) koji su odgovorni za razvoj projekata, pružanje naprednih tehnoloških usluga poduzećima te inovativne i kvalificirane usluge prijenosa tehnologije. Cilj je postupka pojednostavnjenja i racionalizacije centara koji se žele postići mjerom povećati napredne tehnološke usluge za poduzeća usmjeravanjem na najsuvremenije proizvodne tehnologije i specijalizacije.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 71 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 72 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 73 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 74 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 3.1.: Fond za izgradnju integriranog sustava istraživačkih i inovacijskih infrastruktura
Cilj je fonda olakšati osmozu između znanstvenih spoznaja dobivenih visokokvalitetnim istraživačkim infrastrukturama i gospodarskog sektora, potičući inovacije. U tu se svrhu mjerom, koju provodi Ministarstvo sveučilišta i istraživanja MUR-a, podupire stvaranje istraživačkih i inovacijskih infrastruktura koje povezuju industriju i akademsku zajednicu. Fond za građevinsku i istraživačku infrastrukturu podupire stvaranje ili jačanje, na natjecateljskoj osnovi, istraživačkih infrastruktura od europskog značaja i namjenskih inovacijskih infrastruktura, promičući kombinaciju javnih i privatnih ulaganja.
Konkretno, mjerom se financira do 30 infrastrukturnih projekata (postojećih ili novofinanciranih) s upraviteljem istraživanja za svaku infrastrukturu.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 75 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 76 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 77 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 78 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se odaberu samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 3.2.: Financiranje novoosnovanih poduzeća
Cilj je mjere dopuniti sredstva Nacionalnog fonda za inovacije, instrumenta kojim upravlja Cassa Depositi e Prestiti za potporu razvoju poduzetničkog kapitala u Italiji. Ovom inicijativom, koju provodi Ministarstvo gospodarskog razvoja (MiSE), bit će moguće proširiti raspon inovativnih poduzeća koja imaju koristi od Fonda financiranjem privatnih ulaganja koja mogu proizvesti pozitivne učinke i dodanu vrijednost u području istraživanja i u nacionalnom gospodarstvu. Mjerom se podupire 250 inovativnih malih i srednjih poduzeća s ulaganjima u iznosu od 700 milijuna EUR.
Navedene intervencije provode se u skladu s ulagačkim politikama u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 2021/241, među ostalim u pogledu primjene načela „Ne nanosi znatnu štetu”, kako je dalje utvrđeno u Tehničkim smjernicama za primjenu načela „ne čini znatnu štetu” u skladu s Uredbom o mehanizmu za oporavak i otpornost (2021/C58/01).
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), pravni sporazum i naknadna ulagačka politika financijskog instrumenta
I)zahtijevaju primjenu tehničkih smjernica Komisije o provjeri održivosti za fond InvestEU; i
II)isključenje sljedećeg popisa aktivnosti i imovine iz prihvatljivosti: i. djelatnosti i imovine povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 79 ; ii. aktivnosti i imovina u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 80 ; iii. djelatnosti i imovine povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 81 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 82 ; i iv. djelatnosti i imovinu kod kojih dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu; i
III)zahtijevati da Cassa Depositi e Prestiti provjeri pravnu usklađenost s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu za sve transakcije, uključujući one izuzete od provjere održivosti.
K.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M4C2-5 |
Ulaganje 1.1.: Fond za Nacionalni istraživački program (PNR) i istraživačke projekte od značajnog nacionalnog interesa (PRIN) |
Cilj |
Broj dodijeljenih istraživačkih projekata |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
3150 |
Q4 |
2023. |
Dodjela najmanje 3150 istraživačkih projekata Progetti di Ricerca di Interesse Nazionale u skladu s prioritetima Nacionalnog istraživačkog programa koji se dodjeljuje sveučilištima i istraživačkim tijelima. Prioriteti istraživanja kojima se bavi Progetti di Ricerca di Interesse Nazionale bave se šest glavnih područja intervencije Nacionalnog istraživačkog programa. Progetti di Ricerca di Interesse Nazionale projekti su prijedlozi usmjereni na odozdo prema gore i znatiželje. Praćenje raspodjele financiranih projekata među područjima intervencije nacionalnog istraživačkog programa osigurava se jednaka raspodjela istraživačkih napora i sredstava. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjevom usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M4C2-6 |
Ulaganje 1.1.: Fond za Nacionalni istraživački program (PNR) i istraživačke projekte od značajnog nacionalnog interesa (PRIN) |
Cilj |
Broj dodijeljenog projekta |
nije primjenjivo |
Broj |
3150 |
5350 |
Q2 |
2025. |
Dodjela najmanje 5 350 istraživačkih projekata Progetti di Ricerca di Interesse Nazionale u skladu s prioritetima Nacionalnog istraživačkog programa koji se dodjeljuje sveučilištima i istraživačkim tijelima. Prioriteti istraživanja kojima se bavi Progetti di Ricerca di Interesse Nazionale bave se šest glavnih područja intervencije Nacionalnog istraživačkog programa PNR-a. Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjevom usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M4C2-7 |
Ulaganje 1.1.: Fond za Nacionalni istraživački program (PNR) i istraživačke projekte od značajnog nacionalnog interesa (PRIN); |
Cilj |
Broj istraživača zaposlenih na određeno vrijeme |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
900 |
Q2 |
2025. |
Dodjela najmanje 900 novih istraživača na određeno vrijeme. Angažirani istraživači usredotočeni su na prioritete koji su u skladu s istraživačkim projektima od značajnog nacionalnog interesa (PRIN) koji se bave šest glavnih područja intervencije nacionalnog istraživačkog programa (PNR) koji odražavaju šest klastera Europskog okvirnog programa za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027.: i. zdravstvo; ii. humanistička kultura, kreativnost, društvene preobrazbe, društvo uključivosti; iii. sigurnost za socijalne sustave; iv. digitalizacija, industrija, svemir; v. klima, energija, održiva mobilnost; vi. prehrambeni proizvodi, bioekonomija, biološka raznolikost, poljoprivreda, okoliš. |
|
M4C2-8 |
Ulaganje 1.3. Partnerstva proširena na sveučilišta, istraživačke centre, poduzeća i financiranje temeljnih istraživačkih projekata |
Cilj |
Broj istraživača zaposlenih na određeno vrijeme za svako od predviđenih osnovnih istraživačkih partnerstava potpisanih između istraživačkih instituta i privatnih poduzeća |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
100 |
Q2 |
2025. |
Najmanje 100 novih istraživača zaposlenih na određeno vrijeme za svako od predviđenih osnovnih istraživačkih partnerstava potpisanih između istraživačkih instituta i privatnih poduzeća (1.3.); Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi o udjelu ugovora na određeno vrijeme dodijeljenih istraživačima: najmanje 40 %, Projekti se odabiru na temelju konkurentnih kriterija, uključujući i. poštovanje ciljeva i prioriteta iz PNR-a (Piano Nazionale di Ricerca); ii. sudjelovanje dionika u kombiniranju razine tehnološke spremnosti (TRL) i razine društvene spremnosti (SRL); Nadalje, utvrđuju se posebni kriteriji odabira kako bi se osigurala i. ravnoteža uključenih područja (poticanjem uključivanja aktera iz različitih regija i različitih zona zemlje, uključujući jug i otoke), ii) uključivanje velikih i malih i srednjih poduzeća (MSP) s posebnim naglaskom na mlađa (manje od pet godina od njihova osnivanja) i inovativna poduzeća. Poziv na podnošenje programa i postupak odabira uključuju sljedeće: a) kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. b) obveza da doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 iznosi najmanje 42 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) Obvezu izvješćivanja o provedbi mjere na pola razdoblja trajanja programa i završetka programa. Naposljetku, poziv na podnošenje projekata i postupak odabira zahtijevaju stratešku procjenu utjecaja na okoliš (SEA) ako se očekuje da će projekt imati dosljedan učinak na područje. |
|
M4C2-9 |
Ulaganje 1.4.: Jačanje istraživačkih struktura i podupiranje stvaranja „nacionalnih predvodnika u području istraživanja i inovacija” u pogledu nekih ključnih razvojnih tehnologija |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora istraživačkim strukturama i stvaranje „nacionalnih predvodnika u području istraživanja i inovacija” o odabranim ključnim tehnologijama razvoja |
Obavijest o dodjeli ugovora o javnoj nabavi za stvaranje nacionalnih voditelja istraživanja i razvoja. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2025. |
Dodjela ugovora projektima odabranima u okviru konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga. Zadaće odjela obuhvaćaju sljedeće: a) kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. b) obveza da doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 iznosi najmanje 36 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) obveza da će digitalni doprinos ulaganja u skladu s metodologijom iz Priloga VII. Uredbe (EU) 2021/241 činiti najmanje 15 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. d) Obvezu izvješćivanja o provedbi mjere na pola razdoblja trajanja programa i završetka programa. Dodjeljuje se najmanje pet ugovora za stvaranje „Nacionalnog voditelja istraživanja i razvoja” Ključne tehnologije razvoja uključuju: - Naprednu simulaciju i analizu velikih količina podataka i upravljanje njima - Napredne ekološke i energetske tehnologije - Kvantne i napredne tehnologije materijala, fotonika i optoelektronike - Tehnologije za zdravlje - Tehnologija za poljoprivredu i hranu - Održiva mobilnost - Tehnologije koje se primjenjuju na kulturnu baštinu - Tehnologije za biološku raznolikost i održivost okoliša - Tehnologije industrijske digitalne tranzicije – industrija 4.0 |
|
M4C2-10 |
Ulaganje 2.1.: IPCEI |
Ključna etapa |
Objava poziva na iskaz interesa za utvrđivanje nacionalnih projekata, uključujući projekte u području mikroelektronike IPCEI-ja |
Objavljen je poziv na iskaz interesa. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2021. |
Očekuje se da će projekti IPCEI-ja koji će se podupirati biti ažurirani ovisno o stvarnoj fazi napretka nacionalnih postupaka IPCEI-ja koji su trenutačno u tijeku i o fazi napretka postupka prijave državne potpore. U odabranom IPCEI -ju uzimaju se u obzir posebni industrijski inovativni sektori u skladu s već utvrđenim europskim vrijednosnim lancima. Ta intervencija uključuje već odobrene važne projekte od zajedničkog europskog interesa i buduće projekte, kao što su računalstvo u oblaku, zdravlje, materijali za retke i kibersigurnost. Zadaće odjela obuhvaćaju sljedeće: a) kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava usklađenost odabranih projekata s tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. b) obvezu da doprinos ulaganja za klimu u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 iznosi najmanje 40 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. c) obvezu da će digitalni doprinos ulaganja u skladu s metodologijom iz Priloga VII. UREDBE (EU) 2021/241 činiti najmanje 60 % ukupnog troška ulaganja koje podupire RRF. d) obvezu izvješćivanja o provedbi mjere na pola razdoblja trajanja programa i završetka programa. |
|
M4C2-11 |
Ulaganje 2.1.: IPCEI |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nacionalnog pravnog akta kojim se dodjeljuju potrebna sredstva za pružanje potpore sudionicima projekta. |
Odredba nacionalnog pravnog akta u kojoj se navodi stupanje na snagu zakona. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
U nacionalnom pravnom aktu navode se postupci i rokovi za podnošenje projekata, kao i zahtjevi za pristup potencijalnih korisnika. . |
|
M4C2-12 |
Ulaganje 2.1.: IPCEI |
Ključna etapa |
Popis sudionika projekata važnih projekata od zajedničkog europskog interesa dovršen je do 30.6.2023. |
Objavljivanje popisa sudionika |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2023. |
Popis uključuje prihvaćene subjekte koji sudjeluju u projektima IPCEI-ja, nakon provjera i evaluacija predstavljenih projekata koje će se provesti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim nacionalnim okolišnim i okolišnim stanjem na razini EU-a i nacionalnoj razini . |
|
M4C2-13 |
Ulaganje 2.3.: Jačanje i sektorsko/teritorijalno proširenje centara za prijenos tehnologije po segmentima industrije |
Cilj |
Broj novih središta koja će se uspostaviti |
nije primjenjivo |
Broj |
8 |
50 |
Q4 |
2025. |
Početak rada 42 nova čvorišta Ulaganje je usmjereno na dvije vrste centara: -Centri za kompetencije -Mreža inovacijskih središta na terenu: Odabiru se u skladu s kapacitetom za uvođenje inovativnih i učinkovitih alata za provedbu programa digitalne transformacije poduzeća u pogledu procesa, proizvoda i poslovnih modela. Partneri su institucije poput sveučilišta, istraživačkih centara i vodećih tehnoloških poduzeća. Novi centri financiraju se u skladu s novim potrebama određenih sektora ili inovacijskih ekosustava. Mreža inovacijskih središta na terenu nudi usluge kao što su : Podizanje svijesti, osposobljavanje, posredovanje u tehnologiji, pristup financiranju za tehnološke inovacije, tehnička revizija i testiranje. |
|
M4C2-14 |
Ulaganje 2.3.: Jačanje i sektorsko/teritorijalno proširenje centara za prijenos tehnologije po segmentima industrije |
Cilj |
Isplata financijske vrijednosti u iznosu od 600 000 000 EUR. |
nije primjenjivo |
EUR |
140 000 000 |
600 000 000 |
Q4 |
2025. |
- Centri za prijenos tehnologije pružaju usluge za iznos sredstava u iznosu od najmanje 600 000 000 EUR (gotovo udvostručen iznos financiranja, zahvaljujući sufinanciranom mehanizmu). Predviđene usluge koje će se pružati uključuju: -i.ispitivanje prije ulaganja, ii. osposobljavanje; iii. pristup financiranju; iv. potpora razvoju inovacijskih projekata (TRL više od 5); v. tehnološko posredništvo vi. podizanje svijesti na lokalnoj razini. |
|
M4C2-15 |
Ulaganje 2.3.: Jačanje i sektorsko/teritorijalno proširenje centara za prijenos tehnologije po segmentima industrije |
Cilj |
Broj MSP-ova kojima je dodijeljena potpora |
nije primjenjivo |
Broj |
950 |
4500 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 4500 MSP-ova koji primaju potporu pružanjem usluga koje uključuju: i.ispitivanje prije ulaganja, ii. osposobljavanje; iii. pristup financiranju; iv. potpora razvoju inovacijskih projekata (TRL više od 5); v. tehnološko posredništvo vi. podizanje svijesti na lokalnoj razini. Prema prošlim podacima očekuje se da će svaki MSP dobiti usluge u iznosu od 130 000 EUR, uključujući javna i privatna sredstva. |
|
M4C2-16 |
Ulaganje 3.1.: Fond za izgradnju integriranog sustava istraživačkih i inovacijskih infrastruktura |
Cilj |
Broj financiranih infrastruktura |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
30 |
Q2 |
2023. |
Najmanje 30 infrastruktura koje se financiraju za integrirani sustav infrastrukture za istraživanje i inovacije
Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zapošljavanju najmanje 30 upravitelja istraživanja za integrirani sustav infrastrukture za istraživanje i inovacije. |
|
M4C2-17 |
Ulaganje 3.1.: Fond za izgradnju integriranog sustava istraživačkih i inovacijskih infrastruktura; Ulaganje |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za projekte koji se odnose na: a) integrirani sustav istraživačkih i inovacijskih infrastruktura |
Obavijest o dodjeli ugovora |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Obavijest o dodjeli ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša Prijedlozi su odabrani na temelju sljedećih kriterija: znanstveno/tehnološko/inovativno vodstvo, njihov inovacijski potencijal (u smislu otvorenih inovacija/otvorenih podataka i za razvoj vlasništva), njihova usklađenost s tematskim područjima ili za novi disruptivni razvoj, njihovi planovi za prevođenje i inovacije, potpora industrije kao partnera za otvorene inovacije i/ili kao korisnici, snaga aktivnosti razvoja poslovanja, stvaranje intelektualnog vlasništva, jasna pravila za razlikovanje otvorenih i zaštićenih planova proizvodnje i licenciranja, njihova sposobnost razvoja i smještaja doktorata u industriji, povezanost s pothvatom ili drugim vrstama novih fondova. Za postupak odabira potrebna je evaluacija DNSH-a i, ako je primjenjivo, strateška procjena utjecaja na okoliš (SEA) u slučaju da se očekuje da će projekt imati dosljedan učinak na područje. |
|
M4C2-18 |
Ulaganje 1.5.: Uspostava i jačanje „inovacijskih ekosustava za održivost”, izgradnja „teritorijalnih predvodnika u istraživanju i razvoju” |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za projekte koji se odnose na inovacijske ekosustave; |
Obavijest o dodjeli ugovora |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Obavijest o dodjeli ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša Za postupak odabira potrebna je evaluacija DNSH-a i, ako je primjenjivo, strateška procjena utjecaja na okoliš (SEA) u slučaju da se očekuje da će projekt imati dosljedan učinak na područje. Nacionalni centri osnivaju se na temelju konkurentnog poziva spajanjem postojećih vodećih svjetskih laboratorija koji su već prisutni na sveučilištima te javnih i privatnih istraživačkih centara, kao i uspostavom nove prilagođene infrastrukture. |
|
M4C2-19 |
Ulaganje 1.4.: Jačanje istraživačkih struktura i podupiranje stvaranja „nacionalnih predvodnika u području istraživanja i inovacija” u pogledu nekih ključnih razvojnih tehnologija |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za projekte koji se odnose na nacionalna istraživanja i kampove; voditelji razvoja u području ključnih razvojnih tehnologija |
Obavijest o dodjeli ugovora |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
N |
Q2 |
2022. |
Obavijest o dodjeli ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša Projekti se odabiru za 30 % sredstava kao intervencije „Istraživanje i inovacijski procesi, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerenima na niskougljično gospodarstvo, otpornost i prilagodbu klimatskim promjenama” (IF022), a za 15 % sredstava kao intervencije „Istraživanje i inovacijski procesi, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerenima na kružno gospodarstvo” (IF023). Projekti se ocjenjuju uzimajući u obzir njihovu izvedivost, održivost, povezanost iz drugih izvora (kao što su regionalni fondovi), uključenost proizvodnog sektora, kvalitetu partnera, utjecaj na društvenu i ekološku održivost. Poziv na financiranje projekata kao inovacijskih ekosustava. Za postupak odabira potrebna je evaluacija DNSH-a i, ako je primjenjivo, strateška procjena utjecaja na okoliš (SEA) ako se očekuje da će projekt imati dosljedan učinak na područje. |
|
M4C2-20 |
Ulaganje 3.2.: Financiranje novoosnovanih poduzeća |
Ključna etapa |
Potpisan sporazum između IT vlade i provedbenog partnera Cassa Depositi e Prestiti (CDP) o uspostavi financijskog instrumenta |
Sporazum potpisuju talijanska vlada i Cassa Depositi e Prestiti |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Elementi koji se uključuju u ulagačku politiku/strategiju financijskog instrumenta jesu: - Ciljni ciljevi ulaganja (veličina sredstava, broj operacija, iznosi koji će se tijekom vremena diferencirati prema korisnicima kao što su MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije/velika poduzeća) - Područje primjene i prihvatljivi korisnici - Prihvatljivi financijski posrednici i postupak odabira - Vrsta pružene potpore (kao što su jamstva, zajmovi, vlasnički kapital i kvazivlasnički kapital) - Ciljani rizik/povrat za svaku vrstu ulagatelja - Politika rizika i politika borbe protiv pranja novca - Upravljanje (partneri, upravitelji fondova, Odbor, odbor za ulaganja, uloga i odgovornosti) - Diversifikacija i granične vrijednosti koncentracije - Politika vlasničkog kapitala uključujući izlaznu strategiju za vlasnička ulaganja - DNSH i popis politika provjere održivosti i popis isključenja - Politika pozajmljivanja za dužničke instrumente, uključujući potrebna jamstva i kolateral - Rok za prikupljanje sredstava i provedbu |
|
M4C2-21 |
Ulaganje 3.2.: Financiranje novoosnovanih poduzeća |
Cilj |
Broj poduzeća koja su primila potporu: |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
250 |
Q2 |
2025. |
Dodjela najmanje 250 MSP-ova i projekata novoosnovanih poduzeća putem inicijative za financiranje novoosnovanih poduzeća Pretpostavke koje se temelje na prosječnom ulaganju vlasničkog kapitala u iznosu od 1 200 000 EUR |
|
M4C2-22 |
Ulaganje 2.1.: IPCEI |
Cilj |
Broj poduzeća koja su primila potporu: |
nije primjenjivo |
Broj |
1 |
20 |
Q2 |
2025. |
ii. Najmanje 20 poduzeća koja primaju potporu putem modela IPCEI; Procjena ciljnih vrijednosti temelji se na operativnim metodama projekata IPCEI-ja pokrenutih u Italiji (Mikroelektronika 1, baterije 1, baterije 2) |
L. MISIJA 5. KOMPONENTA 1.: Politika zapošljavanja
Mjerama u okviru te komponente talijanskog plana za oporavak i otpornost uvodi se sveobuhvatna i integrirana reforma aktivnih politika tržišta rada i strukovnog osposobljavanja. Očekuje se da će jačanje aktivnih politika tržišta rada i jačanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje, uključujući njihovu integraciju s pružateljima obrazovanja i osposobljavanja te privatnim operatorima, povećati učinkovitost usluga. Osim toga, mjerama iz te komponente nastoji se smanjiti socijalna osjetljivost na šokove, posebno rješavanjem problema neprijavljenog rada u svim njegovim oblicima i sektorima utvrđivanjem učinkovitijih sankcija zajedno s jačim poticajima za zakonit rad. Nadalje, tom se komponentom promiče rodna ravnopravnost (jednaka plaća) putem sustava certificiranja rodne ravnopravnosti. Također ulaže u mlade povećanjem količine i kvalitete programa osposobljavanja, primjerice sudjelovanjem u programu univerzalne javne službe.
Očekuje se da će se provedbom tih mjera pridonijeti rješavanju izazova obuhvaćenih 2. preporukom za Italiju o tržištu rada za 2020. kojom se Italiju poziva da „obriše učinak krize na zapošljavanje, među ostalim [...] aktivnom potporom zapošljavanju”, 2. preporuku za Italiju za 2020. o „pružanju vještina (...), uključujući digitalne vještine”, 2. preporuku za Italiju za 2019. o „povećanju napora u suzbijanju neprijavljenog rada, osiguravanju toga da aktivno tržište rada i socijalne politike (...) dopru do mladih ljudi i ranjivih skupina”. Potpora sudjelovanju žena na tržištu rada i 2. preporuka za Italiju za 2019. o „poticanju usavršavanja, među ostalim jačanjem digitalnih vještina”.
L.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje
Cilj je te reforme promicanje učinkovitijeg aktivnog sustava tržišta rada pružanjem posebnih usluga zapošljavanja i prilagođenih planova aktivacije tržišta rada. Stvaranjem nacionalnog programa za zajamčenu zapošljivost radnika (GOL) omogućit će se pružanje prilagođenih usluga nezaposlenima, čime se jačaju njihovi aktivacijski putovi. Program GoL popraćen je nacionalnim planom za nove vještine i definiranjem nacionalnih ključnih razina mjera strukovnog osposobljavanja. Sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Italiji poboljšat će se promicanjem teritorijalne mreže usluga obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja te razvojem uključivog sustava cjeloživotnog učenja i inovativnih oblika usavršavanja i prekvalifikacije.
Ulaganje 1. – Jačanje javnih službi za zapošljavanje
Cilj je ovog ulaganja omogućiti učinkovito pružanje usluga zapošljavanja i osposobljavanja. Ta mjera uključuje infrastrukturna ulaganja, razvoj regionalnih opservatorija za tržište rada, razvoj interoperabilnosti između regionalnih i nacionalnih informacijskih sustava, osmišljavanje i provedbu intervencija osposobljavanja radi ažuriranja vještina savjetnika za zapošljavanje. Mjerom je također predviđeno oblikovanje i provedba sadržaja i komunikacijskih kanala ponuđenih usluga.
Reforma 2. – Nacionalni plan za rješavanje neprijavljenog rada.
Cilj je ove mjere poboljšati kvalitetu rada i radne uvjete. Ta mjera uključuje djelovanja usmjerena na sprečavanje i rješavanje neprijavljenog rada , izrabljivanja radne snage (Caporalato) i drugih oblika neregularnog rada. Reforma uključuje: (I) uvođenje izravnih i neizravnih mjera za pretvaranje neprijavljenog u prijavljeni rad tako da se osigura da koristi od rada u prijavljenom gospodarstvu nadmašuju troškove rada u okviru neprijavljenog gospodarstva. (II) Jačanje inspekcijskih kapaciteta Nacionalnog inspektorata rada. (III) Poboljšanje proizvodnje, prikupljanja i pravovremene distribucije granularnih podataka o neprijavljenom radu; (IV) Potpora procesu pretvorbe neprijavljenog rada u redoviti rad, podupiranje donošenja mjera odvraćanja i poticaja za redoviti rad. (V) Provođenje komunikacijskih kampanja, aktivnosti informiranja i podizanja svijesti. (V) Jačanje sustava upravljanja radi borbe protiv neprijavljenog rada na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Ulaganje 2. – Sustav certificiranja ravnopravnosti spolova
Cilj je ove mjere osigurati veće sudjelovanje žena na tržištu rada i smanjiti razlike u plaćama između spolova. To ulaganje uključuje provedbu i provedbu nacionalnog sustava certificiranja rodne ravnopravnosti kako bi se promicala transparentnost na tržištu rada i u poslovnim procesima te, srednjoročno i dugoročno, pridonijelo poboljšanju radnih uvjeta žena u pogledu kvalitete, primanja i osnaživanja žena.
Ulaganje 3. – Jačanje dvojnog sustava
Cilj je ove mjere pružiti potporu mladima i odraslima bez srednjoškolskog obrazovanja u pristupu mogućnostima zapošljavanja povećanjem broja osoba koje sudjeluju u formalnom obrazovanju te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju putem dvojnog sustava, uključujući naukovanje. Tim se ulaganjem doprinosi većoj sinergiji sustava obrazovanja i osposobljavanja s tržištem rada, kao i povećanju zapošljivosti mladih stjecanjem novih kompetencija, uz učenje na radnom mjestu. Doprinosi i. modernizaciji sustava obrazovanja i osposobljavanja poticanjem stvaranja učenja na radnom mjestu i jačanjem dijaloga s poduzećima. ii. povećava financijska sredstva za osposobljavanje u marginaliziranim područjima. iii. stvara čvrsto i uključivo upravljanje koje uključuje gospodarske i socijalne partnere.
Ulaganje 4. – Jačanje univerzalne javne službe
Cilj je ove mjere ojačati univerzalnu javnu službu, povećati broj mladih koji sudjeluju u neformalnom učenju te poboljšati svoje znanje i vještine. Ta ulaganja uključuju mjere za podizanje svijesti o važnosti aktivnog građanstva, promicanje zapošljivosti mladih i socijalne kohezije, uz posvećivanje posebne pozornosti zelenoj i digitalnoj tranziciji.
L.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M5C1-1 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Međuministarske uredbe o uspostavi nacionalnog programa za zajamčenu zapošljivost radnika (GOL) i međuministarskog dekreta o nacionalnom planu za nove vještine |
Odredba u međuministarskim odlukama u kojima se navodi stupanje na snagu dviju međuministarskih odluka, nakon sporazuma na Konferenciji između država i regija o programu GOL i nacionalnom planu za nove vještine |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Akti koji se odnose na GOL moraju najmanje: i. definirati ključne elemente i njihove standarde javnih službi za zapošljavanje, uključujući predviđanje vještina, personalizirane planove osposobljavanja, usmjeravanje i usmjeravanje na radna mjesta, kako bi se osiguralo učinkovito pružanje personaliziranih usluga zapošljavanja u skladu sa zajedničkim i jedinstvenim standardima na cijelom državnom području, ii. osigurati da su aktivnosti usavršavanja i prekvalifikacije koje pružaju javne službe za zapošljavanje u potpunosti u skladu s nacionalnim planom za nove vještine, uključujući digitalne vještine, iii. osigurati da su javne službe za zapošljavanje usmjerene na potrebe najosjetljivijih javnih službi, iv. postaviti cilj od najmanje 25 % korisnika programa zajamčene zapošljivosti radnika kao primatelja relevantnog osposobljavanja, s posebnim naglaskom na digitalne vještine i s prioritetom za najranjivije skupine; vi. uspostaviti nove mehanizme kojima se jača i strukturna suradnja između javnih i privatnih sustava, među ostalim u odnosu na utvrđivanje relevantnih potreba za vještinama i ponudu radnih mjesta. Uredbom je utvrđeno da primatelji mreža socijalne sigurnosti moraju pristupiti uslugama koje se pružaju u okviru zajamčenog nacionalnog programa zapošljavanja radnika u roku od 4 mjeseca od trenutka u kojem su stekli pravo na socijalne sigurnosne mreže. Aktima za Nacionalni plan za nove vještine kao minimum se: i. definira zajedničke standarde i osnovne razine strukovnog osposobljavanja na cijelom državnom području, ii. usmjereno je i na zaposlene i nezaposlene osobe i na osobe s ciljem poboljšanja njihovih digitalnih vještina i poticanja cjeloživotnog učenja. iii. utvrđuje vještine i relevantne standarde koji se temelje na suradnji između javnih i privatnih sustava, iv. uzima u obzir različite potrebe razmatranih ciljnih skupina koje minimalno uključuju najranjivije skupine, v. obuhvatiti sve relevantne sektorske strategije u pogledu sveobuhvatnog pristupa, uključujući nacionalni strateški plan za kompetencije odraslih. vi. uključuje odredbu za razvoj sustava predviđanja novih kompetencija koje su kratkoročno potrebne na tržištu rada. |
|
M5C1-2 |
Reforma 1. – aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih planova za javne službe za zapošljavanje na regionalnoj razini |
Odredba o stupanju na snagu planova koje su donijele regije i provedenih aktivnosti. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Nacionalnim propisima programa GOL predviđa se definicija na regionalnoj razini operativnih aktivnosti potrebnih za provedbu Programa. Kako bi se osigurala usklađenost između nacionalnih propisa i regionalne provedbe, donose se regionalni planovi. Osim toga, pri donošenju planova, regije provode aktivnosti na temelju planova i obuhvaćaju najmanje 10 % predviđenih korisnika Programa (konačna ciljna vrijednost 3 000 000 osoba) .
|
|
M5C1-3 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Cilj |
Osobe obuhvaćene Programom za zajamčenu zapošljivost radnika (GOL). |
nije primjenjivo |
Broj |
400 000 |
3 000 000 |
Q4 |
2025. |
Program GOL ima najmanje 3 000 000 ljudi. Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zadovoljavajućem ispunjenju sekundarnog cilja: najmanje 75 % korisnika moraju biti žene, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom ili osobe mlađe od 30 ili starije od 55 godina. |
|
M5C1-4 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Cilj |
Zajamčena zapošljivost korisnika radnika sudjelovala je u strukovnom osposobljavanju. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
800 000 |
Q4 |
2025. |
Strukovno osposobljavanje dio je programa za jednu četvrtinu korisnika aktivnih politika tržišta rada (800 000 osoba u pet godina). Stoga je najmanje 800 000 od 3 000 000 korisnika programa GOL sudjelovalo u strukovnom osposobljavanju. Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zadovoljavajućem ispunjenju sekundarnog cilja: najmanje 300 000 tih korisnika sudjelovalo je u osposobljavanjima o digitalnim vještinama. |
|
M5C1-5 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Cilj |
Javne službe za zapošljavanje (JSZ-ovi) u svakoj su regiji ispunile kriterije osnovne razine usluga javnih službi za zapošljavanje (PES) kako je definirano u programu zajamčene zapošljivosti radnika (GOL). |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
80 |
Q4 |
2025. |
Temeljna komponenta programa GOL je definiranje niza ključnih razina usluga koje će se pružati korisnicima aktivnih politika tržišta rada, počevši od najranjivijih. Do kraja 2025. najmanje 80 % javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) u svakoj regiji ispunilo je kriterije osnovne razine usluga javnih službi za zapošljavanje kako je definirano u programu „Jamstvo za zapošljavanje radnika” (GOL) |
|
M5C1-6 |
Ulaganje 1. – Jačanje javnih službi za zapošljavanje |
Cilj |
Javne službe za zapošljavanje provode aktivnosti predviđene Planom za jačanje tijekom trogodišnjeg razdoblja 2021. – 2023. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
250 |
Q4 |
2022. |
Najmanje 250 javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) provelo je najmanje 50 % aktivnosti predviđenih u „planu za jačanje” tijekom trogodišnjeg razdoblja od 2021. do 2023. Te su aktivnosti u skladu sa središnjim planom za jačanje te su dodatno definirane na regionalnoj razini na temelju analize potreba i dodijeljenih sredstava. Te aktivnosti uključuju: i. obnovu i preuređenje postojećih lokacija javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) i kupnju novih; ii. daljnju provedbu IT sustava u smislu nacionalne interoperabilnosti; iii. stručno osposobljavanje osoblja; iv.instituciju regionalnih opservatorija lokalnih tržišta rada; v. institucijsku komunikaciju i informiranje javnosti Infrastrukturne aktivnosti nisu uključene u taj cilj. Osigurana je jednaka ravnoteža u postizanju cilja u smislu teritorijalne distribucije (sjeverna, središnja i južna). |
|
M5C1-7 |
Ulaganje 1. – Jačanje javnih službi za zapošljavanje |
Cilj |
Javne službe za zapošljavanje dovršile su aktivnosti predviđene Planom za jačanje tijekom trogodišnjeg razdoblja od 2021. do 2023. |
nije primjenjivo |
Broj |
250 |
500 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 500 javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) dovršilo je 100 % aktivnosti predviđenih Planom za jačanje tijekom trogodišnjeg razdoblja od 2021. do 2023. Te su aktivnosti u skladu sa središnjim planom za jačanje te su dodatno definirane na regionalnoj razini na temelju analize potreba i dodijeljenih sredstava. Te aktivnosti uključuju: i. obnovu i preuređenje postojećih lokacija javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) i kupnju novih; ii. daljnju provedbu IT sustava u pogledu nacionalne interoperabilnosti; iii. stručno osposobljavanje osoblja; iv.instituciju regionalnih opservatorija lokalnih tržišta rada; v. institucijsku komunikaciju i informiranje javnosti Taj cilj uključuje sve vrste aktivnosti, uključujući infrastrukturne. Osigurana je jednaka ravnoteža u postizanju cilja u smislu teritorijalne distribucije (sjeverna, središnja i južna). |
|
M5C1-8 |
Reforma 2. — Neprijavljeni rad |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nacionalnog plana i plan provedbe za borbu protiv neprijavljenog rada u svim gospodarskim sektorima. |
Zakonske odredbe o stupanju na snagu nacionalnog plana i uspostavi međuinstitucijske radne skupine koja će biti odgovorna za izradu nacionalnog plana i plana provedbe
|
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Donošenje nacionalnog plana i vremenski ograničen (jednogodišnji) provedbeni plan za borbu protiv neprijavljenog rada u svim gospodarskim sektorima. Nacionalni plan temelji se na općoj strategiji za borbu protiv neprijavljenog rada i na višeagencijskom pristupu primijenjenom za donošenje Nacionalnog plana protiv iskorištavanja rada u poljoprivrednom sektoru – „Piano triennale di contrasto allo sfruttamento lavorativo in agricoltura e al caporalato (2020. – 2022.)”. Nacionalni plan i plan za provedbu uključuju barem sljedeće: Mjere za poboljšanje proizvodnje, prikupljanja i pravovremene distribucije granularnih podataka o neprijavljenom radu. ii. uvođenjem izravnih i neizravnih mjera za pretvaranje neprijavljenog u prijavljeni rad tako da se osigura da koristi od rada u prijavljenom gospodarstvu nadmašuju troškove rada u okviru neprijavljenog gospodarstva. Na primjer, (a) mjere odvraćanja, kao što su jačanje inspekcije i sankcija, i preventivne mjere za promicanje prijavljenog rada, kao što su ciljani financijski poticaji, među ostalim preispitivanjem i racionalizacijom postojećih; (b) jačanje povezanosti sa zapošljavanjem i socijalnom politikom. iii. nacionalnu informativnu kampanju o „diskontinuitetu” neprijavljenog rada, upućenu poslodavcima i radnicima, uz aktivno sudjelovanje socijalnih partnera. iv. upravljačke strukture kako bi se osigurala učinkovita provedba mjera. v. mjere za prevladavanje nezakonitih naselja za borbu protiv iskorištavanja radne snage u poljoprivredi. |
|
M5C1-9 |
Reforma 2. — Neprijavljeni rad |
Ključna etapa |
Potpuna provedba mjera uključenih u nacionalni plan u skladu s Planom |
Provedene mjere nacionalnog plana |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2024. |
Potpuna provedba svih mjera uključenih u nacionalni plan u skladu s Planom |
|
M5C1-10 |
Reforma 2. — Neprijavljeni rad |
Cilj |
Povećani broj inspekcija rada |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
20 |
Q2 |
2025. |
Povećanje broja inspekcijskih pregleda za najmanje + 20 % u odnosu na razdoblje 2019. – 2021. U dvogodišnjem razdoblju 2019. – 2020. inspekcije rada u prosjeku su bile oko 85 000. |
|
M5C1-11 |
Reforma 2. — Neprijavljeni rad |
Cilj |
Smanjenje učestalosti neprijavljenog rada. |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
2 |
Q1 |
2026. |
Smanjiti učestalost neprijavljenog rada za najmanje 2 postotna boda ovisno o ciljanim sektorima, Glavni je cilj postaviti razinu ambicioznosti nacionalnog plana koji treba donijeti do 2022. U tom kontekstu navode se analitičke specifikacije te se utvrđuju relevantni i izvedivi pokazatelji. |
|
M5C1-12 |
Ulaganje 2 – Sustav certificiranja rodne ravnopravnosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu sustava certificiranja rodne ravnopravnosti i popratnih mehanizama poticaja za poduzeća, |
Odredbe zakona o stupanju na snagu zakonodavnih akata i provedbenih mjera kojima se uređuje definicija certifikacijskog sustava |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Sustav certificiranja ravnopravnosti spolova i prateći mehanizmi poticaja za poduzeća obuhvaćaju barem sljedeće dimenzije: mogućnosti rasta za žene, jednaka plaća za jednak rad, politike upravljanja za rodnu raznolikost, zaštita porodiljnog. Definiranje mehanizama poticaja za organizacije koje provode postupak certifikacije i tehničkih smjernica. Uključujući i. razradu tehničkih standarda sustava certificiranja spolova za poduzeća. ii. utvrđivanje poticajnog mehanizma. Mjera je popraćena uspostavom IT sustava. |
|
M5C1-13 |
Ulaganje 2 – Sustav certificiranja rodne ravnopravnosti |
Cilj |
Trgovačka društva dobila su certifikat o ravnopravnosti spolova. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
800 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 800 poduzeća (od kojih 450 MSP-ova ili većih poduzeća) dobilo je certifikat o ravnopravnosti spolova. Trgovačka društva sama snose troškove postupka certifikacije. |
|
M5C1-14 |
Ulaganje 2 – Sustav certificiranja rodne ravnopravnosti |
Cilj |
Trgovačka društva koja primaju potporu u okviru tehničke pomoći dobila su potvrdu o ravnopravnosti spolova. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 1000 poduzeća koja primaju potporu u okviru tehničke pomoći dobilo je certifikat o ravnopravnosti spolova. Za pružanje popratnih mjera u obliku mentorstva, tehničko-upravljačke potpore, mjera za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, poduzetničko obrazovanje koristit će se program vaučera. |
|
M5C1-15 |
Ulaganje 3 – Jačanje dvojnog sustava. |
Cilj |
Osobe koje su sudjelovale u dvojnom sustavu i dobile relevantnu certifikaciju u petogodišnjem razdoblju 2021. – 2025. |
nije primjenjivo |
Broj |
39 000 |
174 000 |
Q4 |
2025. |
Barem 135 000 dodatnih osoba, u usporedbi s polaznim vrijednostima, sudjelovalo je u dvojnom sustavu i dobilo relevantnu certifikaciju u petogodišnjem razdoblju od 2021. do 2025. Sredstva namijenjena regijama za jačanje dvojnog sustava raspodjeljuju se na temelju broja polaznika upisanih u programe SOO-a. |
|
M5C1-16 |
Ulaganje 4 – Univerzalna javna služba |
Cilj |
Stanovnici su sudjelovali u programu univerzalne javne službe i dobili relevantnu certifikaciju u trogodišnjem razdoblju 2021. – 2023. |
nije primjenjivo |
Broj |
50 000 |
170 000 |
Q4 |
2023. |
Najmanje 120 000 dodatnih osoba, u usporedbi s polaznim vrijednostima, sudjelovalo je u programu univerzalne javne službe i dobilo relevantnu certifikaciju u trogodišnjem razdoblju 2021. – 2023. Glavni je cilj ojačati univerzalnu javnu službu, povećati broj volontera i povećati kvalitetu programa i projekata u koje su uključeni mladi. Polazna vrijednost iznosi 50 000 osoba u trogodišnjem razdoblju 2021. – 2023. Stoga je glavni cilj povećati broj volontera koji bi bez dodatnih sredstava bili 50 000 mladih i koji bi zahvaljujući dodatnim sredstvima mogli doprijeti do 170 000 mladih. |
L.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 5 – Stvaranje ženskih poduzeća
Cilj je ove mjere pridonijeti povećanju razine sudjelovanja žena na tržištu rada, a posebno poduprijeti sudjelovanje žena u poslovnim aktivnostima. Ulaganjem se podupire osnivanje ženskih poduzeća. Glavna područja primjene mjere su: i. sistematiziranje i preoblikovanje trenutačne mjere potpore za potporu ženskom poduzetništvu kako bi se povećala njihova učinkovitost. ii. potpora provedbi već pokrenutih i operativnih inovativnih poslovnih projekata. iii. podupiranje pokretanja poduzetničkih aktivnosti žena mentorstvom, tehničkom i upravljačkom potporom, mjerama za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života itd. iv. stvaranje, putem ciljanih komunikacijskih aktivnosti, povoljne kulturne klime za žensko poduzetništvo.
L.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
||||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|||||||
|
M5C1 – 17 |
Ulaganje 5 – Stvaranje ženskih poduzeća |
Ključna etapa |
Uspostavljen je Fond za potporu poduzetništvu žena. |
Odobrava se Ministarska odluka o osnivanju „Fondo Impresa Donna” |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2021. |
Fond za potporu poduzetništvu žena usvojen je ministarskom odlukom kojom će se utvrditi skup kriterija prihvatljivosti u skladu s ciljevima RRF-a, uključujući načelo DNSH-a i potpisivanje sporazuma o financiranju i operativnih sporazuma s financijskim posrednicima. Ta su sredstva „Fondo Impresa Donna” koja provodi posebnu mjeru osmišljenu za potporu ženskom poduzetništvu. O provedbenim mjerama unaprijed odlučuju Ministarstvo gospodarskog razvoja i Odjel za jednake mogućnosti PCM-a, čiji je cilj: — jačanje postojećih mjera kojima već upravljaju interna tijela Ministarstva gospodarskog razvoja (kao što su Nito, Smart&Start) dokapitalizacijom koja će biti rezervirana samo za ženska poduzeća; —omogućavanje dodatnog financiranja iz Fonda za žensko poduzetništvo uspostavljenog Zakonom o proračunu za 2021. (od trećeg tromjesečja 2022. nadalje); osmišljavanje popratnih mjera, praćenja i komunikacijskih kampanja. Odjel za jednake mogućnosti u PCM-u provodi višegodišnju informativnu kampanju za promicanje ženskog poduzetništva, za aktivnosti profesionalnog usmjeravanja za žene svake dobi i studentice na sveučilištima prema predmetima i zanimanjima u kojima su žene nedovoljno zastupljene i stvaranje komunikacijske platforme. |
|
|
M5C1 – 18 |
Ulaganje 5 – Stvaranje ženskih poduzeća |
Cilj |
Poduzeća su primila financijsku potporu iz Fonda „Impresa donna”. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
700 |
Q2 |
2023. |
Najmanje 700 poduzeća primilo je financijsku potporu iz Fonda „Impresa donna”. |
|
|
Provedba Fonda IMPRESA DONNA za potporu ženskom poduzetništvu osiguravanjem financijskih sredstava za upotrebu instrumenata koji su već aktivni (nito, smart & start) i novog fonda uspostavljenog Zakonom o proračunu za 2021. Očekuje se da će doprinos cilju uglavnom proizlaziti iz programa Smart & Sart i Nuova Imprenditorialità a tasso Zero-NITO kao polazna vrijednost (ženska poduzeća koja su do studenoga 2020. dobila potporu iz postojećih financijskih instrumenata) |
|||||||||||
|
M5C1 – 19 |
Ulaganje 5 – Stvaranje ženskih poduzeća |
Cilj |
Poduzeća kako su definirana u relevantnoj politici ulaganja primila su financijsku potporu. |
nije primjenjivo |
Broj |
700 |
2 400 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 2400 poduzeća kako su definirana u relevantnoj politici ulaganja primilo je financijsku potporu. |
|
|
Provedba Fonda za potporu ženskom poduzetništvu osiguravanjem financiranja sredstvima iz Fonda i dokapitalizacijom. |
|||||||||||
M. MISIJA 5. KOMPONENTA 2.: Socijalna infrastruktura, obitelji, zajednice i treći sektor
Cilj je planiranih reformi i ulaganja obuhvaćenih ovom komponentom jačanje otpornosti podupiranjem integracije i uključivanja najugroženijih, individualnih, obiteljskih i društvenih dimenzija. Tom se komponentom pruža nacionalna strategija za aktivno uključivanje ranjivih skupina stanovništva. Ciljevi su ove komponente i. jačanje uloge integriranih socijalnih usluga kako bi se pružila potpora obiteljima, maloljetnicima i adolescentima, pružila potpora roditeljskim vještinama i zaštitile ranjive obitelji i osobe s invaliditetom, među ostalim poboljšanjem socijalne infrastrukture koja uključuje treći sektor. ii. Poboljšanje autonomije osoba s invaliditetom pružanjem socijalnih i zdravstvenih usluga u zajednici i domu te uklanjanjem prepreka za pristup stanovanju i mogućnostima zapošljavanja. iii. Poboljšanje uključivanja osoba u ekstremnoj marginalizaciji i stambenoj deprivaciji (npr. beskućnici) s pomoću šire ponude objekata i usluga za privremeni smještaj, personaliziranih putova prema autonomiji i osobnoj otpornosti. iv. povećanje dostupnosti cjenovno pristupačnijeg javnog i privatnog stanovanja te urbane i teritorijalne obnove. v. razvoj kapaciteta za otpornost najranjivijih skupina širenjem kulture sporta i uspostavom sportskih infrastruktura stvaranjem urbanih parkova u kojima se sportske aktivnosti mogu kombinirati sa zabavnim aktivnostima u korist zajednica.
Očekuje se da će se provedbom tih mjera pridonijeti rješavanju problema obuhvaćenih 2. preporukama za Italiju za 2019. u pogledu socijalne politike, u kojima se Italiju poziva da „osigurava učinkovitu integraciju [...] socijalnih politika i dopiranje do njih, osobito mladima i ranjivim skupinama” te 2. preporukama za Italiju za 2020. za „pružanje odgovarajućeg (...) pristupa socijalnoj zaštiti”.
M.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. – Okvirno pravo za osobe s invaliditetom.
Glavni je cilj reforme izmijeniti zakonodavstvo o invaliditetu i promicati deinstitucionalizaciju (tj. premještaj iz javnih ili privatnih ustanova u njihove obitelji ili u domove u zajednici) i autonomiju osoba s invaliditetom. To podrazumijeva i. jačanje ponude socijalnih usluga, ii. pojednostavljenje pristupa socijalnim i zdravstvenim uslugama, iii. reforme procjena invaliditeta, iv. promicanje projekata za samostalan život, v. promicanje rada timova stručnjaka koji mogu podupirati osobe s invaliditetom s višedimenzionalnim potrebama.
Reforma 2. – Reforma za osobe starije životne dobi koje nisu samodostatne
Cilj je te mjere reformirati socijalne usluge i poboljšati životne uvjete nesamodostatnih starijih osoba. Ta reforma uključuje: i. pojednostavnjenje pristupa starijih osoba uslugama stvaranjem jedinstvenih točaka za socijalni i zdravstveni pristup, ii. utvrđivanje načina za prepoznavanje nesamodovoljnosti na temelju potrebe za pomoći, iii. pružanje višedimenzionalne procjene, iv. definiranje individualiziranih projekata kojima se promiče deinstitucionalizacija. Ta se reforma predviđa posebnim intervencijama predviđenima Planom, koje su uključene u zdravstvenu misiju (M6), s obzirom na projekte kojima se jačaju lokalne zdravstvene usluge i kućna njega, te u ovoj komponenti, s posebnim naglaskom na ulaganje 1, intervenciju II. usmjerenu na deinstitucionalizaciju.
Ulaganje 1. – potpora ranjivim osobama i sprečavanje institucionalizacije
Cilj je ove mjere pružiti potporu ranjivim osobama i spriječiti institucionalizaciju. Ovaj će odjeljak sadržavati sljedeće informacije: i. podupiranje roditeljskih vještina i sprečavanje ranjivosti obitelji i djece. ii. podupiranje autonomnog života i deinstitucionalizacije za starije osobe. ii. jačanje socijalnih usluga u matičnoj državi kako bi se zajamčilo rano razrješenje i spriječila hospitalizacija. iii. jačanje socijalnih usluga i sprečavanje izgaranja na poslu među socijalnim radnicima.
Ulaganje 2. – Oblici autonomije za osobe s invaliditetom
Cilj je ove mjere povećati autonomiju osoba s invaliditetom. Cilj je ulaganja ubrzati proces deinstitucionalizacije pružanjem socijalnih i zdravstvenih usluga u zajednici i domu kako bi se poboljšala autonomija osoba s invaliditetom. Mjerom se promiče pristup stanovanju i mogućnostima zapošljavanja, uključujući nove mogućnosti koje nude informacijske tehnologije.
Ulaganje 3. — Stalni i privremeni smještaj
Cilj je ove mjere zaštititi i poduprijeti uključivanje marginaliziranih osoba smještajnim stanicama na prvoj i na post post postaji. Uvođenje pristupa „prvo stanovanje” znači da općine stavljaju stanove na raspolaganje pojedinačnim pojedincima, malim skupinama ili obiteljima do 24 mjeseca. Osim toga, projekti prilagođeni potrebama aktiviraju se za svaku pojedinu osobu/obitelj kako bi se proveli programi za razvoj osobnog rasta i kako bi im se pomoglo da ostvare viši stupanj autonomije, među ostalim i osposobljavanjem i drugim uslugama usmjerenima na poboljšanje razine njihove zapošljivosti. S druge strane, uvođenje privremenih smještaja znači osnivanje centra za pružanje usluga i uključivanje beskućnika. Takvi centri nude, osim ograničenog noćnog prihvata, važne pogodnosti kao što su, među ostalim, zdravstvene usluge, ugostiteljstvo, postprodaja, posredovanje u kulturi, savjetovanje, usmjerenost na posao, pravno savjetovanje, distribucija robe.
M.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
.
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M5C2-1 |
Reforma 1. – Okvirni zakon za osobe s invaliditetom |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Okvirnog zakona za jačanje autonomije osoba s invaliditetom. |
Odredba zakona o stupanju na snagu Okvirnog zakona |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Okvirnim zakonom, koji se sastoji od zakona o delegiranju, jača se autonomija osoba s invaliditetom, u skladu s načelima UNCRPD-a i Europske strategije za razdoblje 2021. – 2030. za prava osoba s invaliditetom, koja minimalno uključuju: i. sveobuhvatne definicije i poboljšanja ponude socijalnih usluga za osobe s invaliditetom, uz promicanje deinstitucionalizacije i samostalnog života, ii. pojednostavljenje postupaka za pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama te iii. preispitivanje postupaka za procjenu stanja invaliditeta u smjeru višedimenzionalne procjene stanja svake osobe. Osobe s invaliditetom definirane su u skladu s načelima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Zakonom br. 104/1992. U Italiji je postupak procjene u nadležnosti regija, a osobu ocjenjuju lokalne zdravstvene službe ili Nacionalni institut za socijalnu skrb. Zakon predlaže ministar za osobe s invaliditetom kako bi ga odobrilo Vijeće ministara u skladu s utvrđenim planom. Nakon donošenja Okvirnog zakona uslijedit će reorganizacija lokalnih socijalnih službi, definiranje standarda kvalitete i osiguravanje IKT platforme kako bi se usluge poboljšale i učinile učinkovitijima. |
|
M5C2-2 |
Reforma 1. – Okvirni zakon za osobe s invaliditetom |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Okvirnog zakona i vladino donošenje zakonodavnih dekreta kojima se razvijaju odredbe utvrđene u Okvirnom zakonu za jačanje autonomije osoba s invaliditetom. |
Zakonske odredbe o stupanju na snagu zakonodavnih uredbi. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2024. |
Zakonodavnim odlukama razvit će se odredbe utvrđene Okvirnim zakonom kako bi se ojačala autonomija osoba s invaliditetom. Zakonom se utvrđuju minimalne odredbe za: i. pojednostavnjenje i osiguravanje jedinstvenih kontaktnih točaka za socijalne i zdravstvene službe, ii. preispitivanje postupaka za procjenu stanja „nesamodostatne starije osobe” i iii. povećanje broja socijalnih i zdravstvenih usluga koje se mogu pružati kod kuće. |
|
M5C2-3 |
Reforma 2. – Reforma za osobe starije životne dobi koje nisu samodostatne |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu okvirnog zakona kojim se jačaju djelovanja u korist nesamostalnih starijih osoba |
Odredbe zakona kojima se upućuje na stupanje na snagu Okvirnog zakona kojima se jačaju mjere u korist nesamostalnih starijih osoba |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Okvirnim zakonom koji predlaže Vlada ojačat će se djelovanja u korist osoba starije životne dobi koje nisu samodostatne. Zakonom se pojednostavnjuju i osiguravaju jedinstvene kontaktne točke za socijalne i zdravstvene službe, preispituju postupci za procjenu stanja nesamodostatne starije osobe te se povećava skup socijalnih i zdravstvenih usluga koje se mogu pružati kod kuće. Zakonom se utvrđuju i potrebna financijska sredstva. |
|
M5C2-4 |
Reforma 2. – Reforma za osobe starije životne dobi koje nisu samodostatne |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavnih uredbi kojima se razrađuju odredbe utvrđene u Okvirnom zakonu za jačanje djelovanja u korist nesamostalnih starijih osoba. |
Zakonske odredbe o stupanju na snagu zakonodavnih uredbi |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2024. |
Zakonodavnim odlukama konkretiziraju se odredbe Okvirnog zakona za jačanje djelovanja u korist nesamostalnih starijih osoba provedbom različitih mjera. |
|
M5C2-5 |
Ulaganje 1. – potpora ranjivim osobama i sprečavanje institucionalizacije |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu operativnog plana. |
Zakonske odredbe o stupanju na snagu operativnog plana intervencija |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Operativnim planom definiraju se zahtjevi projekata koje lokalna tijela mogu predstaviti, a koji se odnose na četiri dimenzije: i. potpora roditeljima djece u dobi od 0 do 17 godina, ii. potpora samostalnosti starijih osoba, iii. usluge doma za starije osobe i iv. potpora socijalnim radnicima. Mjera „Potpora roditeljima” sastoji se barem od pružanja potpore obiteljima primateljicama tijekom najmanje 18 mjeseci uz i. prethodnu procjenu obiteljske okoline i situacije s djecom, ii. procjenu situacije u kojoj je provedena multidisciplinarna skupina kvalificiranih stručnjaka i iii. pružanje barem jedne od sljedećih usluga: usluge doma, sudjelovanje u skupinama za potporu roditeljima i djeci; suradnja među školama, obiteljima i socijalnim službama i/ili zajedničkim uslugama obiteljske skrbi. Djelovanje „starija samostalnost” sastoji se barem od prenamjene domova za starije osobe u skupinama samostalnih stanova, opremljenih svim potrebnim objektima i uslugama, uključujući automatizaciju domova, telemedicinu i praćenje na daljinu. Cilj je djelovanja „usluge u kući za starije osobe” osigurati posebno osposobljavanje stručnjaka za usluge u kući za starije osobe. Mjera „potpora socijalnim radnicima” sastoji se od podupiranja socijalnih subjekata i jačanja njihove profesionalnosti te dijeljenja kompetencija, uglavnom uvođenjem instrumenata za dijeljenje kompetencija i pružanjem usluga nadzora operaterima kako bi se podržao rad operatera. |
|
M5C2-6 |
Ulaganje 1. – potpora ranjivim osobama i sprečavanje institucionalizacije. |
Cilj |
Socijalna područja postižu barem jedan od sljedećih rezultata: i. potpora roditeljima, ii. samostalnost starijih osoba, iii. usluge stanovanja starijih osoba ili iv. davanje prednosti socijalnim radnicima kako bi se spriječio sindrom izgaranja na poslu |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
85 |
Q1 |
2026. |
Najmanje 85 % socijalnih okruga postiže barem jedan od sljedećih rezultata: i. potpora roditeljima djece u dobi od 0 do 17 godina, ii. samostalnost starijih osoba, iii. usluge doma za starije osobe ili iv. pogodovanje socijalnim radnicima kako bi se spriječio sindrom izgaranja na poslu 85 % talijanskih socijalnih okruga bit će uključeno u projekt. Mjere predviđene u okviru četiriju dimenzija i relevantni zahtjevi utvrđeni su u operativnom planu za aktivno uključivanje ranjivih skupina stanovništva, čija se situacija pogoršala zbog epidemiološke krize uzrokovane bolešću COVID-19. Djelovanje obuhvaća cijelo državno područje. Svi socijalni okruzi pozvat će se na sudjelovanje jer se tim projektima otvara put prema stabilizaciji usluga formalnim priznavanjem ključne razine socijalne pomoći koja će se dodjeljivati na cijelom području. |
|
M5C2-7 |
Ulaganje 2. – Oblici autonomije za osobe s invaliditetom |
Cilj |
Socijalni okruzi proveli su barem jedan projekt u vezi s obnovom stambenih prostora i/ili osiguravanjem IKT uređaja za osobe s invaliditetom, uz osposobljavanje o digitalnim vještinama |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
500 |
Q4 |
2022. |
Najmanje 500 projekata povezanih s obnovom kućanskih prostora i/ili osiguravanjem IKT uređaja za osobe s invaliditetom, uz osposobljavanje o digitalnim vještinama, provode socijalni okrugi. Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zadovoljavajućem ispunjenju sekundarnog cilja: najmanje 500 socijalnih okruga provelo je barem jedan projekt u vezi s obnovom kuća i/ili osiguravanjem IKT uređaja za osobe s invaliditetom, uz osposobljavanje o digitalnim vještinama. Provedba najmanje jednog projekta iz najmanje 500 socijalnih okruga koji su sudjelovali u nenatjecateljskom postupku. |
|
M5C2-8 |
Ulaganje 2. – Oblici autonomije za osobe s invaliditetom |
Cilj |
Osobe s invaliditetom obnovile su prostor u kojem žive i/ili su opskrbljene IKT uređajima. Usluge su popraćene osposobljavanjem o digitalnim vještinama. |
nije primjenjivo |
Broj |
1 000 |
5 000 |
Q1 |
2026. |
Najmanje 5000 osoba s invaliditetom obnovilo je domaći prostor i/ili stavilo na raspolaganje IKT uređaje. Usluge su popraćene osposobljavanjem o digitalnim vještinama. Pokrivenost najmanje 5000 osoba (1000 postojećih plus 4000 novih) s invaliditetom kao primatelji intervencija koje provodi tehnička pomoć. Definicija osoba s invaliditetom (na temelju ICF-a) utvrđena je u nacionalnom planu za 2019. za osobe koje nisu samostalne. Smjernice za projekt samostalnosti za osobe s invaliditetom već su razvijene kao rezultat prethodnih projekata. Odobrenje posebnog zakona br. 112/2016 i uspostava posebnog nacionalnog fonda za djelovanje obuhvaćaju cijelo državno područje. Svi socijalni okruzi pozivaju se na sudjelovanje, pri čemu je strategija takva da se tim projektima otvara put prema stabilizaciji usluga formalnim priznavanjem ključne razine socijalne pomoći koja se dodjeljuje na cijelom državnom području. |
|
M5C2-9 |
Ulaganje 3. — Stalni i privremeni smještaj |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu operativnog plana u vezi s projektima u vezi sa stalnom i privremenim smještajem, definiranjem zahtjeva za projekte koje mogu predstaviti lokalna tijela i objavom poziva na podnošenje prijedloga. |
Zakonske odredbe o stupanju na snagu operativnog plana intervencija |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2022. |
Operativnim planom koji se odnosi na projekte za stalni i privremeni smještaj definiraju se zahtjevi projekata koje lokalna tijela mogu predstaviti te objava poziva na podnošenje prijedloga. Projektima o stanovanju prvo se predviđa da lokalni subjekti stavljaju stanove na raspolaganje pojedincima, malim skupinama ili obiteljima do 24 mjeseca, po mogućnosti preuređenjem i obnovom državne imovine. To će se dopuniti programima razvoja i autonomije. Projektima za privremeni smještaj predviđa se razvoj centara za pružanje usluga i uključivanje beskućnika. To će se dopuniti programima zapošljavanja u suradnji sa centrima za zapošljavanje. |
|
M5C2-10 |
Ulaganje 3. — Stalni i privremeni smještaj |
Cilj |
Osobe koje u teškoj materijalnoj situaciji obuhvaćene projektima za stalni i privremeni smještaj u trajanju od najmanje 6 mjeseci. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
25 000 |
Q1 |
2026. |
Najmanje 25 000 osoba koje žive u teškoj materijalnoj oskudici osigurat će privremeni smještaj u okviru projekata za stalni i privremeni smještaj. Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zadovoljavajućem ispunjenju sekundarnog cilja: za 25 000 osoba bit će osiguran privremeni smještaj u trajanju od najmanje šest mjeseci. Pokrivenost najmanje 25 000 osoba u teškoj materijalnoj situaciji kao primatelji intervencija koje provodi socijalni okrug. Osobe u teškoj materijanloj situaciji definirane su kako slijedi: vidjeti Linee di indirizzo per il contrasto alla grave emarginazione in Italia, koji je odobrila Conferenza Unificata il 5.11.2015. i članak 5. Godišnjeg dekreta o Fondu za siromaštvo za 2018., u kojem su (čl. 5.) u tu svrhu identificirani kao a) koji žive na ulici ili u nesigurnim skloništima; b) javnom domu; c) smješteni su u hostelima za potrebite osobe; d) izlaze iz institucija (uključujući zatvor) i nemaju mjesto za život. Djelovanje obuhvaća cijelo državno područje, međutim područja u kojima su problemi beskućništva i teškog siromaštva hitniji (velegradska područja, ali i neka ruralna područja s velikim brojem sezonskih radnika, od kojih su mnogi stranci) imaju prednost. |
M.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 4. - Ulaganja u projekte urbane regeneracije usmjerene na smanjenje marginalizacije i degradacije društva
Cilj je ove mjere omogućiti općinama bespovratna sredstva za ulaganja u urbanu obnovu, smanjiti marginalizaciju i socijalnu degradaciju te poboljšati društveni i ekološki kontekst gradskih središta, uz potpuno poštovanje načela „Ne nanosi znatnu štetu”. To će se postići, na primjer, podupiranjem ponovne uporabe i ponovne funkcionalnosti javnih prostora i postojećih javnih građevinskih objekata za potrebe javnog interesa te poboljšanjem urbanog krajolika obnovom javnih zgrada, s posebnim naglaskom na razvoju društvenih, kulturnih, obrazovnih i didaktičkih usluga, uključujući sportske aktivnosti.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Uključuje kotlove za kondenzaciju plina koji nisu prihvatljivi za intervencije u okviru ove mjere.
Ulaganje 5 – Planovi urbane integracije (opći projekti i rješavanje nezakonitih naselja za borbu protiv iskorištavanja radne snage u poljoprivredi)
Cilj je ove mjere regenerirati, revitalizirati i unaprijediti narušena gradska područja, s posebnim naglaskom na stvaranje novih usluga za pojedince i prekvalifikaciju pristupačnosti i intermodalne infrastrukture, čime se omogućuje pretvorba ranjivih područja u pametne i održive gradove. To ulaganje uključuje dvije intervencije: i. potporu općim projektima za izradu i provedbu integriranih urbanih planova, kao što su održavanje i ponovna uporaba javnih površina i zgrada, regeneracija i vrednovanje nedovoljno iskorištenih ili neiskorištenih urbanih područja itd. ii. posebne projekte za prevladavanje nezakonitih naselja u poljoprivredi. Lokalne uprave podupirat će se u izradi akcijskih planova za prevladavanje nezakonitih naselja i osiguravanje pristojnih stambenih rješenja za radnike u poljoprivrednom sektoru. Nadalje, u okviru ovog ulaganja osniva se tematski fond (fond fondova), u suradnji s EIB-om, usmjeren na potporu privatnih intervencija u inicijativama za obnovu gradova. Taj će se fond koristiti za potporu klimatskoj i digitalnoj tranziciji urbanih područja.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Uključuje kotlove za kondenzaciju plina koji nisu prihvatljivi za intervencije u okviru ove mjere.
Ulaganje 6. — Inovativni plan za kvalitetu stanovanja
Cilj je ove mjere izgradnja novih javnih stambenih objekata i obnova degradiranih područja, s naglaskom na zelene inovacije i održivost. Ulaganjem se pruža potpora: i ponovnom razvijanju, reorganizaciji i povećanju ponude javnih stanova; ii. regeneriranju područja, prostora te javnih i privatnih nekretnina; iii. poboljšanju dostupnosti i sigurnosti urbanih područja te pružanju usluga; iv. razvoju participativnih i inovativnih modela upravljanja za potporu socijalnoj i urbanoj dobrobiti.
Ulaganje 7. – Sport i socijalna uključenost
Cilj je ove mjere regenerirati urbana područja usmjerena na sportske objekte kako bi se promicala socijalna uključenost i integracija, posebno u najugroženijim područjima Italije. Financirani projekti podupiru: i. izgradnju i obnovu sportskih objekata smještenih u područjima zemlje u nepovoljnom položaju, uključujući velegradska predgrađa; ii. distribuciju sportske opreme za područja u nepovoljnom položaju; iii. dovršetak i prilagodbu postojećih sportskih objekata kao što su: (na primjer: funkcionalni oporavak, restrukturiranje, izvanredno održavanje, uklanjanje arhitektonskih prepreka i energetska učinkovitost).
M.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape) |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljeve) |
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
ključne etape i cilja |
|||||
|
M5C2-11 |
Ulaganje 4. - Ulaganja u projekte urbane regeneracije usmjerene na smanjenje marginalizacije i degradacije društva |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za ulaganja u urbanu obnovu kako bi se smanjile marginalizacije i socijalne degradacije, pri čemu su projekti u skladu s ciljevima RRF-a, uključujući načelo DNSH-a. |
Obavješćivanje o svim ugovorima o javnoj nabavi za ulaganja u urbanu obnovu kako bi se smanjile marginalizacije i socijalne degradacije, pri čemu su projekti u skladu s ciljevima RRF-a, uključujući načelo DNSH-a. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2022. |
Obavijest o svim ugovorima o javnoj nabavi sklopljenim s najmanje 300 općina s više od 15 000 stanovnika za ulaganja u urbanu obnovu kako bi se smanjile marginalizacije i socijalne degradacije, s projektima u skladu s ciljevima RRF-a, uključujući načelo DNSH-a. Bespovratna sredstva dodjeljuju se općinama s više od 15 000 stanovnika koje nisu glavni gradovi pokrajina, pokrajinske glavne općine ili sjedište velegradova. Projekti urbane generacije sastoje se od najmanje jedne od sljedećih intervencija: |
|
1.Ponovna uporaba i ponovna uporaba javnih površina i postojećih javnih građevinskih objekata u svrhu javnog interesa, uključujući rušenje zloupotreba koje obavljaju fizičke osobe u nedostatku ili potpunom nepodudarnosti od građevinske dozvole i uređenja odgovarajućih područja; 2.Poboljšanje kvalitete urbanog krajolika te društvenog i ekološkog tkiva, uključujući putem obnove javnih zgrada, s posebnim naglaskom na razvoj društvenih i kulturnih, obrazovnih i didaktičkih usluga; 3.Zeleni, održivi i pametni projekti u području prometa. Maksimalni iznosi po općini su sljedeći: 5 000 000 EUR za općine s populacijama u rasponu od 15 000 do 49 999 stanovnika; 10 000 000 EUR za općine s od 50 000 do 100 000 stanovnika; 20 000 000 EUR za općine s više od 100 000 stanovnika i općine koje su glavni gradovi pokrajina ili velegradovi. |
||||||||||
|
M5C2-12 |
Ulaganje 4. - Ulaganja u projekte urbane regeneracije usmjerene na smanjenje marginalizacije i degradacije društva |
Cilj |
Projekti za intervencije obnove gradova koji obuhvaćaju općine. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
300 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 300 završenih projekata koje su poslale općine s manje od 15 000 stanovnika i koji obuhvaćaju najmanje 1 000 000 kvadratnih metara. Intervencije su one definirane u relevantnim ključnim točkama za intervencije urbane regeneracije. |
|
M5C2-13 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – opći projekti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Plana ulaganja za projekte urbane regeneracije u velegradskim područjima. |
Odredba zakona o stupanju na snagu Plana za projekte urbane regeneracije u velegradskim područjima |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Planom ulaganja utvrđuje se skup kriterija u skladu s ciljevima RRF-a, uključujući načelo DNSH-a. Projekti urbane regeneracije odnose se na sljedeće vrste intervencija: a) održavanje ponovne uporabe i ponovne uporabe javnih površina. b) poboljšanje kvalitete urbanog okruženja te socijalne i okolišne strukture. c) poboljšanje kvalitete okoliša i digitalnog profila urbanih područja. |
|
M5C2-14 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – opći projekti |
Cilj |
Dovršetak mjera integriranog planiranja u velegradovima |
nije primjenjivo |
Broj |
nije primjenjivo |
14 |
Q2 |
2026. |
Svih 14 velegradova dovršilo je integrirane mjere planiranja u najmanje jednoj od sljedeće tri dimenzije:
– Održavanje za ponovnu uporabu i ponovnu uporabu javnih površina i postojećih javnih građevinskih objekata,
– Poboljšanje kvalitete urbanog okoliša te socijalne i ekološke strukture, među ostalim preuređenjem javnih zgrada
– Poboljšanje kvalitete okoliša i digitalnog profila urbanih područja temeljita je potpora digitalnim tehnologijama i tehnologijama s nižim emisijama CO2
Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zadovoljavajućem ispunjenju sekundarnog cilja: dovršetak mjera integriranog planiranja u području od najmanje 3 000 000 kvadratnih metara u svih 14 velegradova. 494 |
|
M5C2-15 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – Rješavanje problema nezakonitih naselja radi borbe protiv iskorištavanja radne snage u poljoprivredi |
Ključna etapa |
„Tavolo di contrasto allo sfruttamento lavorativo in agricoltura” (Tavolo di contrasto allo sfruttamento lavorativo in agricoltura) stupa na snagu Ministarskom uredbom o utvrđivanju popisa nezakonitih naselja. |
Odredba zakona o stupanju na snagu Ministarske odluke |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2022. |
Ministarskom odlukom dodjeljuju se sredstva na temelju kartiranja nezakonitih naselja koja je ostvarila „Tavolo di contrasto allo sfruttamento lavorativo in agricoltura”. Utvrđuje se standard privremenih i dugoročnih stambenih rješenja. |
|
M5C2-16 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – Rješavanje problema nezakonitih naselja radi borbe protiv iskorištavanja radne snage u poljoprivredi |
Cilj |
Projektne aktivnosti završene su u područjima koja su u lokalnim planovima utvrđena kao nezakonita naselja. |
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
90 |
Q1 |
2025. |
Projektne aktivnosti završene su na najmanje 90 % područja koja su u lokalnim planovima utvrđena kao nezakonita naselja. Nakon dodjele sredstava odgovarajuća uprava osigurava „lokalni akcijski plan” za svako utvrđeno nezakonito naseljavanje. |
|
M5C2-17 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – fond EIB-a za financiranje |
Ključna etapa |
Strategiju ulaganja Fonda odobrava Ministarstvo financija (MEF). |
Strategiju ulaganja Fonda odobrava Ministarstvo financija (MEF) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q3 |
2022. |
Ulagačkom strategijom Fonda utvrđuje se najmanje sljedeće: i. priroda i opseg ulaganja koja se podupiru, kojima će se promicati održivi urbani regeneracija i razvojni projekti i koji su u skladu s ciljevima RRF-a, među ostalim u odnosu na usklađenost s načelom „neznatna šteta”, kako je dodatno utvrđeno u smjernicama Komisije od 12. veljače 2021.; ii. operacije kojima se pruža potpora, iii. ciljani korisnici, koji moraju biti privatni promotori financijski samoodrživih projekata za koje je javna potpora opravdana tržišnim neuspjehom ili profilom rizika te njihovim kriterijima prihvatljivosti i kriterijima prihvatljivosti iv.; v. uključivanje posebne linije za dostojna rješenja za stanovanje za radnike u poljoprivrednom i industrijskom sektoru i vi. odredbe za ponovno ulaganje potencijalnih priljeva u iste ciljeve politike, također nakon 2026. U ugovornom sporazumu s ovlaštenim subjektom kojim se zahtijeva primjena smjernica DNSH-a. |
|
M5C2-18 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – fond EIB-a za financiranje |
Cilj |
nije primjenjivo |
EUR |
0 |
545 000 000 |
Q2 |
2026. |
Doprinos tematskom fondu iznosio je najmanje 545 000 000 EUR. Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zadovoljavajućem ispunjenju sekundarnog cilja: potpora za najmanje 10 urbanih projekata. Odobrenje Investicijskog odbora Fonda (čije je Ministarstvo financija dio) projekata u iznosu od najmanje 545 000 000 EUR i odobrenje Investicijskog odbora Fonda (čije je Ministarstvo financija dio) najmanje 10 projekata. |
|
|
Novčana vrijednost doprinosa tematskom fondu i potpora urbanim projektima. |
||||||||||
|
M5C2-19 |
Ulaganje 6. – Program inovacija za kvalitetu stanovanja |
Ključna etapa |
Regije i autonomne pokrajine (uključujući općine i/ili velegradovi koji se nalaze na tim područjima) potpisale su sporazume o obnovi i povećanju socijalnih stanova. |
Potpisani su sporazumi s lokalnim vlastima. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2022. |
Najmanje 15 regija i autonomnih pokrajina (uključujući općine i/ili velegradove smještene na tim područjima) potpisalo je sporazume o obnovi i povećanju socijalnog stanovanja
Potpisani sporazumi s najmanje 15 regija i autonomnih pokrajina uključenih u projekte.
|
|
Izgradnja: novi javni smještajni objekti za: · osnaživanje, reorganizaciju i povećanje sredstva namijenjenih javnim smještajima · · ponovno funkcioniranje područja, prostora te javnih i privatnih nekretnina, među ostalim revitalizacijom urbane i socioekonomske strukture, · poboljšanje dostupnosti i sigurnosti urbanih područja te pružanje usluga i urbano-lokalne infrastrukture; · obnoviti područja i prostore koji su već izgrađeni, povećanjem kvalitete okoliša i poboljšanjem otpornosti na klimatske promjene, među ostalim i s pomoću operacija koje utječu na gustoću naseljenosti u gradovima; · ·utvrditi i primjenjivati inovativne modele i alate za upravljanje i uključivanje, socijalnu i urbanu dobrobit te participativne procese. |
||||||||||
|
Stambene jedinice i javni prostori koji primaju potporu namijenjeni su za ostvarivanje koristi od aktivnosti opisanih u povezanoj ključnoj točki. |
||||||||||
|
M5C2-20 |
Ulaganje 6. – Program inovacija za kvalitetu stanovanja |
Cilj |
Broj stambenih jedinica kojima je dodijeljena potpora (u pogledu izgradnje i obnove) i broja kvadratnih metara javnih prostora za koje je dodijeljena potpora |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
10 000 |
Q1 |
2026. |
Potpora za najmanje 10 000 stambenih jedinica kojima se pruža potpora (u pogledu izgradnje i sanacije). Zadovoljavajuće ostvarenje cilja ovisi i o zadovoljavajućem ispunjenju sekundarnog cilja koji obuhvaća najmanje 800 000 kvadratnih metara javnih prostora. |
|
M5C2-21 |
Ulaganje 7. – Projekt sport i socijalna uključenost |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte u području sporta i socijalne uključenosti nakon javnog poziva na podnošenje prijedloga. |
Obavijest o dodjeli svih javnih ugovora za projekte u području sporta i socijalne uključenosti |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q1 |
2023. |
Obavijest o sklapanju ugovora o javnoj nabavi koja se sastoji od najmanje jednog od sljedećih elemenata: 1. izgradnja novih sportskih objekata smještenih u područjima u nepovoljnom položaju u zemlji; 2. opskrba sportskom opremom, uključujući primjenu tehnologije u sportu); 3. prekvalifikacija i prilagodba postojećih sportskih objekata (npr. uklanjanje arhitektonskih barijera, energetska učinkovitost itd.). Cilj je projekta osigurati obnovu urbanih područja usmjeravanjem na sportske objekte kako bi se promicala socijalna uključenost i integracija, posebno u najugroženijim područjima Italije. Kriterijima odabira jamči se da se najmanje 50 % ulaganja dodjeljuje novim građevinama, u skladu s relevantnim zahtjevima iz bilješke 5. Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241. |
|
M5C2-22 |
Ulaganje 7. – Projekt sport i socijalna uključenost |
Cilj |
Intervencije povezane s ugovorima o sportskim objektima. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
100 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 100 intervencija povezanih s ugovorima o sportskim objektima. Zadovoljavajuće ispunjenje cilja ovisi i o zadovoljavajućem ispunjenju sekundarnog cilja: dovršene intervencije obuhvaćaju površinu od najmanje 200 000 kvadratnih metara. Projekt će se baviti pitanjima urbane obnove u skladu s načelima održivosti i otpornosti, s naglaskom na sportskim objektima, kako bi se promicala socijalna uključenost i integracija, posebno u najugroženijim područjima Italije. Najmanje 50 % ulaganja namijenjeno je novim građevinama koje su u skladu s relevantnim zahtjevima iz bilješke 5. Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241 |
N. MISIJA 5. KOMPONENTA 3.: Posebne intervencije za teritorijalnu koheziju
Ta komponenta plana za oporavak i otpornost uključuje dva područja intervencije: i. plan za otpornost unutarnjih, perifernih i planinskih područja; ii. projekti za razvoj juga, uključujući ulaganja u borbu protiv obrazovnog siromaštva, povećanje imovine oduzete od organiziranog kriminala i infrastrukturna ulaganja u posebne gospodarske zone. Tim se mjerama nastoji riješiti problem teritorijalnog jaza u trima područjima: demografija i usluge; razvoj vještina; ulaganja.
Ulaganjima i reformama u okviru ove komponente pridonosi se prihvaćanju preporuka upućenih Italiji 2019. u pogledu potrebe za „poticanjem investicijske politike u području istraživanja i inovacija te kvalitete infrastrukture, uzimajući u obzir regionalne razlike” (3. preporuka za Italiju za 2019.). „poboljšanje obrazovnih rezultata” (2. preporuka za Italiju za 2019.); „Jačanje otpornosti i kapaciteta zdravstvenog sustava [...]” (1. preporuka za Italiju za 2020.); „osigurati odgovarajući [...] pristup socijalnoj zaštiti” (2. preporuka za Italiju za 2020.).
N.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1. Unutarnja područja – 1. Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice
Cilj je intervencije rješavanje pitanja socijalne isključenosti i marginalizacije intenziviranjem pružanja usluga povećanjem sredstava za javne usluge koje pružaju lokalne vlasti (mehanizam provedbe sastoji se od dodjele bespovratnih sredstava općinama). Financirani projekti mogu se odnositi na: usluge kućne njege za starije osobe; medicinske sestre i primalje u zajednici; jačanje malih bolnica (one bez prve pomoći ili nekih osnovnih usluga (npr. radiologija, kardiologija, ginekologija) i izvanbolničkih centara; infrastruktura za spašavanje helikoptera; jačanje centara za osobe s invaliditetom; centri za savjetovanje, kulturne usluge, sportske usluge i prihvat migranata. Intervencijom se predviđa stvaranje novih usluga i infrastruktura ili poboljšanje postojećih putem povećanja broja primatelja ili kvalitete opskrbe.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 83 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 84 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 85 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 86 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
Ulaganje 1. Unutarnja područja – 2. Teritorijalne zdravstvene ustanove za fizičku zaštitu
Cilj je intervencije konsolidirati subvencionirane ruralne ljekarne kao lokalne zdravstvene usluge (Ruralne ljekarne definirane su na temelju L. 27. ožujka 1968., br. 221. Ovom se mjerom, koja nadopunjuje europsku kohezijsku politiku, odmah pruža potpora subvencioniranim ruralnim ljekarnama koje su tijekom izvanrednog stanja uzrokovanog bolešću COVID-19 bile temeljna referentna točka za lokalno stanovništvo. Konsolidirajući svoju ulogu u pružanju zdravstvenih ustanova, ljekarne mogu i dalje biti središnji element života zajednice i približiti zdravstvenu skrb građanima. Konkretno, očekuje se da će te ljekarne ojačati svoju ulogu: i. sudjelovanjem u integriranoj usluzi kućne njege; ii. pružanjem usluga druge razine, u skladu s dijagnostičkim terapijskim putovima predviđenima za određene patologije; iii. izdavanjem lijekova koje je pacijent sada prisiljen prikupiti u bolnici; iv. praćenjem pacijenta s pomoću elektroničke zdravstvene evidencije i farmaceutske dokumentacije.
Ulaganje 2. Ponovna uporaba imovine oduzete od organiziranog kriminala
Cilj je ulaganja provedba nacionalne strategije za jačanje oduzete imovine. Mjerom se promiče gospodarski, socijalni i građanski razvoj područja zahvaćenih organiziranim kriminalom, provođenje aktivnosti obnove oduzete imovine. Rehabilitacijom u zajednicu te djelotvornijom i učinkovitijom uporabom oduzete imovine u gospodarske, socijalne i institucionalne svrhe, projektom se stvaraju uvjeti za transparentno tržišno gospodarstvo. Istodobno se očekuje da će se projektom osigurati veće mogućnosti za bogatstvo i zapošljavanje u regijama južne Italije, u skladu sa zakonitošću i socijalnom pravdom.
Oduzeta imovina namijenjena je jednoj od sljedećih svrha: stvaranje ustanova, socijalnih/zdravstvenih rezidencija, dnevnih centara, socijalnog zajedničkog stanovanja kako bi se poduprlo stanovanje/socijalno uključivanje osoba koje žive u uvjetima isključenosti (osobe kojima prijeti siromaštvo, beskućnici, žrtve nasilja, starije osobe, osobe s invaliditetom, Romi); obnovu javnih prostora u cilju poboljšanja socijalnih usluga za građane (škole za starije osobe, centri za razonodu, društveno-obrazovne usluge za rano djetinjstvo, dnevna središta za maloljetnike, dvorane, laboratoriji); stvaranje prostora za društveno-kulturno okupljanje za mlade kojima upravljaju volonterske udruge (knjižnice, prostori za glazbu i druge aktivnosti zajednice); upotreba imovine kao vojarne, policijskih postaja, civilne zaštite radi promicanja zakonitosti i teritorijalne sigurnosti. To je ulaganje sinergijsko u odnosu na druge fondove EU-a. Intervencije u oduzetu imovinu dodijelit će se putem obavijesti o ugovorima o javnoj nabavi.
Ulaganje 3. Strukturirane društveno-obrazovne intervencije za borbu protiv obrazovnog siromaštva na jugu kojima se podupire treći sektor
Cilj je mjere poticanje trećeg sektora u južnim regijama (Abruzzo, Basilicata, Kampanija, Kalabrija, Molise, Apulija, Sardinija i Sicilija) te pružanje društveno-obrazovnih usluga maloljetnicima u vezi s odredbama Sporazuma o partnerstvu za programsko razdoblje 2021. – 2027. za europske kohezijske politike.
Očekuje se da će se društveno-obrazovne intervencije za borbu protiv obrazovnog siromaštva i potporu trećem sektoru odvijati u sljedećim područjima:
- Intervencije za djecu u dobi od nula do šest godina usmjerene na poboljšanje uvjeta pristupa uslugama dječjeg vrtića i dječjeg vrtića te na podupiranje roditeljstva;
-Intervencije za djecu u dobi od pet do deset godina s ciljem jamčenja učinkovitih obrazovnih mogućnosti i ranog sprječavanja prijevremenog napuštanja školovanja, zlostavljanja i drugih pojava nevolje;
-Intervencije za djecu u dobi od 11 do 17 godina čiji je cilj poboljšati ponudu obrazovanja i spriječiti pojavu ranog napuštanja školovanja.
Intervencijama se osiguravaju sljedeći ključni elementi ponude:
-Javna obavijest pojedinačno iznosi 50 000 000 EUR.
-Projekti subjekata trećeg sektora traju najmanje jednu godinu, a najviše dvije godine.
-Mjere se provode u regijama Abruzzo, Basilicata, Kampanija, Kalabrija, Molise, Apulia, Sardegna i Sicilia.
N.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M5C3-1 |
Ulaganje 1.1.1.: Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice |
Ključna etapa |
Dodjela natječaja za intervencije za poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture u unutarnjim područjima te za potporu ljekarnama u općinama s manje od 3000 stanovnika |
Obavijest o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za intervencije |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Intervencijom se stvaraju nove usluge i infrastrukture ili poboljšavaju postojeće povećanjem broja primatelja ili kvalitete opskrbe. Pokretanje svih konkurentnih poziva provodi se u skladu s opisom posla, uključujući kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. Unutarnja područja utvrđena su u Strategiji Nazionale Aree Interne; Ruralne ljekarne definirane su na temelju zakona. 27. ožujka 1968., br. 221. |
|
M5C3-2 |
Ulaganje 1.1.1. Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice |
Cilj |
Nove i poboljšane socijalne usluge i infrastruktura dostupne primateljima općina u unutarnjim područjima i u južnoj Italiji. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
2 000 000 |
Q4 |
2025. |
Pružanje socijalnih usluga za najmanje 2 000 000 primatelja smještenih u municpalitetima unutarnjih područja iz kojih će najmanje 900 000 biti stanovnici jedne od sljedećih osam regija: Abruzzo, Basilicata, Kampanija, Kalabrija, Molise, Apulija, Sardegna i Sicilia. Intervencijom se stvaraju nove usluge i infrastrukture ili poboljšavaju postojeće povećanjem broja primatelja ili kvalitete opskrbe. Nove i poboljšane socijalne usluge uključuju: -Usluge kućne njege za starije osobe; -Male bolnice i izvanbolnički centri; -Centri za osobe s invaliditetom; -Centri za savjetovanje, kulturne usluge, sportske usluge i prihvat migranata; -Medicinske sestre i primalje u zajednici; -infrastruktura za spašavanje helikopterom. |
|
M5C3-3 |
Ulaganje 1.1.2.: Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice |
Cilj |
Potpora ruralnim ljekarnama u općinama s manje od 3000 stanovnika (prva serija) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
500 |
Q4 |
2023. |
Najmanje 500 ruralnih ljekarni u općinama s manje od 3000 stanovnika ima koristi od intervencije. Ruralne ljekarne definirane su na temelju zakona. 8. ožujka 1968., br. 221 – „Provvidenza a favore deli farmacisti rurali”.
|
|
M5C3-4 |
Ulaganje 1.1.2.: Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice |
Cilj |
Potpora ljekarnama u općinama s manje od 3000 stanovnika (druga serija) |
nije primjenjivo |
Broj |
500 |
2 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 2000 ruralnih ljekarni u općinama s manje od 3000 stanovnika ima koristi od intervencije. Ruralne ljekarne definirane su na temelju zakona. 8. ožujka 1968., br. 221 – „Provvidenza a favore deli farmacisti rurali”. |
|
M5C3-5 |
Ulaganje 1.2.: Imovina oduzeta od organiziranog kriminala |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za intervencije u imovinu oduzetu od organiziranog kriminala |
Obavijest o dodjeli ugovora svih ugovora o javnoj nabavi za intervencije za imovinu oduzetu od organiziranog kriminala |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2024. |
Obavješćivanje o javnim ugovorima za intervencije u vezi s imovinom oduzetom od organiziranog kriminala, koji ispunjavaju uvjete utvrđene u Sporazumu koji su potpisali Agencija za oduzimanje imovine, Agencija za teritorijalnu koheziju i lokalna tijela koja definiraju kriterije za dodjelu sredstava i odabir projekata. Oduzeta imovina namijenjena je jednoj od sljedećih svrha: -stvaranje ustanova, socijalnih/zdravstvenih rezidencija, dnevnih centara, socijalnog zajedničkog stanovanja kako bi se poduprlo stanovanje/socijalno uključivanje osoba koje žive u uvjetima isključenosti; -obnovu javnih prostora s ciljem poboljšanja socijalnih usluga za građane; -stvaranje prostora za društveno-kulturno okupljanje za mlade kojima upravljaju volonterske udruge; upotreba imovine kao vojarne, policijskih postaja, civilne zaštite radi promicanja zakonitosti i teritorijalne sigurnosti Pokretanje svih konkurentnih poziva provodi se u skladu s opisom posla, uključujući kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M5C3-6 |
Ulaganje 1.2. – Imovina oduzeta od organiziranog kriminala |
Cilj |
Ponovna uporaba imovine oduzete od organiziranog kriminala (prva skupina) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
100 |
Q2 |
2025. |
Ponovna uporaba najmanje 100 imovine zaplijenjene od organiziranog kriminala. Oduzeta imovina namijenjena je jednoj od sljedećih svrha: -stvaranje ustanova, socijalnih/zdravstvenih rezidencija, dnevnih centara, socijalnog zajedničkog stanovanja kako bi se poduprlo stanovanje/socijalno uključivanje osoba koje žive u uvjetima isključenosti; -obnovu javnih prostora s ciljem poboljšanja socijalnih usluga za građane; -stvaranje prostora za društveno-kulturno okupljanje za mlade kojima upravljaju volonterske udruge; upotreba imovine kao vojarne, policijskih postaja, civilne zaštite radi promicanja zakonitosti i teritorijalne sigurnosti. . |
|
M5C3-7 |
Ulaganje 1.2. – Imovina oduzeta od organiziranog kriminala |
Cilj |
Ponovna uporaba imovine oduzete od organiziranog kriminala (druga skupina) |
nije primjenjivo |
Broj |
100 |
200 |
Q2 |
2026. |
Ponovna uporaba najmanje 200 nekretnina zaplijenjenih od organiziranog kriminala. Oduzeta imovina namijenjena je jednoj od sljedećih svrha: - stvaranje ustanova, socijalnih/zdravstvenih rezidencija, dnevnih centara, socijalnog zajedničkog stanovanja kako bi se poduprlo stanovanje/socijalno uključivanje osoba koje žive u uvjetima isključenosti; - obnovu javnih prostora s ciljem poboljšanja socijalnih usluga za građane; - stvaranje prostora za društveno-kulturno okupljanje za mlade kojima upravljaju volonterske udruge; - upotreba imovine kao vojarne, policijskih postaja, civilne zaštite radi promicanja zakonitosti i teritorijalne sigurnosti - |
|
M5C3-8 |
Ulaganje 1.3. – Strukturirane društveno-obrazovne intervencije za borbu protiv obrazovnog siromaštva na jugu kojima se podupire treći sektor |
Cilj |
Obrazovna potpora maloljetnicima (prva skupina) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
20 000 |
Q2 |
2023. |
Najmanje 20 000 maloljetnih osoba u dobi do 17 godina prima potporu u obrazovanju. Projekti su usmjereni na sljedeća područja: • Intervencije za djecu u dobi od nula do šest godina s ciljem jačanja uvjeta pristupa uslugama dječjeg vrtića i dječjeg vrtića te potpori roditeljstvu; • Intervencije za djecu u dobi od pet do deset godina s ciljem jamčenja učinkovitih obrazovnih mogućnosti i ranog sprečavanja prijevremenog napuštanja školovanja, zlostavljanja i drugih pojava nevolje; • Intervencije za djecu u dobi od 11 do 17 godina kojima je cilj poboljšati ponudu obrazovanja i spriječiti pojavu ranog napuštanja školovanja. Ključni elementi ponude:
Javna obavijest pojedinačno iznosi 50 000 000 EUR.
Mjere se provode u regijama Abruzzo, Basilicata, Kampanija, Kalabrija, Molise, Apulia, Sardegna i Sicilia . |
|
M5C3-9 |
Ulaganje 1.3. Strukturirane društveno-obrazovne intervencije za borbu protiv obrazovnog siromaštva na jugu kojima se podupire treći sektor |
Cilj |
Potpora za obrazovanje maloljetnika (druga skupina) |
nije primjenjivo |
Broj |
20 000 |
44 000 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 44 000 maloljetnika u dobi od nula do 17 godina ima obrazovnu potporu |
N.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Reforma 1.: Pojednostavnjenje postupaka i jačanje položaja povjerenika u posebnim gospodarskim zonama
Reformom se pridonosi pojednostavnjenju sustava upravljanja i pojednostavnjuje vrijeme provedbe intervencija u posebnim gospodarskim zonama. Reformom se uspostavlja jedinstveno digitalno mjesto za posebne gospodarske zone i jačanje uloge Komisije.
Ulaganje 4.: Infrastrukturna ulaganja u posebne gospodarske zone (SEZ):
Opseg tih ulaganja jest osigurati učinkovitost reforme kojom se uvode SEZ-ovi izbjegavanjem daljnjih kašnjenja u gospodarskom razvoju u južnim područjima s već produktivnom osnovom.
Projekti obuhvaćeni mjerom potiču konkurentnost i gospodarski razvoj SEZ-ova primarnim radovima urbanizacije, kako je definirano talijanskim zakonodavstvom, i povezivanjem tih područja s cestovnim i željezničkim mrežama. Cilj je intervencija potaknuti poduzeća i poduzeća da svoje proizvodne aktivnosti smjeste u područja SEZ-ova. Očekuje se da će infrastrukturna ulaganja biti povezana sa zadnjim miljama vezama s lukama ili industrijskim područjima; digitalna logistika, urbanizacija ili energetska učinkovitost; jačanje otpornosti luka.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 87 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 88 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 89 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 90 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.
N.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M5C3-10 |
Reforma 1.: Pojednostavnjenje postupaka i jačanje položaja povjerenika u posebnim gospodarskim zonama |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu uredbe radi jednostavnog utvrđivanja postupaka i jačanja položaja povjerenika u posebnim gospodarskim zonama |
Odredba uredbe o stupanju na snagu uredbe kojom se jednostavno utvrđuju postupci i jača uloga povjerenika u posebnim gospodarskim zonama |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Uredba uključuje: uspostavu jedinstvenog digitalnog kontaktnog mjesta za posebne gospodarske zone. odredbe za jačanje uloge povjerenika u ZES-u
Posebne gospodarske zone posebna su područja definirana u Odluci 91/2017 (objava u Službenom listu 141/2017) pretvorenom u zakon L. 123/2017 (objavljen u službenom listu Gazzete Mezzogiorno 188/2017). |
|
M5C3-11 |
Ulaganje 1.4.: Infrastrukturna ulaganja za posebnu gospodarsku zonu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu uredbi Ministarstva o odobravanju operativnog plana za svih osam posebnih gospodarskih zona |
Odredba zakona o stupanju na snagu uredbi Ministarstva. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Odlukom se dodjeljuju sredstva subjektima odgovornima za provedbu i utvrđuju posebni uvjeti za izbjegavanje utjecaja zahvata na okoliš. Pokretanje svih konkurentnih poziva provodi se u skladu s opisom posla, uključujući kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
M5C3-12 |
Ulaganje 1.4.: Infrastrukturna ulaganja za posebnu gospodarsku zonu |
Cilj |
Početak infrastrukturnih intervencija u posebnim gospodarskim zonama. . |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
41 |
Q4 |
2023. |
Planirane su sljedeće intervencije: – Poveznica „posljednji kilometar”: uspostaviti učinkovite veze između industrijskih područja i željezničke mreže TEN-T; – Digitalna logistika, energetska i ekološka učinkovitost; Jačanje otpornosti i sigurnosti infrastrukture u odnosu na pristup lukama. Intervencije su započete (što se dokazuje potvrdom o početku radova) za najmanje 22 veze ss lukama ili industrijskim područjima ZES-a; najmanje 15 intervencija za digitalnu logistiku, urbanizaciju ili energetsku učinkovitost djeluje u istim područjima; četiri intervencije za jačanje otpornosti luka. |
|
M5C3-13 |
Ulaganje 1.4. – Infrastrukturna ulaganja za posebnu gospodarsku zonu |
Cilj |
Završetak infrastrukturnih intervencija u posebnim gospodarskim zonama. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
41 |
Q2 |
2026. |
Završetak najmanje 22 veze s lukama ili industrijskim područjima ZES-a; najmanje 15 intervencija u području digitalne logistike, urbanizacije ili energetske učinkovitosti djeluje u istim područjima; dovršene su najmanje četiri intervencije za jačanje otpornosti luka. E-popis intervencija uključuje: • Dovršetak sveobuhvatne infrastrukture mreže TEN-T u lukama Vasto i Ortona te industrijskim područjima Salettija i Manoppela (Abruzzo) •Infrastruktura u luci Salerno i industrijskim područjima Uffita, Marcianise, Battipaglia i Nola (Kampanija) • Međusobna povezanost luke Manfredonia i urbanih područja Termoli, Brindisi i Lecce (Apulija i Molise). • Interkonekcije između luke Taranto i urbanih područja Taranta, Potenze i Matere (Puglia i Basilicata). • Infrastrukturne intervencije za pristup luci Gioia Tauro (Kalabrija). •Pristup infrastrukturi luci Cagliari (Sardinija) • Infrastrukturne intervencije za pristup lukama Augusta, Riporto, Sant’Agata di Mitello i Gela (Sicilija) |
O.MISIJA 6. KOMPONENTA 1.: Mreže, objekti i telemedicina za teritorijalnu zdravstvenu pomoć
Cilj je ojačati talijanski državni zavod za zdravstvo (NHS) među ostalim poboljšanjem zaštite od zdravstvenih rizika povezanih s okolišem i klimatskim promjenama te boljim odgovorom na potrebe zajednica u pogledu lokalne skrbi i pomoći. Lokalna zdravstvena pomoć rascjepkana je i podložna regionalnim razlikama koje dovode do različitih razina pružanja zdravstvene skrbi i zdravstvenih ishoda u različitim regijama. Smatra se da je pružanje integriranih usluga kućne njege nisko, a različiti pružatelji zdravstvenih i socijalnih usluga smatraju se tek slabo integriranima. Nadalje, sposobnost talijanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) za rješavanje zdravstvenih rizika povezanih s izloženošću okolišu i klimatskim promjenama testirana je u nekoliko ekoloških kriza i kriznih situacija koje su ukazale na izazove zbog nedostatnih preventivnih mjera. Cilj je ove komponente talijanskog plana za oporavak i otpornost ojačati talijanski državni zavod za zdravstvo, među ostalim poboljšanjem zaštite od zdravstvenih rizika povezanih s okolišem i klimatskim promjenama te boljim odgovorom na potrebe zajednica u pogledu lokalne skrbi i pomoći.
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonose rješavanju preporuka upućenih Italiji 2019. i 2020. o potrebi da se usmjere investicijske politike na istraživanja i inovacije te kvalitetu infrastrukture, uzimajući u obzir regionalne razlike (3. preporuka za Italiju, 2019.), „jačanje otpornosti i kapaciteta zdravstvenog sustava u području zdravstvenih radnika, ključnih medicinskih proizvoda i infrastrukture” (1. preporuka za Italiju za 2020.) i „usmjerena ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno na [...] ojačanu digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo pružanje osnovnih usluga” (3. preporuka za Italiju za 2020.).
O.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
nije primjenjivo
O.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
nije primjenjivo
O.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Reforma 1.: Definiranje novog organizacijskog modela mreže za pomoć u području teritorijalne zdravstvene skrbi .
Reforma je pripremni element za ulaganja komponente. Njime se uspostavlja novi model pomoći u području teritorijalne zdravstvene skrbi i stvara nova institucionalna struktura prevencije zdravlja, okoliša i klime. To će se ostvariti s pomoću:
1.Uspostave novog organizacijskog modela za teritorijalnu mrežu za pomoć u zdravstvu utvrđivanjem regulatornog okvira kojim se utvrđuju strukturni, tehnološki i organizacijski standardi.
2.Definiranja nove institucionalne strukture prevencije zdravlja, okoliša i klime, u skladu s integriranim pristupom („Jedno zdravlje”) i holističkom vizijom („planetarno zdravlje”).
Ulaganje 1.1.: Zdravstvene kuće u zajednici za poboljšanje teritorijalne zdravstvene pomoći.
Projekt ulaganja sastoji se od uspostave i operacionalizacije 1250 zdravstvenih kuća Zajednice aktiviranjem, razvojem i objedinjavanjem usluga primarne skrbi i uspostavom (energetski učinkovitih) centara za pružanje pomoći za integrirani odgovor na potrebe skrbi.
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine
Ulaganje se sastoji od masovnog usvajanja rješenja telemedicine i podupiranja inovacija u zdravstvu sljedećim mjerama:
1.Kućna njega kao prva točka pomoći (Ulaganje 1.2.1.) – Cilj je povećati broj osoba koje se liječe u kućnoj njezi na 10 % stanovništva starijeg od 65 godina ulaganjem u hardver i povećanim pružanjem usluga.
2.Teritorijalni koordinacijski centri (Ulaganja 1.2.2) – Planirana ulaganja odnose se na uspostavu 602 teritorijalna koordinacijska središta („Centrali Executive Territoriali”) čija je svrha povezati i koordinirati razne teritorijalne, socijalne i bolničke usluge, kao i mrežu hitnih službi. Od centara teritorijalne koordinacije očekuje se da osiguraju daljinsku kontrolu proizvoda koji se pružaju pacijentima, da podupru razmjenu informacija među zdravstvenim djelatnicima i da budu referentna točka za njegovatelje i potrebe pacijenata.
3.Telemedicina za bolju potporu pacijentima s kroničnim bolestima (Investment 1.2.3) – Cilj je ulaganja (1) financiranje projekata kojima se omogućuju interakcije liječnika i pacijenta na daljinu, posebno dijagnostika i praćenje; 2. uspostava nacionalne platforme za testiranje projekata telemedicine (povezano s misijom 6. komponentom 2. ulaganja 1.3.) i 3. financiranje ad hoc istraživačkih inicijativa o digitalnim tehnologijama u području zdravstva i skrbi.
Dodatne intervencije povezane s kućnom njegom navedene su u okviru misije 5., komponente 2., posebno reformi 1. i 2. te ulaganja 1. i 2.
Ulaganje 1.3.: Jačanje intermedijarne zdravstvene skrbi i njezinih ustanova (bolnice zajednice).
Ulaganjem se uspostavlja najmanje 380 bolnica u zajednici, tj. ustanova za zdravstvenu skrb za pacijente koji, nakon pojave male oštrine ili relapsa kroničnih patologija, zahtijevaju niskointenzivne i kratkotrajne kliničke intervencije.
O.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M6C1-1 |
Reforma 1.: Definiranje novog organizacijskog modela mreže za pomoć u području teritorijalne zdravstvene skrbi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva (Ministarska uredba) kojim se predviđa reforma organizacije zdravstvene zaštite. |
Odredba zakona o stupanju na snagu zakonodavstva l |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva (Ministarska uredba) kojim se predviđa: – Definicija novog organizacijskog modela teritorijalne mreže za pomoć u zdravstvu definiranjem regulatornog okvira kojim se utvrđuju strukturni, tehnološki i organizacijski standardi u svim regijama; definicija nove institucionalne strukture prevencije zdravlja, okoliša i klime, u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”. |
|
M6C1-2 |
Ulaganje 1.1.: Zdravstvene kuće u zajednici za poboljšanje teritorijalne zdravstvene pomoći |
Ključna etapa |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju |
Obavijest Ministarstva zdravstva i regija o odobrenju |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju (Contratto Istituzionale di Sviluppo) s talijanskim Ministarstvom zdravstva kao odgovornim i provedbenim tijelom te sudjelovanje regionalnih uprava zajedno s drugim uključenim tijelima za zdravstvene kuće Zajednice: Ugovor o institucionalnom razvoju upravljački je alat u kojem se navode sve odgovarajuće stranke utvrđene za provedbu Zdravstvenog doma Zajednice za poboljšanje teritorijalne zdravstvene pomoći. U ugovoru se utvrđuju i obveze koje će svaka talijanska regija preuzeti kako bi zajamčila postizanje očekivanih rezultata u vezi sa zdravstvenim domom Zajednice. Ugovorom se nastojalo poduprijeti teritorijalnu koheziju, razvoj i gospodarski rast te ubrzati provedbu složenih intervencija. Ugovor o institucionalnom razvoju posebno je koristan za velike projekte ili ulaganja koji su izraženi u pojedinačnim međusobno povezanim intervencijama, što zahtijeva integrirani pristup i upotrebu europskih investicijskih strukturnih fondova i nacionalnih fondova koji su također uključeni u planove i operativne programe koji se financiraju iz nacionalnih i europskih izvora. |
|
M6C1-3 |
Ulaganje 1.1.: Zdravstvene kuće u zajednici za poboljšanje teritorijalne zdravstvene pomoći |
Cilj |
Domovi zdravlja zajednice obnovljeni su i tehnološki opremljeni (prva serija) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 350 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 1 350 domova zdravlja mora biti stavljeno na raspolaganje i tehnološki opremljeno – kako bi se osigurao jednak pristup, teritorijalna blizina i kvaliteta skrbi za ljude bez obzira na dob i njihovu kliničku sliku (kronično bolesni pacijenti, osobe koje nisu samodostatne i kojima je potrebna dugotrajna skrb, osobe s invaliditetom, psihičkim poteškoćama, siromaštvom) s pomoću aktivacije, razvoja i objedinjavanja usluga primarne skrbi i uspostave centara za pružanje pomoći (energetski učinkoviti) za višestruk stručni odgovor. Novi građevinski objekti koji se financiraju iz RRF-a moraju biti u skladu s relevantnim zahtjevima iz bilješke 5. Priloga VI. Uredbe (EU) 2021/241 |
|
M6C1-4 |
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine |
Ključna etapa |
Odobrenje smjernica koje sadrže digitalni model za provedbu kućne njege |
Smjernice koje je odobrilo Ministarstvo zdravstva |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Smjernicama se pojednostavnjuju postupci potrebni za poboljšanje kućne njege razvojem tehnika daljinskog praćenja i automatizacije doma. |
|
M6C1-5 |
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine |
Ključna etapa |
Ugovor o institucionalnom razvoju koji je odobrilo Ministarstvo zdravstva i regija |
Obavijest o odobrenom ugovoru |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju (Contratto Istituzionale di Sviluppo) s talijanskim Ministarstvom zdravstva kao odgovornim i provedbenim tijelom te sudjelovanje regionalnih uprava zajedno s drugim subjektima u području kućne njege Ugovorom o institucionalnom razvoju za svaku se intervenciju ili kategoriju intervencija utvrđuje vremenski raspored, odgovornosti ugovaratelja, kriteriji za ocjenjivanje i praćenje te sankcije za svaku neusklađenost. Njome se utvrđuju i uvjeti mogućeg djelomičnog definanciranja intervencija ili dodjele relevantnih sredstava drugoj razini vlasti, u skladu s načelom supsidijarnosti. |
|
M6C1-6 |
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine |
Cilj |
Dodatne osobe liječene u kućnoj njezi (prva skupina) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
800 000 |
Q2 |
2026. |
Povećati broj osoba koje se liječe u kućnoj njezi na 10 % stanovništva starijeg od 65 godina (procjenjuje se da će 2026. biti 1,5 milijuna ljudi). Kako bi se postigao taj cilj, potrebno je povećati broj osoba starijih od 65 godina koje se liječe u kućnoj njezi za najmanje 800 000 u 2026. Integrirana kućna njega usluga je za osobe svih dobnih skupina s jednom ili više kroničnih bolesti ili s terminalnim kliničkim stanjem koje zahtijeva stalnu i visokospecijaliziranu profesionalnu zdravstvenu i socijalnu skrb. |
|
M6C1-7 |
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine |
Cilj |
Koordinacijski centri potpuno operativni (druga serija) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
600 |
Q2 |
2024. |
Ključna je točka te intervencije puštanje u rad najmanje 600 centara teritorijalne koordinacije („Centrali Operativni Teritorijalni centar”) (1 za svakih 100 000 stanovnika) s funkcijom koordiniranja i povezivanja raznih teritorijalnih, socijalnih i bolničkih zdravstvenih usluga, kao i mreže za hitne slučajeve, kako bi se osigurali kontinuitet, dostupnost i integracija skrbi. |
|
M6C1-8 |
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine |
Cilj |
Najmanje jedan projekt po regiji (uzimajući u obzir projekte koji će se provoditi u pojedinim regijama i projekte koji se mogu razviti kao dio konzorcija među regijama) |
Programi/projekti dodijeljeni regijama |
Broj |
0 |
20 |
Q4 |
2023. |
Nacionalnom strategijom telemedicine promiče se i financira razvoj i širenje novih telemedicinskih projekata i rješenja u okviru regionalnih sustava zdravstvene skrbi te kao takva predstavlja ključni (tehnološki) čimbenik za provedbu poboljšanog pristupa zdravstvu na daljinu, s posebnim naglaskom na kroničnim pacijentima. |
|
M6C1-9 |
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine |
Cilj |
Broj osoba kojima je pružena pomoć putem telemedicinskih alata (treća serija) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
200 000 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 200 000 osoba uz pomoć telemedicinskih alata Intervencija podrazumijeva financiranje ad hoc istraživačkih inicijativa o digitalnim tehnologijama u području zdravstva i skrbi. |
|
M6C1-10 |
Ulaganje 1.3.: Jačanje intermedijarne zdravstvene skrbi i njezinih ustanova (bolnice zajednice) |
Ključna etapa |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju (Contratto Istituzionale di Sviluppo) |
Obavijest o odobrenju ugovora o institucionalnom razvoju |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju (Contratto Istituzionale di Sviluppo) s talijanskim Ministarstvom zdravstva kao odgovornim i provedbenim tijelom te sudjelovanje regionalnih uprava zajedno s drugim relevantnim tijelima za bolnice Zajednice U ugovoru o institucijskom razvoju navode se sve prikladne lokacije utvrđene za ulaganja, kao i obveze koje svaka regija preuzima kako bi zajamčila postizanje predviđenog rezultata. U slučaju kršenja od strane bilo koje regije Ministarstvo zdravstva upućuje povjereniku „ad acta”. Kad je riječ o tehnološkom parku objekata, tj. svim alatima, licencijama i međusobnom povezivanju, prednost se daje zbirnim metodama nabave. |
|
M6C1-11 |
Ulaganje 1.3.: Jačanje intermedijarne zdravstvene skrbi i njezinih ustanova (bolnice zajednice) |
Cilj |
Obnovljene, međusobno povezane i tehnološki opremljene bolnice u zajednici (prva serija) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
400 |
Q2 |
2026. |
Najmanje 400 bolnica u zajednici obnovljeno je, međusobno povezano i tehnološki opremljeno Bolnice u zajednici zdravstvene su ustanove za pacijente koji, nakon pojave male oštrine ili relapsa kroničnih patologija, zahtijevaju niskointenzivne i kratkotrajne kliničke intervencije koje se mogu pružiti kod kuće, ali koji su primljeni u te ustanove zbog nedostatka prikladnosti samog doma (strukturne i/ili obitelji). |
P. MISIJA 6. KOMPONENTA 2.: Inovacije, istraživanje i digitalizacija nacionalnih zdravstvenih usluga
Tom komponentom talijanskog plana za oporavak i otpornost nastoje se osigurati potrebni uvjeti kojima se omogućuje veća otpornost nacionalne zdravstvene službe na sljedeće načine: i. zamjenom zastarjelih tehnologija zdravstvene skrbi u bolnicama; ii. razvojem značajnog strukturnog poboljšanja sigurnosti bolničkih zgrada; iii. poboljšanjem zdravstvenih informacijskih sustava i digitalnih alata; iv. promicanjem i jačanjem sektora znanstvenog istraživanja; v. povećanjem ljudskih potencijala,
Ulaganja i reforme u okviru ove komponente pridonose rješavanju preporuka upućenih Italiji 2020. i 2019. o potrebi za „jačanjem otpornosti i kapaciteta zdravstvenog sustava u području zdravstvenih radnika, ključnih medicinskih proizvoda i infrastrukture ” (1. preporuka za Italiju za 2020.), „usmjerenim ulaganjima na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno na [...] ojačanu digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo pružanje osnovnih usluga” (3. preporuka za Italiju za 2020.), te „usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije te kvalitetu infrastrukture, uzimajući u obzir i regionalne razlike” (3. preporuka za Italiju za 2019.).
P.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1.: Revidirati i ažurirati postojeći pravni okvir znanstvenih instituta za bolničku skrb i skrb (IRCCS).
Cilj je reforme reorganizirati mrežu znanstvenih instituta za bolničku skrb i skrb (IRCCS) kako bi se i. poboljšala kvaliteta nacionalnog zdravstvenog sustava, ii. poboljšala povezanost zdravlja i istraživanja te iii. preispitao pravni režim IRCCS-a i politika istraživanja u nadležnosti talijanskog Ministarstva zdravstva.
Reformom se poboljšava upravljanje javnim IRCCS-ovima i. jačanjem strateškog upravljanja, ii. boljim definiranjem ovlasti i područja nadležnosti te iii. sveobuhvatnim definiranjem pravila o statusu znanstvenog direktora javnih IRCCS-ova i istraživačkog osoblja.
Naposljetku, posebna podmjera kojom se razlikuju IRCCS-ovi na temelju njihove aktivnosti (jednostrukinja ili generalista), čime se stvara integrirana mreža IRCCS-a i olakšava razmjena stručnog znanja između samih IRCCS-ova i drugih struktura talijanskog NHS-a.
Ulaganje 2.1.: Jačanje i poboljšanje biomedicinskog istraživanja NHS-a.
To ulaganje sastoji se od jačanja sustava biomedicinskog istraživanja s pomoću dva područja intervencije: (a) financiranje projekata provjere koncepta kojima se podupire razvoj tehnologija s niskim stupnjem tehnološke zrelosti, kao i poticanje prijenosa tehnologije u industriju (b) financiranje istraživačkih programa/projekata u području rijetkih bolesti i rijetkih vrsta raka te drugih bolesti s velikim učinkom na zdravlje.
P.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M6C2-1 |
Reforma 1.: Revidirati i ažurirati postojeći pravni okvir znanstvenih instituta za bolničku skrb i skrb (IRCCS) i istraživačke politike Ministarstva zdravstva kako bi se ojačala veza između istraživanja, inovacija i zdravstvene skrbi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavne uredbe kojom se predviđa reorganizacija propisa kojima se uređuju instituti za hospitalizaciju i skrb (IRCSS) |
Odredba u odluci o stupanju na snagu |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Reformom će se reorganizirati mreža IRCCS-a radi poboljšanja kvalitete i izvrsnosti nacionalnih zdravstvenih sustava, poboljšanja odnosa između zdravlja i istraživanja, preispitivanja pravnog sustava IRCCS-a i istraživačkih politika u nadležnosti talijanskog Ministarstva zdravstva. Reforma uključuje mjere za: i. jačanje veze između istraživanja, inovacija i zdravstvene skrbi; ii. poboljšanje upravljanja javnim IRCCS-ovima poboljšanjem strateškog upravljanja i boljim definiranjem ovlasti i područja nadležnosti. |
|
M6C2-2 |
Ulaganje 2.1.: Jačanje i poboljšanje biomedicinskog istraživanja NHS-a |
Cilj |
Istraživački projekti financirani o rijetkim vrstama raka i bolestima |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
100 |
Q4 |
2025. |
Dodjela financijskih sredstava istraživačkim programima/projektima u području rijetkih bolesti i rijetkih vrsta raka. Te patologije, visoke biomedicinske složenosti i često više organskog izražavanja, zahtijevaju kombinaciju visoke kliničke kompetencije i napredne dijagnostičke i istraživačke aktivnosti te zahtijevaju tehnologije izvrsnosti i koordinaciju mreža suradnje na nacionalnoj i europskoj razini.
Najmanje 100 istraživačkih projekata primilo je prvu tranšu financiranja. |
|
M6C2-3 |
Ulaganje 2.1.: Jačanje i poboljšanje biomedicinskog istraživanja NHS-a |
Cilj |
Istraživački projekti financirani u području bolesti s velikim utjecajem na zdravlje |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
324 |
Q4 |
2025. |
Dodjela financijskih sredstava istraživačkim programima/projektima u području bolesti s velikim utjecajem na zdravlje.
Najmanje 324 istraživačkih projekata primila je prvu tranšu financiranja. |
P.3. Opis reformi i ulaganja za zajam
Ulaganje 1.1.: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica.
To ulaganje sastoji se od poboljšanja digitalizacije zdravstvene skrbi kako bi se povećala produktivnost osoblja, poboljšala kvaliteta postupaka, osigurala sigurnost pacijenata i visokokvalitetno pružanje usluga. Ulaganje ima tri linije intervencije:
1.Modernizacija velike zdravstvene opreme zamjenom zastarjelih modela tehnološki naprednima.
2.Informatizacija postupaka „Dipartimenti Emergenza e accettazione” (DEA) na 1. razini i bolnica na 2. razini DEA-e.
3.Povećanje broja kreveta u jedinicama intenzivne i poluintenzivne skrbi
Ulaganja 1.2.: Prema sigurnoj i održivoj bolnici
To ulaganje sastoji se od usklađivanja bolnica s antiseizmskim propisima. U tu su svrhu predviđene dvije vrste ulaganja:
1.Seizmička nadogradnja i poboljšanje bolničkih objekata utvrđenih na temelju analize potreba koje su izrazile regije.
2.Višegodišnje intervencije usmjerene na obnovu i modernizaciju fizičkog i tehnološkog okvira nekretnina javnog zdravstva.
Ulaganje 1.3.: Jačanje tehnološke infrastrukture i alata za prikupljanje podataka, obradu podataka, analizu i simulaciju podataka.
To ulaganje sastoji se od znatnog poboljšanja tehnološke infrastrukture na kojoj se temelje pružanje skrbi, analitika zdravstvene skrbi i sposobnost predviđanja talijanskog nacionalnog zdravstvenog sustava. Ulaganje se sastoji od dva različita projekta:
1.Jačanja infrastrukture i upotrebe postojeće elektroničke zdravstvene evidencije (HER). To se postiže tako da bude potpuno digitalno okruženje za podatke, odnosno homogeno, dosljedno i prenosivo diljem državnog područja. HER obavlja tri osnovne funkcije: prvo, njime se zdravstvenim djelatnicima omogućuje da računaju na isti izvor kliničkih informacija kojima se detaljno opisuje cijela povijest bolesti pacijenta; drugo, on postaje pristupna točka za građane i pacijente temeljnim uslugama koje pružaju nacionalni i regionalni sustavi zdravstvene zaštite; treće, uprave za zdravstvenu skrb ovlaštene su koristiti kliničke podatke za provođenje zdravstvene analize i poboljšanje pružanja zdravstvene skrbi.
2.Jačanje infrastrukture te tehnoloških i analitičkih instrumenata Ministarstva zdravstva radi praćenja ključnih razina pomoći (LEA, tj. usluga koje jamči nacionalna zdravstvena služba na nacionalnoj razini) i planiranja zdravstvene pomoći i usluga u skladu s potrebama stanovništva i razvojem demografskih, inovacijskih i epidemioloških trendova. Taj ključni i primarni cilj talijanskog Ministarstva zdravstva postiže se postizanjem sljedećih ciljeva i uključivanjem 4 podciljeva: i. jačanje infrastrukture talijanskog Ministarstva zdravstva, integriranje kliničkih podataka EHR-a s kliničkim, administrativnim i troškovnim podacima novog zdravstvenog informacijskog sustava (NSIS) te s ostalim informacijama i podacima povezanima sa zdravljem u okviru pristupa „Jedno zdravlje” za praćenje „LEA-e” i osiguravanje aktivnosti zdravstvenog nadzora i vigilancije; ii. poboljšanje prikupljanja, obrade i generiranja podataka NSIS-a na lokalnoj razini, preoblikovanje i standardizacija regionalnog i lokalnog procesa generiranja podataka kako bi se poboljšao alat NSIS-a za mjerenje kvalitete, učinkovitosti i primjerenosti NHS-a; iii. razvoj naprednih alata za analizu za procjenu složenih pojava i predviđanje scenarija kako bi se poboljšao središnji kapacitet za planiranje zdravstvenih usluga i otkrivanje novih bolesti; iv. stvaranje nacionalne platforme na kojoj bi se mogla zadovoljiti ponuda i potražnja ovlaštenih pružatelja usluga telemedicine.
Ulaganja 2.2.: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu.
To ulaganje sastoji se od povećanja stipendija za posebni tečaj opće medicine; pokretanja plana osposobljavanja o sigurnosti bolničkih infekcija za cjelokupno osoblje NHS-a; aktiviranja puta osposobljavanja za osoblje s najvišim ulogama u tijelima nacionalnih zdravstvenih sustava u području upravljačkih i digitalnih vještina te financiranje specijaliziranih ugovora o medicinskom osposobljavanju.
P.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa zajma
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
M6C2-4 |
Ulaganje 1,1: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica |
Ključna etapa |
Plan reorganizacije koji je odobrilo Ministarstvo zdravstva/talijanske regije |
Obavijest o odobrenju |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2021. |
Odobrenje plana reorganizacije za jačanje kapaciteta bolnica NHS-a za primjereno rješavanje kriznih situacija zbog pandemije povećanjem broja kreveta u jedinicama intenzivne i podintenzivne skrbi. Planom reorganizacije bolnica povećava se broj kreveta dostupnih u jedinicama intenzivne i poluintenzivne skrbi u bolnicama NHS-a.
|
|
M6C2-5 |
Ulaganje 1,1: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica |
Ključna etapa |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju |
Obavijest Ministarstva zdravstva i talijanskih regija o potpisivanju ugovora o institucionalnom razvoju
|
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2022. |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju (Contratto Istituzionale di Sviluppo) s talijanskim Ministarstvom zdravstva kao odgovornim i provedbenim tijelom te sudjelovanje regionalnih uprava i drugih ključnih dionika. Ugovor o institucionalnom razvoju alat je utvrđen postojećim nacionalnim zakonodavstvom (kombinirane odredbe članka 1. i članka 6. Zakonodavne uredbe br. 88 od 31. svibnja 2011. i članka 7. Zakonodavne uredbe br. 91 od 20. lipnja 2017., Zakonom br. 123 iz 3. kolovoza 2017.) za ubrzanje provedbe strateških projekata koji su međusobno funkcionalno povezani. U ugovoru o institucijskom razvoju navode se sve prikladne lokacije utvrđene za ulaganja, kao i obveze koje svaka regija preuzima kako bi zajamčila postizanje očekivanog rezultata. U slučaju kršenja od strane bilo koje regije Ministarstvo zdravstva upućuje povjereniku „ad acta”. |
|
M6C2-6 |
Ulaganje 1,1: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica |
Cilj |
Velika sanitarna oprema u funkciji |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
3 100 |
Q4 |
2024. |
Ministarstvo zdravstva provelo je procjenu kojom je utvrđen opći zahtjev za novu veliku sanitarnu opremu u 3 133 jedinice za kupnju zastarjele ili neuporabne tehnologije (starije od pet godina). Broj i tipovi opreme koji se zamjenjuju su: 340 CT (računalna tomografija) sa 128 kriški, 190 NMR (nuklearna magnetska rezonanca) pri 1,5 T, 81 linearni akceleratori, 937 fiksni rendgenski sustavi, 193 Angiografija, 82 gama kamera, 53 Gamma kamera/CT (računalna tomografija), 34 PET (positronska emisijska tomografija) CT (računalna tomografija), 295 Mammography, 928 Ultrasound).
|
|
M6C2-7 |
Ulaganje 1,1: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi |
Obavijest o svim sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi. |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q4 |
2022. |
Objavljivanje natječajnih postupaka (konzijski okvirni sporazum) i sklapanje ugovora s pružateljima usluga i digitalizacija bolnica klasificiranih kao DEA I i II razina) Ugovori uključuju kupnju: a) centra za obradu podataka (DPC), uključujući IKT i sve pomoćne radove potrebne za kompjutorizaciju cjelokupne bolničke strukture b) hardverske i/ili softverske informacijske tehnologije, elektromedicinske tehnologije te dodatnih tehnologija i svih pomoćnih radova potrebnih za kompjutorizaciju bolničkih odjela. Procjena trenutačne razine digitalizacije, koja prethodi provedbi intervencije, omogućuje prilagodbu te evaluacije u skladu sa stvarnim potrebama svake regije/bolnice. |
|
M6C2-8 |
Ulaganje 1,1: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica |
Cilj |
Bolnice su digitalizirane (DEA – Odjeli za hitne slučajeve i prihvat – Razina I. i Razina II.) |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
280 |
Q4 |
2025. |
Svaka digitalizirana bolnica ima centar za obradu podataka (DPC) potreban za informatizaciju cjelokupne bolničke strukture i dostatnu informatičku tehnologiju hardvera i/ili softvera, elektromedicinske tehnologije te dodatne tehnologije potrebne za kompjutorizaciju svakog bolničkog odjela. |
|
M6C2-9 |
Ulaganje 1,1: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica |
Cilj |
Dodatni kreveti u ICU-ovima i podintenzivna njega
|
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
7 700 |
Q2 |
2026. |
Osiguravanje najmanje 3500 kreveta za intenzivnu njegu i 4200 kreveta na poluintenzivnoj površini s povezanom ventilacijskom opremom mora biti strukturirano (što odgovara povećanju broja kreveta koji su već postojali u pandemiji za oko 70 %).
|
|
M6C2-10 |
Ulaganje 1,2: Prema sigurnoj i održivoj bolnici |
Cilj |
Završene su antiseizmičke intervencije u bolničkim ustanovama |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
109 |
Q2 |
2026. |
Završeno je najmanje 109 protuseizmičkih intervencija u bolničkim ustanovama kako bi ih se uskladilo s antiseizmskim propisima.
. |
|
M6C2-11 |
Ulaganje 1,3: Jačanje tehnološke infrastrukture i alata za prikupljanje podataka, obradu podataka, analizu i simulaciju podataka. |
Cilj |
Liječnici opće prakse koji unose podatke u elektronički zdravstveni karton.
|
nije primjenjivo |
postotak |
0 |
85 |
Q4 |
2025. |
Taj se cilj postiže povećanjem broja vrsta digitalnih dokumenata digitaliziranih u EHR-u te specijalističkom potporom i osposobljavanjem za provedbu digitalnog usavršavanja liječnika opće prakse diljem zemlje. |
|
M6C2-12 |
Ulaganje 1,3: Jačanje tehnološke infrastrukture i alata za prikupljanje podataka, obradu podataka, analizu i simulaciju podataka. |
Ključna etapa |
Sustav kartica zdravstvenog osiguranja i infrastruktura za interoperabilnost elektroničke zdravstvene evidencije u potpunosti su operativni.
|
Početak uporabe sustava kartice zdravstvenog osiguranja
|
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Q2 |
2026. |
Početak uporabe sustava kartice zdravstvenog osiguranja i infrastrukture za interoperabilnost elektroničke zdravstvene evidencije: Uvođenje središnjeg repozitorija, interoperabilnost i platforma za usluge, u skladu sa standardom „Brzi resursi za interoperabilnost zdravstvene skrbi”, iskorištavanjem već postojećih iskustava u tom području, osiguravajući standarde skladištenja, sigurnosti i interoperabilnosti. |
|
M6C2-13 |
Ulaganje 1,3: Jačanje tehnološke infrastrukture i alata za prikupljanje podataka, obradu podataka, analizu i simulaciju podataka. |
Cilj |
Sve su regije usvojile i upotrebljavaju EHR |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
21 |
Q2 |
2026. |
Sve regije izrađuju, popunjavaju i koriste EHR. Planom su posebno obuhvaćeni: — Integracija dokumenata u EHR počinje od digitalno izvornih dokumenata. Ad hoc migracija/prijevod postojećih ili starih dokumenata u papirnatom obliku uključuje se u područje intervencije. —Financijska potpora pružateljima zdravstvene zaštite kako bi ažurirali svoju opremu i osigurali da se podaci o zdravstvenoj zaštiti, metapodaci i dokumentacija generiraju kao digitalno autohtoni. — Financijsku potporu pružateljima zdravstvene zaštite koji žele donijeti nacionalnu platformu, interoperabilnost i standarde UI/UX. —Potpora stručnosti (ljudski kapital) pružateljima zdravstvene zaštite i regionalnim zdravstvenim tijelima kako bi se provele infrastrukturne i podatkovne promjene radi donošenja nacionalne elektroničke zdravstvene evidencije. |
|
M6C2-14 |
Ulaganje 2,2: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu. |
Cilj |
Dodjeljuju se stipendije za posebno osposobljavanje u općoj medicinskoj praksi. |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
1 800 |
Q2 |
2023. |
Ovim se ulaganjem povećavaju stipendije za posebni tečaj opće medicine, čime se jamči završetak 3 trogodišnjeg ciklusa osposobljavanja; |
|
M6C2-15 |
Ulaganje 2,2: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu. |
Cilj |
Dodjeljuju se dodatne stipendije za posebno osposobljavanje u općoj medicinskoj praksi. |
nije primjenjivo |
Broj |
1 800 |
2 700 |
Q2 |
2024. |
Ovim se ulaganjem povećavaju stipendije za posebni tečaj opće medicine, čime se jamči završetak 3 trogodišnjeg ciklusa osposobljavanja. |
|
M6C2-16 |
Ulaganje 2,2: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu. |
Cilj |
Osposobljavanje o upravljačkim i digitalnim vještinama koje se pružaju zaposlenicima Državne zdravstvene službe |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
4 500 |
Q2 |
2026. |
Osposobljavanje o upravljačkim i digitalnim vještinama osigurano je za 4500 zaposlenika Državne zdravstvene službe Tim se ulaganjem aktivira put osposobljavanja za osoblje s najvišim ulogama u tijelima nacionalnih zdravstvenih sustava kako bi im se omogućilo stjecanje potrebnih upravljačkih i digitalnih vještina i sposobnosti za suočavanje s trenutačnim i budućim zdravstvenim izazovima u integriranoj, održivoj, inovativnoj i fleksibilnoj perspektivi usmjerenoj na rezultate. |
|
M6C2-17 |
Ulaganje 2,2: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu. |
Cilj |
Broj financiranih ugovora o specijalističkom usavršavanju |
nije primjenjivo |
Broj |
0 |
4 200 |
Q2 |
2026. |
Tim se ulaganjem osigurava financiranje specijaliziranih ugovora o medicinskom osposobljavanju kojima će se omogućiti financiranje dodatnih 4 200 ugovora o osposobljavanju za cijeli ciklus studija (5 godina). |
DIO 2.: FINANCIJSKA POTPORA
Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost
Procijenjeni ukupni trošak plana za oporavak i otpornost za Italiju iznosi 191 499 177 889 EUR.
1.Financijski doprinos
Obroci iz članka 2. stavka 2. organizirani su na sljedeći način:
1.1.Prvi obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-51 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog zakonodavstva o upravljanju talijanskim planom za oporavak i otpornost |
|
M1C1-52 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog zakonodavstva o pojednostavnjenju administrativnih postupaka za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost. |
|
M1C1-53 |
Ulaganje 1.9.: pružanje tehničke pomoći i jačanje izgradnje kapaciteta za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog zakonodavstva za pružanje tehničke pomoći i jačanje izgradnje kapaciteta za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost |
|
M1C1-68 |
Reforma 1,9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu: informacije za praćenje provedbe RRF-a |
|
M1C1-69 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Odluke o pojednostavnjenju sustava javne nabave |
|
M1C1-1 |
Reforma 1.1.: Nabava IKT-a |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odluka o reformi 1.1. „Javna nabava u području IKT-a” |
|
M1C1-2 |
Reforma 1.3.: Prvo oblak i interoperabilnost |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odluka o reformi 1.3. „Prvo oblak i interoperabilnost” |
|
M1C1-29 |
Reforma 1.4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva za reformu građanskog pravosuđa |
|
M1C1-30 |
Reforma 1.5.: Reforma kaznenog pravosuđa |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva za reformu kaznenog pravosuđa |
|
M1C1-31 |
Reforma 1.6.: Reforma stečajnog okvira |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva za okvir za reformu nesolventnosti. |
|
M1C1-32 |
Ulaganja 1.8.: Postupci zapošljavanja za građanske, kaznene i upravne sudove |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu posebnog zakonodavstva kojim se uređuje zapošljavanje u okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti |
|
M1C1-54 |
Ulaganje 1.9.: pružanje tehničke pomoći i jačanje izgradnje kapaciteta za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost |
Cilj |
Dovršeno zapošljavanje stručnjaka za provedbu talijanskog plana za oporavak i otpornost |
|
M1C1-55 |
Reforma 1,9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Proširenje metodologije koja se primjenjuje na talijanski plan za oporavak i otpornost na nacionalni proračun kako bi se povećala apsorpcija ulaganja |
|
M1C1-71 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih potrebnih zakona, propisa i provedbenih akata (uključujući sekundarno zakonodavstvo) za sustav javne nabave |
|
M1C1-100 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavnih odredbi kojima se poboljšava učinkovitost revizije rashoda – jačanje uloge Ministarstva financija |
|
M1C1-101 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Ključna etapa |
Donošenje preispitivanja mogućih mjera za smanjenje utaje poreza |
|
M1C2-1 |
Ulaganje 1: Prijelaz 4.0 |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pravnih akata kako bi se prijelaz 4.0 učinio dostupnim potencijalnim korisnicima i osnivanje Znanstvenog odbora |
|
M1C3-8 |
Ulaganja 4.1.:Digitalni turistički centar |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za razvoj portala za digitalni turizam |
|
M2C2-7 |
Reforma 1.2. Novo zakonodavstvo za promicanje proizvodnje i potrošnje plina iz obnovljivih izvora |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Zakonodavne uredbe za promicanje uporabe bioplina za uporabu biometana u prometnom, industrijskom i stambenom sektoru te provedbene uredbe kojom se utvrđuju uvjeti i kriteriji u vezi s njegovom uporabom i novim sustavom poticaja. |
|
M2C2-37 |
Reforma 4.1. Pametniji postupci za evaluaciju projekata u sektoru lokalnih sustava javnog prijevoza s fiksnim instalacijama i u sektoru brzog masovnog prijevoza |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe sa zakonskom snagom |
|
M2C2-41 |
Ulaganje 5.3. Električni autobusi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ministarske odluke kojom se utvrđuje količina raspoloživih resursa za potrebe intervencije (lanac opskrbe autobusima) |
|
M2C3-1 |
Ulaganje 2.1. – Jačanje ekobonusa i sismabonusa za energetsku učinkovitost i sigurnost zgrada |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu proširenja Superbonusa |
|
M2C4-3 |
Reforma 4.2. „Mjere za osiguravanje potpunih upravljačkih kapaciteta za integrirane vodne usluge” |
Ključna etapa |
Reforma pravnog okvira za bolje upravljanje vodama i održivu uporabu vode |
|
M3C2-3 |
Reforma 2.1. – Provedba jedinstvenog carinskog sučelja („Sportello Unico Doganale”) |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe o jedinstvenoj carinskoj službi (Sportello Unico Doganale) |
|
M4C1-1 |
Reforma 1.5. Reforma skupina sveučilišnih diploma; Reforma 1.6. Omogućivanje reforme sveučilišnih diploma; Reforma 4.1. Doktorat Reforma programa |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reformi sustava tercijarnog obrazovanja radi poboljšanja obrazovnih rezultata (primarno zakonodavstvo) o: a) omogućavanje sveučilišnih diploma; b) skupine sveučilišnih diploma; c) reforma doktorskih programa |
|
M4C1-2 |
Ulaganje 1.7.: Stipendije za pristup sveučilištu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ministarskih uredbi o reformi stipendija za poboljšanje pristupa tercijarnom obrazovanju |
|
M5C1-1 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Međuministarske uredbe o uspostavi nacionalnog programa za zajamčenu zapošljivost radnika (GOL) i međuministarskog dekreta o nacionalnom planu za nove vještine |
|
M5C2-1 |
Reforma 1. – Okvirni zakon za osobe s invaliditetom |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Okvirnog zakona za jačanje autonomije osoba s invaliditetom. |
|
M5C2-5 |
Ulaganje 1. – potpora ranjivim osobama i sprečavanje institucionalizacije |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu operativnog plana. |
|
Iznos obroka |
11 494 252 874 EUR. |
1.2.Drugi obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M2C4-5 |
Ulaganje 3.2.: Digitalizacija nacionalnih parkova |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu administrativnog pojednostavljenja i razvoj digitalnih usluga za posjetitelje nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja |
|
M5C2-9 |
Ulaganje 3. — Stalni i privremeni smještaj |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu operativnog plana u vezi s projektima u vezi sa stalnom i privremenim smještajem, definiranjem zahtjeva za projekte koje mogu predstaviti lokalna tijela i objavom poziva na podnošenje prijedloga. |
|
M1C1-33 |
Ulaganje 1.8: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Početak postupaka zapošljavanja na upravnim sudovima |
|
M1C1-56 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ovlašćujućeg zakonodavstva za reformu zapošljavanja u javnom sektoru |
|
M1C1-70 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu revizije Kodeksa o javnoj nabavi (D.Lgs. br. 50/2016). |
|
M1C1-103 |
Reforma 1,12.: Reforma porezne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva i regulatornih odredaba te dovršetak administrativnih postupaka za poticanje porezne discipline i poboljšanje revizija i kontrola. |
|
M1C1-104 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Donošenje ciljeva uštede za revizije potrošnje za razdoblje 2023. – 2025. |
|
M1C3-11 |
Ulaganje 2.1. – Privlačnost malog povijesnog grada |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava općinama za privlačnost malih povijesnih gradova |
|
M2C1-1 |
Reforma 1.1. – Nacionalna strategija za kružno gospodarstvo |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Ministarske odluke za donošenje Nacionalne strategije za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-2 |
Reforma 1.3. – Tehnička potpora lokalnim vlastima |
Ključna etapa |
Odobrenje sporazuma o izradi akcijskog plana za izgradnju kapaciteta za potporu lokalnim tijelima javne vlasti |
|
M2C1-11 |
Ulaganja 3.3.: Kultura i svijest o temama i izazovima povezanima s okolišem |
Ključna etapa |
Pokretanje internetske platforme i ugovori s autorima |
|
M2C2-18 |
Ulaganje 3.5. Istraživanje i razvoj vodika |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora o istraživačkim projektima u području vodika |
|
M2C2-21 |
Reforma 3.2. Mjere za promicanje konkurentnosti vodika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu fiskalnih poticaja |
|
M2C2-38 |
Ulaganje 5.1. Obnovljivi izvori energije i baterije |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ministarske odluke |
|
M2C2-42 |
Ulaganje 5.4. Potpora novoosnovanim poduzećima i poduzetničkom kapitalu koji su aktivni u ekološkoj tranziciji |
Ključna etapa |
Potpisivanje sporazuma o financiranju |
|
M2C3-4 |
Reforma 1.1.: Pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za intervencije u području energetske učinkovitosti |
Ključna etapa |
Pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za intervencije u području energetske učinkovitosti |
|
M2C4-1 |
Reforma 2.1.: Pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za provedbu intervencija protiv hidrogeološke nestabilnosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pojednostavnjenja pravnog okvira za bolje upravljanje hidrološkim rizicima |
|
M2C4-4 |
Reforma 4.2. „Mjere za osiguravanje potpunih upravljačkih kapaciteta za integrirane vodne usluge” |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu novog pravnog okvira za potrebe navodnjavanja |
|
M4C1-3 |
Reforma 2.1. Zapošljavanje nastavnika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme o nastavničkoj struci. |
|
M4C1-4 |
Ulaganje 3.2. Škola 4.0: inovativne škole, ožičenje, nove učionice i radionice |
Ključne točke |
U školi 4.0 donesen je plan za poticanje digitalne tranzicije talijanskog školskog sustava |
|
M4C2-4 |
Reforma 1.1.: Provedba mjera za potporu istraživanju i razvoju za poticanje pojednostavljenja i mobilnosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu ministarskih odluka o istraživanju i razvoju; pojednostavnjenje razvoja i mobilnost povezani s redovnim fondom za financiranje. |
|
Iznos obroka |
11 494 252 874 EUR. |
1.3.Treći obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M2C4-2 |
Reforma 4.2. „Mjere za osiguravanje potpunih upravljačkih kapaciteta za integrirane vodne usluge” |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme kako bi se osigurali potpuni upravljački kapaciteti za integrirane vodne usluge |
|
M1C1-3 |
Ulaganje 1,1: Digitalna infrastruktura |
Ključna etapa |
Završetak programa Polo Strategico Nazionale (PSN) |
|
M1C1-4 |
Ulaganje 1.3.1.: Operativna nacionalna platforma za digitalne podatke |
Ključna etapa |
Operativna nacionalna platforma za digitalne podatke |
|
M1C1-5 |
Ulaganje 1,5: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Osnivanje nove Nacionalne agencije za kibersigurnost |
|
M1C1-6 |
Ulaganje 1,5: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Početno uvođenje nacionalnih kibersigurnosnih usluga |
|
M1C1-7 |
Ulaganje 1,5: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Osnivanje mreže laboratorija za kibersigurnosnu provjeru i certifikaciju |
|
M1C1-8 |
Ulaganje 1,5: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Aktiviranje Središnjeg odjela za reviziju za PSNC & sigurnosne mjere za NIS |
|
M1C1-9 |
Ulaganje 1,5: Kibersigurnost |
Cilj |
Potpora za nadogradnju sigurnosnih struktura T1 |
|
M1C1-10 |
Reforma 1,2.: Potpora transformaciji |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu osnivanja tima za transformaciju i NewCo-a |
|
M1C1-34 |
Ulaganja 1.8.: Postupci zapošljavanja u uredu suđenja građanskim i kaznenim sudovima |
Cilj |
Početak postupaka zapošljavanja na građanskim i kaznenim sudovima |
|
M1C1-35 |
Reforma 1.7.: Reforma poreznih sudova |
Ključna etapa |
Sveobuhvatna reforma prvostupanjskih i drugostupanjskih poreznih sudova |
|
M1C1-36 |
Reforme 1.4., 1.5. i 1.6.: Reforma građanskog i kaznenog pravosuđa i reforma nesolventnosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu delegiranih akata za reforme građanskog i kaznenog pravosuđa te reformu stečaja |
|
M1C1-57 |
Reforma 1.9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu administrativnih postupaka za reformu pojednostavnjenja usmjerenu na provedbu RRF-a |
|
M1C1-102 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Usvajanje izvješća o učinkovitosti praksi odabranih javnih uprava za izradu i provedbu planova štednje |
|
M1C1-105 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Veći broj „dopisa o sukladnosti” |
|
M1C1-106 |
Reforma 1,12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Smanjenje broja lažno pozitivnih „dopisa o sukladnosti” |
|
M1C1-107 |
Reforma 1,12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Povećanje poreznih prihoda koji proizlaze iz „dopisa o usklađenosti” |
|
M1C2-6 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2021. |
|
M1C2-7 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera povezanih s energijom i sekundarnog zakonodavstva (ako je potrebno). |
|
M1C2-8 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera (prema potrebi uključujući sekundarno zakonodavstvo) za učinkovitu provedbu i primjenu mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2021. |
|
M1C3-6 |
Reforma 3.1.: Minimalni ekološki kriteriji za kulturna događanja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu uredbe kojom se definiraju socijalni i ekološki kriteriji u natječajima za javnu nabavu u vezi s kulturnim događanjima koja se financiraju javnim sredstvima |
|
M2C1-3 |
Ulaganja 2.1.: Logistički plan za poljoprivredno-prehrambene sektore, sektore ribarstva i akvakulture, šumarstva, cvijećarstva i uzgoja biljaka |
Ključna etapa |
Objava konačnog rangiranja u okviru logističkog programa poticaja |
|
M2C1-4 |
Ulaganje 2.2.: Poljoprivredno-solarni park |
Cilj |
Dodjela sredstava korisnicima kao postotak ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju |
|
M2C2-8 |
Ulaganje 2.1. Jačanje pametnih mreža |
Ključna etapa |
Dodjela (svih) javnih ugovora za povećanje kapaciteta mreže |
|
M2C2-12 |
Ulaganje 2.2. Intervencije za povećanje otpornosti elektroenergetske mreže |
Ključna etapa |
Dodjela projekata za povećanje otpornosti mreže elektroenergetskog sustava |
|
M3C2-1 |
Reforma 1.1. – Pojednostavnjenje postupaka za proces strateškog planiranja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena povezanih s pojednostavnjenjem postupaka za proces strateškog planiranja |
|
M3C2-2 |
Reforma 1.2. – Konkurentna dodjela koncesija u talijanskim lukama |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe o koncesijama za luke |
|
M3C2-4 |
Reforma 1.3. – Pojednostavnjenje postupaka odobrenja za postrojenja za hladno glačanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pojednostavnjenja postupaka odobrenja za postrojenja za hladno glačanje |
|
M4C1-5 |
Reforma 1.3. Reorganizacija školskog sustava; Reforma 1.2. Reforma sustava tercijarnog strukovnog osposobljavanja (ITS); Reforma 1.1. Reforma tehničkih i stručnih instituta; Reforma 1.4. Reforma sustava „Orijentacija” |
Ključne točke |
Stupanje na snagu reformi sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja radi poboljšanja obrazovnih rezultata |
|
M4C1-6 |
Reforma 2.2. Tercijarno napredno obrazovanje i obvezno osposobljavanje za ravnatelje škola, nastavnike, administrativno i tehničko osoblje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavstva čiji je cilj izgradnja kvalitetnog školskog sustava osposobljavanja. |
|
M4C2-1 |
Ulaganje 1,2: Financiranje projekata koje predstavljaju mladi istraživači |
Cilj |
Broj studenata koji primaju stipendiju za istraživanje |
|
M5C1-2 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih planova za javne službe za zapošljavanje na regionalnoj razini |
|
M5C1-6 |
Ulaganje 1. – Jačanje javnih službi za zapošljavanje |
Cilj |
Javne službe za zapošljavanje provode aktivnosti predviđene Planom za jačanje tijekom trogodišnjeg razdoblja 2021. – 2023. |
|
M5C1-8 |
Reforma 2. — Neprijavljeni rad |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nacionalnog plana i plan provedbe za borbu protiv neprijavljenog rada u svim gospodarskim sektorima. |
|
M5C1-12 |
Ulaganje 2 – Sustav certificiranja rodne ravnopravnosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu sustava certificiranja rodne ravnopravnosti i popratnih mehanizama poticaja za poduzeća, |
|
M5C2-7 |
Ulaganje 2. – Oblici autonomije za osobe s invaliditetom |
Cilj |
Socijalni okruzi proveli su barem jedan projekt u vezi s obnovom stambenih prostora i/ili osiguravanjem IKT uređaja za osobe s invaliditetom, uz osposobljavanje o digitalnim vještinama |
|
M5C3-1 |
Ulaganje 1.1.1. – Unutarnja područja: Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice |
Ključna etapa |
Dodjela natječaja za intervencije za poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture u unutarnjim područjima te za potporu ljekarnama u općinama s manje od 3000 stanovnika |
|
M6C2-1 |
Reforma 1.: Revidirati i ažurirati postojeći pravni okvir znanstvenih instituta za bolničku skrb i skrb (IRCCS) i istraživačke politike Ministarstva zdravstva kako bi se ojačala veza između istraživanja, inovacija i zdravstvene skrbi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavne uredbe kojom se predviđa reorganizacija propisa kojima se uređuju instituti za hospitalizaciju i skrb (IRCSS) |
|
Iznos obroka |
11 494 252 874 EUR. |
1.4.Četvrti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-11 |
Ulaganje 1.6.6. Digitizacija financijske policije |
Cilj |
Financijska policija – kupnja profesionalnih usluga u području podatkovnih znanosti T1 |
|
M1C1-37 |
Reforme 1.4. i 1.5.: Reforma građanskog i kaznenog pravosuđa |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme građanskog i kaznenog pravosuđa |
|
M1C1-58 |
Reforma 1,9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pravnih akata za reformu zapošljavanja u javnom sektoru |
|
M1C1-72 |
Reforma 1,11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Ključna etapa |
Odobrene su mjere za smanjenje zakašnjelih plaćanja javne uprave poduzećima |
|
M1C1-73 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odredbi za reformu Zakonika o javnoj nabavi. |
|
M1C1-74 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera i sekundarnog zakonodavstva za reformu pojednostavnjenja zakona o javnoj nabavi |
|
M1C1-109 |
Reforma 1,12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Slanje prvih prethodno popunjenih prijava PDV-a |
|
M2C2-14 |
Ulaganje 3.3. Ispitivanje vodika za cestovni promet |
Ključna etapa |
Dodjela (svih) ugovora o javnoj nabavi za razvoj stanica za punjenje vodikom |
|
M2C2-16 |
Ulaganje 3.4. Ispitivanje vodika za željezničku mobilnost |
Ključna etapa |
Dodjela resursa za testiranje vodika za željezničku mobilnost |
|
M2C2-20 |
Reforma 3.1. Administrativno pojednostavnjenje i smanjenje regulatornih prepreka uvođenju vodika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu potrebnih zakonodavnih mjera |
|
M2C2-27 |
Ulaganje 4.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za postavljanje infrastrukture za punjenje vozila M1 |
|
M2C2-33 |
Ulaganje 4.4.2. Obnova regionalnog željezničkog voznog parka za javni prijevoz vlakovima na čista goriva i univerzalnim uslugama |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za regionalni željeznički vozni park javnog prijevoza s vlakovima na čista goriva i univerzalnim uslugama |
|
M2C3-2 |
Ulaganje 2.1. – Jačanje ekobonusa i sismabonusa za energetsku učinkovitost i sigurnost zgrada |
Cilj |
Obnova zgrada Superbonus i Sismabonus T1 |
|
M4C1-9 |
Ulaganje 1.1. Plan za jaslice i predškolske ustanove te usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za gradnju, obnovu i osiguravanje sigurnosti jaslica, vrtića i usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja |
|
M5C2-3 |
Reforma 2. – Reforma za osobe starije životne dobi koje nisu samodostatne |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu okvirnog zakona kojim se jačaju djelovanja u korist nesamostalnih starijih osoba |
|
M5C3-8 |
Ulaganje 1.3. – Strukturirane društveno-obrazovne intervencije za borbu protiv obrazovnog siromaštva na jugu kojima se podupire treći sektor |
Cilj |
Obrazovna potpora maloljetnicima (prva skupina) |
|
Iznos obroka |
2 298 850 575 EUR. |
1.5.Peti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-12 |
Ulaganje 1.3.2.: Jedinstveni digitalni pristupnik |
Cilj |
Jedinstveni digitalni pristupnik |
|
M1C1-13 |
Ulaganje 1.4.6.: Mobilnost kao usluga za Italiju |
Ključna etapa |
Mobilnost kao rješenja za usluge M1 |
|
M1C1-14 |
Ulaganje 1.6.5. Digitizacija Državnog vijeća |
Cilj |
Državno vijeće – sudski dokumenti dostupni za analizu u skladištu podataka T1 |
|
M1C1-38 |
Reforma 1.8.: Digitalizacija pravosudnih sustava |
Ključna etapa |
Digitalizacija pravosudnih sustava EU-a |
|
M1C1-59 |
Reforma 1,9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu strateškog upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi |
|
M1C1-75 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Potpuno funkcioniranje nacionalnog sustava e-nabave |
|
M1C1-76 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-77 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-78 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-79 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-80 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-81 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-82 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-83 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-84 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Prosječno vrijeme od objave do dodjele ugovora |
|
M1C1-85 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Prosječno vrijeme između dodjele ugovora i realizacije infrastrukture |
|
M1C1-86 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Državni službenici osposobljeni u okviru strategije profesionalizacije javnih kupaca |
|
M1C1-87 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Javni naručitelji koji upotrebljavaju dinamičke sustave nabave |
|
M1C1-110 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Reklasifikacija općeg državnog proračuna s obzirom na rashode za zaštitu okoliša i rashode kojima se promiče rodna ravnopravnost |
|
M1C2-4 |
Reforma 1.: Reforma sustava industrijskog vlasništva |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavne uredbe za reformu talijanskog Zakona o industrijskom vlasništvu |
|
M1C2-9 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2022. |
|
M1C2-10 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera (po potrebi uključujući sekundarno zakonodavstvo) za učinkovitu provedbu i primjenu mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2022. |
|
M1C3-4 |
Ulaganje 1.3.: Poboljšanje energetske učinkovitosti u kinima, kazalima i muzejima |
Cilj |
Zaključene intervencije u državnim muzejima i kulturnim lokalitetima, kazališnim dvoranama i kinima (prva serija) |
|
M1C3-7 |
Ulaganja 3.3.: Izgradnja kapaciteta kulturnih subjekata za upravljanje digitalnom i zelenom tranzicijom. |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi s provedbenom organizacijom/korisnicima za sve intervencije za upravljanje digitalnom i zelenom tranzicijom kulturnih subjekata |
|
M1C3-10 |
Reforma 4.1. Reguliranje profesija turističkih vodiča |
Ključna etapa |
Definicija nacionalne norme za turističke vodiče |
|
M2C1-5 |
Ulaganje 2.2.: Poljoprivredno-solarni park |
Cilj |
Dodjela sredstava korisnicima kao postotak ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju |
|
M2C2-1 |
Ulaganje 1.3. Promicanje inovativnih sustava (uključujući odobalne sustave) |
Ključna etapa |
Dodjela projekta za razvoj odobalne infrastrukture |
|
M2C2-4 |
Ulaganje 1.4. Razvoj biometana u skladu s kriterijima za promicanje kružnog gospodarstva |
Cilj |
Dodatna proizvodnja biometana |
|
M2C2-22 |
Ulaganje 4.1. Ulaganja u održivu mobilnost (nacionalni plan voznog puta) |
Cilj |
Dodatne biciklističke staze T1 |
|
M2C2-24 |
Ulaganje 4.1. Ulaganja u održivu mobilnost (nacionalni plan biciklističke staze) – Ulaganje 4.2. Razvoj sustava brzog masovnog prijevoza (metro, ulični automobil, BRT) |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih natječaja za izgradnju biciklističkih staza, podzemne željeznice, trolejbusa i uspinjača u velegradskim područjima |
|
M2C2-32 |
Ulaganje 4.4.1. Obnova regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza vozilima na čista goriva |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih natječaja za obnovu regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza vozilima na čista goriva |
|
M2C4-6 |
Ulaganje 3.2.: Digitalizacija nacionalnih parkova |
Cilj |
Administrativno pojednostavnjenje i širenje digitalnih usluga posjetiteljima nacionalnih parkova i zaštićenih morskih područja |
|
M3C2-6 |
Ulaganje 2.2. Digitalizacija upravljanja zračnim prometom |
Cilj |
Digitalizacija upravljanja zračnim prometom: lokacije opremljene sustavom upravljanja zračnim prometom |
|
M4C1-10 |
Reforma 2.1. Zapošljavanje nastavnika; Reforma 1.3. Reorganizacija školskog sustava; Reforma 1.2. Reforma sustava tercijarnog strukovnog osposobljavanja (ITS); Reforma 1.1. Reforma tehničkih i stručnih instituta; Reforma 1.4. Reforma „orijentacijskog” sustava; Reforma 1.5. Reforma skupina sveučilišnih diploma; Reforma 1.6. Omogućivanje reforme sveučilišnih diploma |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu uredbi za učinkovitu provedbu i primjenu svih mjera koje se odnose na reforme osnovnoškolskog, srednjoškolskog i tercijarnog obrazovanja. |
|
M4C1-11 |
Ulaganje 1.7. Stipendije za pristup sveučilištu |
Cilj |
Nagrada za sveučilišnu stipendiju |
|
M5C1-16 |
Ulaganje 4 – Univerzalna javna služba |
Cilj |
Stanovnici su sudjelovali u programu univerzalne javne službe i dobili relevantnu certifikaciju u trogodišnjem razdoblju 2021. – 2023. |
|
M5C3-3 |
Ulaganje 1.1.2.: Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice |
Cilj |
Potpora ruralnim ljekarnama u općinama s manje od 3000 stanovnika (prva serija) |
|
Iznos obroka |
8 045 977 011 EUR. |
1.6.Šesti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-15 |
Ulaganje 1.6.6. Digitizacija financijske policije |
Cilj |
Financijska policija – kupnja profesionalnih podatkovnih znanosti T2 |
|
M1C1-16 |
Ulaganje 1.6.5. Digitizacija Državnog vijeća |
Cilj |
Državno vijeće – sudski dokumenti dostupni za analizu u skladištu podataka T2 |
|
M1C1-39 |
Ulaganje 1,8: Postupci zapošljavanja za građanske i kaznene sudove |
Cilj |
Završetak postupaka zapošljavanja za građanske i kaznene sudove |
|
M1C1-40 |
Ulaganja 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Završetak postupaka zapošljavanja na upravnim sudovima |
|
M1C1-41 |
Ulaganje 1,8: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta za regionalne upravne sudove |
|
M1C1-42 |
Ulaganje 1.8: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta Državnog vijeća |
|
M1C1-108 |
Reforma 1.15.: Reforma javnih računovodstvenih pravila |
Ključna etapa |
Odobrenje koncepcijskog okvira, skupa računovodstvenih standarda na temelju nastanka poslovnog događaja i višedimenzionalnog prikaza računa |
|
M1C1-111 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Završetak godišnjeg preispitivanja potrošnje za 2023. s obzirom na cilj uštede postavljen 2022. za 2023. |
|
M1C1-112 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Poboljšati operativni kapacitet porezne uprave kako je navedeno u „Planu uspješnosti za razdoblje 2021. – 2023.” Porezne uprave. |
|
M1C2-2 |
Ulaganje 1: Prijelaz 4.0 |
Cilj |
Prijelaz 4.0 porezni odbici odobreni poduzećima na temelju poreznih prijava predstavljenih u razdoblju 2021. – 2022. |
|
M1C3-9 |
Ulaganje 4.1.: Digitalni turistički centar |
Cilj |
Uključenost turističkih subjekata u digitalno turističko središte |
|
M2C2-6 |
Reforma 1.1. Pojednostavnjenje postupaka odobrenja za postrojenja na kopnu i na moru iz obnovljivih izvora te novi pravni okvir za održavanje proizvodnje iz obnovljivih izvora te produljenje roka i prihvatljivosti postojećih programa potpore |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pravnog okvira za pojednostavnjenje postupaka izdavanja odobrenja za izgradnju struktura za energiju iz obnovljivih izvora na kopnu i na moru |
|
M2C2-29 |
Ulaganje 4.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Cilj: |
Broj stanica za brzo punjenje duž prolaza |
|
M2C2-29bis |
Ulaganje 4.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Cilj: |
Broj postaja za brzo punjenje u urbanim područjima |
|
M2C2-31 |
Ulaganje 4.4.3. Obnovljena flota za zapovjedništvo nacionalnih vatrogasnih postrojbi |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za flotu za obnovu zapovjedništva Nacionalne vatrogasne postrojbe |
|
M3C2-5 |
Ulaganje 2.1. – Digitalizacija logističkog lanca |
Cilj |
Digitalizacija logističkog lanca |
|
M4C1-8 |
Ulaganje 1.3. Plan poboljšanja školske sportske infrastrukture |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za intervencije za izgradnju i obnovu sportskih objekata i dvorana predviđenih uredbom Ministarstva obrazovanja |
|
M5C1-9 |
Reforma 2. — Neprijavljeni rad |
Ključna etapa |
Potpuna provedba mjera uključenih u nacionalni plan u skladu s Planom |
|
M5C2-2 |
Reforma 1. – Okvirni zakon za osobe s invaliditetom |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Okvirnog zakona i vladino donošenje zakonodavnih dekreta kojima se razvijaju odredbe utvrđene u Okvirnom zakonu za jačanje autonomije osoba s invaliditetom. |
|
M5C2-4 |
Reforma 2. – Reforma za osobe starije životne dobi koje nisu samodostatne |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavnih uredbi kojima se razrađuju odredbe utvrđene u Okvirnom zakonu za jačanje djelovanja u korist nesamostalnih starijih osoba. |
|
M5C3-5 |
Ulaganje 1.2. Ponovna uporaba imovine oduzete od organiziranog kriminala |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za intervencije u imovinu oduzetu od organiziranog kriminala |
|
Iznos obroka |
2 298 850 575 EUR. |
1.7.Treći obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-17 |
Ulaganje 1.1.: Digitalna infrastruktura |
Cilj |
Migracijski proces u Polo Strategico Nazionale T1 |
|
M1C1-18 |
Ulaganje 1.3.1.: Operativna nacionalna platforma za digitalne podatke |
Cilj |
API u nacionalnoj platformi za digitalne podatke T1 |
|
M1C1-19 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Cilj |
Potpora za nadogradnju sigurnosnih struktura T2 |
|
M1C1-20 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Potpuno uvođenje nacionalnih kibersigurnosnih usluga |
|
M1C1-21 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Završetak mreže laboratorija za kibersigurnosnu provjeru i certifikaciju, evaluacijski centri |
|
M1C1-22 |
Ulaganje 1.5.: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Potpuno djelovanje Središnjeg odjela za reviziju za PSNC i NIS sigurnosne mjere s najmanje 30 inspekcijskih pregleda |
|
M1C1-43 |
Reforma 1,4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta na redovnim građanskim sudovima (prvi stupanj) |
|
M1C1-44 |
Reforma 1,4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta za građanski žalbeni sud (drugostupanjski sud) |
|
M1C1-60 |
Reforma 1,9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Potpuna provedba (uključujući sve delegirane akte) pojednostavnjenja i digitalizacije niza od 200 ključnih postupaka koji utječu na građane i poduzeća |
|
M1C1-88 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-89 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-90 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-91 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-92 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-93 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-94 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-95 |
Reforma 1.11.: Smanjenje zakašnjelih plaćanja javnih uprava i zdravstvenih tijela |
Cilj |
Smanjen je prosječan broj dana u kojima javne uprave plaćaju gospodarskim subjektima |
|
M1C1-96 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Prosječno vrijeme od objave do dodjele ugovora |
|
M1C1-97 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Prosječno vrijeme između dodjele ugovora i realizacije infrastrukture |
|
M1C1-98 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Državni službenici osposobljeni u okviru strategije profesionalizacije javnih kupaca |
|
M1C1-99 |
Reforma 1.10.: Reforma zakonodavnog okvira za javnu nabavu |
Cilj |
Javni naručitelji koji upotrebljavaju dinamičke sustave nabave |
|
M1C1-113 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Veći broj „dopisa o sukladnosti” |
|
M1C1-114 |
Reforma 1.12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Povećanje poreznih prihoda koji proizlaze iz „dopisa o usklađenosti” |
|
M1C2-11 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2023. |
|
M1C2-12 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu svih provedbenih mjera (po potrebi uključujući sekundarno zakonodavstvo) za učinkovitu provedbu i primjenu mjera koje proizlaze iz Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2023. |
|
M2C1-6 |
Ulaganja 2.2.: Poljoprivredno-solarni park |
Cilj |
Dodjela sredstava korisnicima kao postotak ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih ulaganju |
|
M2C1-7 |
Ulaganja 2.3.: Inovacije i mehanizacija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru |
Cilj |
Potpora ulaganjima u inovacije u kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu |
|
M2C2-9 |
Ulaganje 2.1. Jačanje pametnih mreža |
Cilj |
Pametne mreže – povećanje kapaciteta mreže za distribuciju energije iz obnovljivih izvora |
|
M2C2-25 |
Ulaganje 4.2. Razvoj sustava brzog masovnog prijevoza (metro, ulični automobil, BRT) |
Cilj |
Broj kilometara infrastrukture javnog prijevoza T1 |
|
M2C2-28 |
Ulaganje 4.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora o javnoj nabavi svih ugovora o instalaciji infrastrukture za punjenje vozila M2 |
|
M2C2-34 |
Ulaganje 4.4.1. Obnova regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza vozilima na čista goriva — |
Cilj |
Broj autobusa s nultim emisijama T1 |
|
M2C2 – 34bis |
Ulaganje 4.4.2. Obnova regionalnog željezničkog voznog parka za javni prijevoz vlakovima na čista goriva i univerzalnim uslugama |
Cilj |
Broj vlakova s nultim emisijama T1 |
|
M2C2-40 |
Ulaganje 5.1.3. Industrija baterija |
Cilj |
Kapacitet proizvodnje energije proizvedenih baterija |
|
M4C1-7 |
Ulaganje 1.4. Izvanredna intervencija usmjerena na smanjenje teritorijalnih razlika u srednjoškolskim ciklusima I. i II. te rješavanje problema napuštanja školovanja |
Cilj |
Studente ili mlade koji su sudjelovali u mentorskim aktivnostima ili orijentacijskim tečajevima nakon diplome; |
|
M4C1-12 |
Ulaganje 4.1.: Proširenje broja doktorata i prilika za njihovu karijeru (usmjereni na istraživanje, javna uprava i kulturna baština) |
Cilj |
Programi doktorskih stipendija koji se dodjeljuju po godini (dulje od tri godine) |
|
M4C1-13 |
Ulaganje 2.1.: Integrirano digitalno poučavanje i osposobljavanje o digitalnoj transformaciji školskog osoblja |
Cilj |
Osposobljavanje ravnatelja škola, nastavnika i administrativnog osoblja |
|
M4C1-14 |
Reforma 2,1.: Zapošljavanje nastavnika |
Cilj |
Nastavnici zaposleni u okviru reformiranog sustava zapošljavanja |
|
M4C1-15 |
Ulaganje 1.7. Stipendije za pristup sveučilištu |
Cilj |
Stipendije za sveučilišni pristup |
|
M4C2-3 |
Ulaganje 3.3.: Uvođenje inovativnih doktorata koji odgovaraju potrebama poduzeća za inovacijama i promiču zapošljavanje istraživača u poduzećima |
Cilj |
Dodjeljuje se broj stipendija za inovativne doktorske studije |
|
Iznos obroka |
6 321 839 080 EUR. |
1.8.Treći obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-23 |
Ulaganje 1.4.6.: Mobilnost kao usluga za Italiju |
Ključna etapa |
Mobilnost kao rješenja za usluge |
|
M1C1-24 |
Ulaganje 1.7.1.: Digitalna građanska usluga |
Cilj |
Broj građana koji sudjeluju u inicijativama osposobljavanja neprofitnih ovlaštenih subjekata i volontera |
|
M1C1-25 |
Ulaganje 1.6.6.: Digitalizacija financijske policije |
Ključna etapa |
Razvoj operativnih informacijskih sustava koji se upotrebljavaju za borbu protiv gospodarskog kriminala |
|
M1C1-61 |
Reforma 1,9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Dovršiti provedbu (uključujući sve delegirane akte) pojednostavnjenja i digitalizacije dodatnog skupa od 50 kritičnih postupaka koji izravno utječu na građane |
|
M1C1-62 |
Reforma 1,9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Povećanje apsorpcije ulaganja |
|
M1C1-115 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Dovršetak godišnjeg preispitivanja potrošnje za 2024. s obzirom na cilj uštede postavljen 2022. i 2023. za 2024. |
|
M1C2-3 |
Ulaganje 1. Prijelaz 4.0 |
Cilj |
Prijelaz 4.0 porezni odbici odobreni poduzećima na temelju poreznih prijava predstavljenih u razdoblju 2021. – 2023. |
|
M4C1-16 |
Ulaganje 3.1.: Nove vještine i novi jezici |
Cilj |
Škole koje su aktivirale projekte usmjeravanja u području STEM-a 2024./25. |
|
M4C1-17 |
Ulaganja 3.1. Nove vještine i novi jezici |
Cilj |
Godišnji tečajevi jezika i metodologije koji se pružaju nastavnicima
|
|
M5C1-10 |
Reforma 2. — Neprijavljeni rad |
Cilj |
Povećani broj inspekcija rada |
|
M5C3-6 |
Ulaganje 1.2. – Imovina oduzeta od organiziranog kriminala |
Cilj |
Ponovna uporaba imovine oduzete od organiziranog kriminala (prva skupina) |
|
Iznos obroka |
2 298 850 575 EUR. |
1.9.Deveti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-116 |
Reforma 1,12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Smanjenje utaje poreza kako je definirano pokazateljem „sklonost izbjegavanju” |
|
M1C2-5 |
Ulaganje 6. Ulaganje u sustav industrijskog vlasništva |
Cilj |
Projekti koji se podupiru mogućnostima financiranja povezanima s industrijskim vlasništvom |
|
M1C2-13 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Godišnjeg zakona o tržišnom natjecanju 2024. |
|
M1C2-14 |
Reforma 2.: Godišnji zakoni o tržišnom natjecanju |
Cilj |
Milijuni instaliranih 2G pametnih brojila. |
|
M1C3-1 |
Ulaganje 1.1.: Digitalne strategije i platforme kulturne baštine |
Cilj |
Korisnici osposobljeni putem platforme za e-učenje kulturne baštine |
|
M1C3-2 |
Ulaganje 1.1. Digitalne strategije i platforme kulturne baštine |
Cilj |
Digitalni resursi izrađeni i objavljeni u digitalnoj knjižnici |
|
M1C3-5 |
Ulaganje 1.3. Poboljšanje energetske učinkovitosti u kinima, kazalima i muzejima |
Cilj |
Zaključene su intervencije u državnim muzejima i kulturnim lokalitetima, kazališnim dvoranama i kinima (druga serija). |
|
M2C2-30 |
Ulaganje 4.3.: Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Cilj |
Broj stanica za brzo punjenje duž prolaza |
|
M2C2-30bis |
Ulaganje 4.3.: Ugradnja infrastrukture za punjenje |
Cilj |
Broj postaja za brzo punjenje u urbanim područjima |
|
M2C2-39 |
Ulaganje 5.1.1.: Fotonaponska tehnologija |
Cilj |
Kapacitet proizvodnje energije proizvedenih fotonaponskih ploča |
|
M2C3-3 |
Ulaganje 2.1. – Povećanje ekobonusa i sismabonusa za energetsku učinkovitost i sigurnost zgrada |
Cilj |
Obnova zgrada Superbonus i Sismabonus T2 |
|
M4C1-18 |
Ulaganje 1.1.: Plan za jaslice i predškolske ustanove te usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja |
Cilj |
Nova mjesta koja se aktiviraju za usluge obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu (od nula do šest godina) |
|
M4C1-19 |
Ulaganje 3.2.: Škola 4.0: inovativne škole, ožičenje, nove učionice i radionice |
Cilj |
Nastavu preobraziti u inovativna okruženja za učenje zahvaljujući školi 4.0 |
|
M4C1-20 |
Ulaganje 1.5.: Razvoj sustava tercijarnog strukovnog osposobljavanja (ITS) |
Cilj |
Broj polaznika upisanih u sustav strukovnog osposobljavanja (ITS) |
|
M4C2-2 |
Ulaganje 2.2.: Partnerstva u području istraživanja i inovacija – Obzor Europa |
Cilj |
Broj projekata koje su dodijelila poduzeća. |
|
M5C1-3 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Cilj |
Osobe obuhvaćene Programom za zajamčenu zapošljivost radnika (GOL). |
|
M5C1-4 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Cilj |
Zajamčena zapošljivost korisnika radnika sudjelovala je u strukovnom osposobljavanju. |
|
M5C1-5 |
Reforma 1. – Aktivne politike tržišta rada i strukovno osposobljavanje |
Cilj |
Javne službe za zapošljavanje (JSZ-ovi) u svakoj su regiji ispunile kriterije osnovne razine usluga javnih službi za zapošljavanje (PES) kako je definirano u programu zajamčene zapošljivosti radnika (GOL). |
|
M5C1-7 |
Ulaganje 1. – Jačanje javnih službi za zapošljavanje |
Cilj |
Javne službe za zapošljavanje (JSZ-ovi) dovršile su aktivnosti predviđene Planom za jačanje tijekom trogodišnjeg razdoblja od 2021. do 2023. |
|
M5C1-15 |
Ulaganje 3 – Jačanje dvojnog sustava. |
Cilj |
Osobe koje su sudjelovale u dvojnom sustavu i dobile relevantnu certifikaciju u petogodišnjem razdoblju 2021. – 2025. |
|
M5C3-2 |
Ulaganje 1.1.1.: Unutarnja područja: Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice |
Cilj |
Nove i poboljšane socijalne usluge i infrastruktura dostupne primateljima općina u unutarnjim područjima i u južnoj Italiji. |
|
M6C2-2 |
Ulaganje 2.1.: Jačanje i poboljšanje biomedicinskog istraživanja NHS-a. |
Cilj |
Istraživački projekti financirani o rijetkim vrstama raka i bolestima |
|
M6C2-3 |
Ulaganje 2.1.: Jačanje i poboljšanje biomedicinskog istraživanja NHS-a. |
Cilj |
Istraživački projekti financirani u području bolesti s velikim utjecajem na zdravlje |
|
Iznos obroka |
4 597 701 149 EUR. |
1.10.Deseti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-117 |
Reforma 1,15.: Reforma javnih računovodstvenih pravila |
Cilj |
Javni subjekti osposobljeni za prijelaz na novi računovodstveni sustav nastanka poslovnih događaja |
|
M1C1-119 |
Reforma 1.14.: Reforma podnacionalnog fiskalnog okvira |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog i sekundarnog zakonodavstva za provedbu regionalnog fiskalnog federalizma |
|
M1C1-120 |
Reforma 1.14.: Reforma podnacionalnog fiskalnog okvira |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu primarnog i sekundarnog zakonodavstva za provedbu regionalnog fiskalnog federalizma |
|
M3C2-7 |
Ulaganje 2.2. Digitalizacija upravljanja zračnim prometom |
Ključna etapa |
Digitalizacija upravljanja zračnim prometom: početak rada novih alata |
|
M5C1-11 |
Reforma 2. — Neprijavljeni rad |
Cilj |
Smanjenje učestalosti neprijavljenog rada. |
|
M5C2-6 |
Ulaganje 1. – potpora ranjivim osobama i sprečavanje institucionalizacije. |
Cilj |
Socijalna područja postižu barem jedan od sljedećih rezultata: i. potpora roditeljima, ii. samostalnost starijih osoba, iii. usluge stanovanja starijih osoba ili iv. davanje prednosti socijalnim radnicima kako bi se spriječio sindrom izgaranja na poslu |
|
M5C2-8 |
Ulaganje 2. – Oblici autonomije za osobe s invaliditetom |
Cilj |
Osobe s invaliditetom obnovile su prostor u kojem žive i/ili su opskrbljene IKT uređajima. Usluge su popraćene osposobljavanjem o digitalnim vještinama. |
|
M5C2-10 |
Ulaganje 3. — Stalni i privremeni smještaj |
Cilj |
Osobe koje u teškoj materijalnoj situaciji obuhvaćene projektima za stalni i privremeni smještaj u trajanju od najmanje 6 mjeseci. |
|
M1C1-26 |
Ulaganje 1.1.: Digitalna infrastruktura |
Cilj |
Migracijski proces u Polo Strategico Nazionale T2 |
|
M1C1-27 |
Ulaganje 1.3.1.: Operativna nacionalna platforma za digitalne podatke |
Cilj |
API u nacionalnoj platformi za digitalne podatke T2 |
|
M1C1-28 |
Ulaganje 1.7.2.: Mreža usluga digitalnog posredovanja |
Cilj |
Broj građana uključenih u nove inicijative osposobljavanja koje pružaju centri za digitalnu podršku |
|
M1C1-45 |
Reforme 1.4. i 1.5.: Reforma građanskog i kaznenog pravosuđa |
Cilj |
Skraćivanje trajanja građanskih postupaka |
|
M1C1-46 |
Reforme 1.4. i 1.5.: Reforma građanskog i kaznenog pravosuđa |
Cilj |
Skraćivanje trajanja kaznenog postupka |
|
M1C1-47 |
Reforma 1.4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta na redovnim građanskim sudovima (prvi stupanj) |
|
M1C1-48 |
Reforma 1,4.: Reforma građanskog pravosuđa |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta za građanski žalbeni sud (drugostupanjski sud) |
|
M1C1-49 |
Ulaganje 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta za upravne pokrajinske sudove (prvi stupanj). |
|
M1C1-50 |
Ulaganje 1.8.: Postupci zapošljavanja na upravnim sudovima |
Cilj |
Smanjenje broja neriješenih predmeta Državnog vijeća |
|
M1C1-63 |
Reforma 1,9.: Reforma javne uprave |
Ključna etapa |
Dovršiti pojednostavnjenje i stvoriti repozitorij svih postupaka i povezanih administrativnih režima s potpunom pravnom valjanošću na cijelom državnom području |
|
M1C1-64 |
Ulaganje 1.9.: Reforma javne uprave |
Cilj |
Obrazovanje i izobrazba |
|
M1C1-65 |
Ulaganje 1.9.: Reforma javne uprave |
Cilj |
Obrazovanje i izobrazba |
|
M1C1-66 |
Ulaganje 1.9.: Reforma javne uprave |
Cilj |
Obrazovanje i izobrazba |
|
M1C1-67 |
Ulaganje 1.9.: Reforma javne uprave |
Cilj |
Obrazovanje i izobrazba |
|
M1C1-118 |
Reforma 1,15.: Reforma javnih računovodstvenih pravila |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme obračuna na najmanje 90 % cjelokupnog javnog sektora. |
|
M1C1-121 |
Reforma 1,12.: Reforma porezne uprave |
Cilj |
Smanjenje utaje poreza kako je definirano pokazateljem „sklonost izbjegavanju” |
|
M1C1-122 |
Reforma 1.13.: Reforma okvira za reviziju potrošnje |
Ključna etapa |
Dovršetak godišnjeg preispitivanja potrošnje za 2025. s obzirom na cilj uštede postavljen 2022., 2023. i 2024. za 2025. |
|
M1C3-3 |
Ulaganje 1.2.: Uklanjanje fizičkih i kognitivnih prepreka u muzejima, knjižnicama i arhivima kako bi se omogućio širi pristup kulturi i sudjelovanje u njoj. |
Cilj |
intervencije za poboljšanje fizičke i kognitivne pristupačnosti u mjestima kulture |
|
M2C1-8 |
Ulaganja 2.3.: Inovacije i mehanizacija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru |
Cilj |
Potpora ulaganjima u inovacije u kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu |
|
M2C1-9 |
Ulaganja 2.2.: Poljoprivredno-solarni park |
Cilj |
Poljoprivrednonaponska proizvodnja energije |
|
M2C1-10 |
Ulaganja 2.1.: Logistički plan za poljoprivredno-prehrambene sektore, sektore ribarstva i akvakulture, šumarstva, cvijećarstva i uzgoja biljaka |
Cilj |
Intervencije za poboljšanje logističkog plana za poljoprivredno-prehrambene sektore, sektore ribarstva i akvakulture, šumarstva, cvijećarstva i uzgoja biljaka. |
|
M2C1-12 |
Ulaganja 3.3.: Kultura i svijest o temama i izazovima povezanima s okolišem |
Cilj |
Audiovizualni materijali o ekološkoj tranziciji |
|
M2C2-2 |
Ulaganje 1.3.: Promicanje inovativnih sustava (uključujući odobalne sustave) |
Cilj |
Razvoj odobalne infrastrukture |
|
M2C2-3 |
Ulaganje 1.4.: Razvoj biometana u skladu s kriterijima za promicanje kružnog gospodarstva |
Cilj |
Zamjena poljoprivrednih traktora |
|
M2C2-5 |
Ulaganje 1.4.: Razvoj biometana u skladu s kriterijima za promicanje kružnog gospodarstva |
Cilj |
Dodatna proizvodnja biometana |
|
M2C2-10 |
Ulaganje 2.1. Jačanje pametnih mreža |
Cilj |
Pametne mreže – povećanje kapaciteta mreže za distribuciju energije iz obnovljivih izvora |
|
M2C2-11 |
Ulaganje 2.1. Jačanje pametnih mreža |
Cilj |
Pametne mreže – elektrifikacija potrošnje energije |
|
M2C2-13 |
Ulaganje 2.2. Intervencije za povećanje otpornosti elektroenergetske mreže |
Cilj |
Povećanje otpornosti mreže elektroenergetskog sustava |
|
M2C2-15 |
Ulaganje 3.3. Ispitivanje vodika za cestovni promet |
Cilj |
Razvoj stanica za punjenje vodikom |
|
M2C2-17 |
Ulaganje 3.4. Ispitivanje vodika za željezničku mobilnost |
Cilj |
Broj stanica za opskrbu vodikom |
|
M2C2-19 |
Ulaganje 3.5. Istraživanje i razvoj vodika |
Cilj |
Broj projekata za istraživanje i razvoj u području vodika |
|
M2C2-23 |
Ulaganje 4.1. Ulaganja u održivu mobilnost (nacionalni plan voznog puta) |
Cilj |
Dodatne biciklističke staze T2 |
|
M2C2-26 |
Ulaganje 4.2. Razvoj sustava brzog masovnog prijevoza (metro, ulični automobil, brz autobusni prijevoz) |
Cilj |
Broj kilometara infrastrukture javnog prijevoza T2 |
|
M2C2-35 |
Ulaganje 4.4.1. Obnova regionalnog voznog parka javnog autobusnog prijevoza vozilima na čista goriva — |
Cilj |
Broj autobusa s nultim emisijama T2 |
|
M2C2-35bis |
Ulaganje 4.4.2. Obnova regionalnog željezničkog voznog parka za javni prijevoz vlakovima na čista goriva i univerzalnim uslugama |
Cilj |
Broj vlakova s nultim emisijama T2 |
|
M2C2-36 |
Ulaganje 4.4.3. Obnovljena flota za zapovjedništvo nacionalnih vatrogasnih postrojbi |
Cilj |
Broj čistih vozila za novi vozni park za zapovjedništvo Nacionalne vatrogasne postrojbe |
|
M2C2-43 |
Ulaganje 5.4. Potpora novoosnovanim poduzećima i poduzetničkom kapitalu koji su aktivni u ekološkoj tranziciji |
Cilj |
Poduzetnički kapital prikupljen radi potpore ekološkoj tranziciji |
|
M4C1-21 |
Ulaganje 1.2.: Plan produljenja punog radnog vremena |
Cilj |
Strukture za ugošćivanje učenika nakon završetka školovanja |
|
M4C1-22 |
Ulaganje 1.3.: Plan poboljšanja školske sportske infrastrukture |
Cilj |
Izgrađenih ili renoviranih kvadratnih metara koji se koriste kao dvorane ili sportski objekti |
|
M4C1-23 |
Ulaganje 3.4.: Poučavanje i napredne sveučilišne vještine |
Cilj |
Novi doktorski studiji dodijeljeni na tri godine u programima usmjerenima na digitalnu i ekološku tranziciju |
|
M4C1-24 |
Ulaganje 1.6. Aktivno usmjeravanje u prijelazu iz škole na sveučilište |
Cilj |
Studenti koji su pohađali prijelazne obrazovne programe |
|
M4C1-25 |
Ulaganje 1.4.: Izvanredna intervencija usmjerena na smanjenje teritorijalnih razlika u srednjoškolskim ciklusima I. i II. te rješavanje problema napuštanja školovanja |
Cilj |
Razlika u stopi napuštanja školovanja 2024. u srednjoškolskom obrazovanju |
|
M4C1-26 |
Ulaganje 3.3.: Plan za sigurnost izgradnje škola i strukturnu rehabilitaciju |
Cilj |
Kvadratni metri renoviranih školskih zgrada |
|
M5C1-13 |
Ulaganje 2 – Sustav certificiranja rodne ravnopravnosti |
Cilj |
Trgovačka društva dobila su certifikat o ravnopravnosti spolova. |
|
M5C1-14 |
Ulaganje 2 – Sustav certificiranja rodne ravnopravnosti |
Cilj |
Trgovačka društva koja primaju potporu u okviru tehničke pomoći dobila su potvrdu o ravnopravnosti spolova. |
|
M5C3-4 |
Ulaganje 1.1.2.: Poboljšanje socijalnih usluga i infrastrukture zajednice |
Cilj |
Potpora ljekarnama u općinama s manje od 3000 stanovnika (druga serija) |
|
M5C3-7 |
Ulaganje 1.2.: Imovina oduzeta od organiziranog kriminala |
Cilj |
Ponovna uporaba imovine oduzete od organiziranog kriminala (druga skupina) |
|
M5C3-9 |
Ulaganje 1.3.: Strukturirane društveno-obrazovne intervencije za borbu protiv obrazovnog siromaštva na jugu kojima se podupire treći sektor |
Cilj |
Potpora za obrazovanje maloljetnika (druga skupina) |
|
Iznos obroka |
8 535 686 161 EUR. |
2.Zajam
Obroci iz članka 3. stavka 2. organizirani su na sljedeći način:
2.1.Prvi obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M4C2-10 |
Ulaganje 2.1.: IPCEI |
Ključna etapa |
Objava poziva na iskaz interesa za utvrđivanje nacionalnih projekata, uključujući projekte u području mikroelektronike IPCEI-ja |
|
M1C2-26 |
Ulaganje 5.1.: Refinanciranje i prenamjena fonda 394/81 kojim upravlja SIMEST |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu refinanciranja Fonda 394/81 i donošenje investicijske politike |
|
M1C2-27 |
Ulaganje 5.1. Refinanciranje i prenamjena fonda 394/81 kojim upravlja SIMEST |
Cilj |
MSP-ovi koji su primili potporu iz fonda 394/81 |
|
M2C1-14 |
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Ministarske odluke. |
|
M2C4-8 |
Ulaganje 1.1. Provedba naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja |
Ključna etapa |
Operativni plan za napredni i integrirani sustav praćenja i predviđanja za utvrđivanje hidroloških rizika |
|
M3C1-1 |
Reforma 1.1. – Ubrzavanje postupka odobrenja ugovora između MIT-a i RFI-ja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavne izmjene postupka odobravanja programa Contratti di Programma (CdP) |
|
M3C1-2 |
Reforma 1.2. – Ubrzavanje postupka odobravanja projekata |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu regulatorne izmjene kojom se skraćuje vrijeme odobravanja projekata s 11 na šest mjeseci |
|
M3C1-21 |
Reforma 2.1. – Provedba nedavnog „Decre Simplification” (preinačenog u Zakon br. 120 od 11. rujna 2020.) donošenjem odluke o donošenju „Smjernica za klasifikaciju rizika i upravljanje njima, procjenu sigurnosti i praćenje postojećih mostova” |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu „Smjernice za klasifikaciju rizika i upravljanje njima, ocjenu sigurnosti i praćenje postojećih mostova” |
|
M3C1-22 |
Reforma 2.2. – Prijenos vlasništva mostova i vijadukata s cesta nižeg ranga na više rangirane ceste |
Ključna etapa |
Prijenos vlasništva nad mostovima, vijaduktima i prelaskom s cesta nižeg ranga na ceste višeg ranga (autoceste i glavne nacionalne ceste) |
|
M5C1 – 17 |
Ulaganje 5 – Stvaranje ženskih poduzeća |
Ključna etapa |
Uspostavljen je Fond za potporu poduzetništvu žena. |
|
M1C3-22 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Investicijska politika za: |
|
M1C3-23 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Politika ulaganja za Nacionalni fond za turizam, |
|
M1C3-24 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Investicijska politika za: Jamstveni fond EU-a |
|
M1C3-25 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Investicijska politika za investicijske fondove (Investment policy for IFs) Fondo rotativo |
|
M1C3-26 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Provedbene uredbe o poreznom odbitku za obnovu smještajnih objekata, koja sadržava: |
|
M2C4-7 |
Reforma 3.1.: Donošenje nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nacionalnog programa kontrole onečišćenja zraka |
|
M2C4-12 |
Ulaganje 2.1.b. Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu revidiranog pravnog okvira za intervencije protiv poplava i hidrogeoloških rizika |
|
M2C4-18 |
Ulaganje. 3.1: Zaštita i poboljšanje gradskih i prigradskih šuma |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu revidiranih pravnih promjena za zaštitu i vrednovanje gradskih i prigradskih zelenih površina |
|
M4C1-27 |
Reforma 1,7.: Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavstva o izmjeni postojećih pravila o stanovanju studenata. |
|
M5C3-10 |
Reforma 1.: Pojednostavnjenje postupaka i jačanje položaja povjerenika u posebnim gospodarskim zonama |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu uredbe radi jednostavnog utvrđivanja postupaka i jačanja položaja povjerenika u posebnim gospodarskim zonama |
|
M5C3-11 |
Ulaganje 1.4.: Infrastrukturna ulaganja za posebnu gospodarsku zonu |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu uredbi Ministarstva o odobravanju operativnog plana za svih osam posebnih gospodarskih zona |
|
M6C2-4 |
Ulaganje 1.1.: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica. |
Ključna etapa |
Plan reorganizacije koji je odobrilo Ministarstvo zdravstva/talijanske regije |
|
Iznos obroka |
12 643 678 161 EUR. |
2.2.Drugi obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C2-28 |
Ulaganje 5.2.: Konkurentnost i otpornost lanaca opskrbe |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odluke koja uključuje politiku ulaganja iz ugovorâ o razvoju |
|
M2C4-27 |
Reforma 4.1.: Pojednostavnjenje zakonodavstva i jačanje upravljanja za provedbu ulaganja u infrastrukturu za opskrbu vodom |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu pojednostavnjenja zakonodavstva o intervencijama u primarnoj vodnoj infrastrukturi za sigurnost opskrbe vodom |
|
M5C2-11 |
Ulaganje 4. - Ulaganja u projekte urbane regeneracije usmjerene na smanjenje marginalizacije i degradacije društva |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za ulaganja u urbanu obnovu kako bi se smanjile marginalizacije i socijalne degradacije, pri čemu su projekti u skladu s ciljevima RRF-a, uključujući načelo DNSH-a. |
|
M5C2-15 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – Prevladavanje nezakonitih naselja u borbi protiv iskorištavanja radne snage u poljoprivredi |
Ključna etapa |
„Tavolo di contrasto allo sfruttamento lavorativo in agricoltura” (Tavolo di contrasto allo sfruttamento lavorativo in agricoltura) stupa na snagu Ministarskom uredbom o utvrđivanju popisa nezakonitih naselja. |
|
M5C2-19 |
Ulaganje 6. – Program inovacija za kvalitetu stanovanja |
Ključna etapa |
Regije i autonomne pokrajine (uključujući općine i/ili velegradovi koji se nalaze na tim područjima) potpisale su sporazume o obnovi i povećanju socijalnih stanova. |
|
M1C2-16 |
Ulaganje 3: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte bržeg priključenja |
|
M1C3-12 |
Ulaganje 2.2. – Zaštita i poboljšanje ruralne strukture i nedostataka |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava: |
|
M1C3-13 |
Ulaganje 2.3. – Programi za poboljšanje identiteta mjesta, parkova i povijesnih vrtova |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava: |
|
M1C3-14 |
Ulaganje 2.4. – Seizmička sigurnost mjesta bogoslužja, obnova baštine FEC-a i skloništa za umjetnička djela |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava: |
|
M1C3-15 |
Ulaganje 1.3. – Poboljšanje energetske učinkovitosti u kinima, kazalima i muzejima |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Uredbe Ministarstva kulture o dodjeli sredstava: |
|
M1C3-35 |
Ulaganje 4.3. Caput Mundi-Next Generation EU za velika turistička događanja |
Ključna etapa |
Potpisivanje svakog sporazuma za šest projekata između ministarstva turizma i korisnika/provedbenih tijela |
|
M2C1-13 |
Reforma 1.2. – Nacionalni program gospodarenja otpadom |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Ministarske odluke o Nacionalnom programu gospodarenja otpadom |
|
M2C2-52 |
Ulaganje 5.2. – vodik |
Ključna etapa |
Proizvodnja elektrolizatora |
|
M4C2-11 |
Ulaganje 2.1.: IPCEI |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nacionalnog pravnog akta kojim se dodjeljuju potrebna sredstva za pružanje potpore sudionicima projekta. |
|
M4C2-17 |
Ulaganje 3.1.: Fond za izgradnju integriranog sustava istraživačkih i inovacijskih infrastruktura; Ulaganje |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za projekte koji se odnose na: a) integrirani sustav istraživačkih i inovacijskih infrastruktura |
|
M4C2-18 |
Ulaganje 1.5: Uspostava i jačanje „inovacijskih ekosustava za održivost”, izgradnja „teritorijalnih predvodnika u istraživanju i razvoju” |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za projekte koji se odnose na inovacijske ekosustave; |
|
M4C2-19 |
Ulaganje 1.4: Jačanje istraživačkih struktura i podupiranje stvaranja „nacionalnih predvodnika u području istraživanja i inovacija” u pogledu nekih ključnih razvojnih tehnologija |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za projekte koji se odnose na nacionalna istraživanja i kampove; voditelji razvoja u području ključnih razvojnih tehnologija |
|
M4C2-20 |
Ulaganje 3.2.: Financiranje novoosnovanih poduzeća |
Ključna etapa |
Potpisan sporazum između IT vlade i provedbenog partnera Cassa Depositi e Prestiti (CDP) o uspostavi financijskog instrumenta |
|
M6C1-1 |
Reforma 1.: Definiranje novog organizacijskog modela mreže za pomoć u području teritorijalne zdravstvene skrbi. |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva (Ministarska uredba) kojim se predviđa reforma organizacije zdravstvene zaštite. |
|
M6C1-2 |
Ulaganje 1.1.: Zdravstvene kuće u zajednici za poboljšanje teritorijalne zdravstvene pomoći. |
Ključna etapa |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju |
|
M6C1-4 |
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine. |
Ključna etapa |
Odobrenje smjernica koje sadrže digitalni model za provedbu kućne njege |
|
M6C1-5 |
Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine. |
Ključna etapa |
Ugovor o institucionalnom razvoju koji je odobrilo Ministarstvo zdravstva i regija |
|
M6C1-10 |
Ulaganje 1.3.: Jačanje intermedijarne zdravstvene skrbi i njezinih ustanova (bolnice zajednice). |
Ključna etapa |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju (Contratto Istituzionale di Sviluppo) |
|
M6C2-5 |
Ulaganje 1.1.: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica. |
Ključna etapa |
Odobrenje ugovora o institucijskom razvoju |
|
Iznos obroka |
12 643 678 161 EUR. |
2.3.Treći obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M2C1-18 |
Ulaganje 3.1.: Zeleni otoci |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Direktorske odluke |
|
M2C1-20 |
Ulaganje 3.2.: Zelene zajednice |
Ključna etapa |
Dodjela (svih) javnih natječaja za odabir zelenih zajednica |
|
M5C2-17 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – fond EIB-a za financiranje |
Ključna etapa |
Strategiju ulaganja Fonda odobrava Ministarstvo financija (MEF). |
|
M1C1-123 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INPS – usluge/sadržaj T1 „One click by design” |
|
M1C1-124 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INPS – zaposlenici s poboljšanim vještinama informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) T1 |
|
M1C3-30 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Cilj |
Tematski fondovi Europske investicijske banke: Isplata u Fond u ukupnom iznosu od 350 000 000 EUR. |
|
M1C3-31 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Cilj |
Nacionalni turistički fond: Isplata u Fond u ukupnom iznosu od 150 000 000 EUR za potporu vlasničkom kapitalu. |
|
M2C3-9 |
Ulaganja 3.1.: Promicanje učinkovitog centraliziranog grijanja |
Ključna etapa |
Ugovore za |
|
M2C4-19 |
Ulaganje. 3.1: Zaštita i poboljšanje gradskih i prigradskih šuma |
Cilj |
Biljna stabla za zaštitu i vrednovanje gradskih i prigradskih zelenih površina T1 |
|
M2C4-24 |
Ulaganje 3.4. Sanacija napuštenih onečišćenih lokacija |
Ključna etapa |
Pravni okvir za sanaciju napuštenih onečišćenih lokacija |
|
M3C1-3 |
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju željeznice velikih brzina na prugama Napoli-Bari i Palermo-Katania |
|
M3C1-12 |
Ulaganje 1.4. – Uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za Europski sustav upravljanja željezničkim prometom |
|
M3C2-8 |
Ulaganje 1.1.: Zelene luke: intervencije u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti u lukama |
Cilj |
Zelene luke: dodjela radova |
|
M4C1-28 |
Reforma 1,7.: Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje |
Cilj |
Novi studentski smještaji |
|
M4C1-29 |
Reforma 1,7.: Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu reforme zakonodavstva o stanovanju studenata. |
|
M5C2-13 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – opći projekti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Plana ulaganja za projekte urbane regeneracije u velegradskim područjima. |
|
M6C2-7 |
Ulaganje 1.1.: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica. |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi |
|
Iznos obroka |
10 344 827 586 EUR. |
2.4.Četvrti obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-125 |
Ulaganje 1.2. – Otvaranje oblaka za lokalne javne uprave |
Ključna etapa |
Dodjela (poziva) javnih poziva na podnošenje ponuda u oblaku za lokalne javne uprave |
|
M1C2-22 |
Ulaganje 4: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za satelitsku tehnologiju i svemirske projekte |
|
M2C2-48 |
Ulaganje 3.1. Proizvodnja vodika u napuštenim tehnološkim područjima (vodične doline) |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte proizvodnje vodika u napuštenim industrijskim područjima |
|
M2C2-50 |
Ulaganje 3.2. Upotreba vodika u industriji u kojoj je teško smanjiti emisije |
Ključna etapa |
Sporazum o promicanju prelaska s metana na zeleni vodik |
|
M5C2-21 |
Ulaganje 7. – Projekt sport i socijalna uključenost |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte u području sporta i socijalne uključenosti nakon javnog poziva na podnošenje prijedloga. |
|
M1C3-20 |
Ulaganje 3.2.: Razvoj filmske industrije (projekt Cinecittà) |
Ključna etapa |
Potpisivanje ugovora između provedbenog tijela Istituto Luce Studios i poduzeća u vezi s izgradnjom devet studija |
|
M2C4-21 |
Ulaganje 3.3. Prenaturifikacija područja Po |
Ključna etapa |
Revizija pravnog okvira za intervencije za prenamjenu područja Po |
|
M4C2-12 |
2 – Od istraživanja do poslovanja – Ulaganje 2.1.: IPCEI |
Ključna etapa |
Popis sudionika projekata važnih projekata od zajedničkog europskog interesa dovršen je do 30.6.2023. |
|
M4C2-16 |
2 – Od istraživanja do poslovanja – Ulaganje 3.1.: Fond za izgradnju integriranog sustava istraživačkih i inovacijskih infrastruktura |
Cilj |
Broj financiranih infrastruktura |
|
M5C1 – 18 |
Ulaganje 5 – Stvaranje ženskih poduzeća |
Cilj |
Poduzeća su primila financijsku potporu iz Fonda „Impresa donna”. |
|
M6C2-14 |
Ulaganje 2.2.: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu. |
Cilj |
Dodjeljuju se stipendije za posebno osposobljavanje u općoj medicinskoj praksi. |
|
Iznos obroka |
16 091 954 023 EUR. |
2.5.Peti obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M2C3-5 |
Ulaganje 1.1.: Izgradnja novih škola zamjenom zgrada |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za izgradnju novih škola zamjenom zgrada radi nadogradnje energije u školskim zgradama, nakon provedenog javnog natječaja |
|
M2C4-28 |
Ulaganje 4.1.: Ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu za sigurnost opskrbe vodom |
Ključna etapa |
Dodjela (svih) javnih natječaja za ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu i za sigurnost opskrbe vodom |
|
M2C4-30 |
Ulaganje 4.2. Smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih kontakta za intervencije u vodoopskrbne mreže, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža |
|
M1C1-126 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Proširenje usluga platforme PagoPA T1 |
|
M1C1-127 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Proširenje primjene „IO” aplikacije T1 |
|
M1C1-128 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Povećanje broja digitalnih javnih obavijesti T1 |
|
M1C1-129 |
Ulaganje 1.6.1. – digitalizacija Ministarstva unutarnjih poslova |
Cilj |
Ministarstvo unutarnjih poslova – potpuno obnovljeni i digitalizirani postupci T1 |
|
M1C1-130 |
Ulaganje 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa |
Cilj |
Digitalizirani sudski spisi T1 |
|
M1C1-131 |
Ulaganje 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa |
Ključna etapa |
Sustavi znanja o jezerima podataka o pravosuđu T1 |
|
M1C1-132 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INPS – usluge/sadržaj T2 „One click by design” |
|
M1C1-133 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INPS – zaposlenici s poboljšanim vještinama informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) T2 |
|
M1C1-134 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INAIL – potpuno obnovljeni i digitalizirani procesi/usluge T1 |
|
M1C1-135 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Ministarstvo obrane – digitalizacija postupaka T1 |
|
M1C1-136 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Ministarstvo obrane – digitalizacija certifikata T1 |
|
M1C1-137 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Ključna etapa |
Ministarstvo obrane – naručivanje institucijskih internetskih portala i intranetskih portala |
|
M1C1-138 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Ministarstvo obrane – migracija ključnih aplikacija izvan misije na sustav S.C.I.P.I.O. (Solution for Complete Information Protection by Infrastructure Openness) T1 |
|
M1C2-19 |
Ulaganje 3.: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Otoci imaju ultraširokopojasnu povezivost. |
|
M2C1-15 |
Reforma 1.2.: |
Cilj |
Smanjenje broja nezakonitih odlagališta (T1) |
|
M2C1-15bis |
Reforma 1.2.: |
Cilj |
Smanjenje broja nezakonitih odlagališta (T2) |
|
M2C1-15ter |
Reforma 1.2.: |
Cilj |
Regionalne razlike u odvojenom prikupljanju |
|
M2C1-15 quater |
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu obveze odvojenog skupljanja biootpada |
|
M2C3-7 |
Ulaganje 1.2. – Izgradnja zgrada, prekvalifikacija i jačanje imovine pravosudnog sustava |
Ključna etapa |
Dodjelu svih ugovora o javnoj nabavi za izgradnju novih zgrada, rekvalifikaciju i jačanje imovine sudovanja potpisuje Ministarstvo pravosuđa nakon provedenog javnog natječaja. |
|
M2C4-10 |
Ulaganje 2.1.a. Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za intervencije u području upravljanja rizicima i smanjenja hidrogeoloških rizika |
|
M2C4-14 |
Ulaganje 2.2.: Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina |
Cilj |
Završetak malih radova za otpornost, poboljšanje teritorija i energetsku učinkovitost općina T1 |
|
M2C4-16 |
Ulaganje 2.2.: Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina |
Cilj |
Završetak srednjih radova za otpornost, poboljšanje teritorija i energetsku učinkovitost općina T1 |
|
M2C4-33 |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja na bolje upravljanje vodnim resursima |
|
M2C4-36 |
Ulaganje 4.4. Ulaganja u uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje otpadnih voda |
Cilj |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje |
|
M3C1-17 |
Ulaganje 1.7. – Poboljšanje, elektrifikacija i otpornost željeznica na jugu |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za modernizaciju, elektrifikaciju i otpornost željeznica na jugu |
|
M4C2-5 |
Ulaganje 1.1.: Fond za Nacionalni istraživački program (PNR) i istraživačke projekte od značajnog nacionalnog interesa (PRIN) |
Cilj |
Broj dodijeljenih istraživačkih projekata |
|
M5C3-12 |
Ulaganje 1.4. – Infrastrukturna ulaganja za posebnu gospodarsku zonu |
Cilj |
Početak infrastrukturnih intervencija u posebnim gospodarskim zonama. |
|
M6C1-8 |
Ulaganje 1,2: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine. |
Cilj |
Najmanje jedan projekt po regiji (uzimajući u obzir projekte koji će se provoditi u pojedinim regijama i projekte koji se mogu razviti kao dio konzorcija među regijama) |
|
M1C2-29 |
Ulaganje 5.2. – Konkurentnost i otpornost lanaca opskrbe. |
Cilj |
Potpisani ugovori o razvoju |
|
Iznos obroka |
12 643 678 161 EUR. |
2.6.Treći obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M2C4-35 |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T1 |
Cilj |
Intervencije za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T2 |
|
M2C4-22 |
Ulaganje 3.3. Prenaturifikacija područja Po |
Cilj |
Smanjenje umjetnosti riječnog dna radi ponovne zasićenja područja T1 |
|
M2C4-37 |
Ulaganje 4.4. Ulaganja u uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje otpadnih voda |
Cilj |
Intervencije za uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje T1 |
|
M3C1-4 |
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju željeznica velikih brzina na prugama Salerno Reggio Calabria |
|
M3C1-5 |
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret |
Cilj |
Željeznica velikih brzina za putnike i teret na linijama Napoli-Bari i Palermo-Katania |
|
M3C1-7 |
Ulaganje 1.2. – Pruge za velike brzine na sjeveru koje su povezane s ostatkom Europe |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju brze željeznice na prugama Verona-Brennero, Liguria-Alpi i Verona-Brennero |
|
M3C1-10 |
Ulaganje 1.3. – Dijagonalne veze |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju veza na linijama Rim-Pescara i Orte-Falconara |
|
M3C2-10 |
Reforma 2.2. Uspostava nacionalne strateške platforme za mrežu luka i teretnih sela kako bi se uvela digitalizacija usluga prijevoza putnika i tereta |
Ključna etapa |
Sustavi lučke zajednice |
|
M6C1-7 |
– Ulaganje 1.2. Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine |
Cilj |
Koordinacijski centri potpuno operativni (druga serija) |
|
M6C2-15 |
Ulaganje 2.2.: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu. |
Cilj |
Dodjeljuju se dodatne stipendije za posebno osposobljavanje u općoj medicinskoj praksi. |
|
Iznos obroka |
10 344 827 586 EUR. |
2.7.Sedmi obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-139 |
Ulaganje 1.2. – Otvaranje oblaka za lokalne javne uprave |
Cilj |
Omogućivanje računalstva u oblaku za lokalnu javnu upravu T1 |
|
M2C4-9 |
Ulaganje 1.1. Provedba naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja |
Cilj |
Uvođenje naprednog i integriranog sustava praćenja i predviđanja radi utvrđivanja hidroloških rizika |
|
M1C1-140 |
Ulaganje 1.4.1. – Građansko iskustvo – Poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga |
Cilj |
Poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga T1 |
|
M1C1-141 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Digitalizacija postupaka Ministarstva obrane T2 |
|
M1C1-142 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Digitalizacija certifikata Ministarstva obrane T2 |
|
M1C1-143 |
Ulaganje 1.6.4. – Digitalizacija Ministarstva obrane |
Cilj |
Ministarstvo obrane – migracija ključnih aplikacija izvan misije na sustav S.C.I.P.I.O. (Solution for Complete Information Protection by Infrastructure Openness) T2 |
|
M1C3-18 |
Ulaganje 2.3.: Programi za poboljšanje identiteta mjesta: parkovi i povijesni vrtovi |
Cilj |
Broj prekvalificiranih parkova i povijesnih vrtova |
|
M1C3-27 |
Ulaganje 4.3.: Caput Mundi Next Generation EU za velika turistička događanja |
Cilj |
Broj |
|
M2C1-16 |
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Cilj |
Nezakonita odlagališta |
|
M2C1-16bis |
Ulaganje 1.1. – Provedba novih postrojenja za gospodarenje otpadom i modernizacija postojećih postrojenja |
Cilj |
Nezakonita odlagališta |
|
M2C1-16ter |
Reforma 1.2.: |
Cilj |
Regionalne razlike u stopama odvojenog prikupljanja |
|
M2C2-44 |
Ulaganje 1.1. Razvoj poljoprivrednonaponskih sustava |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za ugradnju fotonaponskih solarnih ploča u poljoprivrednonaponskim sustavima |
|
M2C4-20 |
Ulaganje. 3.1: Zaštita i poboljšanje gradskih i prigradskih šuma |
Cilj |
Posaditi stabla za zaštitu i vrednovanje gradskih i prigradskih zelenih površina T2 |
|
M2C4-31 |
Ulaganje 4.2. Smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža |
Cilj |
Intervencije u vodoopskrbne mreže, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža T1 |
|
M2C4-34 |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima |
Cilj |
Intervencije za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T1 |
|
M3C1-13 |
Ulaganje 1.4. – Uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
Cilj |
1400 km željezničkih pruga opremljenih Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom |
|
M3C1-15 |
Ulaganje 1.5. – Jačanje velegradskih čvorišta i ključnih nacionalnih veza |
Cilj |
700 km nadograđenih dionica pruge izgrađenih na velegradskim čvorovima i ključnim nacionalnim vezama |
|
M3C1-19 |
Ulaganje 1.8. – Nadogradnja željezničkih postaja (upravljanje RFI-jem; na jugu) |
Cilj |
Nadograđeni i pristupačni željeznički kolodvori |
|
M6C2-6 |
Ulaganje 1.1.: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica |
Cilj |
Velika sanitarna oprema u funkciji |
|
Iznos obroka |
14 942 528 736 EUR. |
2.8.Osmi obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M5C2-16 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – Prevladavanje nezakonitih naselja u borbi protiv iskorištavanja radne snage u poljoprivredi |
Cilj |
Projektne aktivnosti završene su u područjima koja su u lokalnim planovima utvrđena kao nezakonita naselja. |
|
M1C1-144 |
Ulaganje 1.4.2. – Uključivanje građana – poboljšanje dostupnosti digitalnih javnih usluga |
Cilj |
Poboljšanje dostupnosti digitalnih javnih usluga |
|
M1C3-16 |
Ulaganje 2.1.: Privlačnost malih povijesnih gradova |
Cilj |
Intervencije zaključene radi poboljšanja kulturnih ili turističkih lokaliteta |
|
M2C4-26 |
Ulaganje 3.5. Obnova i zaštita staništa na morskom dnu i morskih staništa |
Cilj |
Obnova i zaštita staništa na morskom dnu i morskih staništa |
|
M4C2-6 |
Ulaganje 1.1.: Fond za Nacionalni istraživački program (PNR) i istraživačke projekte od značajnog nacionalnog interesa (PRIN) |
Cilj |
Broj dodijeljenog projekta |
|
M4C2-7 |
Ulaganje 1.1.: Fond za Nacionalni istraživački program (PNR) i istraživačke projekte od značajnog nacionalnog interesa (PRIN); |
Cilj |
Broj istraživača zaposlenih na određeno vrijeme |
|
M4C2-8 |
Ulaganje 1.3.: Partnerstva proširena na sveučilišta, istraživačke centre, poduzeća i financiranje temeljnih istraživačkih projekata |
Cilj |
Broj istraživača zaposlenih na određeno vrijeme za svako od predviđenih osnovnih istraživačkih partnerstava potpisanih između istraživačkih instituta i privatnih poduzeća |
|
M4C2-21 |
Ulaganje 3,2: Financiranje novoosnovanih poduzeća |
Cilj |
Broj poduzeća koja su primila potporu: |
|
M4C2-22 |
Ulaganje 2.1.: IPCEI |
Cilj |
Broj poduzeća koja su primila potporu: |
|
Iznos obroka |
10 344 827 586 EUR. |
2.9.Deveti obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-145 |
Ulaganje 1.4.4. – Proširenje nacionalnih platformi za digitalni identitet (SPID, CIE) i nacionalnog registra (ANPR) |
Cilj |
Nacionalne digitalne platforme za identitet (SPID, CIE) i nacionalni registar (ANPR) |
|
M1C3-17 |
Ulaganje 2.2. - Zaštita i poboljšanje ruralne arhitekture i krajobraza |
Cilj |
Zaključene intervencije za zaštitu i poboljšanje ruralne arhitekture i krajobraza |
|
M1C3-19 |
Ulaganje 2.4. - Seizmička sigurnost mjesta bogoslužja, obnova baštine FEC-a (Fondo Edifici di Culto) i skloništa za umjetnička djela |
Cilj |
Intervencije za seizmičku sigurnost na mjestima bogoslužja, obnova baštine FEC-a (Fondo Edifici di Culto) i skloništa za umjetnička djela |
|
M1C3-28 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Cilj |
Broj turističkih projekata koji će primati potporu iz tematskih fondova Europske investicijske banke |
|
M1C3-29 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Cilj |
Tematski fondovi Europske investicijske banke: Isplata u Fond u ukupnom iznosu od 350 000 000 EUR. |
|
M1C3-32 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Cilj |
Cilj: Broj poduzeća koja će primati potporu iz fonda Fondo rotative (prva skupina) |
|
M1C3-33 |
Ulaganje 4.2.: Fondovi za konkurentnost turističkih poduzeća |
Cilj |
Cilj: Broj nekretnina koje je Nacionalni fond za turizam ponovno razvio za turizam |
|
M2C1-17 |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja komunalnog otpada u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
|
M2C1- 17bis |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja ambalažnog otpada u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-17ter |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja drvene ambalaže u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-17quater |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja ambalaže od željeznih metala u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-quinquies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja pakiranja aluminija u okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-sexies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja staklene ambalaže u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-septies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja papira i kartona u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-octies |
Ulagannje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Cilj |
Stope recikliranja plastične ambalaže u akcijskom planu za kružno gospodarstvo |
|
M2C1-nonies |
Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odvojenog prikupljanja frakcija opasnog otpada proizvedenog u kućanstvima i tekstila |
|
M2C1-17-decies |
Reforma 1.1. – Nacionalni program za kružno gospodarstvo Ulaganje 1.2. – Vodeći projekti kružnog gospodarstva |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu odvojenog prikupljanja frakcija opasnog otpada proizvedenog u kućanstvima i tekstila |
|
M2C2-46 |
Ulaganje 1.2. Promicanje obnovljivih izvora energije za energetske zajednice i potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora koji djeluju zajednički |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za dodjelu zajmova za provedbu intervencija za energetske zajednice |
|
M2C4-13 |
Ulaganje 2.1.b – Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika |
Cilj |
Završetak intervencija vrste E |
|
M3C1-8 |
Ulaganje 1.2. – pruge za velike brzine na sjeveru koje su povezane s ostatkom Europe |
Cilj |
Željeznica velikih brzina za putnike i za teret na pruzi Liguria-Alpi |
|
M3C2-9 |
Ulaganje 1.1.: Zelene luke: intervencije u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti u lukama |
Ključna etapa |
Zelene luke: završetak radova |
|
M4C2-9 |
Ulaganje 1.4.: Jačanje istraživačkih struktura i podupiranje stvaranja „nacionalnih predvodnika u području istraživanja i inovacija” u pogledu nekih ključnih razvojnih tehnologija |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora istraživačkim strukturama i stvaranje „nacionalnih predvodnika u području istraživanja i inovacija” o odabranim ključnim tehnologijama razvoja |
|
M4C2-13 |
Ulaganje 2.3.: Jačanje i sektorsko/teritorijalno proširenje centara za prijenos tehnologije po segmentima industrije |
Cilj |
Broj novih središta koja će se uspostaviti |
|
M4C2-14 |
Ulaganje 2.3.: Jačanje i sektorsko/teritorijalno proširenje centara za prijenos tehnologije po segmentima industrije |
Cilj |
Isplata financijske vrijednosti u iznosu od 600 000 000 EUR. |
|
M4C2-15 |
Ulaganje 2.3.: Jačanje i sektorsko/teritorijalno proširenje centara za prijenos tehnologije po segmentima industrije |
Cilj |
Broj MSP-ova kojima je dodijeljena potpora |
|
M6C1-9 |
– Ulaganje 1.2. Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine |
Cilj |
Broj osoba kojima je pružena pomoć putem telemedicinskih alata (treća serija) |
|
M6C2-8 |
Ulaganje 1.1.: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica. |
Cilj |
Bolnice su digitalizirane (DEA – Odjeli za hitne slučajeve i prihvat – Razina I. i Razina II.) |
|
M6C2-11 |
Ulaganje 1.3.: Jačanje tehnološke infrastrukture i alata za prikupljanje podataka, obradu podataka, analizu i simulaciju podataka. |
Cilj |
Liječnici opće prakse koji unose podatke u elektronički zdravstveni karton. |
|
Iznos obroka |
10 344 827 586 EUR. |
2.10.Deseti obrok (potpora u obliku zajma):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / cilj |
Naziv |
|
M1C1-146 |
Ulaganje 1.4.4. – Proširenje nacionalnih platformi za digitalni identitet (SPID, CIE) i nacionalnog registra (ANPR) |
Cilj |
Nacionalne digitalne platforme za identitet (SPID, CIE) i nacionalni registar (ANPR) |
|
M2C3-6 |
Ulaganje 1.1.: Izgradnja novih škola zamjenom zgrada |
Cilj |
Najmanje 400 000 četvornih metara novih škola izgrađeno je zamjenom zgrada. |
|
M2C3-8 |
Ulaganje 1.2. – Izgradnja zgrada, prekvalifikacija i jačanje imovine pravosudnog sustava |
Cilj |
Izgradnja zgrada, prekvalifikacija i jačanje imovine pravosudnog sustava |
|
M2C3-10 |
Ulaganja 3.1.: Promicanje učinkovitog centraliziranog grijanja |
Cilj |
Izgradnja ili proširenje mreža za centralizirano grijanje |
|
M2C4-11 |
Ulaganje 2.1.a. Mjere za smanjenje rizika od poplava i hidrogeoloških rizika |
Cilj |
Upravljanje poplavnim i hidrogeološkim rizicima |
|
M2C4-15 |
Ulaganje 2.2.: Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina |
Cilj |
Završetak manjih radova za otpornost, poboljšanje teritorija i energetsku učinkovitost općina T2 |
|
M2C4-17 |
Ulaganje 2.2.: Intervencije za otpornost, jačanje teritorija i energetsku učinkovitost općina |
Cilj |
Završetak srednjih radova za otpornost, poboljšanje teritorija i energetsku učinkovitost općina T2 |
|
M2C4-23 |
Ulaganje 3.3. Prenaturifikacija područja Po |
Cilj |
Smanjenje umjetnosti riječnog dna radi ponovne zasićenja područja Po T2 |
|
M2C4-25 |
Ulaganje 3.4.: Sanacija napuštenih onečišćenih lokacija |
Cilj |
Revitalizacija napuštenih onečišćenih lokacija |
|
M2C4-29 |
Ulaganje 4.1. Ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu za sigurnost opskrbe vodom |
Cilj |
Ulaganja u primarnu vodnu infrastrukturu za sigurnost opskrbe vodom |
|
M2C4-32 |
Ulaganje 4.2. Smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža |
Cilj |
Intervencije u vodoopskrbne mreže, uključujući digitalizaciju i praćenje mreža T2 |
|
M2C4-34bis |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima |
Cilj |
Intervencije za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T1 |
|
M2C4-35bis |
Ulaganje 4.3. Ulaganja u otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T2 |
Cilj |
Intervencije za otpornost poljoprivrednog sustava navodnjavanja radi boljeg upravljanja vodnim resursima T2 |
|
M2C4-38 |
Ulaganje 4.4. Ulaganja u uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje otpadnih voda |
Cilj |
Intervencije za uklanjanje otpadnih voda i pročišćavanje T2 |
|
M3C1-9 |
Ulaganje 1.2 – pruge za velike brzine na sjeveru koje su povezane s ostatkom Europe |
Cilj |
Željeznice velikih brzina za putnike i teret na prugama Brescia-Verona-Vicenza-Padova; Liguria-Alpi i Verona-Brennero |
|
M3C1-11 |
Ulaganje 1.3. – Dijagonalne veze |
Cilj |
Željeznica velikih brzina za putnike i teret na pruzi Rim-Pescara, Orte-Falconara e Taranto -Metaponto-Potenza-Battipaglia |
|
M3C1-14 |
Ulaganje 1.4. – Uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
Cilj |
3400 km željezničkih pruga opremljenih Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom |
|
M3C1-16 |
Ulaganje 1.5. – Jačanje velegradskih čvorišta i ključnih nacionalnih veza |
Cilj |
1280 km nadograđenih dionica pruge izgrađenih na velegradskim čvorovima i ključnim nacionalnim vezama |
|
M3C1-18 |
Ulaganje 1.6. – Jačanje regionalnih pruga – Poboljšanje regionalnih željeznica (upravljački RFI) |
Cilj |
Nadograđene regionalne pruge spremne za odobrenje i operativne faze |
|
M3C1-20 |
Ulaganje 1.8. – Nadogradnja željezničkih postaja (upravljanje RFI-jem; na jugu) |
Cilj |
Nadograđeni i pristupačni željeznički kolodvori |
|
M5C2-20 |
Ulaganje 6. – Program inovacija za kvalitetu stanovanja |
Cilj |
Broj stambenih jedinica kojima je dodijeljena potpora (u pogledu izgradnje i obnove) i broja kvadratnih metara javnih prostora za koje je dodijeljena potpora |
|
M1C1-147 |
Ulaganje 1.2. – Otvaranje oblaka za lokalne javne uprave |
Cilj |
Omogućivanje računalstva u oblaku za lokalnu javnu upravu T2 |
|
M1C1-148 |
Ulaganje 1.4.1. – Građansko iskustvo – Poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga |
Cilj |
Poboljšanje kvalitete i upotrebljivosti digitalnih javnih usluga T2 |
|
M1C1-149 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Proširenje usluga platforme PagoPA T2 |
|
M1C1-150 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Proširenje primjene „IO” aplikacije T2 |
|
M1C1-151 |
Ulaganje 1.4.3. – Povećanje usluga platforme PagoPA i aplikacije „IO”; 1.4.5. – Digitalizacija javnih obavijesti |
Cilj |
Povećanje broja digitalnih javnih obavijesti T2 |
|
M1C1-152 |
Ulaganje 1.6.1. – digitalizacija Ministarstva unutarnjih poslova |
Cilj |
Ministarstvo unutarnjih poslova – potpuno obnovljeni i digitalizirani postupci T2 |
|
M1C1-153 |
Ulaganje 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa |
Cilj |
Digitalizirani sudski spisi T2 |
|
M1C1-154 |
Ulaganje 1.6.2. – digitalizacija Ministarstva pravosuđa |
Cilj |
Sustavi znanja o jezerima podataka o pravosuđu T2 |
|
M1C1-155 |
Ulaganje 1.6.3. – digitalizacija Nacionalnog instituta za socijalnu sigurnost (INPS) i Nacionalnog instituta za osiguranje od nezgoda na radu (INAIL) |
Cilj |
INAIL – potpuno obnovljeni i digitalizirani procesi/usluge T2 |
|
M1C2-15 |
Ulaganje 2: Inovacije i tehnologija mikroelektronike |
Cilj |
Proizvodni kapacitet supstrata silicijeva karbida |
|
M1C2-17 |
Ulaganje 3: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Stambene jedinice s povezivošću od 1 Gbps |
|
M1C2-18 |
Ulaganje 3: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Školske zgrade i zdravstvene ustanove s povezivošću od 1 Gbps |
|
M1C2-20 |
Ulaganje 3: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Prigradske ceste i koridori s 5G pokrivenosti od 1 Gbps |
|
M1C2-21 |
Ulaganje 3: Brze internetske veze (Ultra-Broadband i 5G) |
Cilj |
Područja tržišnog nedostatka s 5G pokrivenosti od 1 Gbps |
|
M1C2-23 |
Ulaganje 4: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo |
Cilj |
Postavljeni zemaljski teleskopi, operativni centar SST-a, svemirska tvornica i tekući pogonski demonstrator |
|
M1C2-24 |
Ulaganje 4: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo |
Cilj |
Konstelacije ili dokaz koncepta raspoređenih konstelacija |
|
M1C2-25 |
Ulaganje 4: Satelitska tehnologija i svemirsko gospodarstvo |
Cilj |
Usluge koje se pružaju javnim upravama |
|
M1C3-21 |
Ulaganje 3.2: Razvoj filmske industrije (projekt Cinecittà) |
Cilj |
Broj kazališta čiji su radovi na prekvalificiranju, modernizaciji, izgradnji dovršeni |
|
M1C3-36 |
Ulaganje 4.3. Caput Mundi Next Generation EU za velika turistička događanja. |
Cilj |
Broj |
|
M2C1-19 |
Ulaganje 3.1.: Zeleni otoci |
Cilj |
Provedba integriranih projekata na malim otocima |
|
M2C1-21 |
Ulaganje 3.2.: Zelene zajednice |
Cilj |
Provedba intervencija koje su zelene zajednice predstavile u planovima |
|
M2C2-45 |
Ulaganje 1.1. Razvoj poljoprivrednonaponskih sustava |
Cilj |
Ugradnja fotonaponskih solarnih ploča u poljoprivrednonaponske sustave |
|
M2C2-47 |
Ulaganje 1.2. Promicanje obnovljivih izvora energije za energetske zajednice i potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora koji djeluju zajednički |
Cilj |
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energetskih zajednica i potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora koji zajednički djeluju |
|
M2C2-49 |
Ulaganje 3.1. Proizvodnja vodika u napuštenim tehnološkim područjima (vodične doline) |
Cilj |
Završetak projekta proizvodnje vodika u industrijskim područjima |
|
M2C2-51 |
Ulaganje 3.2. Upotreba vodika u industriji u kojoj je teško smanjiti emisije |
Cilj |
Uvođenje vodika u industrijski proces |
|
M2C2-53 |
Ulaganje 5.2. – vodik |
Cilj |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za dovršetak industrijskog postrojenja za proizvodnju elektrolizatora |
|
M3C1-6 |
Ulaganje 1.1. – Željezničke veze velikih brzina s jugom za putnike i teret |
Cilj |
Željeznica velikih brzina za putnike i teret na linijama Napoli-Bari, Salerno-Reggio Calabria, Palermo-Katania |
|
M4C1-30 |
Reforma 1.7. Reforma propisa o stanovanju studenata i ulaganje u studentsko stanovanje |
Cilj |
Studentske smještajne jedinice koje su stvorene i dodijeljene u skladu s postojećim i novim zakonodavnim programom |
|
M5C1-19 |
Ulaganje 5 – Stvaranje ženskih poduzeća |
Cilj |
Poduzeća kako su definirana u relevantnoj politici ulaganja primila su financijsku potporu. |
|
M5C2-12 |
Ulaganje 4. - Ulaganja u projekte urbane regeneracije usmjerene na smanjenje marginalizacije i degradacije društva |
Cilj |
Projekti za intervencije obnove gradova koji obuhvaćaju općine. |
|
M5C2-14 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – opći projekti |
Cilj |
Dovršetak mjera integriranog planiranja u velegradovima |
|
M5C2-18 |
Ulaganje 5. – Integrirani urbani planovi – fond EIB-a za financiranje |
Cilj |
Novčana vrijednost doprinosa tematskom fondu i potpora urbanim projektima. |
|
M5C2-22 |
Ulaganje 7. – Projekt sport i socijalna uključenost |
Cilj |
Intervencije povezane s ugovorima o sportskim objektima. |
|
M5C3-13 |
Ulaganje 1.4. – Infrastrukturna ulaganja za posebnu gospodarsku zonu |
Cilj |
Završetak infrastrukturnih intervencija u posebnim gospodarskim zonama. |
|
M6C1-3 |
– Ulaganje 1.1.: Zdravstvene kuće u zajednici za poboljšanje teritorijalne zdravstvene pomoći. |
Cilj |
Domovi zdravlja zajednice obnovljeni su i tehnološki opremljeni (prva serija) |
|
M6C1-6 |
– Ulaganje 1.2.: Dom kao prvo mjesto njege i telemedicine. |
Cilj |
Dodatne osobe liječene u kućnoj njezi (prva skupina) |
|
M6C1-11 |
– Ulaganje 1.3.: Jačanje intermedijarne zdravstvene skrbi i njezinih ustanova (bolnice zajednice). |
Cilj |
Obnovljene, međusobno povezane i tehnološki opremljene bolnice u zajednici (prva serija) |
|
M6C2-9 |
Ulaganje 1.1.: Digitalno ažuriranje tehnološke opreme bolnica. |
Cilj |
Dodatni kreveti u ICU-ovima i podintenzivna njega |
|
M6C2-10 |
Ulaganje 1.2.: Prema sigurnoj i održivoj bolnici |
Cilj |
Završene su antiseizmičke intervencije u bolničkim ustanovama |
|
M6C2-12 |
Ulaganje 1.3.: Jačanje tehnološke infrastrukture i alata za prikupljanje podataka, obradu podataka, analizu i simulaciju podataka. |
Ključna etapa |
Sustav kartica zdravstvenog osiguranja i infrastruktura za interoperabilnost elektroničke zdravstvene evidencije u potpunosti su operativni. |
|
M6C2-13 |
Ulaganje 1.3.: Jačanje tehnološke infrastrukture i alata za prikupljanje podataka, obradu podataka, analizu i simulaciju podataka. |
Cilj |
Sve su regije usvojile i upotrebljavaju EHR |
|
M6C2-16 |
Ulaganje 2.2.: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu. |
Cilj |
Osposobljavanje o upravljačkim i digitalnim vještinama koje se pružaju zaposlenicima Državne zdravstvene službe |
|
M6C2-17 |
Ulaganje 2.2.: Razvoj tehničko-profesionalnih, digitalnih i upravljačkih vještina stručnjaka u zdravstvenom sustavu. |
Cilj |
Broj financiranih ugovora o specijalističkom usavršavanju |
|
Iznos obroka |
12 256 982 814 EUR. |
DIO 3.: DODATNI ARANŽMANI
1.Aranžmani za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost
Praćenje i provedba plana za oporavak i otpornost Italije odvija se u skladu sa sljedećim aranžmanima:
Kako je predviđeno Uredbom sa zakonskom snagom od 31. svibnja 2021. br. 77, potrebno je uspostaviti niz koordinacijskih struktura za praćenje i provedbu plana. To se posebno odnosi na: i. upravljački odbor („cabina di regia”) uspostavljen pri predsjedništvu Vijeća ministara, čija je glavna zadaća upravljanje i praćenje provedbe plana; ii. savjetodavno tijelo za socijalni dijalog, koje se sastoji od predstavnika socijalnih partnera i drugih relevantnih dionika, uključujući lokalna tijela; iii. tehničko tajništvo osnovano tijekom predsjedanja Vijećem ministara, barem za vrijeme trajanja plana, za potporu aktivnostima upravljačkog odbora i savjetodavnog tijela; iv. odjel za kvalitetu propisa osnovan pri Odjelu za pravna i zakonodavna pitanja Predsjedništva Vijeća ministara, barem tijekom trajanja plana, zadužen za utvrđivanje uskih grla u provedbi koja proizlaze iz regulatornih pitanja i razvoj prijedloga rješenja, među ostalim u pogledu revizije i racionalizacije regulatornih odredaba; v. središnju koordinacijsku strukturu u Ministarstvu gospodarstva i financija, ovlaštena za opću koordinaciju i praćenje provedbe plana (uključujući u odnosu na ključne etape i ciljne vrijednosti), kontrolu pravilnosti postupaka i izdataka te izvješćivanje te tehničku i operativnu potporu fazama provedbe. Ta centralizirana struktura djeluje kao jedinstvena kontaktna točka na nacionalnoj razini. Ministarstvo gospodarstva i financija također osigurava evaluaciju rezultata plana. Nadalje, na razini svake središnje uprave odgovorne za mjere uključene u plan utvrđuju se koordinacijske strukture čija je zadaća upravljanje relevantnim intervencijama, njihovo praćenje, izvješćivanje i kontrola, među ostalim u vezi s nadzorom provedbe i napretkom u ostvarivanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Konačno, uvode se provedbeni mehanizmi u slučaju pitanja provedbe, među ostalim aktiviranjem ovlasti zamjene u odnosu na uprave odgovorne za mjere plana, kako bi se zajamčila pravodobna i učinkovita provedba projekata te se uspostavljaju ex ante mehanizmi za rješavanje sukoba.
Kako bi se ojačali administrativni kapaciteti za praćenje i provedbu, predviđeno je zapošljavanje privremenog osoblja, među ostalim u odnosu na središnje uprave odgovorne za intervencije plana i za Ministarstvo gospodarstva i financija (među ostalim u pogledu središnje koordinacijske strukture i Odjela za računovodstvo države), kako je predviđeno Uredbom sa zakonskom snagom od 9. lipnja 2021., br. 80, te u odnosu na uprave na jugu Italije, za koje se očekuje da će povećati ljudski kapital uključen u planiranje i potrošnju sredstava EU-a, kako je posebno predviđeno Zakonom br. 178 iz 2020. Osim toga, proračunska sredstva dodjeljuju se za aktiviranje i funkcioniranje tehničkog tajništva i regulatorne jedinice za racionalizaciju i poboljšanje uredbe uspostavljene tijekom predsjedanja Vijećem ministara. Nadalje, tehnička i operativna potpora središnjoj i lokalnoj upravi predviđena je u provedbi projekata, među ostalim putem ojačanih internih ili javnih tijela, skupine stručnjaka za tehničku pomoć i mogućnosti pribjegavanja vanjskom stručnom znanju. Te mjere popraćene su provedbom mjera za smanjenje birokracije i pojednostavnjenje administrativnih postupaka, kako je predviđeno Uredbom sa zakonskom snagom od 31. svibnja 2021., br. 77.
Aranžmanima se predviđa i uspostava novog integriranog IT sustava („Regis”) i prilagodba postojećih sustava sve dok Uredba ne postane operativna. Postojeći Glavni inspektorat za financijske odnose s Europskom unijom (IGRUE) unutar Ministarstva gospodarstva i financija zadužen je za koordinaciju sustava revizije i provođenje kontrola uz potporu Državnog ureda za teritorijalne račune (RTS). Sklopit će se poboljšani aranžmani s gardom Guardia di Finanza i relevantnim neovisnim tijelima kao što je nacionalna agencija za borbu protiv korupcije ANAC, čime će se ojačati uloga koju talijanski pravni sustav već predviđa za ta tijela u pogledu zaštite javnih financija, uključujući one iz EU-a.
2.Aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim relevantnim podacima
Ministarstvo gospodarstva i financija, kao središnje koordinacijsko tijelo za talijanski plan za oporavak i otpornost i njegovu provedbu, odgovorno je za cjelokupnu koordinaciju i praćenje plana. Konkretno, djeluje kao koordinacijsko tijelo za praćenje napretka ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te, prema potrebi, za provedbu aktivnosti kontrole i revizije te za izvješćivanje i zahtjeve za plaćanja. Njime se koordinira izvješćivanje o ključnim etapama i ciljnim vrijednostima, relevantnim pokazateljima, ali i kvalitativnim financijskim informacijama i drugim podacima, primjerice o krajnjim primateljima. Kodiranje podataka odvija se na razini središnjih uprava odgovornih za mjere plana, koje dostavljaju potrebne podatke Ministarstvu gospodarstva i financija.
U skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241, nakon završetka relevantnih dogovorenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz odjeljka 2.1. ovog Priloga, Italija Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za plaćanje financijskog doprinosa i, prema potrebi, zajma. Italija osigurava da Komisija na zahtjev ima potpuni pristup osnovnim relevantnim podacima kojima se potkrepljuje propisno obrazloženje zahtjeva za plaćanje, kako za procjenu zahtjeva za plaćanje u skladu s člankom 24. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/241 tako i za potrebe revizije i kontrole.
Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01).
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za djelatnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01).
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za djelatnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama „Ne nanosi znatnu štetu” (2021/C58/01).
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za djelatnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili do izbacivanja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.