Mišljenje Europskog odbora regija – Provedba europskog stupa socijalnih prava iz lokalne i regionalne perspektive

(2021/C 300/03)

Glavna izvjestiteljica: Anne KARJALAINEN (FI/PES), članica Gradskog vijeća grada Kerave Referentni dokumenti: Zahtjev portugalskog predsjedništva za savjetovanje Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava COM(2021) 102 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

1.

zadovoljan je što je portugalsko predsjedništvo Vijeća Europske unije u svoj program uključilo provedbu europskog stupa socijalnih prava kao prioritetan cilj te je na zahtjev predsjedništva za socijalni samit u Portu sastavio mišljenje o lokalnoj i regionalnoj perspektivi. Važno je da na najvišoj političkoj razini postoji predanost promicanju snažne socijalne Europe i dobrobiti ljudi tijekom tekućeg desetljeća;

2.

toplo pozdravlja Akcijski plan Europske komisije za provedbu europskog stupa socijalnih prava u kojem se iznose nužne dugoročne politike i konkretni instrumenti koji će u svim državama članicama Europske unije biti temelj održivijih ekonomskih i socijalnih sustava za budućnost;

3.

zadovoljan je što se u Akcijskom planu prepoznaje važnost lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi, osmišljavanju i dodavanju vrijednosti inicijativama. Lokalne i regionalne vlasti imat će ključnu ulogu u jačanju vitalnosti regija i postizanju kvantitativnih glavnih ciljeva u području zapošljavanja, vještina i socijalne zaštite do 2030., pod uvjetom da se osigura dovoljno financijskih sredstava za provedbu Akcijskog plana;

4.

ističe da će plan provedbe biti osnova i poticaj za napore koje će lokalne i regionalne vlasti ulagati u provedbu politika zapošljavanja i socijalnih politika. Važno je imati na umu razdoblje nakon tekuće krize i provoditi socijalna ulaganja kako bi se ojačala socijalna dimenzija i osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

5.

napominje da će nedvosmislena, koordinirana i ambiciozna provedba europskog stupa socijalnih prava povećati predanost Europske unije Programu UN-a do 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja, a ujedno i ojačati socijalno pravednu provedbu europskog zelenog plana;

6.

kad je u pitanju provedba europskog stupa socijalnih prava, napominje da će razina na kojoj će se EU i države članice koristiti predloženim instrumentima politike i zakonodavnim mjerama biti određena u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

Udruživanje snaga u Portu

7.

potiče države članice, socijalne partnere i organizacije civilnog društva koje sudjeluju na socijalnom samitu u Portu da se zajednički zalažu za ubrzavanje provedbe europskog stupa socijalnih prava u područjima koja su u njihovoj nadležnosti, pri čemu će prioritet dati građanima. Većina alata za provedbu načela stupa socijalnih prava u rukama je država članica, regionalnih i lokalnih vlasti te socijalnih partnera i civilnog društva. Uspjeh će ovisiti o predanosti raznih razina vlasti i dionika te o zajedničkoj odgovornosti koju podupiru europske institucije. Regije i općine spremne su odigrati svoju ulogu u izgradnji snažne i otporne socijalne Europe, koja će osigurati da zelena i digitalna tranzicija budu pravedne te olakšati gospodarski i socijalni oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Za to postoji jasna podrška javnosti jer 90 % europskih građana smatra da je socijalna Europa važna (1);

8.

napominje da Europa prolazi kroz najveću zdravstvenu, socijalnu i gospodarsku krizu novijeg doba, krizu koja europsku solidarnost stavlja na kušnju. Posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zapošljavanje, razinu siromaštva i psihičko stanje građana još će se dugo osjećati i iziskivat će socijalna ulaganja i ulaganja u zdravstvo od strane svih razina vlasti, djelotvorne kombinacije politika i ekonomske resurse. Ulaganja i mjere koje će se provoditi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost moraju imati izraženu socijalnu dimenziju kako bi se ojačali sustavi socijalne sigurnosti, financirala kvalitetna radna mjesta, poboljšale i osigurale javne usluge, smanjilo siromaštvo i promicala rodna ravnopravnost. Naglasak bi prije svega trebao biti na zaštiti najranjivijih – kao što su osobe kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost, obitelji sa samohranim roditeljem i samohrane majke kojima je teško uspostaviti ravnotežu između poslovnog i privatnog života, osobe s invaliditetom, migranti, žrtve rodno uvjetovanog nasilja itd. – i na tome da oporavak bude uključiv i socijalno pravedan. U tom je pogledu od velike važnosti načelna predanost ekonomskoj slobodi javnih vlasti u pružanju, naručivanju i financiranju usluga od općeg gospodarskog interesa;

9.

napominje da je Europska unija na prekretnici te da novi način razmišljanja nije samo moguć nego i neophodan. U svijetu koji oblikuju svjetski megatrendovi sustave socijalne skrbi potrebno je preustrojiti. Nikad nije bilo važnije ulagati u dobrobit ljudi i uvažavati prednosti koje donosi ekonomija dobrobiti. OR smatra da je socijalni samit u Portu važna prilika da se dogovore zajednički ciljevi u kojima su dobrobit ljudi i jednakost okosnica politike, a socijalna pitanja trajni prioritet Europske unije;

Zajednički ciljevi koje treba dogovoriti u Portu

10.

podržava tri glavna cilja u području zapošljavanja, vještina i socijalne zaštite koji su izneseni u Akcijskom planu i koje treba ostvariti do kraja desetljeća, u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Predloženi novi glavni ciljevi podrazumijevaju da bi do 2030. najmanje 78 % stanovništva EU-a u dobi od 20 do 64 godine trebalo biti zaposleno, najmanje 60 % svih odraslih osoba trebalo bi svake godine sudjelovati u obukama, a broj ljudi kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost trebao bi se smanjiti barem za 15 milijuna;

11.

ističe da će za postizanje cilja u pogledu zapošljavanja biti potrebno stvoriti nova kvalitetna radna mjesta, poboljšati zapošljavanje žena, olakšati pristup zapošljavanju svim mladim ljudima, uz pridavanje potrebne pažnje mladima koji pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju, i osigurati da se skupine koje su nedovoljno zastupljene na tržištu rada u njega u potpunosti uključe. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 utjecala je na zapošljavanje žena, mladih ljudi, migranata i osoba s invaliditetom. Potrebno je obratiti pozornost i na poteškoće na koje nailaze osobe koje se u području zapošljavanja suočavaju s diskriminacijom na drugim osnovama, kao što su dob, etničko i rasno porijeklo, vjera ili uvjerenje i seksualna orijentacija;

12.

slaže se da su predložene inicijative koje se odnose na zapošljavanje i sveobuhvatno kolektivno pregovaranje važne za osiguravanje bolje zaštite radnika. Novi oblici zapošljavanja, mobilnost radne snage, ekonomija platformi, fleksibilni uvjeti radnog vremena i rad na daljinu iziskuju dijalog među socijalnim partnerima i visok stupanj njihove uključenosti u provedbu europskog stupa socijalnih prava. Istovremeno izražava žaljenje zbog toga što se, osim evaluacije iskustva s Europskim instrumentom za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE), u Akcijskom planu ne razmatra mogućnost rasprave o trajnom europskom sustavu osiguranja u slučaju nezaposlenosti;

13.

ističe da nova industrijska strategija te strategija za kružno gospodarstvo i MSP-ove, kao i socijalna ekonomija, podupiru stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i veću konkurentnost. Uz pomoć tih strategija ujedno bi se trebale smanjiti rodne razlike u području obnovljive energije i zelenih radnih mjesta;

14.

skreće pozornost na postojeće kriterije društvene odgovornosti u javnoj nabavi i njihov doprinos sprečavanju socijalnog dampinga. Stoga predlaže da se javne ugovore u većoj mjeri uvjetuje primjenom pravednih plaća i drugih uvjeta zapošljavanja utvrđenih zakonom i/ili kolektivnim ugovorima, pa i u lancima podugovaranja;

15.

ističe da je potrebno osigurati ravnotežu između poslovnog i privatnog života i bolji pristup tržištu rada za žene, koje čine veliku većinu njegovatelja u obitelji, te posvećivati posebnu pažnju obiteljima sa samohranim roditeljem i velikim obiteljima. Povećanje stope zaposlenosti žena i smanjenje razlike u plaćama također će poboljšati mirovine žena i smanjiti rizik od siromaštva u mirovini;

16.

preporučuje da se Garancija za mlade što prije provede, pri čemu posebnu pozornost treba posveti mjerama za poboljšanje položaja mladih u dobi od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju. Modernizacija naukovanja i unapređenje programa stažiranja povećat će šanse mladih ljudi da pronađu posao u rastućim sektorima, što je važno jer je tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 nezaposlenost mladih naglo porasla u cijeloj Europi. Ujedno poziva na poduzimanje mjera kojima bi se osiguralo da se programima za promicanje zapošljavanja mladih ne potiču nesigurni oblici zapošljavanja;

17.

naglašava da će oporavak od krize izazvane bolešću COVID-19 te zelena i digitalna tranzicija i demografske promjene različito utjecati na razne europske regije i sektore, zbog čega je potrebno preraspodijeliti radnu snagu i omogućiti znatno prekvalificiranje. OR poziva države članice, lokalne i regionalne vlasti i socijalne partnere da pronađu rješenja za pristup odraslih osoba, a naročito starijih nezaposlenih radnika, usavršavanju i prekvalifikaciji, uz korištenje dobrih praksi i sustava EASE (2);

18.

predlaže da se ciljevi u području obrazovanja i vještina uključe ne samo u provedbu europskog prostora obrazovanja već i u europski istraživački prostor i Program vještina za Europu, kako u zelenoj i digitalnoj tranziciji nitko ne bi ostao zapostavljen;

19.

ističe da lokalne i regionalne vlasti imaju važnu ulogu u razvijanju politika povezanih s vještinama i pružanju osposobljavanja. OR poziva na korištenje naukovanja u okviru EASE-a (3) i europskog okvira za naukovanje (4) kako bi posebno mala i srednja poduzeća mogla ponuditi naukovanje mladim ljudima te kako bi se poboljšao položaj skupina nedovoljno zastupljenih na tržištu rada;

20.

naglašava važnost osiguravanja djelotvorne provedbe strategije Europske unije za rodnu ravnopravnost, s posebnim naglaskom na uključivanju žena u ranjivim situacijama (žrtve rodno uvjetovanog nasilja, samohrane majke itd.). Rodna ravnopravnost, kao i uvažavanje rodne raznolikosti, mora se uključiti u sve aspekte provedbe stupa socijalnih prava;

21.

ističe da unatoč uloženim naporima siromaštvo i socijalna isključenost u Europi nisu iskorijenjeni, a očekuje da će pandemija bolesti COVID-19 dodatno pogoršati situaciju. Iako bi cilj u pogledu smanjenja siromaštva mogao biti ambiciozniji, naročito s obzirom na socijalnu štetu prouzročenu pandemijom, smanjenje broja osoba koje žive u siromaštvu za najmanje 15 milijuna, od čega bi najmanje jedna trećina trebala biti djeca, mora biti glavni prioritet za ovo desetljeće, zbog čega se potrebno usredotočiti na temeljne uzroke siromaštva i na djelotvorne mjere, uz sveobuhvatno djelovanje u područjima u najnepovoljnijem položaju. Nacionalni programi potpore dohotku i s time povezane usluge krajnji su resurs za osiguravanje pristojnih životnih uvjeta;

22.

ističe ključnu ulogu javnih socijalnih službi na lokalnoj i regionalnoj razini u provedbi glavnih načela socijalnih prava radi ublažavanja negativnih socijalnih posljedica pandemije; te su službe od presudne važnosti za pravedniji i socijalno uključiviji gospodarski oporavak koji će se ostvariti podupiranjem zapošljavanja, zdravlja i socijalne uključenosti najranjivijih skupina;

23.

naglašava važnost djelotvorne provedbe europskog jamstva za djecu i strategije EU-a o pravima djeteta uz pomoć nacionalnih planova skrbi za djecu, kojima se promiču jednake mogućnosti za svu djecu i okončava međugeneracijski ciklus prikraćenosti osiguravanjem pristupa osnovnim uslugama za djecu kojoj prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost. Sva djeca moraju imati pristup kvalitetnoj skrbi za djecu, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, zdravoj prehrani i izvannastavnim aktivnostima. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti djeci u ranjivim situacijama, kao što su djeca beskućnici i djeca bez roditeljske skrbi, kako bi im se pružila skrb u zajednici i obitelji te kako bi se osiguralo da nijedno dijete ne bude zapostavljeno. Sprečavanje i suzbijanje svih oblika nasilja i diskriminacije, promicanje pravde naklonjene djeci i jačanje sudjelovanja djece u društvu također su ključni prioriteti, kako je jasno navedeno i u novoj sveobuhvatnoj strategiji EU-a o pravima djeteta. Prava djeteta moraju se zaštititi i u digitalnom svijetu;

24.

isto tako naglašava da je potrebno djelotvorno odgovoriti na potrebe sve starijeg stanovništva i zajamčiti kvalitetu života očuvanjem prava na kvalitetnu socijalnu, dnevnu i dugotrajnu skrb, sektore koji su snažno pogođeni pandemijom i u kojima nedostaje kvalificirane radne snage;

25.

ističe da općine i regije imaju važnu ulogu u pružanju javnih usluga i da za tu bitnu zadaću moraju biti dostupna dostatna financijska sredstva. Ulaganjima u zelenu, digitalnu i socijalnu infrastrukturu smanjit će se regionalne razlike i poboljšati pristup cjenovno pristupačnim javnim uslugama u ruralnim područjima, zapostavljenim gradskim četvrtima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i područjima s ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su udaljenije i izoliranije regije, u kojima je pristup digitalnim resursima često ograničeniji;

26.

napominje da općine i gradovi imaju važnu ulogu u urbanističkom planiranju i osiguravanju javnih i zadružnih održivih i cjenovno pristupačnih mogućnosti stanovanja. Potrebno je povećati ponudu pristojnih stambenih prostora za sve građane, prilagođenih njihovim specifičnim potrebama, primjerice potrebama starijih osoba i osoba s invaliditetom, kako bi se potaknuo samostalan život i spriječilo njihovo smještanje u ustanove, kao i potrebama obitelji s mnogo djece i obitelji sa samohranim roditeljem, žrtava rodno uvjetovanog nasilja i mladih koji su kao maloljetnici podlijegali mjerama zaštite. Rješenja za stanovanje moraju biti sastavni dio lokalnih razvojnih planova čiji je cilj stvaranje naselja ugodnih za život. Pristupi zasnovani na uključivosti, zaštiti i participaciji trebali bi se koristiti ne samo u okviru strategije EU-a za val obnove nego i u odlučnoj predanosti EU-a i država članica izgradnji novih domova, pa i onih za dugoročno unajmljivanje. Od presudne je važnosti lokalnim i regionalnim vlastima omogućiti da na bolji način kombiniraju razne izvore financiranja i grade održive stambene objekte. Problem beskućništva mora se rješavati na integriran i cjelovit način, uz fokus na poboljšanju zdravlja beskućnika i njihovih mreža društvene potpore. Primjer je takvog pristupa projekt „Housing First”, koji je donio uspjeh u smanjenju dugotrajnog beskućništva. Lokalne i regionalne vlasti stoga bi trebale biti dio „Europske platforme za beskućništvo”. U tom pogledu Odbor izražava žaljenje što u Akcijskom planu nije postavljen nikakav kvantitativni cilj za borbu protiv beskućništva;

27.

naglašava da u predstojećim desetljećima lokalni i regionalni akteri imaju veliku priliku utjecati na količinu emisija, kroz održivo planiranje i ulaganje u proizvodnju energije, građevinarstvo i promet. Mjerama koje će se poduzimati u sklopu europskog vala obnove može se povećati broj radnih mjesta, poboljšati kvaliteta života i uhvatiti u koštac s problemom energetskog siromaštva podupiranjem ulaganja u energetsku učinkovitost u kućanstvima s niskim primanjima. Kako bi se zaštitila prava najmoprimaca i izbjegla gentrifikacija, u slučajevima u kojima se pruža javna potpora u kontekstu vala obnove trebala bi se primjenjivati neutralnost troškova stanovanja (uključujući i troškove energije i operativne troškove);

28.

napominje da je pandemija bolesti COVID-19 dodatno povećala digitalni jaz. OR predlaže promicanje „digitalne kohezije” kao jednog od ciljeva Europske unije kako bi postojala odgovarajuća digitalna infrastruktura da se osigura da e-usluge i digitalno obrazovanje budu dostupni svima. Posebnu pozornost treba posvetiti pristupu digitalnim alatima za ugrožene i ranjive skupine;

Pregled socijalnih pokazatelja

29.

ističe da nacionalni prosjeci socijalnih pokazatelja ne odražavaju sve socijalne izazove u Europskoj uniji. To može dovesti do zavaravajućih rezultata jer se prikrivaju socijalne i regionalne razlike koje često postoje unutar država članica. Pregled regionalnih socijalnih pokazatelja mogao bi pridonijeti uspostavi čvrste politike praćenja na regionalnoj razini, čime bi se osiguralo da se stup socijalnih prava provodi na svim razinama i da su regionalna ulaganja usmjerena na ostvarivanje njegovih načela. U okviru praćenja na regionalnoj razini treba koristiti već prikupljene podatke i regijama ne nametati administrativno opterećenje;

30.

smatra da je potrebno promicati odlučnu, djelotvornu i jasnu zajedničku europsku politiku kako bi se osiguralo pravilno upravljanje migracijskim kretanjima s kojim bi se u potpunosti slagale države članice i regije. Odbor ponovno izražava svoje čvrsto uvjerenje da se „ciljevi pakta o migracijama i azilu, a posebno ostvarenje solidarnosti među državama članicama i sveobuhvatnog pristupa kojim se objedinjuju mjere u području migracija, azila, integracije i upravljanja granicama, mogu ostvariti samo uz zajedničko djelovanje država članica u okviru zajedničkog europskog sustava azila te uz bolje uvažavanje interesa i mogućnosti svih njih u okviru mehanizma solidarnosti” (5);

31.

napominje da je važno dodati više pokazatelja i koristiti instrumente koje promiče sama Europska unija (primjerice, regionalni indeks društvenog napretka) kako bi se okvirno obuhvatilo svih 20 načela socijalnog stupa. Prikaz podataka za sve pokazatelje trebao bi biti raščlanjen prema područjima interesa, uključujući rod, s obzirom na to da je rodna ravnopravnost sveprisutno načelo europskog stupa socijalnih prava. OR naglašava da je potrebno dodatno razviti bazu znanja i pokazatelje u okviru preporuka za pojedinačne države članice kako bi se ciljevi stupa socijalnih prava mogli djelotvornije ostvariti. Lokalne i regionalne vlasti trebale bi aktivno doprinositi raspravi o poboljšanju pregleda socijalnih pokazatelja;

Socioekonomsko upravljanje

32.

napominje da su europski semestar i Mehanizam za oporavak i otpornost trenutačno najvažniji zakonodavni alati za poticanje, podupiranje i usmjeravanje nacionalnih vlada u ostvarivanju načela europskog stupa socijalnih prava u Europskoj uniji. OR poziva na to da europski stup socijalnih prava bude prioritet u postupku europskog semestra kako bi oporavak od tekuće krize bio istinski uključiv, uz rješavanje problema socijalne isključenosti, siromaštva i nejednakosti;

33.

iznova poziva na bolju koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika između europske razine vlasti i nacionalnih vlada u okviru europskog semestra te poziva na veću uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u tu koordinaciju uz pomoć zajedničkog upravljanja na osnovi načela supsidijarnosti. U skladu s tim načelom, zadaće strateškog planiranja i provedbe moraju se delegirati ne samo državama članicama već i lokalnim i regionalnim vlastima, koje su u najboljem položaju da djelotvorno odgovore na lokalne potrebe i izazove (6);

34.

poziva na uvođenje „socijalne taksonomije” u kontekstu održivog financiranja kao sredstva za povećanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu kao što su zdravstvo, obrazovanje ili stanovanje. Time bi se moglo pridonijeti svladavanju izazova u pogledu pristupačnosti ključnih usluga nagrađivanjem upotrebe novih tehnologija i napora za stvaranje kvalificirane radne snage i rješavanje problema nedostatka osoblja, a istodobno bi se pomoglo da se ulaganja u socijalnu infrastrukturu u većoj mjeri prepoznaju kao dragocjena ulagačka sredstva;

Financiranje

35.

potiče na korištenje višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta za oporavak Next Generation EU u svrhu provedbe europskog stupa socijalnih prava na nacionalnoj razini, čime bi se doprinijelo zelenoj i digitalnoj tranziciji, socijalnoj pravednosti i otpornosti;

36.

potiče programska tijela da na poseban način obilježavaju rashode u strukturnim i investicijskim fondovima koji se odnose na provedbu europskog stupa socijalnih prava;

37.

poziva na to da se iz nacionalnih proračuna i fondova EU-a izdvaja više sredstava za lokalnu i regionalnu razinu radi financiranja lokalnih mjera, usluga i socijalnih ulaganja, naročito za potporu najugroženijim skupinama, uz uvažavanje načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije;

38.

naglašava da bi se pri planiranju dodjele financijskih sredstava trebale više koristiti procjene distribucijskog učinka kako bi se što bolje utvrdio učinak reformi i socijalnih ulaganja na razne skupine.

---

(1)  Istraživanje Eurobarometra o socijalnim pitanjima, ožujak 2021.

(2)  Učinkovita aktivna potpora zapošljavanju (EASE) C(2021) 1372.

(3)  Ibid.

(4)  Preporuka Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja, 2018.

(5)  OR 4843/2020.

(6)  OR 2167/2020.