EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.5.2020.

COM(2020) 404 final

2020/0106(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 u pogledu uspostave instrumenta za potporu solventnosti

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Komisija predlaže da se u ključnim prvim godinama oporavka iskoristi puna moć proračuna EU-a kako bi se mobilizirala ulaganja i pojačala financijska potpora. Ti se prijedlozi temelje na tri stupa:

·povećanje gornjih granica u sklopu višegodišnjega financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. kako bi se omogućila trenutačna provedba mjera unutar Unije i izvan njezinih granica kao reakcija na utjecaj pandemije bolesti COVID-19;

·hitni europski instrument za oporavak kao izvanredna mjera, na temelju članka 122. UFEU-a, čije će se financiranje temeljiti na osnaživanju sadržanom u prijedlogu Odluke o vlastitim sredstvima. Sredstvima će se omogućiti provedba brzih mjera kako bi se zaštitili izvori zarade, povećala prevencija te ojačali otpornost i oporavak kao reakcija na krizu;

·pojačani višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027.

U tom kontekstu Komisija predlaže pristupanje problemu negativnih socioekonomskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 za radnike, kućanstva i društva u Uniji. Mnoga europska društva već se suočavaju s teškoćama povezanima sa solventnošću zbog krize, dok će problemi biti izraženiji jer i dalje postoje ograničenja gospodarskih i socijalnih aktivnosti, a pravila o udaljenosti i dalje će utjecati na poslovne aktivnosti u mnogim sektorima. Teškoće mogu biti dugoročne te mogu trajati čak i nakon trenutačnoga sveopćeg zatvaranja (engl. lockdown) te produbiti gospodarske razlike među državama članicama i u njima.

Teško je točno odrediti potrebe za oporavkom kapitala koje su rezultat gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Procjene Komisije dobivene iz podataka na razini poduzeća upućuju na to da bi te potrebe mogle iznositi otprilike 720 milijardi EUR u 2020. ako se ostvari osnovni scenarij koji se temelji na proljetnoj prognozi. Te bi potrebe bile znatno veće ako mjere sveopćeg zatvaranja ostanu na snazi dulje nego što se pretpostavljalo u proljetnoj prognozi ili će se morati ponovno uvesti zbog ponovnog izbijanja epidemije. Ostvari li se najcrnji scenarij, kojim se predviđa pad BDP-a od 15,5 % za 2020., izravni učinak na vlasnički kapital svih (uvrštenih i neuvrštenih) društava osnovanih u EU27 mogao bi dosegnuti 1,2 bilijuna EUR. Ako se taj manjak kapitala ne riješi, to može dovesti do duljeg razdoblja manjih ulaganja i veće nezaposlenosti. Učinak manjka kapitala bit će neujednačen u svim sektorima, regijama, industrijskim ekosustavima i državama članicama, što će dovesti do razlika na jedinstvenom tržištu. Općenito, većina europskih industrijskih ekosustava oslanja se na složene lance opskrbe diljem država članica na jedinstvenom tržištu.

Tome pridonosi i činjenica da se kapaciteti država članica za dodjelu državnih potpora znatno razlikuju.

Ovim se prijedlogom donosi privremeni instrument temeljen na vlasničkom kapitalu, za koji razdoblje ulaganja u odnosu na dio za potporu solventnosti općenito traje do kraja 2024. u pogledu odobrenja Odbora za ulaganja i upravljačkih tijela EIB-a/EIF-a te do kraja 2026. u pogledu potpisivanja operacija. U okviru prijedloga potrebno je poduprijeti društva s inače održivim poslovnim modelom, ali koja zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 imaju poteškoća sa solventnošću. Svrha je prijedloga pomoći im da prebrode ovo teško razdoblje kako bi se mogla oporaviti kad za to dođe vrijeme.

Drugi je cilj prijedloga ublažiti očekivane poremećaje na jedinstvenom tržištu s obzirom na to da određene države članice možda nemaju dovoljno proračunskih sredstava za pružanje odgovarajuće potpore društvima kojima je pomoć potrebna. Dostupnost nacionalnih mjera potpore solventnosti za društva stoga se može znatno razlikovati među državama članicama i dovesti do nejednakih uvjeta. Osim toga, zbog znatnog rizika da će posljedice bolesti COVID-19 biti dugotrajne, nepostojanje mehanizma za pomoć održivim poduzećima može dovesti do sustavnih poremećaja te stvoriti nove ili zadržati stare razlike. S obzirom na snažnu međusobnu povezanost europskog gospodarstva, gospodarski pad u jednom dijelu EU-a imao bi daljnje negativne učinke na prekogranične lance opskrbe i cjelokupno gospodarstvo EU-a. S druge strane, iz istog bi razloga potpora u jednom dijelu EU-a isto tako imala daljnje pozitivne učinke na prekogranične lance opskrbe i cjelokupno gospodarstvo EU-a.

U kontekstu usporavanja gospodarstva prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19, u kojemu su javne financije sve ograničenije, važno je i mobilizirati privatna sredstva kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri poduprla solventnost održivih društava u Uniji.

Ti će se ciljevi provoditi pružanjem jamstva Unije Europskoj investicijskoj banci (EIB) prema Uredbi o EFSU-u 1 . Potpora solventnosti činit će treći dio u okviru EFSU-a – dio za potporu solventnosti – kako bi se mobilizirao privatni kapital za potporu solventnosti prihvatljivih društava. Grupa EIB-a upotrijebit će jamstvo EU-a za ulaganje uglavnom preko posrednika ili za smanjenje rizika za privatne ulagače od ulaganja u prihvatljivim društvima, čime će se mobilizirati privatna sredstva za njihovu potporu. Grupa EIB-a učinit će to ulaganjem u dioničke fondove, subjekte posebne namjene, platforme za ulaganja, nacionalne razvojne banke ili institucije, te davanjem jamstava njima ili njihovim financiranjem ili, po potrebi, putem izravnih ulaganja ili drugih relevantnih aranžmana.

Ovaj je prijedlog dio cjelokupne inicijative za oporavak koju je najavila Komisija. Ključno je da se takav instrument uspostavi što je prije moguće tijekom 2020., najkasnije do početka listopada 2020., te da se tijekom 2021. može brzo primjenjivati s punim kapacitetom.

Instrument za potporu solventnosti bit će dostupan svim državama članicama i svim sektorima obuhvaćenima Uredbom o EFSU-u, s naglaskom na one države članice čija su gospodarstva najpogođenija učincima pandemije bolesti COVID-19 i/ili u kojima je dostupnost potpore solventnosti države ograničenija. Njegova je namjena poduprijeti ponovnu uspostavu održivosti društava i ostvarivanje njihova potencijala za rast, istodobno pridonoseći prioritetima Unije kao što su zelena i digitalna tranzicija ili potpora prekograničnim aktivnostima u Uniji te jačanje socijalne dimenzije i konvergencije Unije. Potpora će biti dostupna kako bi se iskoristili svi ciljevi Uredbe.

Kako bi se olakšalo uvođenje instrumenta, države članice mogu i. uspostaviti nacionalne subjekte posebne namjene koji bi se mogli prijaviti za potporu u okviru dijela za potporu solventnosti; ii. ulagati u fondove ili subjekte posebne namjene u skladu s pravilima o državnim potporama uz jamstvo Grupe EIB-a ili ulaganje izravno ili preko nacionalne razvojne banke ili institucije te iii. olakšati osnivanje dioničkih fondova ili subjekata posebne namjene suradnjom s institucionalnim ulagačima.

Komisija bi trebala moći sudjelovati u mogućem povećanju kapitala (jednokratno ili u više navrata) Europskoga investicijskog fonda (EIF), što će igrati ključnu ulogu u podupiranju gospodarskog oporavka putem izdavanja jamstava, poduzimanja operacija sekuritizacije i podupiranja kapitalnih ulaganja diljem Unije. Trebalo bi rezervirati financijsku omotnicu do 500 000 000 EUR za revidirani višegodišnji financijski okvir za tekuće razdoblje i u tu svrhu, kako bi Unija, koju zastupa Komisija, mogla održavati svoj ukupni udio u kapitalu EIF-a.

Zadržat će se upravljački ustroj EFSU-a i primjenjivati na treći dio. U okviru dijela za potporu solventnosti Odbor za ulaganja odobrit će svaku EIB-ovu operaciju financiranja ili ulaganja, tj. odlučit će o dodjeli jamstva EU-a za financiranje, jamstvo ili ulaganje u fond, subjekt posebne namjene, nacionalnu razvojnu banku ili instituciju ili drugi subjekt. U slučaju operacija koje provodi EIF, obavlja se savjetovanje s Odborom za ulaganja o financijskim proizvodima koje su odobrili Upravljački odbor i glavni direktor prema kojem će EIF ugovoriti pojedinačne operacije. Pojedinačne odluke o odabiru društava koja će primati posrednu potporu donosit će fond ili upravitelj subjekta u skladu s kriterijima utvrđenima u Uredbi o EFSU-u i relevantnim ugovornim sporazumima potpisanima s EIB-om. Odbor za ulaganja može zadržati i pravo odobravanja odnosnih podoperacija u skladu s Uredbom o EFSU-u u slučaju EIB-ovih operacija financiranja ili ulaganja. Države članice ne sudjeluju u donošenju odluka o odobravanju jamstva EU-a. Nakon što Odbor za ulaganja u skladu s predloženom Uredbom o fondu InvestEU 2 preuzme svoje funkcije, zadaće Odbora za ulaganja u skladu s Uredbom o EFSU-u izvršava potonji.

U skladu s postojećom Uredbom o EFSU-u, neće se utvrditi zemljopisne kvote. Zadržava se cilj klimatske aktivnosti.

Međutim, Upravljački odbor definira konkretna ograničenja zemljopisne koncentracije za dio za potporu solventnosti, u skladu s načelima utvrđenima u ovoj Uredbi, kako bi se osiguralo da se većinom jamstva EU-a u okviru instrumenta za potporu solventnosti pruži potpora prihvatljivim društvima u državama članicama i sektorima koji su gospodarski najpogođeniji pandemijom bolesti COVID-19 te da se većinom tog jamstva pruži potpora prihvatljivim društvima u državama članicama u kojima je dostupnost potpore solventnosti države ograničenija. Time bi se prema potrebi osiguralo fleksibilno upravljanje jamstvom EU-a. Ograničenja se s vremenom mogu ažurirati s obzirom na učinke pandemije bolesti COVID-19, izbjegavajući pritom da se potpora iz instrumenta koncentrira u ograničenom broju država članica.

Instrumentom za potporu solventnosti pružit će se potpora društvima u Uniji koja bi se, iako bi bila održiva, suočila s rizicima solventnosti zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 (isključujući ona za koja se smatra da su krajem 2019. bila u teškoćama prema pravilima o državnim potporama 3 ) u cilju njihova oporavka i poboljšanja održivog i profitabilnog poslovanja. Dodatni kriteriji za financiranje vlasničkim kapitalom i hibridno financiranje utvrdit će se u smjernicama o ulaganjima ili će biti utvrđeni u sporazumu o jamstvu. Kako bi se izbjeglo da društva s pristupom financiranju vlasničkim kapitalom imaju koristi od instrumenta i da se osigura njegova dodatnost, financiranje vlasničkim kapitalom trebalo bi se pružati pod komercijalnim uvjetima ili u skladu s uvjetima sličnima Privremenom okviru za državne potpore 4 (kao što je strategija naknada i izlaska), uzimajući u obzir europsku prirodu tog instrumenta i neovisno upravljanje fondovima i drugim subjektima, te uzeti u obzir razlike među tržištima vlasničkog kapitala diljem Unije. Dubinsku analizu fondova ili drugih posredničkih subjekata provest će EIB ili EIF u skladu sa svojim pravilima i postupcima te ciljevima dijela za potporu solventnosti, uz dubinsku analizu odnosnih društava koja provode fondovi ili drugi subjekti.

Posrednički fondovi ili subjekti bili bi uspostavljeni u Uniji. 

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Prijedlogom se dopunjuje potpora ulaganjima i pristup financiranju u skladu s Uredbom o EFSU-u i predloženom Uredbom o fondu InvestEU za višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. pružanjem potpore društvima koja imaju održiv poslovni model, ali se mogu suočiti s problemima solventnosti zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Instrument za potporu solventnosti omogućuje takvim društvima da ublaže učinak krize privremenom potporom solventnosti.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlogom se izmjenjuje Uredba o EFSU-u tako da se primjenjuje ista pravna osnova.

•Supsidijarnost

Ciljeve prijedloga ne mogu u dostatnoj mjeri ostvariti države članice, nego ih na bolji način može ostvariti Unija. Zbog nejednakosti fiskalnih kapaciteta za djelovanje država članica željeni ciljevi se zbog opsega i učinaka mogu na bolji način ostvariti djelovanjem na razini Unije. Konkretnije, djelovanjem na razini Unije omogućit će se protuteža narušavanju unutarnjeg tržišta uzrokovanom različitim fiskalnim kapacitetom pojedinačnih država članica za pružanje potpore solventnosti njihovim države društvima te će se omogućiti da međusobno povezani lanci opskrbe na unutarnjem tržištu funkcioniraju uz manje poremećaja izbjegavanjem stečaja održivih društava. Štoviše, omogućit će ekonomiju razmjera pri korištenju proračunskim jamstvom Unije u kombinaciji s financiranjem Grupe EIB-a poticanjem privatnih ulaganja u cijeloj Uniji.

•Proporcionalnost

Ovaj prijedlog ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje željenih ciljeva. Namijenjen je potpori društvima i projektima koji su pogođeni gospodarskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19, koja pogađa sve države članice. Mobilizacijom privatnih sredstava za potporu solventnosti uz javna sredstva učinkovito i razmjerno iskorištavaju se proračunska sredstva.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ovaj je prijedlog dio paketa mjera za suzbijanje negativnih gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 i predstavlja kriznu mjeru.

•Savjetovanja s dionicima

•Procjena učinka

 4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Jamstvo EU-a predviđeno Uredbom o EFSU-u povećat će se s 26 milijardi EUR na 92,4 milijardi EUR. U skladu s procijenjenom rizičnosti portfelja koji će se stvoriti u okviru dijela za potporu solventnosti, procjenjuje se da će dio jamstva EU-a dodijeljen tom trećem dijelu zahtijevati rezervacije u iznosu od 50 %, što odražava veći rizik ciljanih ulaganja u trenutačnim gospodarskim okolnostima. Štoviše, znatna veličina jamstva EU-a i predviđene vrste intervencija upućuju i na potrebu za konzervativnim pristupom rezerviranja. To znači da će dodatne rezervacije povezane s povećanim jamstvom EU-a iznositi 33,2 milijardi EUR. Ukupna stopa rezervacija jamstvenog fonda EU-a u skladu s tim iznosit će 45,8 % ukupnih obveza jamstva EU-a. Stoga bi jamstveni fond EFSU-a trebalo povećati za 33,2 milijardi EUR, čime bi se dosegnulo ukupno 42,3 milijardi EUR.

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

EIB će izravno ili putem EIF-a provesti instrument za potporu solventnosti. Mehanizmi praćenja i izvješćivanja utvrdit će se u sporazumu o jamstvu i bit će u skladu s postojećim zahtjevima. Praćenje će uključivati ključne pokazatelje uspješnosti za praćenje napretka u postizanju ciljeva dijela za potporu solventnosti.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Posebne odredbe objašnjene su relevantnim poglavljem Uredbe o EFSU-u.

Poglavlje II.

Treći dio (dio za potporu solventnosti) uspostavlja se u okviru EFSU-a.

Kriterijima za korištenje jamstvom EU-a u okviru dijela za potporu solventnosti utvrđeno je da društva i projekti koji mogu ostvariti korist od jamstva EU-a u okviru tog dijela ne smiju biti u teškoćama prema pravilima o državnim potporama krajem 2019., tako da je jamstvo EU-a usmjereno prema pružanju potpore solventnosti kako bi im se pomoglo da se oporave od krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19. Društva obuhvaćaju i subjekte posebne namjene, projektna društva i javno-privatna partnerstva.

Potpora se pruža u obliku ulaganja ili fondova, subjekata posebne namjene, platformi za ulaganja ili drugih posredovanih sredstava. Potiče se suradnja s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama.

Poglavlje III. i Ulagačke smjernice (Prilog II.)

Kako bi bila prihvatljiva za potporu solventnosti, društva moraju biti uspostavljena i poslovati u Uniji.

Predviđeno je da i EIB i EIF mogu provoditi operacije u okviru dijela za potporu solventnosti.

Opći ciljevi EFSU-a nadopunjuju se upućivanjem na europski zeleni plan i strategiju za oblikovanje digitalne budućnosti Europe i potrebom da se izbjegnu regionalne razlike koje su posljedica neravnomjernog oporavka nakon pandemije bolesti COVID 19.

Upravljački odbor određuje sve potrebne zahtjeve povezane s kontrolom posrednikâ (fondovi, subjekti posebne namjene i ostali) uzimajući u obzir sva mjerodavna razmatranja o javnom redu ili sigurnosti.

Potpora se može usmjeriti raznim instrumentima i proizvodima, među ostalim s pomoću nacionalnih razvojnih institucija i banaka u skladu s primjenjivim pravilima o državnim potporama i međunarodnim pravilima.

Jamstvo EU-a u odnosu na dio za potporu solventnosti iznosi 66,4 milijardi EUR. Njegovim uvođenjem ukupno jamstvo EU-a iznosi maksimalno 92,4 milijardi EUR. Odgovarajuće rezervacije (stopa rezervacija od 50 % kad je riječ o povećanju jamstva EU-a) iznose 33,2 milijardi EUR, čime jamstveni fond EFSU-a iznosi ukupno 42,3 milijardi EUR. Stoga je ukupna stopa rezervacija prilagođena na 45,8 %.

Razdoblje ulaganja u odnosu na dio za potporu solventnosti općenito traje do kraja 2024. u pogledu odobrenja Odbora za ulaganja i upravljačkih tijela EIB-a/EIF-a te do kraja 2026. u pogledu potpisivanja operacija. Međutim, 60 % operacija financiranja i ulaganja mora biti odobreno već do kraja 2022.

Odbor za ulaganja odobrava upotrebu jamstva EU-a u okviru dijela za potporu solventnosti, kao što je trenutačno slučaj za druga dva dijela. U slučaju operacija koje provodi EIF, obavlja se savjetovanje o financijskim proizvodima s Odborom za ulaganja. Kad Odbor za ulaganja u skladu s predloženom Uredbom o fondu InvestEU bude uspostavljen, bit će zadužen za odobravanje jamstva EU-a i za dio za potporu solventnosti kako bi se izbjeglo udvostručavanje struktura.

Cilj je mobilizirati do 300 milijardi EUR u realnom gospodarstvu u okviru dijela za potporu solventnosti.

Predviđen je zaseban iznos od 100 milijuna EUR za pokrivanje troškova, savjetodavnih usluga i tehničke pomoći povezanih s osnivanjem i upravljanjem fondovima, subjektima posebne namjene, platformama za ulaganja i drugim subjektima za potrebe instrumenta za potporu solventnosti. Njime se osigurava i potpora zelenoj i digitalnoj transformaciji društava koja se financiraju u okviru dijela za potporu solventnosti.

Komisija će upravljati tom potporom. Prema potrebi može povjeriti zadaće Europskom savjetodavnom centru za ulaganja (ESCU).

Prilog II. sadržava više tehničkih pojedinosti o instrumentima i proizvodima koji će se upotrebljavati te o strukturama financiranja u okviru dijela za potporu solventnosti te se odnosi na određivanje konkretnih ograničenja zemljopisne koncentracije od strane Upravljačkog odbora.

Poglavlje III.a

U ovom poglavlju predviđa se sudjelovanje Unije u predstojećem povećanju kapitala EIF-a.

Poglavlje IV.

Komisija ili ESCU pružat će tehničku pomoć i savjetodavnu potporu kako bi se državama članicama pružila potpora u osnivanju fondova, subjekata posebne namjene ili drugih subjekata koji bi ispunili zahtjeve jamstva Unije, posebno za države članice s nerazvijenim tržištima vlasničkog kapitala. Tom se potporom mogu pokriti i troškovi osnivanja fondova ili drugih subjekata i upravljanja njima.

Poglavlje VI.

Posebni izvještajni zahtjevi u pogledu operacija financiranja i ulaganja u okviru dijela za potporu solventnosti utvrđuju se sporazumom o jamstvu s EIB-om.

Poglavlje VIII.

Kako bi se osigurala brza operacionalizacija instrumenta za potporu solventnosti, EIB može Odboru za ulaganja predložiti dodjelu potpore jamstva EU-a u okviru dijela za potporu solventnosti za jamstva ili financiranje koje je osigurao u razdoblju između Komisijina donošenja ovoga zakonodavnog prijedloga i potpisivanja izmijenjenog sporazuma o jamstvu između Komisije i EIB-a. Da bi se kvalificiralo za takvo „skladištenje”, relevantna jamstva ili financiranje moraju ispunjavati kriterije dijela za potporu solventnosti. EIB će takav prijedlog iznijeti nakon stupanja na snagu izmijenjene Uredbe o EFSU-u.

2020/0106 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 u pogledu uspostave instrumenta za potporu solventnosti

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 172. i 173., članak 175. treći stavak te članak 182. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 5 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 6 ,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Procjene Komisije dobivene iz podataka na razini poduzeća upućuju na to da bi potrebe za oporavkom vlasničkog kapitala koje rezultiraju pandemijom bolesti COVID-19 mogle 2020. iznositi otprilike 720 milijardi EUR. Taj bi broj mogao biti veći ako bi mjere sveopćeg zatvaranja ostale na snazi dulje nego što se trenutačno pretpostavlja ili ako bi se morale ponovno uvesti zbog ponovnog pojavljivanja kontaminacija. Ako se taj manjak kapitala ne riješi, to može dovesti do duljeg razdoblja manjih ulaganja i veće nezaposlenosti. Učinak manjka kapitala bit će neujednačen u svim sektorima i državama članicama, što će dovesti do razlika na jedinstvenom tržištu. Tome pridonosi i činjenica da se kapaciteti država članica za dodjelu državnih potpora znatno razlikuju.

(2)U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru ograničenja sredstava koja su njome dodijeljena, trebalo bi provesti mjere oporavka i otpornosti u okviru dijela za potporu solventnosti Europskog fonda za strateška ulaganja kako bi se odgovorilo na dosad nezabilježen učinak krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19.  Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova predviđenih Uredbom [EURI].   

(3)Kako bi se suzbile ozbiljne gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 u Uniji, društvima koja su se suočila s teškoćama zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom i koja ne mogu dobiti dostatnu potporu putem tržišnog financiranja ili mjerama koje su poduzele države članice trebalo bi hitno osigurati potporu solventnosti u okviru instrumenta za potporu solventnosti koji bi se trebao dodati kao treći dio u sklopu EFSU-a.

(4)Društva koja primaju potporu u okviru instrumenta za potporu solventnosti trebala bi biti osnovana u Uniji i poslovati u njoj, što znači da bi trebala imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivna u Uniji u smislu da se njihove znatne aktivnosti u smislu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja te ostale poslovne aktivnosti odvijaju u Uniji. Trebala bi provoditi aktivnosti kojima se podupiru ciljevi obuhvaćeni ovom Uredbom. Trebala bi imati održiv poslovni model i ne bi trebala biti u teškoćama prema pravilima Okvira za državne potpore 7 već krajem 2019. Potpora bi trebala biti usmjerena prema prihvatljivim društvima koja posluju u onim državama članicama i sektorima koji su najpogođeniji krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19 i/ili u kojima je dostupnost potpore solventnosti države ograničenija.

(5)Jamstvo EU-a odobreno Europskoj investicijskoj banci (EIB) trebalo bi se povećati za 66 436 320 000 EUR kako bi se stvorio treći dio EFSU-a – dio za potporu solventnosti – u okviru kojeg bi se trebala pružiti potpora solventnosti.

(6)U skladu s tim trebalo bi povećati izdvajanje rezervacija za jamstvo EU-a. S obzirom na visoku razinu rizičnosti operacija ulaganja i financiranja u okviru dijela za potporu solventnosti, ukupnu stopu rezervacija EFSU-a trebalo bi prilagoditi na 45,8 %.

(7)Očekuje se da će se iznosom jamstva EU-a dostupnim u okviru dijela za potporu solventnosti mobilizirati ulaganja u realno gospodarstvo u iznosu do 300 000 000 000 EUR.

(8)Načini pružanja potpore trebali bi biti fleksibilni s obzirom na potrebu za različitim rješenjima u različitim državama članicama. Oni bi, među ostalim, trebali uključivati financiranje Grupe EIB-a ili jamstvo ili ulaganje u postojeće fondove kojima se neovisno upravlja ili u subjekte posebne namjene koji pak ulažu u prihvatljiva društva. Nadalje, potpora bi se mogla usmjeriti s pomoću novouspostavljenih fondova kojima se neovisno upravlja te s pomoću novoosnovanih timova ili subjekata posebne namjene koji su posebno uspostavljeni na europskoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini u cilju ostvarivanja koristi od jamstva EU-a kako bi se ulagalo u prihvatljiva društva. Kako bi se pružila potpora prihvatljivim društvima, jamstvo EU-a moglo bi se upotrijebiti i za jamstvo ili financiranje intervencije nacionalne razvojne banke ili institucije u skladu s pravilima o državnim potporama zajedno s privatnim ulagačima. Trebalo bi izbjegavati neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.

(9)Dionički fondovi, subjekti posebne namjene, platforme za ulaganja i nacionalne razvojne banke i institucije trebali bi prihvatljivim društvima osigurati vlasnički ili kvazivlasnički kapital (kao što su hibridni dug, povlaštene dionice ili konvertibilni vlasnički kapital), ali isključujući subjekte koji su usmjereni prema otkupu (ili zamjenskom kapitalu) namijenjenom razdvajanju imovine.

(10)Operacije financiranja i ulaganja trebale bi biti usklađene s trenutačnim prioritetima politike Unije kao što su europski zeleni plan i strategija za oblikovanje digitalne budućnosti Europe. Trebalo bi usmjeriti potporu i prema prekograničnim aktivnostima.

(11)O operacijama financiranja i ulaganja u okviru dijela za potporu solventnosti trebalo bi odlučiti do kraja 2024., a o najmanje 60 % operacija financiranja i operacija ulaganja do kraja 2022. kako bi se omogućila brza reakcija na gospodarsku krizu prouzročenu pandemijom bolesti COVID-19.

(12)Da bi mogla usmjeriti potporu prema europskom gospodarstvu putem Europskoga investicijskog fonda (EIF), Komisija bi trebala biti u položaju da može sudjelovati u jednom ili više mogućih povećanja kapitala EIF-a kako bi mu omogućila da nastavi pružati potporu europskom gospodarstvu i njegovu oporavku. Unija bi trebala moći održavati svoj ukupni udio u kapitalu EIF-a. U tom smislu, u revidiranom višegodišnjem financijskom okviru za tekuće razdoblje trebalo bi predvidjeti odgovarajuću financijsku omotnicu.

(13)Trebalo bi utvrditi iznos od 100 000 000 EUR za potporu uspostavi i upravljanju investicijskim fondovima, subjektima posebne namjene i platformama za ulaganje u državama članicama, posebno u onima koje nisu razvile tržišta dioničkih fondova, te za potporu zelenoj i digitalnoj transformaciji društava koja se financiraju u sklopu dijela za potporu solventnosti.

(14)Odbor za ulaganja u skladu s Uredbom o fondu InvestEU trebao bi postati odgovoran za dodjelu jamstva EU-a i u skladu s ovom Uredbom kad se uspostavi.

(15)Člankom 137. stavkom 2. Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju predviđa se da su Ujedinjena Kraljevina i projekti koji se nalaze u Ujedinjenoj Kraljevini prihvatljivi samo za financijske operacije za koje se jamči proračun Unije u okviru EFSU-a koje su odobrili subjekti i tijela, uključujući EIB i Europski investicijski fond („EIF”), ili osobe kojima je povjerena provedba dijela tih aktivnosti prije datuma stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju. Nadalje, člankom 143. stavkom 1. Sporazuma o povlačenju ograničava se obveza Ujedinjene Kraljevine za njezin udio u nepredviđenim obvezama Unije na one nepredviđene obveze koje proizlaze iz financijskih operacija o kojima je Unija odlučila prije datuma stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju. Sve nepredviđene obveze Unije u skladu s ovom Uredbom uslijedile su nakon datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Stoga se ova Uredba ne primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu ni u njoj.

(16)Horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se prije svega određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravne provedbe te predviđaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u zemljama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobroga financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja sredstvima EU-a.

(17)Uredbu (EU) 2015/1017 trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 2015/1017 mijenja se kako slijedi:

(1)U članku 2. dodaje se sljedeća točka 9.:

„9.    ‚društva’ se za potrebe dijela za potporu solventnosti odnose na društva, projektna društva, javno-privatna partnerstva i druge pravne strukture.”.

(2)U članku 3. dodaje se sljedeća točka (c):

„(c)    solventnost društava osnovanih u državi članici koja posluju u Uniji.”.

(3)U članku 4. stavku 2. točki (a) podtočka iv. mijenja se kako slijedi:

„cijene operacija u okviru jamstva EU-a koje trebaju biti u skladu s EIB-ovom općom politikom određivanja cijena; za dio za potporu solventnosti mogu se dogovoriti drugi aranžmani;”.

(4)U članku 5. zadnjem podstavku stavka 1. dodaje se podstavak kako slijedi:

„— potpora fondovima, subjektima posebne namjene, platformama za ulaganja ili drugim aranžmanima u okviru dijela za potporu solventnosti.”.

(5)U članku 6. stavku 1. u točki (a) dodaje se sljedeći podstavak:

„Međutim, potpora u okviru dijela za potporu solventnosti dodjeljuje se samo ako je u korist društava koja nisu bila u teškoćama prema pravilima o državnim potporama 8 već krajem 2019., ali su otada suočena sa znatnim rizicima solventnosti zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19;”.

(6)U članku 6. dodaje se stavak 3. kako slijedi:

„3.    Neovisno o stavku 2., podoperacije financijskih posrednika mogu se ograničiti na minimalnu veličinu operacija financiranja i ulaganja u okviru dijela za potporu solventnosti.”.

(7)U članku 7. stavku 2. dodaje se nova točka (e):

„smjernice iz odjeljka 6. točke (d) Priloga II.”.

(8)U članku 8. dodaje se treći stavak kako slijedi:

„Neovisno o prvom stavku, samo društva osnovana u državi članici koja posluju u Uniji mogu dobiti potporu operacijama financiranja i ulaganja u okviru dijela za potporu solventnosti.”

(9)U članku 9. stavku 2. prvom podstavku dodaje se druga rečenica kako slijedi:

„Jamstvo EU-a odobrava se i za operacije financiranja i ulaganja koje provodi EIF u okviru dijela za potporu solventnosti.”

(10)U članku 9. uvodna rečenica trećeg podstavka stavka 2. mijenja se kako slijedi:

„Predmetne operacije usklađene su s politikama Unije, uključujući europski zeleni plan 9 i strategiju za oblikovanje digitalne budućnosti Europe 10 , kao i potporu za uključiv i ravnomjeran oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19 te potporu sljedećim općim ciljevima:”.

(11)U članku 9. stavku 2. trećem podstavku točka (j) dodaje se kako slijedi:

„(j)    potpora solventnosti u okviru dijela za potporu solventnosti društvima iz članka 3. točke (c) koja podupire bilo koji od ciljeva iz ovog stavka.”

(12)U članku 9. briše se posljednji podstavak stavka 2. i uvodi se novi stavak 2.a kako slijedi:

„Iako prepoznaje da je EFSU po svojoj prirodi usmjeren na potražnju, EIB:

(a)nastoji da najmanje 40 % financiranja EFSU-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije bude namijenjeno projektima sa sastavnicama koje pridonose borbi protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama preuzetima na 21. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21). Financiranje koje EFSU pruža MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije nije uključeno u taj izračun. EIB se služi svojom međunarodno dogovorenom metodologijom kako bi utvrdio te komponente projekata ili udjele troškova borbe protiv klimatskih promjena;

(b)osigurava da se većina financiranja koje EFSU pruža u okviru dijela za potporu solventnosti upotrijebi za potporu prihvatljivim društvima u državama članicama i sektorima koji su u gospodarskom smislu najjače pogođeni pandemijom bolesti COVID-19;

(c)osigurava da se većina financiranja koje EFSU pruža u okviru dijela za potporu solventnosti upotrijebi za potporu prihvatljivim društvima u državama članicama kojima je dostupnost potpore solventnosti države ograničenija.

Upravljački odbor po potrebi pruža detaljne smjernice povezane s točkama od (a) do (c).”.

(13)U članku 9. stavku 3. točke (a) i (b) mijenjaju se kako slijedi:

„(a)    31. prosinca 2020. za operacije EIB-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije za koje je ugovor između EIB-a i korisnika ili financijskog posrednika potpisan do 31. prosinca 2022.;

(b)    31. prosinca 2020. za operacije EIF-a u okviru dijela za MSP-ove za koje je ugovor između EIB-a i korisnika ili financijskog posrednika potpisan do 31. prosinca 2022.”.

(14)U članku 9. stavku 3. dodaje se točka (c) kako slijedi:

„(c)    31. prosinca 2024. za operacije EIB-a ili EIF-a u okviru jamstva EU-a za dio za potporu solventnosti iz trećeg podstavka članka 11. stavka 1. Ugovori između EIB-a ili EIF-a i korisnika ili financijskog posrednika za ove operacije traju do 31 prosinca 2026. podložno odobrenju upravljačkih tijela EIB-a ili EIF-a u skladu s člankom 4. stavkom 6. Uredbe [EURI].”.

(15)U članku 10. stavku 2. točke (b) i (c) mijenjaju se kako slijedi:

„(b)    EIB-ovo financiranje ili jamstva EIF-u kojima mu se omogućuje preuzimanje zajmova, jamstava, protujamstava, svakog drugog oblika instrumenta za kreditno poboljšanje, instrumenata tržišta kapitala i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela, uključujući u korist nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, platformi za ulaganja, investicijskih fondova ili subjekata posebne namjene;

(c)    EIB-ova jamstva nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, platformama za ulaganja, investicijskim fondovima ili subjektima posebne namjene u okviru protujamstva jamstva EU-a.”.

(16)U članku 10. stavku 2. dodaje se treći podstavak kako slijedi:

„Prihvatljivi instrumenti u okviru dijela za potporu solventnosti rezultiraju pružanjem vlasničkog ili kvazivlasničkog kapitala društvima iz članka 3. točke (c). Hibridni instrumenti mogu se upotrebljavati u skladu s Prilogom II. ako takvi instrumenti ispunjavaju svrhu dijela.”.

(17)U članku 10. stavku 4. dodaje se druga rečenica kako slijedi:

„U okviru dijela za potporu solventnosti EIF može odobriti jamstvo fondovima i subjektima posebne namjene.”.

(18)U članku 10. dodaje se stavak 5. kako slijedi:

„U okviru dijela za potporu solventnosti u državama članicama osnivaju se posrednici koji djeluju u Uniji. Upravljački odbor određuje sve potrebne zahtjeve povezane s kontrolom posrednikâ (fondovi, subjekti posebne namjene i ostali) uzimajući u obzir sva mjerodavna razmatranja o javnom redu ili sigurnosti.”.

(19)Članak 11. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

„1.    Jamstvo EU-a ni u kojem trenutku ne premašuje 92 436 320 000 EUR, od čega se dio može dodijeliti za financiranje EIB-a ili jamstva EIF-u u skladu sa stavkom 3. ili u okviru dijela za potporu solventnosti.

Iznos do 66 436 320 000 EUR jamstva EU-a dodjeljuje se za operacije u okviru dijela za potporu solventnosti.

Iznos do 56 476 320 000 EUR iz iznosa navedenog u drugom podstavku dodjeljuje se za provedbu mjera iz članka 2. Uredbe [EURI] i dostupan je tek od datuma navedenog u članku 4. stavku 3. te Uredbe.

Ukupna neto plaćanja iz općeg proračuna Unije u okviru jamstva EU-a ne premašuju 92 436 320 000  EUR i ne premašuju 26 000 000 000 EUR prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe].”.

(20)U članku 11. stavku 3. prva rečenica mijenja se kako slijedi:

„3.    Ako EIB pruža financiranje ili jamstva EIF-u u okviru dijela za MSP-ove radi provođenja EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja, jamstvom EU-a daje se potpuno jamstvo za takvo financiranje ili jamstvo do početnog iznosa od 6 500 000 000 EUR uz uvjet da EIB postupno osigura iznos od najmanje 4 000 000 000 EUR financiranja ili jamstava bez jamstva EU-a.”.

(21)U članku 11. stavku 6. drugi podstavak mijenja se kako slijedi:

„Jamstvo EU-a također pokriva iznose iz članka 9. stavka 6. drugog, trećeg i četvrtog podstavka.”.

(22)Članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaje se nova točka (e):

„(e)    iznos od 28 238 160 000 EUR od iznosa iz članka 3. stavka 2. točke (c) podtočke ii. Uredbe [EURI].”;

(b)u stavku 3. umeće se drugi podstavak:

„Sredstva Jamstvenog fonda predviđena u stavku 2. točki (e) ovog članka čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.”;

(c) stavak 5. mijenja se kako slijedi:

„5.    Sredstva Jamstvenog fonda iz stavka 2. točaka od (a) do (d) i sredstva iz stavka 2. točke (e) upotrebljavaju se kako bi se dosegnula primjerena razina (‚ciljni iznos’) koja odražava ukupne obveze jamstva EU-a. Ciljni iznos utvrđuje se na 45,8 % ukupnih obveza jamstva EU-a.”;

(d)stavak 7. mijenja se kako slijedi:

„7.    Od 1. siječnja 2028., ako zbog aktiviranja jamstva EU-a razina Jamstvenog fonda padne ispod 50 % ciljnog iznosa ili bi, prema Komisijinoj procjeni rizika, ispod te razine mogla pasti u roku od jedne godine, Komisija podnosi izvješće o svim izvanrednim mjerama koje bi mogle biti potrebne.”;

(e)stavak 10. mijenja se kako slijedi:

„10.    U slučaju potpune obnove jamstva EU-a do iznosa od 92 436 320 000 EUR, svaki iznos Jamstvenog fonda koji premašuje ciljni iznos uplaćuje se u opći proračun Unije.”.

(23)U članku 13. drugi stavak mijenja se kako slijedi:

„Ako je potrebno, odobrena sredstva za plaćanje unose se u opći proračun Unije za razdoblje nakon 2020. pa sve do i zaključno s financijskom godinom 2027. radi izvršenja obveza iz članka 12. stavka 5.”.

(24)Poglavlje III.a umeće se kako slijedi:

„Članak 13.a

Sudjelovanje u povećanju kapitala Europskoga investicijskog fonda

Unija upisuje dionice u predstojećim povećanjima kapitala Europskoga investicijskog fonda tako da njezin relativni udio u kapitalu ostaje na trenutačnoj razini. Upis dionica i plaćanje do 500 000 000 EUR uplaćenog dijela dionica provodi se u skladu s uvjetima koje odobrava Glavna skupština fonda.”.

(25)Članak 14. mijenja se kako slijedi:

a) u stavku 2. umeće se točka (i) kako slijedi:

„(i) pružanje potpore operacijama financiranja i ulaganja u okviru dijela za potporu solventnosti.”;

b) stavak 3. mijenja se kako slijedi:

Usluge ESCU-a bit će dostupne javnim i privatnim promotorima projekata, uključujući nacionalne razvojne banke ili institucije, platforme za ulaganja i investicijske fondove, subjekte posebne namjene te regionalna i lokalna javna tijela.”.

(26)Članak 14.a umeće se kako slijedi:

„Članak 14.a

Financiranje savjetodavnih usluga i tehničke pomoći

Iznos do 100 000 000 EUR stavlja se na raspolaganje za podmirenje troškova, savjetodavne usluge te tehničku i administrativnu pomoć za uspostavu fondova, subjekata posebne namjene, platformi za ulaganja i drugih subjekata te upravljanje njima, u svrhu dijela za potporu solventnosti, uključujući za potporu iz članka 14. stavka 2. točke (i) te uz posebnu usmjerenost na države članice sa slabije razvijenim tržištima dionica. Tehnička pomoć raspoloživa je i za pružanje potpore zelenoj i digitalnoj transformaciji društava koja se financiraju u okviru ovog dijela.

Komisija taj iznos izvršava pod izravnim ili neizravnim upravljanjem, kako je navedeno u članku 62. stavku 1. točkama (a) i (c) Financijske uredbe.

Iznos od 80 000 000 EUR iz iznosa navedenog u prvom podstavku predstavlja vanjski namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe i podložan je članku 4. stavcima 4. i 8. Uredbe [EURI].

(27)U članku 16. stavku 2. dodaje se drugi podstavak kako slijedi:

„O operacijama u okviru dijela za potporu solventnosti izvješćuje se odvojeno, prema potrebi i kako je utvrđeno u sporazumu o jamstvu.”.

(28)U članku 16. stavku 3. dodaje se drugi podstavak kako slijedi:

„Godišnji financijski izvještaji jamstva EU-a, pripremljeni u skladu s računovodstvenim pravilima koje je usvojio računovodstveni službenik Komisije iz članka 80. Financijske uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije. Grupa EIB-a nerevidirane financijske izvještaje i sve informacije potrebne za izradu računa Unije dostavlja do 15. veljače, a revidirane financijske izvještaje do 31. ožujka sljedeće financijske godine.”.

(29)U članku 18. stavku 3. uvodna rečenica mijenja se kako slijedi:

„3.    Do 30. lipnja 2018., do 30. prosinca 2021. i svake tri godine nakon toga:”.

(30)U članku 24. dodaju se stavci 3. i 4. kako slijedi:

„3.    Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, EIB može Odboru za ulaganja predati operacije financiranja i ulaganja koje su odobrila njihova upravljačka tijela tijekom razdoblja od usvajanja prijedloga Komisije za izmjenu Uredbe (EU) 2015/2017 do potpisivanja izmijenjenog ugovora o jamstvu koji proizlazi iz izmijenjene Uredbe ako takve operacije ispunjavaju zahtjeve za potporu u okviru instrumenta za potporu solventnosti. Operacije koje se predaju Odboru za ulaganja nisu smjele prethodno ostvariti korist od potpore jamstva EU-a.

4.    Nakon što Odbor za ulaganja predviđen u Uredbi o fondu InvestEU preuzme svoju funkciju, postat će odgovoran i za odobravanje jamstva EU-a u okviru ove Uredbe.”.

(31)Prilog II. Uredbi (EU) 2015/1017 mijenja se kako slijedi:

(1)u odjeljku 1. treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ulagačke smjernice odnose se samo na operacije EFSU-a povezane s dužničkim i vlasničkim instrumentima iz članka 10. stavka 2. točke (a) ove Uredbe i na operacije EFSU-a u okviru dijela za potporu solventnosti iz članka 10. stavka 2. točaka (b) i (c). Te smjernice stoga nisu primjenjive na operacije EFSU-a povezane s instrumentima iz članka 10. stavka 2. točke (b), osim onih koje se podupiru u okviru dijela za potporu solventnosti.”;

(2)odjeljak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki (b) prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„(b) Jamstvo EU-a daje se za izravnu ili neizravnu potporu financiranju novih operacija. Kada je riječ o infrastrukturi, trebalo bi poticati ulaganja za osnivanje novih poduzeća (stvaranje imovine). Također se mogu poduprijeti ulaganja u ranija industrijska postrojenja (povećanje i modernizacija postojeće imovine). U okviru dijela za potporu solventnosti financiranje je usmjereno na poboljšanje opsega vlasničkog kapitala i solventnosti društava. Uvjetima financiranja trebalo bi se izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja među društvima. Jamstvo EU-a u pravilu se ne daje za podupiranje operacija refinanciranja (kao što je zamjena postojećih ugovora o zajmu ili drugih oblika financijske potpore projektima koji su već dijelom ili u potpunosti ostvareni), osim u okviru dijela za potporu solventnosti ili u iznimnim i opravdanim okolnostima kada je dokazano da će se takvom transakcijom omogućiti nova ulaganja u iznosu koji je barem jednak iznosu transakcije koja ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i opće ciljeve iz članka 6. i članka 9. stavka 2.”;

(b)točka (c) mijenja se kako slijedi:

„(c) Jamstvom EU-a poduprijet će se širok niz proizvoda kako bi se EFSU mogao prilagoditi potrebama tržišta i potaknuti privatna ulaganja u projekte bez isključivanja privatnoga tržišnog financiranja. U tom se smislu od EIB-a očekuje da će u okviru EFSU-a pružiti financijska sredstva radi dostizanja općeg cilja od najmanje 500 000 000 000 EUR javnih ili privatnih ulaganja zajednički u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije i dijela za MSP-ove, što uključuje financiranje mobilizirano kroz EIF u okviru operacija EFSU-a povezanih s instrumentima iz članka 10. stavka 2. točke (b), nacionalnih razvojnih banaka ili institucija i povećanja pristupa financijskim sredstvima za poduzeća koja imaju do 3 000 zaposlenika. Prihvatljivi proizvodi trebali bi uključivati, među ostalim 11 , zajmove, jamstva/protujamstva, mezaninsko financiranje i subordinirano financiranje, instrumente tržišta kapitala, uključujući instrumente za kreditno poboljšanje, te vlasničke i kvazivlasničke udjele, uključujući putem nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, platformi za ulaganja, investicijskih fondova ili subjekata posebne namjene. Kako bi u tom smislu velik niz ulagača mogao ulagati u projekte EFSU-a, EIB može stvoriti odgovarajuće portfelje. U okviru dijela za potporu solventnosti prihvatljivi proizvodi obuhvaćaju one koji rezultiraju ulaganjima, posredničkim vlasničkim ili kvazivlasničkim kapitalom za društva i projekte, ali ne uključuju subjekte koji su usmjereni na otkup (ili zamjenski kapital) namijenjen razdvajanju imovine. Očekuje se da će EIB i EIF osigurati financiranje radi postizanja cilja u iznosu do 300 000 000 000 EUR ulaganja u okviru dijela za potporu solventnosti.”;

(c)u točki (d) prva rečenica mijenja se i glasi:

„(d) Nacionalne razvojne banke ili institucije i platforme za ulaganja, investicijski fondovi i subjekti posebne namjene ispunjavaju uvjete za pokriće u okviru jamstva EIB-a uz protujamstvo jamstvom EU-a u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (c).”;

(3)u odjeljku 6. dodaje se točka (d) kako slijedi:

„(d) Dio za potporu solventnosti:

–jamstvo EU-a može se upotrijebiti za potporu EIB-ovom ili EIF-ovom financiranju fondova, subjekata posebne namjene ili drugih platformi za ulaganja, davanju jamstava tim fondovima, subjektima ili drugim platformama odnosno ulaganju u njih, uključujući putem nacionalnih razvojnih banaka ili institucija ili drugih relevantnih aranžmana kojima se omogućuju kapitalna i vlasnička ulaganja u društva;

–dio za potporu solventnosti posebice je usmjeren na fondove, subjekte posebne namjene ili platforme za ulaganja koji su usmjereni na društva koja se bave prekograničnim aktivnostima unutar Unije i/ili na društva s visokim potencijalom za zelenu ili digitalnu transformaciju;

–fondovi, subjekti posebne namjene ili platforme za ulaganja pružaju financiranje pod komercijalnim uvjetima ili uvjetima koji su u skladu s Privremenim okvirom za državne potpore 12 , istodobno uzimajući u obzir europsku prirodu instrumenta potpore solventnosti i neovisnu upravu fondova i drugih subjekata;

–fondovi, subjekti posebne namjene ili platforme za ulaganja imaju komercijalnu upravu koja donosi odluke o ulaganju ili neovisnu upravu koja je neovisna u odnosu na bilo koje ulagače;

–društva na koja su usmjereni fondovi, subjekti posebne namjene ili platforme za ulaganja potiču se na usklađenost, u mjeri u kojoj je to moguće, s minimalnim društvenim i ekološkim mjerama visoke razine u skladu sa smjernicama dobivenima od Upravljačkog odbora. Te smjernice trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnih administrativnih tereta, uzimajući u obzir veličinu društava i uključujući manje stroge odredbe za MSP-ove. Društva s određenom razinom izloženosti unaprijed utvrđenom popisu aktivnosti koje su štetne za okoliš, a posebno sektorima obuhvaćenima Sustavom EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), potiču se da u budućnosti donesu planove zelene tranzicije. Društva se potiče i da napreduju u svojoj digitalnoj transformaciji. Za potrebe ovih tranzicija društva na raspolaganju imaju i tehničku pomoć;

–operacije u okviru ovog dijela provode se u skladu s EIB-ovim ili EIF-ovim internim pravilima i postupcima. Članovima Upravljačkog odbora i Odbora za ulaganja stavljaju se na raspolaganje sve relevantne informacije za procjenu operacije;

–uvjeti za jamstva ili ulaganja EIB-a ili EIF-a utvrđuju se u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) podtočkom iv. ili v.”;

(4)u odjeljku 8. točka (b) mijenja se kako slijedi:

„(b) Zemljopisna koncentracija

Operacije koje podupire EFSU ne smiju biti koncentrirane na određeno područje na kraju predmetnog razdoblja ulaganja. Radi toga Upravljački odbor donosi indikativne smjernice o zemljopisnoj diversifikaciji i koncentraciji. Upravljački odbor može nakon savjetovanja s Odborom za ulaganja odlučiti izmijeniti ta indikativna ograničenja.

Upravljački odbor određuje posebna diversifikacijska i koncentracijska ograničenja u okviru dijela za potporu solventnosti kako bi osigurao ispunjenje zahtjeva iz članka 9. stavka 2. točaka (a), (b) i (c), pritom izbjegavajući prekomjernu koncentraciju na ograničen broj država članica. Upravljački odbor redovito razmatra gospodarski učinak pandemije bolesti COVID-19 na države članice i sektore. Na temelju toga Upravljački odbor može nakon savjetovanja s Odborom za ulaganja odlučiti izmijeniti ta ograničenja.

Upravljački odbor obrazlaže Europskom parlamentu i Vijeću svoje odluke povezane s indikativnim ograničenjima i ograničenjima specifičnima za dio za potporu solventnosti u pisanom obliku. EFSU bi trebao nastojati obuhvatiti sve države članice.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 13  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 14  

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće djelatnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski učinak

x Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od 2020. do 2026.

–x    Financijski učinak od 2020. do 2027.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 15

x Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–x putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–◻    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

x Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–X EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjega financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjega financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

 

Uz financijsku omotnicu dodijeljenu za jamstva EFSU-a u okviru Uredbe (EU) 2015/1017 (Uredba o EFSU-u), iznos od 28 318,160 milijuna EUR (u tekućim cijenama) bit će dostupan kao vanjski namjenski prihod u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe kao financiranje iz instrumenta Europske unije za oporavak. Od tog iznosa najviše 6,520 milijuna EUR može se namijeniti administrativnim rashodima, uključujući troškove vanjskog osoblja.

Bit će potreban konkretan iznos od 80 milijuna EUR za pokrivanje operativnih troškova povezanih s uspostavljanjem i upravljanjem strukturama (dionički fondovi, subjekti posebne namjene, platforme za ulaganja i ostalo) s pomoću kojih će se pružati potpora u okviru dijela za potporu solventnosti te za povezane savjetodavne usluge i tehničku pomoć, uključujući administrativnu potporu. U skladu s odredbama Uredbe EURI, pravne obveze obuhvaćene vanjskim namjenskim prihodom koji proizlazi iz posuđivanja sklapaju se do 31. prosinca 2024.

Indikativna raščlamba rashoda za vanjske namjenske prihode jest kako slijedi:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.2.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. Dodatno vanjsko osoblje financirat će se isključivo iz namjenskih prihoda.

3.2.2.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

GU  ECFIN, COMP i BUDG odnosi se na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. Dodatno vanjsko osoblje financirat će se isključivo iz namjenskih prihoda.

Opis zadaća:

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    ◻Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

(1)    Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

(2)    Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU (COM(2018) 439), djelomični sporazum o zakonodavnom prijedlogu Europskog parlamenta i Vijeća u travnju 2019.

(3)    Kako je definirano u članku 2. točki 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(4)    C(2020) 1863 final, kako je izmijenjena dokumentom C(2020) 3156 final.

(5)    SL C […], […], str. […].

(6)    SL C […], […], str. […].

(7)    Kako je definirano u članku 2. točki 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(8)    Kako je definirano u članku 2. točki 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(9)    COM(2019) 640 final.

(10)    COM(2020) 67 final.

(11)    Ovo je nepotpun popis proizvoda koji se mogu ponuditi preko EFSU-a.

(12)    Komunikacija Komisije: Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu potpore gospodarstvu u aktualnoj pandemiji covida-19 (C(2020)1863), kako je izmijenjen dokumentom C(2020) 3156 final.

(13)    ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.

(14)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(15)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(16)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(17)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(18)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(19)    Za 2020.: Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje. Od 2021.: Ukupni vanjski namjenski prihodi.

(20)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(21)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(22)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 25 % na ime troškova naplate.