EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.12.2021.

COM(2021) 794 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o konačnoj ocjeni provedbe europskog statističkog programa od 2013. do 2020.

{SWD(2021) 383 final}

1.Uvod

U članku 13. Uredbe (EZ) br. 223/2009 1 o europskoj statistici propisano je da „Europski statistički program predviđa okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike, kojim se utvrđuju glavna područja i ciljevi aktivnosti planiranih za razdoblje koje odgovara razdoblju višegodišnjeg financijskog okvira”.

Europski statistički program od 2013. do 2020. uspostavljen je Uredbom (EU) br. 99/2013 2 , isprva za razdoblje od 2013. do 2017. Zatim je proširen Uredbom (EU) 2017/1951 3 kako bi se obuhvatilo preostalo razdoblje prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, tj. razdoblje od 2018. do 2020. U ovom se dokumentu naziva „program” ili „ESP”, a uredba kojom je uspostavljen „izmijenjena Uredba”.

Opći je cilj ESP-a da europski statistički sustav (ESS) i dalje bude vodeći pružatelj visokokvalitetne statistike o Europi. Kao program potrošnje ESP je opći okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike. Stoga se njime osiguravaju financijska sredstva za razvoj i održavanje statističke infrastrukture Eurostata i ESS-a kojim upravlja Eurostat. U okviru ESP-a ujedno se osigurava financijska potpora državama članicama.

Zahtjev za provedbu konačne ocjene i podnošenje izvješća o ESP-u sadržan je u članku 15. izmijenjene Uredbe, u kojoj se navodi i sljedeće:

„U izvješću se posebno ocjenjuju:

a)ishod ponovnog određivanja prioriteta i procjena troškova statističkih proizvoda;

b)aktivnosti poduzete u okviru ESS-a za smanjenje troškova provedbe i izrade za države članice i za ograničenje sveukupnog opterećenja koje proizlazi iz statističkih projekata i područja obuhvaćenih programom; 

c)napredak u vezi s olakšanjem pristupa službenim statističkim podacima i njihovim poboljšanjem u pogledu prilagođenosti korisniku, uključujući pružanje podataka na internetskim stranicama Eurostata; i

d)napredak u poboljšanju dostupnosti podataka, uključujući one o aktivnostima socijalne ekonomije i pokazateljima strategije Europa 2020.”

Svrha je ocjene i ispunjavanje zahtjeva Komisijine agende za bolju regulativu i zato se temelji na smjernicama za bolju regulativu za ocjenjivanje.  Obuhvaća pet obveznih kriterija ocjene: djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i dodana vrijednost EU-a.

Zaključci ove ocjene mogu biti korisni i pri ocjeni Programa jedinstvenog tržišta u sredini programskog razdoblja. Zbog cilja pružanja visokokvalitetne europske statistike, taj je program nasljednik ESP-a. Uredba o Programu jedinstvenog tržišta 4 primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova ocjena obuhvaća cijelo razdoblje programa (2013.–2020.), dok su dvije prethodne ocjene u sredini programskog razdoblja obuhvaćale razdoblje 2013.–2017. 5

Izvješće se temelji na radnom dokumentu službi Komisije o ocjeni, koji je sastavila Europska komisija i priložen je izvješću. Taj radni dokument službi Komisije pruža više pojedinosti o postupku i rezultatima ocjene. On se pak temelji na evaluacijskoj studiji koju je proveo vanjski ugovorni suradnik, koji je dao neovisno mišljenje o radu Eurostata.

Kako bi se dobili pouzdani rezultati, ugovorni suradnik koristio se različitim izvorima, a započeo je s velikom analizom postojećih dokumenata. Zatim je proveo opsežno savjetovanje s korisnicima i nositeljima statistike 6 koje je obuhvaćalo: i. informativne razgovore s predstavnicima Eurostata i drugih glavnih uprava Komisije (GU-ova), ii. javno savjetovanje, iii. ciljane ankete korisnika i nositelja i iv. 50 razgovora s različitim vrstama dionika. Ugovorni suradnik izradio je i četiri tematske studije slučaja i pet studija slučaja za pojedinačne zemlje.

2.Pozadina

ESP je trajao osam godina, od 2013. do 2020. Ukupan proračun programa iznosio je 489 milijuna EUR. Otprilike 41 % proračuna potrošeno je na bespovratna sredstva, a 59 % na javnu nabavu. Nadalje, proračun ESP-a nadopunjen je sredstvima u iznosu od gotovo 225 milijuna EUR koja su prenijele glavne uprave radi financiranja prikupljanja podataka koje su posebno zatražile.

Proračun je potrošen na tri prioritetna područja programa. Prvo područje, „Statistički rezultati”, odnosilo se na proizvodnju europske statistike. U tom je području novac većinom potrošen na bespovratna sredstva za pružanje financijske potpore državama članicama, koje su iskoristile potporu za poboljšanje svojih nacionalnih statističkih sustava i za provedbu mjera koje im omogućuju prikupljanje novih podataka. Sve države članice dobile su bespovratna sredstva, što im je u konačnici omogućilo proizvodnju kvalitetnijih podataka u većim količinama. Zbog toga se ukupan broj diseminiranih skupova podataka povećao za 809 ili otprilike 18 % od 2013. do 2020.

Slika 1.: Broj skupova podataka koje je objavio Eurostat, 2013.–2020. 7

Izvor: referentne baze podataka Eurostata

Drugo prioritetno područje, „Metode izrade europske statistike”, odnosilo se na poboljšanje izrade statistike, njezine kvalitete i diseminacije. Države članice dobile su bespovratna sredstva kako bi poboljšale kvalitetu i učinkovitost izrade statistike inovativnim statističkim metodama i alatima. Aktivnosti obuhvaćene bespovratnim sredstvima sufinancirale su Europska komisija i države članice, koje su upotrijebile novac za sudjelovanje u projektima modernizacije u okviru Vizije Europskog statističkog sustava (ESS) 2020. (Vizija ESS-a 2020.). Osim toga, nabavom su se dijelom financirali projekti u okviru Vizije ESS-a 2020. ili modernizacija statističke infrastrukture koja se upotrebljava za redovitu izradu i diseminaciju statistike. Primjeri rezultata su:

·moderna IT infrastruktura za razmjenu podataka s državama članicama,

·obnovljene internetske stranice Eurostata,

·niz novih alata za vizualizaciju, i

·novi načini povezivanja s korisnicima.

Cilj trećeg prioritetnog područja „Partnerstvo” bio je pružiti potporu proizvodnji i kvaliteti statistike poboljšanjem suradnje unutar ESS-a te s drugim međunarodnim organizacijama i zemljama izvan EU-a. Proračun je uglavnom iskorišten za razvoj i u manjoj mjeri za izradu statistike u zemljama izvan EU-a i Europskog udruženja slobodne trgovine, s posebnim naglaskom na proširenje i europsku politiku susjedstva. To je Eurostatu omogućilo da redovito objavljuje podatke o zemljama izvan EU-a, osobito radi potpore procesu proširenja i pregovorima s tim zemljama.

U potrošnji proračuna nisu zabilježeni veći problemi ni povrede. Eurostat je uspostavio učinkovit sustav mjera za sprečavanje prijevara.

3.Ključni nalazi

3.1.Relevantnost

ESP je pružio okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike utvrđivanjem ciljeva aktivnosti predviđenih za razdoblje 2013.–2020. U okviru programa financirani su razvoj i održavanje Eurostatove statističke infrastrukture i ESS-a. Cilj ESP-a bio je zadovoljiti potrebe Eurostata i nacionalnih zavoda za statistiku i drugih nacionalnih tijela, kao nositelja europske statistike, i pritom zadovoljiti potrebe širokog raspona korisnika te statistike.

Stoga se u ocjeni općenitije istražio odnos između ciljeva i aktivnosti programa te potreba ESS-a i dionika kako bi se donio sud utemeljen na dokazima o tome: i. u kojoj je mjeri ESP u početku bio relevantan i ii. u kojoj su mjeri aktivnosti bile primjerene za ostvarenje ciljeva programa. Ocjena je bila usmjerena na potrebe nositelja i korisnika europske statistike.

Nalazi pokazuju da je ESP dobro osmišljen za zadovoljavanje potreba dionika i zaključeno je da je zadovoljio njihove potrebe koje su se s vremenom mijenjale. S druge strane, iako su u okviru ESP-a provedene odgovarajuće aktivnosti za ostvarenje ciljeva programa, analiza je pokazala da te aktivnosti nisu bile dovoljne za potpuno zadovoljenje potreba korisnika za statistikom. Međutim, neka tematska područja u kojima su dionici utvrdili nedostatak statistike nadilaze opseg ESP-a, pa se nedostaci u tim područjima ne mogu smatrati neuspješnom provedbom programa.

Potvrđeno je da je ESP vrlo relevantan, što jasno pokazuje broj izvlačenja podataka iz Eurostatovih referentnih baza podataka koja su proveli vanjski korisnici, koji se uvelike povećao od 2014. s 6 813 000 na 21 480 000 u 2020. (+315 %).

Slika 2.: Broj izvlačenja podataka iz referentnih baza podataka Eurostata u razdoblju 2014.–2020.

Izvor: praćenje internetskih stranica Eurostata

To dodatno potkrepljuje povećanje broja korisnika koji pristupaju internetskim stranicama Eurostata, procijenjenog na temelju broja različitih IP adresa s kojih su stranice posjećene, koji se povećao s 3 441 157 u 2014. na 11 731 274 u 2020. (+240 %).

Za trajanja programa Eurostat je povećao svoju prisutnost na društvenim mrežama i broj njegovih pratitelja bio je u stalnom porastu. Eurostat je otvorio korisnički račun na Facebooku 10. siječnja 2017., a na Instagramu 4. svibnja 2020. Broj pratitelja na Twitteru povećao se s 25 000 u 2013. na 164 000 u 2020. U 2020. broj pratitelja na Facebooku dosegnuo je 62 000, a na Instagramu 9 500.

Postojale su neusklađenosti između sve većih potreba korisnika i ograničenja s kojima su se suočavali nositelji nastojeći ispuniti nove zahtjeve u okviru već ambicioznog programa. Stoga je bilo potrebno postići ravnotežu između kapaciteta nositelja i zahtjeva korisnika. Osim toga, potrebe povezane s prilagodbom novim tehnologijama kao što su velike količine podataka (engl. big data) postale su izraženije tijekom trajanja programa, što je bilo vidljivo kad je ESP produljen. Zbog toga su provedene posebne aktivnosti, uglavnom u kontekstu projekata za provedbu programa Vizija ESS-a 2020. Te će se aktivnosti nastaviti provoditi u sljedećem programu i njihovi rezultati mogli bi doprinijeti pronalasku rješenja za neke probleme s kojima se ESS i dalje suočava u vezi s resursima i troškovima.

3.2.Djelotvornost

Analizom djelotvornosti razmatra se koliko se aktivnostima ESP-a uspjelo doprinijeti postizanju ciljeva ili ostvarenju napretka prema postizanju ciljeva programa. U ocjeni je istražen odnos između ciljeva i aktivnosti programa. Donesena je prosudba utemeljena na dokazima o dosadašnjem napretku i ulozi ESP-a u ostvarenju zabilježenih promjena, pri čemu su se tražili dokazi o tome jesu li i na koji način te promjene povezane s programom ili koji su čimbenici utjecali na to da određene aktivnosti ili ciljevi budu (djelomično) uspješni ili neuspješni ili da još ne budu ostvareni do kraja programa.

Nalazi ocjene pokazuju da su ciljevi ESP-a djelotvorno ostvareni, unatoč tomu što i dalje postoje nedostaci u vezi s pravovremenosti i potpunosti europske statistike. U razdoblju od 2013. do 2020. Eurostat je pružio visokokvalitetnu statistiku koju upotrebljava širok raspon korisnika u različite svrhe, npr. kao pomoć u razvoju, praćenju i evaluaciji politika na razini EU-a i država članica. U tom je razdoblju ujedno povećana dostupnost podataka i statistike ESP-a i u manjoj je mjeri ostvarena veća učinkovitost proizvodnje statistike.

U tablici 1. u nastavku prikazana je količina statističkih podataka i dugih vremenskih nizova 8 koje je objavio Eurostat. Statistički obuhvat definira se kao broj (statističkih) pokazatelja, potpokazatelja i svih njihovih raščlambi uključenih u bazu Eurobase (Eurostatova baza podataka za diseminaciju), ne uzimajući u obzir one koji se razlikuju samo zbog vremenske dimenzije 9 . Stoga tablica pokazuje da je Eurostat tijekom godina stavljao na raspolaganje sve više podataka.

Tablica 1.: Statistički obuhvat u milijunima statističkih podataka

Izvor: Eurobase

Osim toga, Eurostat je djelotvorno razvio i ojačao partnerstva sa svojim članovima u okviru ESS-a, kao i s onima izvan ESS-a, osobito s međunarodnim organizacijama. Međutim, potrebno je učiniti više, osobito u vezi s pristupanjem podacima u privatnom vlasništvu i sklapanjem partnerstava s privatnim organizacijama, što je započeto 2020. i obuhvaćeno je sljedećim programom, odnosno Programom jedinstvenog tržišta.

Osim ostvarenja tih ciljeva, ESP je i djelotvorno omogućio lakši i korisnicima prilagođeniji pristup službenoj statistici u razdoblju od 2013. do 2020.

3.3.Učinkovitost

Kad je riječ o učinkovitosti ESP-a, ocjena je bila usmjerena na troškove proizvodnje europske statistike i kretanje tih troškova te na opterećenje za nacionalne zavode za statistiku i druga nacionalna tijela. Razmotrena su tri opća pitanja kako bi se zaključilo je li se ESP-om učinkovito upravljalo. Prvo je pitanje bilo je li programom osigurana najbolja upotreba dostupnih financijskih i ljudskih resursa. Drugo je bilo usmjereno na troškove i opterećenje povezane s proizvodnjom europske statistike u ESS-u i njihovo kretanje. Treće se pitanje odnosilo na procjenu učinkovitosti ESP-a u području izvješćivanja i praćenja.

Analiza dokaza pokazuje da je program bio učinkovit. U okviru ESP-a učinkovito su se upotrebljavali financijski i ljudski resursi i isporučivala se visokokvalitetna europska statistika. Osim toga, tijekom razdoblja ocjene povećala se razina proizvodnje statistike. Čimbenici na kojima se temelji taj razvoj bili su dobri mehanizmi upravljanja i praćenja.

Ljudski resursi u Eurostatu smanjili su se za 7 % (52 osobe) tijekom provedbe ESP-a. U istom razdoblju broj skupova podataka koje godišnje objavljuje Eurostat povećao se za 18 %. To znači da se produktivnost osoblja Eurostata u pogledu osiguravanja statistike povećala za više od 20 %.

Tablica 2.: Broj članova osoblja Eurostata i objavljenih skupova podataka na kraju godine u razdoblju 2013.–2020.

Izvor: Eurostat

Služba za unutarnju reviziju provela je reviziju Eurostatova upravljanja kvalitetom statističkih procesa. Tijekom revizije otkriveni su aspekti koje treba poboljšati i Služba za unutarnju reviziju sastavila je dvije preporuke. Eurostat je proveo akcijski plan za provedbu tih preporuka. Dodatnom revizijom Služba za unutarnju reviziju zaključila je da je Eurostat primjereno i djelotvorno proveo prvu preporuku. Eurostat će drugu preporuku provesti do 31. prosinca 2021., u skladu s rasporedom akcijskog plana.

Problematični su bili troškovi država članica i administrativno opterećenje za pružatelje podataka zbog potrebe za proizvodnjom sve veće količine statističkih podataka, zbog koje je bilo potrebno postupno povećavati učinkovitost proizvodnje statistike. Kako bi se odgovorilo na taj izazov poduzeto je nekoliko inicijativa:

·provedba aktivnosti u okviru programa Vizija ESS-a 2020.,

·modernizacija poslovne statistike, čiji je rezultat Uredba o europskim poslovnim statistikama 10 , društvene statistike 11 , čiji je rezultat Uredba o integriranoj europskoj društvenoj statistici, i poljoprivredne statistike, čiji je rezultat Uredba o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava 12 , i

·jačanje partnerstava unutar ESS-a.

3.4.Usklađenost

U ovom odjeljku naglasak je na unutarnjoj i vanjskoj usklađenosti ESP-a. Unutarnja usklađenost programa utvrđuje se razmatranjem načina na koji različite sastavnice tog programa zajednički pridonose ostvarenju predviđenih ciljeva. Vanjska usklađenost programa odnosi se na to u kojoj su mjeri aktivnosti programa usklađene s drugim aktivnostima EU-a i njegovih međunarodnih partnera.

Analizirano je gdje su i na koji način ciljevi i aktivnosti programa bili usklađeni na unutarnjoj i vanjskoj razini te su istaknuta područja u kojima postoje nedostaci.

Nisu utvrđena preklapanja ni nedosljednosti na razini programa između ciljeva i među aktivnostima navedenima u pravilima i dokumentima o planiranju ESP-a (unutarnja usklađenost). Pri ocjeni je utvrđeno postojanje raznih upravljačkih tijela i savjetodavnih odbora sa smislenim ovlastima. Njihov rad pridonio je unutarnjoj usklađenosti ESP-a osiguranjem usklađenosti aktivnosti programa s njegovim ciljevima. Nadalje, ispitanici uključeni u proizvodnju europske statistike istaknuli su unutarnju usklađenost ESP-a.

Rad u okviru ESP-a bio je u skladu s Komisijinim prioritetima. Relevantna europska statistika bila je u skladu s deset općih ciljeva/prioriteta Komisije, a prioritetna područja ESP-a bila su u skladu s priroritetnim područjima Junckerove Komisije.

Eurostat je djelotvorno surađivao s tijelima i agencijama EU-a te s međunarodnim organizacijama. Tom je suradnjom postignuta vanjska usklađenost ESP-a jer je osigurana njegova usklađenost sa širim ciljevima i potrebama EU-a te s međunarodnim aktivnostima u području statistike. Ujedno je osiguran razvoj usporedive i usklađene europske statistike na regionalnoj i međunarodnoj razini.

Služba za unutarnju reviziju provela je dvije revizije. Jedna se odnosila na postupak proizvodnje i kvalitetu statistike koju ne proizvodi Eurostat, a druga na djelotvornost Eurostatove suradnje s vanjskim dionicima. Tijekom obje revizije otkriveni su aspekti koji se trebaju poboljšati i Služba za unutarnju reviziju sastavila je nekoliko preporuka. Eurostat je proveo akcijski plan u kojem su uzeta u obzir oba skupa preporuka, a dodatnom revizijom Služba za unutarnju reviziju zaključila je da ih je Eurostat primjereno i djelotvorno proveo.

Međutim, pri ocjeni su utvrđene neke slabosti koje bi mogle utjecati na vanjsku usklađenost ESP-a:

·nedostatak fleksibilnosti kad je riječ o mogućnosti europske statistike da odgovori na nove potrebe (što može dovesti do neusklađenosti s drugim strategijama EU-a ako se te potrebe ne zadovolje),

·opterećenje država članica zbog ispunjavanja zahtjeva za statistiku pojedinačnih glavnih uprava, i

·potreba za pristupom podacima u privatnom vlasništvu i kreiranjem partnerstava s privatnim organizacijama (u tom su području aktivnosti počele 2020.).

Te se slabosti sada uklanjaju, što će se nastaviti činiti i u sljedećem programu.

Općenito, nalazi upućuju na to da je ESP bio usklađen na unutarnjoj i vanjskoj razini.

3.5.Dodana vrijednost EU-a

Kriterijem dodane vrijednosti EU-a sagledava se vrijednost ESP-a koja je dodatak u odnosu na vrijednost koja bi proizašla iz sličnih aktivnosti provedenih samo na nacionalnoj razini ili u pojedinačnim državama članicama. Taj je kriterij povezan s načelom supsidijarnosti: EU treba djelovati samo ako može ostvariti bolje rezultate od država članica kad djeluju same. U ovom slučaju analiza je bila usmjerena na dodanu vrijednost ESP-a za korisnike i nositelje europske statistike.

Prikupljeni dokazi potvrdili su da ESP pruža dodanu vrijednost EU-a. Upućuju na zaključak da je glavna dodana vrijednost programa bila njegov doprinos usklađivanju europske statistike radi izrade usporedive statistike koja će se pružati na jednom mjestu i podupirati oblikovanje politika na temelju dokaza na razini EU-a i nacionalnoj razini. U okviru ESP-a proizvedena je visokokvalitetna, sveobuhvatna, usporediva i pouzdana statistika u svim državama članicama.

Bez ESP-a bilo bi vrlo teško oblikovati politike utemeljene na dokazima na razini EU-a i nacionalnoj razini na temelju komparativne analize statistike među zemljama (zbog potencijalnih nedosljednosti u dokazima).

Korisnici iz institucija EU-a, država članica i zemalja kandidatkinja potvrdili su da je program imao dodanu vrijednost jer je omogućio pristup europskoj statistici na jednom mjestu na internetu („jedinstveno sučelje”).

Programom je također utvrđen jasan plan proizvodnje statistike za nositelje, uključujući zemlje kandidatkinje. Zahvaljujući suradnji Eurostata i međunarodnih organizacija ESP-om je ujedno ojačana međunarodna statistička zajednica i pojačani su napori za osiguranje kvalitete statistike na međunarodnoj razini.

3.6.Konkretne točke članka 15.

Odgovori na četiri konkretne točke članka 15. Uredbe o ESP-u temelje se na prikupljenim dokazima i analizi provedenoj na temelju pet kriterija ocjene. Zaključci ocjene za ta četiri posebna aspekta sažeti su u nastavku.

a)„Ishod ponovnog određivanja prioriteta i procjena troškova statističkih proizvoda”

Unatoč napretku, određivanje prioriteta ostalo je problematično područje tijekom provedbe programa, zbog čega se povećao pritisak na resurse država članica. Do toga je u velikoj mjeri došlo zbog većih potreba za podacima koje su izrazili korisnici statistike i zbog toga što nije utvrđeno koja će statistika s vremenom postati manje relevantna. Kako bi se riješio taj problem, u okviru statističkog programa za razdoblje 2021.–2027. utvrđenog u Programu jedinstvenog tržišta4 provodi se preispitivanje statističkih zahtjeva u postojećim područjima europske statistike i novi mehanizam za određivanje prioriteta. Novi mehanizam temelji se na četiri komponente: višegodišnjem akcijskom planu, preispitivanju, dijalogu s korisnicima i resursima/financiranju.

Kako je navedeno u odjeljku b below, procjena troškova za ESS pokazala je da su se ukupni troškovi izrade statistike blago smanjili u razdoblju od 2013. do 2020., kao i broj članova osoblja, unatoč tomu što nositelji ispunjavaju sve više zahtjeva za statistiku.

b)„Aktivnosti poduzete u okviru ESS-a za smanjenje troškova provedbe i izrade za države članice i za ograničenje sveukupnog opterećenja koje proizlazi iz statističkih projekata i područja obuhvaćenih programom”

Troškovi proizvodnje i broj članova osoblja smanjili su se, a broj proizvedenih skupova podataka povećao se. To pokazuje da su aktivnosti poduzete u okviru ESS-a za smanjenje troškova izrade za države članice i za ograničenje sveukupnog opterećenja koje proizlazi iz statističkih projekata i područja obuhvaćenih programom bile djelotvorne. Među aktivnostima se najviše ističu: i. provedba okvirnih uredbi u području statistike; ii. povećana upotreba administrativnih podataka i podataka iz registara, iii. nove metode procjene i iv. razmjena mikropodataka.

Tablica 3.: Procjene troškova i članova osoblja u ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) u ESS-u

Izvor: ankete o troškovima statistike u ESS-u

S druge strane, u kvalitativnim povratnim informacijama ističu se ograničenja u pogledu određivanja prioriteta i utvrđivanju statistika koje će s vremenom postati manje relevantne. Osim toga, zabrinutost zbog sve manjeg broja osoblja u kombinaciji s povećanjem potreba za novim statističkim podacima koje su izrazili korisnici upućuju na to da bi se u budućnosti mogli javiti problemi u vezi s troškovima izrade i opterećenjem.

c)„Napredak u vezi s olakšanjem pristupa službenim statističkim podacima i njihovim poboljšanjem u pogledu prilagođenosti korisniku, uključujući pružanje podataka na internetskoj stranici Eurostata”

ESP je pridonio olakšanju pristupa službenim statističkim podacima i njihovom poboljšanju u pogledu prilagođenosti korisniku, ali ostalo je prostora za dodatna poboljšanja.

Internetske stranice Eurostata preoblikovane su 2014. i otad se redovito unapređuju. Od početka ESP-a razvijeno je i dodano mnogo novih elektroničkih i interaktivnih publikacija, alata za vizualizaciju, mobilnih aplikacija i alata za izvlačenje podataka. Ti alati prikazuju podatke iz različitih statističkih područja na privlačan i lako razumljiv način kako bi ih svi mogli pretraživati te su lako dostupni na internetskim stranicama Eurostata.

Eurostat je bio aktivan i na društvenim mrežama, s korisničkim računima na Twitteru, Facebooku i Instagramu, s pomoću kojih komunicira na moderniji način.

Pružanje podataka na stranicama Eurostata bilo je ključno, ali lakoća pristupa i prilagođenost korisniku razlikovali su se ovisno o kategoriji korisnika. Podaci i statistika bili su lako dostupni iskusnim korisnicima iz Komisije, ali su im manje iskusni pripadnici šire javnosti teže pristupali zbog složenosti sadržaja na tim stranicama.

d)„Napredak u poboljšanju dostupnosti podataka, uključujući one o aktivnostima socijalne ekonomije i pokazateljima strategije Europa 2020.”

Od 2013. do 2020. ESP je uključivao aktivnosti za razvoj nove statistike i poboljšana je dostupnost podataka, među ostalim o aktivnostima socijalne ekonomije i pokazateljima strategije Europa 2020. Kad je riječ o aktivnostima socijalne ekonomije, podaci i statistika o stanovništvu i socijalnim uvjetima te o migracijama postali su šire dostupni, uključujući sve češće razvrstavanje prema migracijskom statusu. Unatoč tim poboljšanjima, i dalje postoje nedostaci kad je riječ o razvrstavanju društvene statistike na teritorijalnoj razini. Kad je riječ o pokazateljima strategije Europa 2020., Eurostat je stalno pružao usporedive, pouzdane i pravovremene statističke informacije i nastavio rad na razvoju i izradi tih pokazatelja za trajanja programa. Iako su pokazatelji strategije Europa 2020. dostupni samo na razini EU-a i pojedinačnih zemalja jer postavljeni ciljevi nisu raščlanjeni na teritorijalnoj razini, neki podaci upotrijebljeni za te pokazatelje dostupni su na regionalnoj razini. Skup pokazatelja strategije Europa 2020. – upotrijebljen za praćenje strategije Europa 2020. u području rasta i radnih mjesta između 2010. i 2020. – ažuriran je svake godine i dostupan za referentna razdoblja do 2021. Budući da je strategija Europa 2020. došla do kraja i da agregirani podaci na razini EU-a (28 zemalja, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu), za koje su postavljeni ciljevi strategije Europa 2020., više ne postoje u službenoj statistici, pokazatelji strategije Europa 2020. uklonjeni su iz Eurostatove referentne baze podataka i arhivirani. Međutim, svih pet područja obuhvaćenih pokazateljima strategije Europa 2020. i dalje su dio skupa pokazatelja EU-ovih ciljeva održivog razvoja i nastavit će se ažurirati pod naslovom „ Pokazatelji održivog razvoja ”.

4.Preporuke

Usmjeriti se na inovacije, nove metode i nove izvore podataka

Inovacije su ključne za zadovoljavanje rastućih potreba za novom i pravovremenom statistikom uz smanjivanje troškova izrade i administrativnog opterećenja. Uz oslanjanje na iskustva stečena tijekom provedbe pilot-projekata u okviru ESP-a potrebno je staviti naglasak na trajne inovacije u područjima koja najviše obećavaju. Na temelju konačnog izvješća stručne skupine za olakšavanje upotrebe novih izvora podataka za službenu statistiku i aktivnosti Europske komisije potrebno je završiti s radom započetim 2020. na dobivanju pristupa podacima u privatnom vlasništvu.

Dodatno poboljšati pristup europskoj statistici putem internetskih stranica Eurostata

Funkcionalnost internetskih stranica Eurostata treba dodatno poboljšati ažuriranjem tražilice i olakšavanjem pretraživanja, osobito za korisnike koji nisu stručnjaci i uzimajući u obzir različite skupine korisnika europske statistike. Potrebno je poboljšati i pristupačnost i kvalitetu metapodataka.

Uvesti novi pristup određivanju prioriteta

U veljači 2020. Odbor europskog statističkog sustava istaknuo je važnost djelotvornog mehanizma za određivanje prioriteta i podržao predloženi pristup određivanju prioriteta sa sljedeće četiri sastavnice: višegodišnji akcijski plan, preispitivanje, dijalog s korisnicima i resursi/financiranje. Novi pristup trebao bi se u potpunosti provesti u cilju osiguravanja kontinuirane relevantnosti statistike koja se proizvodi i pritom smanji opterećenje za ispitanike i nositelje.

(1)

SL L 87, 31.3.2009., str. 164.

(2)

SL L 39, 9.2.2013., str. 12.

(3)

SL L 284, 31.10.2017., str. 1.

(4)

SL L 153, 3.5.2021., str. 1.

(5)

Prva ocjena u sredini programskog razdoblja: https://europa.eu/!tcF9J4 ;

Druga ocjena u sredini programskog razdoblja: https://europa.eu/!QCyfpB .

(6)

Korisnici obuhvaćaju različite kategorije, kao što su donositelji odluka na razini EU-a, nacionalnoj i lokalnoj razini; međunarodne organizacije; akademska i istraživačka zajednica; poduzeća; nevladine organizacije; mediji i europski građani općenito. Nositelji su uglavnom nacionalni zavodi za statistiku i druga nacionalna tijela.

(7)

Smanjenje od 2017. do 2018. bilo je rezultat uvođenja novih skupova podataka u nacionalnim računima 2017. na temelju novog propisa o Europskom sustavu računa (verzija iz 2010.), pri čemu su zadržani skupovi podataka na temelju prethodnog sustava (verzija iz 1995.). Skupovi podataka na temelju prethodnog propisa uklonjeni su 2018.

(8)

Dugi vremenski nizovi u ovom su slučaju definirani kao nizovi koji obuhvaćaju razdoblje od deset ili više uzastopnih godina.

(9)

Nisu ubrojeni izvedeni skupovi podataka, ali varijable uključene u više primarnih skupova podataka (npr. BDP i stanovništvo) broje se kao različita statistika.

(10)

Uredba (EU) 2019/2152.

(11)

Uredba (EU) 2019/1700.

(12)

Uredba (EU) 2018/1091.