EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.3.2020.

JOIN(2020) 4 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom

Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom

Afrika je najbliži susjed Europi. Afriku i Europsku uniju (EU) povezuju opsežne i duboke veze nastale zbog povijesti, blizine i zajedničkih interesa. Očekuje se da će 2020. s obzirom na održavanje šestog sastanka na vrhu Afričke unije (AU) i EU-a te zaključenje pregovora o novom sporazumu o partnerstvu između EU-a i članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država biti ključna godina za ostvarenje našeg cilja stvaranja snažnijeg partnerstva. Gospodarske, političke, društvene, tehnološke, demografske i klimatske promjene te promjene u okolišu Africi donose nove prilike i nove izazove. Partnerstvo s Afrikom, našim susjednim kontinentom, potrebno je kako bismo se zajedno mogli suočiti s izazovima 21. stoljeća i ostvariti naše zajedničke interese radi bolje budućnosti.

U Africi, koja je vrlo raznolika, živi više od milijarde ljudi. Ona se može pohvaliti najmlađom i najbrže rastućom srednjom klasom na svijetu. Mladi u Africi mogu promijeniti političke, gospodarske i društvene izglede svojeg kontinenta, ali za to su im potrebni dostojni poslovi, mjesto u društvu, pristup socijalnim uslugama, energiji i infrastrukturi te aktivna uloga u odlučivanju o budućnosti svojih zemalja. Žene u Africi posebno su važni pokretači održivog rasta, razvoja i mira. Ostvarivanje njihovih težnji utjecat će na budućnost kontinenta.

Afrika bilježi stabilan gospodarski rast. Šest od deset najbrže rastućih gospodarstava u svijetu 2018. bila su afrička gospodarstva. Trideset afričkih zemalja zemlje su sa srednjim ili velikim dohotkom. Gospodarski rast tog kontinenta mogao bi ubrzati i potaknuti širi društveni i ljudski razvoj zahvaljujući novim prilikama koje nastaju zbog digitalne transformacije, demografske dividende, jeftine obnovljive energije, zelene tranzicije te plavog i kružnog gospodarstva s niskim emisijama ugljika. To je rezultat inicijativa afričkih vođa usmjerenih na preobrazbu, uključujući Program Afričke unije za razdoblje do 2063., kontinentalno područje slobodne trgovine u Africi, afričko bezvizno područje, jedinstveno afričko digitalno tržište i jedinstveno afričko tržište zračnog prometa.

Međutim, i dalje postoji niz izazova. U Africi se nalazi trideset i šest najranjivijih zemalja svijeta, koje su često oslabljene sukobima. Na tom kontinentu 390 milijuna ljudi živi ispod praga rizika od siromaštva. Rast nije uvijek bio uključiv, posebno zbog izazova upravljanja. Afrika, kao i ostatak svijeta, osjeća posljedice klimatskih promjena, uništavanja okoliša i onečišćenja. EU i Afrika mogu zajedno iskorištavati prilike i rješavati te probleme te razviti mjere kojima će se osigurati stabilnost, mir, sigurnost, ljudska prava, demokracija, rodna ravnopravnost, održivi izvori prihoda, održiv gospodarski rast utemeljen na zdravim ekosustavima, društvena kohezija i dobro upravljanje.

Kako bi oba kontinenta imala koristi od našeg partnerstva, ono bi se trebalo temeljiti na dobrom razumijevanju uzajamnih i obostranih interesa i odgovornosti kao odraz sveobuhvatnosti i zrelosti našeg odnosa. Ti interesi uključuju sljedeće: razvoj modela zelenog rasta; poboljšanje poslovnog okruženja i ulagačke klime; poticanje obrazovanja, istraživanja i inovacija, stvaranje dostojnih radnih mjesta i dodavanje vrijednosti s pomoću održivih ulaganja; potpuno iskorištavanje regionalne gospodarske integracije i trgovine; osiguravanje sigurnosti hrane i ruralni razvoj; borbu protiv klimatskih promjena; osiguravanje pristupa održivoj energiji i zaštitu bioraznolikosti i prirodnih resursa; promicanje mira i sigurnosti; osiguravanje migracija i mobilnosti kojima se dobro upravlja; suradnju na globalnoj razini u cilju jačanja multilateralnog poretka utemeljenog na pravilima, promicanje univerzalnih vrijednosti, ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i rodne ravnopravnosti.

Pozitivne promjene u jednom od tih područja ovise u napretku u drugim područjima. Takav napredak može se ostvariti samo suradnjom koja se temelji na zajedničkim globalnim obvezama, kao što su Program održivog razvoja do 2030., Pariški sporazum o klimatskim promjenama te Program za razdoblje do 2063.

Potencijal Afrike sve više privlači interes mnogih svjetskih dionika. To je pozitivna promjena jer Afrika ima na raspolaganju više mogućnosti i više prostora za sinergije. Međutim, to znači i da Europa, u kojoj EU i njegove države članice djeluju zajedno, mora prilagoditi svoj način suradnje s Afrikom osiguravajući da je njezin položaj u skladu s našim uzajamnim interesima i pridajući više važnosti vrijednostima, ključnim načelima i dobroj regulatornoj praksi. EU i njegove države članice najveći su partner Afrike u svakom pogledu, od ulaganja, trgovine i službene razvojne pomoći do sigurnosti. To pouzdano, dugoročno, višedimenzionalno partnerstvo trebalo bi prerasti u snažni politički savez. Snažne političke, gospodarske i kulturne veze između Europe i Afrike od presudne su važnosti u multipolarnom svijetu u kojem je prijeko potrebno zajedničko djelovanje. Pojačana suradnja u globalnim i multilateralnim pitanjima bit će u središtu našeg zajedničkog djelovanja.

U cilju jačanja strateškog saveza EU-a s Afrikom, Europska komisija i Visoki predstavnik Unije predlažu pokretanje razgovora s afričkim partnerima kako bi se na nadolazećem sastanku na vrhu EU-a i AU-a zajednički definirala nova sveobuhvatna strategija EU-a s Afrikom koja bi se mogla temeljiti na pet partnerstava:

1.partnerstvu za zelenu tranziciju i pristup energiji;

2.partnerstvu za digitalnu transformaciju;

3.partnerstvu za održivi rast i radna mjesta; 

4.partnerstvu za mir i upravljanje i

5.partnerstvu za migracije i mobilnost.

Ta nova strategija i navedena partnerstva u skladu su sa zajedničkim prioritetima koje su EU i Afrička unija utvrdili na sastanku na vrhu u Abidjanu 2017. Ona je posebice nadahnuta vrlo uspješnim razgovorima između Europske komisije i Komisije Afričke unije koji su održani u Adis Abebi 27. veljače 2020. i uzima u obzir prijedloge EU-a o stalnim razmjenama s afričkim partnerima u cilju definiranja programa zajedničkog partnerstva na nadolazećem sastanku na vrhu EU-a i AU-a u listopadu 2020. Suradnja EU-a i Afrike nastavit će se na bilateralnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini.

I.Partneri za zelenu tranziciju i pristup energiji

Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša najvažnija je zadaća ove generacije. Europa i Afrika stoga su saveznici u razvoju održive energije, rješenja za promet, poljoprivrede te kružnog i plavog gospodarstva koji mogu potaknuti gospodarski rast Afrike. Kako bi ostvarili ciljeve održivog razvoja, EU i Afrika moraju se odlučiti za budućnost s niskim emisijama ugljika uz resursnu učinkovitost i otpornost na klimatske promjene u skladu s Pariškim sporazumom. Afričke zemlje posebno su osjetljive na klimatske promjene jer bi one mogle ugroziti trajni napredak ka održivom razvoju.

Moramo nastojati izgraditi zdrave ekosustave, ograničiti i zaustaviti globalno zatopljenje, smanjiti ranjivosti i povećati prilike za prilagodbu ljudi i ekosustava. To zahtijeva pojačanje napora usmjerenih na ublažavanje klimatskih promjena i jačanje otpornosti te poduzimanje odgovarajućih mjera prilagode na društveno održiv način.

Inovacije su od ključne važnosti za poticanje zelene tranzicije. Ulaganja bi stoga trebala biti usmjerena na jačanje znanstvenih kapaciteta u Africi osiguravanjem pristupa i prilagodbe tehnologijama na lokalnoj razini. Time će se afričkim zemljama omogućiti da ostvare zeleni rast s niskim emisijama ugljika koji je otporan na klimatske promjene uz izbjegavanje neučinkovite tehnologije i novih ulaganja u proizvodnju energije iz ugljena te iskorištavanje novih obnovljivih izvora energije i proizvodnju vodika. Trgovinom bi se također trebali olakšati prihvaćanje inovativnih, održivih poslovnih modela i ona bi trebala imati vodeću ulogu u oblikovanju klimatski neutralne budućnosti.

Afrika posjeduje ogroman prirodni kapital, jedinstvenu bioraznolikost i ekosustave, kao što su šume. To donosi znatne prilike za gospodarski i društveni razvoj te može pridonijeti dugotrajnim rješenjima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu koja su utemeljena na prirodi. Istodobno postoji rizik od prekomjernog iskorištavanja i iscrpljenja kao i prijetnje koje nastaju zbog neodrživog ribolova i upravljanja vodnim resursima, onečišćenja, dezertifikacije i, u slučaju obalnih područja, povećanja razine mora.

Čisto kružno gospodarstvo s održivim i pravednim vrijednosnim lancima bit će od presudne važnosti za prijelaz na održiv gospodarski model. U tu je svrhu potrebno u gospodarstvu što je dulje moguće održavati vrijednost proizvoda, materijala i resursa. Potrebno je i smanjiti količinu otpada te na održivi način gospodariti prirodnim resursima i otpadnim vodama te osiguravati sanitarne uvjete Za to je potrebna pojačana suradnja EU-a i Afrike u sektoru odgovornih sirovina te sigurnih i čistih industrijskih vrijednosnih lanaca, uz poštovanje ambicioznih okolišnih i klimatskih standarda.

Afrički gradovi imaju ključnu ulogu u zelenoj tranziciji. EU bi trebao podržavati razvoj modela i poduzeća za zelenu i pametnu urbanizaciju u Africi, čime će se rješavati problem onečišćavanja.

Kako bi mogla zadovoljiti potrebe sve većeg broja stanovnika i rastućeg gospodarstva, Afrika mora do 2040. udvostručiti svoju opskrbu energijom i osigurati pristup električnoj energiji za 600 milijuna ljudi. To znači da je potrebno usredotočiti se na otpornu infrastrukturu, čišći, održiviji i sigurniji pristup energiji, iskorištavanje obnovljivih izvora energije u što većoj mjeri, energetsku tranziciju i učinkovitost u svim vrijednosnim lancima te regionalnu integraciju u cilju energetske sigurnosti. EU bi trebao s Afrikom izgraditi snažno partnerstvo za održivu energiju za ruralno i gradsko stanovništvo.

EU i Afrika moraju zajednički raditi na ostvarenju cilja održivog razvoja koji se odnosi na iskorjenjivanje gladi te rješavati probleme povezane s prehranom i sigurnošću hrane jačanjem sigurnih i održivih poljoprivredno-prehrambenih sustava. U okviru partnerstva u području poljoprivrede podržao bi se razvoj poljoprivrednih praksi kojima se ne šteti okolišu, promicala bi se lokalna proizvodnja te vodilo računa o pitanjima bioraznolikosti. To uključuje utvrđivanje sanitarnih i fitosanitarnih standarda i zaštitu prirodnih resursa. Trgovina između EU-a i Afrike ima ključnu ulogu u podupiranju prilika za stvaranje održivih prehrambenih sustava.

Istodobno poljoprivredna proizvodnja hrane, prerada i distribucija osiguravaju većinu izravnih radnih mjesta i prihoda u Africi, posebno u ruralnim područjima, čime se pridonosi uravnoteženom teritorijalnom razvoju. Taj sektor može osigurati zapošljavanje znatnog broja od ukupno 800 milijuna Afrikanaca za koje se predviđa da će ući na tržište rada u sljedećih 30 godina 1 . 

Predložena mjera br. 1 – Sklopiti partnerstvo s Afrikom radi maksimalnog iskorištavanja prednosti zelene tranzicije i smanjenja prijetnji za okoliš uz puno poštovanje Pariškog sporazuma 2 .

Kako bi se to moglo ostvariti, predlaže se da EU podrži provedbu nacionalno utvrđenih doprinosa, da pomogne s razvojem dugoročnih strategija za smanjenje emisija te da pridonese razvoju nacionalnih planova prilagodbe.

Podupirući integrirane nacionalne financijske okvire EU nastavlja surađivati sa zemljama u njihovim naporima da mobiliziraju i usklade niz izvora financiranja sa svojim prioritetima održivog razvoja. EU bi trebao uspostaviti partnerstvo s Afrikom u području zelenog financiranja, održive energije i energetske učinkovitosti pokretanjem inicijative „Zelena energija” na temelju preporuka iz Platforme na visokoj razini za ulaganja u održivu energiju u Africi. EU i Afrika trebali bi razmjenjivati i iskustva u upravljanju društveno pravednom tranzicijom s fosilnih goriva.

EU bi u partnerstvu s Afrikom trebao poticati bolje upravljanje oceanima, uključujući razvoj održivog ribarstva i plavog gospodarstva. EU je spreman pojačati borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova kako bi uklonio ekološku prijetnju takvog ribolova za održivosti ribljih stokova, ribarske zarade i obalne zajednice koje poštuju pravila.

Naposljetku, EU i Afrika trebali bi poduzeti zajedničke mjere za zaštitu šuma, voda i morskih ekosustava te smanjenje pritiska na njih istodobno jačajući upravljanje njima borbom protiv nezakonite sječe i ekološkog kriminala, čime se uklanjaju uzroci gubitka bioraznolikosti. To se može postići, među ostalim, pokretanjem inicijative „NaturAfrica”.

II.Partneri za digitalnu transformaciju

Ulaganjima u infrastrukturu i održive izvore električne energije treba svima osigurati pristup sigurnim i pristupačnim digitalnim uslugama. Od ključne je važnosti i uspostava regulatornog okruženja za konkurentnu i usklađenu regionalnu povezivost. Da bi se mogle ostvariti moguće koristi od digitalizacije, potrebno je uspostaviti čvrst regulatorni okvir u područjima kao što su zaštita podataka i potrošača, digitalne financijske usluge, kiberkriminalitet i e-upravljanje. Potrebne su posebne politike kako bi se osigurala potpuna digitalna uključenost i digitalna ravnopravnost žena i marginaliziranih zajednica.

Procjenjuje se da bi povećanje digitalne pokrivenosti od 10 % moglo dovesti do povećanja afričkog BDP-a za više od 1 %. Provedbom prikladnih reformi i ulaganjima u cilju uspostave jedinstvenog afričkog digitalnog tržišta te na temelju nove strategije digitalne transformacije, Afrika može iskoristiti digitalizaciju kao pokretača rasta u svim sektorima gospodarstva. Digitalnim infrastrukturama i pružanjem potpore digitalnom poduzetništvu i inovacijama mogla bi se osigurati potrebna radna mjesta za 15 do 20 milijuna mladih koji svake godine ulaze na tržište rada.

Digitalnom transformacijom mogu se modernizirati i tradicionalni sektori kao što je poljoprivreda, poboljšati pristup kvalitetnim uslugama, povećati javni prihodi te poboljšati transparentnost i odgovornost javnog sektora, čime će se pojačati povjerenje javnosti u vlade. Njome se može preobraziti i pružanje javnih usluga, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, energiju i zdravstvenu skrb, među ostalim poboljšanjem pristupa zdravstvenim uslugama u udaljenim područjima i olakšavanjem dijagnosticiranja i liječenja. E-upravljanjem će se zaštititi potrošači i privatnost te poduprijeti borba protiv korupcije. E‑trgovinom i digitalnim financijskim uslugama mogla bi se potaknuti gospodarska integracija Afrike poboljšanjem pristupa robi i uslugama na cijelom kontinentu. Digitalnim uslugama može se, među ostalim, poboljšati pristup transakcijskim računima i digitalnim financijskim rješenjima za bankarstvo, usluge osiguranja ili plaćanja, uključujući prijenos sredstava.

Ubrzavanje digitalizacije javne uprave nužan je preduvjet za stvaranje vrijednosti za građane i poduzeća u cijeloj Europi i Africi i ključan element za ostvarenje ciljeva održivog razvoja. U tu svrhu, pojačana suradnja u provedbi interoperabilnih digitalnih rješenja bila bi korisna za rješavanje problema nedostatka digitalnih vještina, promicanje uporabe otvorenih podataka, jačanje kibersigurnosti i iskorištavanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, lanac blokova i veliki podaci. U tom pogledu, jačanje kapaciteta u javnom sektoru važno je za podupiranje šireg programa digitalne transformacije.

Digitalizacija mora biti popraćena snažnim mjerama kako bi se zajamčili sigurnost, otpornost i odvraćanje od kiberkriminaliteta, što uključuje međunarodnu suradnju unutar uspostavljenih pravnih okvira. EU i Afrika trebali bi pojačati svoju suradnju u tom pogledu, uključujući u cilju sprječavanja iskorištavanja Interneta za terorizam i nasilni ekstremizam.

Za ostvarenje napretka u tim područjima te kako bi se ograničile internetske prijetnje demokraciji i ljudskim pravima bit će nužni odgovarajuće zakonodavstvo i operativna sposobnost. Kada je riječ o dezinformiranju, EU je razvio korisne instrumente i nastavit će blisko surađivati s afričkim partnerima u cilju pronalaska zajedničkih pristupa i razmjene najbolje prakse.

Digitalno gospodarstvo zahtijeva bolje digitalne vještine i pismenost te stvara veliku potražnju za kvalificiranom, lokalnom radnom snagom u svim sektorima kojima može koristiti digitalna transformacija. Treba dalje razvijati prilike za kvalitetno učenje i strukovno obrazovanje u javnim i privatnim ustanovama.

Uporabom svemirskih podataka i tehnologije pridonosi se pametnom i sigurnom prijevozu, zelenim gradovima, održivom upravljanju prirodnim resursima i učinkovitoj poljoprivredi. Otvorenim i besplatnim podacima koje pružaju svemirski programi EU-a može se dati poticaj afričkom privatnom svemirskom sektoru koji je u začecima jer će se novim i malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) omogućiti razvoj lokalnih inovativnih rješenja i usluga. Promatranjem zemlje, praćenjem prirodnih resursa, uporabe zemljišta, uporabe resursa unutarnjih plovnih putova i pomorskih i obalnih ekosustava može de poduprijeti donošenje politika i odluka u Africi.

Predložena mjera br. 2 – Stvaranje partnerstva s Afrikom u cilju poticanja digitalne transformacije kontinenta 3 .

U tu svrhu treba se usmjeriti na regulatornu konvergenciju, uključujući jačanje zaštite osobnih podataka, ulaganje u ključnu poticajnu održivu infrastrukturu, digitalizaciju javnih uprava za pružanje e-usluga, povećanje prilika za obrazovanje i osposobljavanje i povećanje sigurnog protoka podataka. EU bi trebao razvijati suradnju s Afrikom i u području umjetne inteligencije, koju bi trebalo odgovorno razvijati i upotrebljavati.

III.Partneri za održivi rast i radna mjesta

Zbog bliskih veza i zemljopisne blizine EU i Afrika prirodni su saveznici u poticanju uključivog i održivog gospodarskog rasta na oba kontinenta. Gospodarske prilike i stvaranje dostojnih radnih mjesta u Africi i EU-u mogli bi se znatno povećati zajedničkim djelovanjem u četiri prioritetna područja:

(a)poticanju trgovinu i održivih ulaganja u Africi;

(b)poboljšanju ulagačke klime i poslovnog okruženja;

(c)povećanju pristupa kvalitetnom obrazovanju, vještinama, istraživanju, inovacijama, zdravstvu i socijalnim pravima;

(d)jačanju regionalne i kontinentalne gospodarske integracije.

Europski zeleni plan 4 nova je strategija rasta EU-a i plan za pretvaranje Europe do 2050. u prvi klimatsko-neutralni kontinent na svijetu. Zbog velikog potencijala u pogledu obnovljive energije i bioraznolikosti, Afrika će, kako njezino gospodarstvo bude raslo, biti u sve povoljnijem položaju za razvoj i provedbu održivih rješenja.

Nastavljajući se na početne uspjehe Saveza Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta i na rad zajedničkih radnih skupina za digitalno gospodarstvo, energiju, promet i ruralnu Afriku, EU predlaže da se Savez 5 pretvori u središnji stup gospodarskih odnosa između dvaju kontinenata.

a.Održiva ulaganja

Javna i privatna ulaganja od ključne su važnosti za poticanje poduzetništva i održive gospodarske diversifikacije. Treba se usredotočiti na sljedeće: ključnu kvalitetnu infrastrukturu koja je otporna na klimatske promjene; pristup financiranju; bolje podatke koji će pomoći u otkrivanju najučinkovitije i najdjelotvornije uporabe novih održivih izvora energije; razvoj privatnog sektora kojim se dodaje vrijednost s velikim potencijalom za gospodarski rast i stvaranje dobrih radnih mjesta. EU je, s izravnim stranim ulaganjima od 222 milijarde EUR, najveći ulagač u Afriku, znatno ispred Sjedinjenih Američkih Država (42 milijarde EUR) ili Kine (38 milijardi EUR) 6 . Pod okriljem Saveza Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta, instrumentima EU-a, kao što su mandat za vanjsko kreditiranje, instrument za ulaganje u skupinu afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja i, u posljednje vrijeme, Europskim planom za vanjska ulaganja, pokrenuta su znatna ulaganja u Africi.

Ta ulaganja uključuju ulaganja u sektore prometa, čiste energije i poljoprivrede te u razvoj privatnog sektora. Afrika i EU moraju nastaviti surađivati u cilju daljnjeg ubrzanja takvih održivih ulaganja.

U skladu s prijedlogom Komisije o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) 7 , EU bi trebao moći potpuno iskoristiti različite financijske instrumente EU-a, kao što su proračunska jamstva i mješovito financiranje u okviru Europskog fonda za održivi razvoj, koji bi se trebao početi provoditi od 2021. U okviru predloženog instrumenta NDICI, jamstvom za vanjsko djelovanje moglo bi se osigurati do 60 milijardi EUR jamstava za poticanje održivih ulaganja u razdoblju od 2021. do 2027., s posebnim naglaskom na Africi.

Ta bi jamstva trebalo primijeniti u okviru koordiniranog djelovanja s europskim institucijama za financiranje razvoja. Te institucije zajedno najviše su prisutne u supsaharskoj Africi i na nju su najviše usmjerene te imaju zajednički portfelj koji čini trećinu svih aktivnosti institucija za financiranje razvoja i predstavlja tri četvrtine kapitala koji apsorbira najviše rizika. Usklađenijim pristupom financijskih instrumenata EU-a i europskih institucija za financiranje razvoja povećat će se mobilizacija privatnih ulagača i domaćih resursa, ubrzati prelazak na odgovornija i klimatsko neutralna ulaganja i potaknuti razvoj privatnog sektora u Africi.

b.Regionalna i kontinentalna gospodarska integracija

Širenje gospodarske integracije na regionalnoj i kontinentalnoj razini ključna je sastavnica dosljedne i održive gospodarske strategije.

Pozdravljamo Afrički sporazum o kontinentalnom području slobodne trgovine koji je na snazi od svibnja 2019. i koji je dao znatan poticaj kontinentalnoj integraciji te potaknuo ambiciju za kontinentalnim jedinstvenim tržištem. Time će se povećati trgovina unutar Afrike, uključujući sa zemljama u Sjevernoj Africi, diversificirat će se izvoz i poboljšati kvaliteta i sigurnost proizvoda.

Izgradnjom pouzdanih i održivih kontinentalnih energetskih, prometnih i digitalnih sustava za građane, poduzeća i industriju potaknut će se razvoj vrijednosnih lanaca koji mogu pridonijeti afričkom kontinentalnom području slobodne trgovine. EU i Afrička unija imaju zajednički interes za stabilni multilateralni sustav trgovine utemeljen na pravilima u čijem je središtu Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Predložena mjera br. 3 – Sklopiti partnerstvo s Afrikom u cilju znatnog povećanja ekološko, društveno i financijski održivih ulaganja koja su otporna na posljedice klimatskih promjena; poticanja prilika za ulaganje povećanjem uporabe inovativnih mehanizama financiranja 8 ; te poticanja regionalne i kontinentalne gospodarske integracije, prvenstveno putem Sporazuma o kontinentalnom području slobodne trgovine u Africi 9 .

To će se postići tako da glavni prioritet postane pružanje političke, tehničke i financijske potpore Sporazumu o kontinentalnom području slobodne trgovine u Africi (za koji je EU već povećao potporu s 12,5 milijuna EUR u razdoblju od 2014. do 2017. na 60 milijuna EUR u razdoblju od 2018. do 2020.). Spremni smo podijeliti svoje iskustvo o carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu. Dugoročnom perspektivom stvaranja sveobuhvatnog područja slobodne trgovine između kontinenata pojačat će se i suradnja u pogledu strateških koridora kojima se olakšavaju trgovina i ulaganja unutar Afrike i između Afrike i Europe te će se poboljšati održiva, učinkovita i sigurna povezivost između dvaju kontinenata. Udruženja poduzetnika u EU mogu imati važnu ulogu u Poslovnom forumu organiziranom na marginama planiranog sastanka na vrhu između AU-a i EU-a. To se može postići alatima kao što su suradnja i dijalog, poslovna partnerstva duž ključnih vrijednosnih lanaca te produbljivanje sporazuma o gospodarskom partnerstvu i drugih sporazuma EU-a o trgovini s partnerskim zemljama u Africi.

**Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju, koji je stupio na snagu 19. srpnja 2019., predviđa proširenje carinskih povlastica na proizvode podrijetlom iz nesamoupravnog područja Zapadne Sahare.

c.Poslovno okruženje i ulagačka klima

Poticanje ulaganje u privatni sektor od ključne je važnosti za ubrzavanje održivog gospodarskog rasta i stvaranje dostojnih radnih mjesta. Povećanje povjerenja ulagača u Afriku u velikoj će mjeri ovisiti o većoj sigurnosti, učinkovitim, transparentnim i stabilnim regulatornim okvirima, kao i o olakšavanju i zaštiti ulaganja, makroekonomskoj stabilnosti, stabilnim financijskim sustavima, pristupu kreditiranju, inovacijama i nužnim podacima za podupiranje zelene tranzicije.

Reforma politike bitna je i u ključnim područjima kao što su: upravljanje, vladavina prava, pravosudni sustav, upravljanje javnim financijama (uključujući kvalitetom i učinkovitošću javnih rashoda), upravljanje dugom, transparentna javna nabava, tržišno natjecanje, norme i olakšavanje trgovine, okviri za ulaganje i oporezivanje zelenog rasta. To uključuje i borbu protiv korupcije, prijevare, nezakonitih financijskih tokova, pranja novca i financiranja terorizma.

Predložena mjera br. 4 – Sklopiti partnerstvo s Afrikom u cilju privlačenja ulagača podupiranjem afričkih država u donošenju politika i regulatornih reformi za poboljšanje poslovnog okruženja i ulagačke klime, uključujući jednake uvjete poslovanja 10 .

S obzirom na to, predlaže se da EU razvije ambicioznija rješenja za olakšavanje, privlačenje i podupiranje ulaganja u Afriku. EU bi trebao dodatno razviti upotrebu platformi kao što su Platforma održivog poslovanja za Afriku i Međunarodna platforma o održivom financiranju. Istodobno je važno promicati regulatorne reforme i jačati institucijske kapacitete javnih tijela, poslovnih organizacija i poduzetnika, uključujući socijalnih poduzetnika te istodobno jačati izgradnju kapaciteta povezanu s pristupom MSP-ova tržištima i financiranju. U tom pogledu europske poduzetničke organizacije trebale bi i dalje podupirati poduzetništvo u Africi.

EU bi trebao poticati i regulatorni dijalog s javnim upravama u cilju razmjene dobre prakse. Dijalozi o potpori proračunu trebali bi i dalje biti ključni instrument za poticanje reformi. Naposljetku, sporazumima o trgovini i odredbama o ulaganjima kojima će se privlačiti, olakšavati i podupirati održiva ulaganja pridonijet će se poboljšanju poslovne klime.

d.Obrazovanje, vještine, istraživanje, inovacije, zdravstvo i socijalna prava

Ulaganje u ljude, posebno u mlade, od ključne je važnosti za izgradnju snažnijeg partnerstva između dvaju kontinenata. Očekuje se da će u sljedećih 15 godina otprilike 375 milijuna mladih u Africi postati radno sposobni.

Trenutačno manje od 10 % Afrikanaca u dobi od 18 do 24 godine sudjeluje u nekoj vrsti višeg obrazovanja ili osposobljavanja. Pružanje obrazovanja, osposobljavanja i vještina mladima i pripremanje mladih za nove prilike na budućem tržištu rada zajednički je strateški prioritet. Da bi mlade žene i muškarci mogli potpuno iskoristiti gospodarske prilike, morat će imati bolji pristup uključivom i ravnopravnom kvalitetnom obrazovanju, uključujući visokom obrazovanju te prilikama za učenje i osposobljavanje. U tom pogledu posebnu pozornost treba posvetiti djevojkama i ženama. Osnaživanje žena može se poduprijeti uklanjanjem diskriminacijskih propisa i prakse i osiguravanjem da imaju pristup znanju, vještinama, mikrokreditima i financiranju za poduzetnike.

Kako bi se povećala zapošljivost osoba koje su završile školovanje i njihov poduzetnički duh, obrazovni sustavi moraju bolje uskladiti vještine i rezultate učenja s potražnjom na tržištu rada i novonastalim sektorima, posebno u digitalnom sektoru i zelenim tehnologijama i tehnologijama koje nemaju negativni utjecaj na klimu. Od ključne važnosti bit će i poticanje suradnje između akademske i istraživačke zajednice i lokalnih poduzeća te podupiranje inovativnih pristupa učenju. Jačanje suradnje u sektoru kulture također bi moglo pridonijeti stvaranju radnih mjesta i boljim međuljudskim odnosima.

Prilike za dostojanstven rad bit će od ključne važnosti za pružanje perspektive afričkoj mladeži čiji broj brzo raste. To je povezano sa zdravom radnom snagom, okolišem i dostojnim radnim uvjetima. Posebno su važni zdravlje i sigurnost na radu, uključivi sustavi socijalne zaštite, univerzalno zdravstveno osiguranje, pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, uključujući planiranju obitelji te borba protiv neravnopravnosti i diskriminacije, rada djece (posebno u sektoru poljoprivrede) i prisilnog rada. Za to je potreban i prelazak s neformalnog na formalno gospodarstvo. U tom pogledu učinkovitim socijalnim dijalogom s javnim tijelima i organizacijama radnika i poslodavaca poboljšat će se socijalna i poslovna klima.

EU i Afrika imaju i zajednički interes za promicanje ulaganja u osnovnu zdravstvenu zaštitu, pitku vodu, stanovanje i razvoj infrastrukture i kapaciteta za suzbijanje širenja bolesti.

Predložena mjera br. 5 –– Sklopiti partnerstvo s Afrikom u cilju brzog unapređenja učenja, znanja i vještina te istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, pogotovo među ženama i mladima, uz zaštitu i unapređenje socijalnih prava te iskorjenjivanje dječjeg rada. 11

Predlaže se da EU pojača suradnju s Afrikom u području akademske i znanstvene suradnje, uključujući u području tehničkog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i jačanja razvoja vještina (među ostalim u suradnji s poduzećima iz EU-a) u cilju stvaranja društva i gospodarstva temeljenog na znanju. EU bi trebao olakšati mobilnost studenata, učitelja, predavača i istraživača. Trebao bi poduprijeti i jačanje kapaciteta u Africi, kvalitetno osposobljavanje učitelja, razvoj kapaciteta za istraživanje i inovacije, iskorištavanje interakcije između obrazovanja, znanosti, tehnologije i inovacija u cilju poboljšanja učenja. Nadalje, EU bi trebao nastojati pokretati dijaloge o radu s afričkim zemljama u cilju zaštite socijalnih prava te posebno u cilju iskorjenjivanja rada djece. EU predlaže da se njegova potpora proširi na jačanje zdravstvenih sustava.

IV.Partneri za mir, sigurnost, upravljanje i otpornost

Osiguravanje dugoročnog mira i sigurnosti u Africi u interesu je Afrike i EU-a. Mir i sigurnost ključni su uvjeti za održivi razvoj.

Iako je glavni cilj postići mir i sigurnost u cijeloj Africi, prvo bi se trebalo usredotočiti na regije u kojima postoje najveće napetosti. Afričke države, uz pomoć regionalnih i kontinentalnih organizacija, snose glavnu odgovornost za djelovanje jer su najvažniji jamci svoje sigurnosti. Međutim, EU je spreman znatno pojačati potporu Africi u suradnji s međunarodnom zajednicom. U središtu napora Afrike i EU-a usmjerenih na zaustavljanje dugotrajnih sukoba i nestabilnosti trebala bi biti otpornost.

Nestabilnost u Africi više nije definirana sukobima unutar zemalja već ograničenom državnom kontrolom nad teritorijima i pomorskim područjima, društvenom kohezijom, domaćim ekstremizmom, sukobima između zajednica, širenjem naoružanih skupina, terorizmom i transnacionalnim kriminalom, uključujući kiberkriminalitetom. Dodatni izvori nestabilnosti su klimatske promjene, sve veće natjecanje za prirodne resurse, okolišni izazovi, manjak osnovnih socijalnih usluga, pandemije i ostale zdravstvene prijetnje.

Vlade ne mogu ispuniti politička i gospodarska očekivanja sve brojnijeg mladog stanovništva, uključujući u pogledu ljudskih prava čije zanemarivanje pogoršavaju latentne napetosti u zajednicama.

a.Mir i sigurnost

Iako su zahvaljujući partnerstvu EU-a i Afrike u području mira i sigurnosti ostvareni brojni dobri rezultati, koji su posebno zabilježeni u Memorandumu o razumijevanju o miru EU-a i AU-a, zbog složenosti napora i pogoršanja situacije u određenim regijama, moramo zajedno znatno poboljšati svoju suradnju. To podrazumijeva i suradnju s međunarodnim partnerima, posebno s Ujedinjenim narodima. U tom kontekstu važna je inicijativa „Utišavanje oružja” koju predvodi AU.

Trebalo bi dodatno uskladiti instrumente EU-a i kapacitete Afrike. Jasno je da je potrebno preispitati i dodatno pojačati našu suradnju na strateški i prilagođeni način, na temelju uzajamnih obveza i odgovornosti. Unatoč napretku u pogledu Fonda AU-a za mir, preostaje riješiti pitanje financiranja inicijativa za potporu miru koje predvodi Afrika, uključujući s pomoću doprinosa koje ocjenjuje UN. EU i Afrika moraju prilagoditi svoj način suradnje u nestabilnim područjima kako bi mogli utjecati na upravljanje na lokalnoj razini.

U okviru trenutačnog integriranog pristupa EU-a mobilizira se širok raspon instrumenata, uključujući najvišu političku diplomaciju, redovita savjetovanja, posredovanje u cilju sprječavanja i rješavanja sukoba, restriktivne mjere i suradnju u području borbe protiv terorizma, borbu protiv organiziranog kriminala, među ostalim trgovanja ljudima, i pomorsku sigurnost. S pomoću Instrumenta mirovne pomoći za Afriku 12 EU podupire mirovne operacije koje predvodi Afrika i Afričku strukturu za mir i sigurnost (APSA). Na operativnoj razini, misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i drugim sigurnosnim i obrambenim djelovanjima država članica EU-a ostvaruje se opipljiv doprinos miru i sigurnosti u Sahelu, Rogu Afrike, Gvinejskom zaljevu, slivu Čadskog jezera i u Srednjoafričkoj Republici.

Predložena mjera br. 6 – Sklopiti partnerstvo s Afrikom u cilju prilagodbe i produbljivanja Unijine potpore mirovnim naporima u Africi putem strukturiranije strateške suradnje, uz poseban naglasak na regijama u kojima je napetost najveća 13 .

Kako bismo ostvarili svoje ciljeve, sastanci na vrhu i diplomacija na visokoj razini bit će usmjereni na razvoj strategija i konkretnih koraka za pomoć u rješavanju kriza u, primjerice, Libiji, Sahelu, regiji Velikih jezera ili Rogu Afrike. EU predlaže da se podupru napori njegovih afričkih partnera u cilju rješavanja širokog spektra izazova i povećanja njihove ukupne otpornosti. EU također predlaže podupiranje afričkih kapaciteta u području obrane i sigurnosti uporabom predloženog Europskog instrumenta mirovne pomoći, njegovih misija ZSOP-a i obrambenih alata radi učinkovitijeg rješavanja problema s kojima se suočavaju afričke sigurnosne i obrambene snage na terenu. EU predlaže jačanje svojih postojećih napora usmjerenih na osiguranje poštovanja ljudskih prava, zaštite građana i međunarodnog humanitarnog prava. Mjere će se provoditi u bliskoj suradnji s državama članicama EU-a, Afričkom unijom, afričkim regionalnim organizacijama, UN-om i drugim ključnim partnerima, uključujući u obliku trilateralne suradnje između AU-a, EU-a i UN-a. Posebna pozornost posvetit će se provedbi Programa za žene, mir i sigurnost i Programa za mlade, mir i sigurnost.

EU bi trebao prilagoditi i produbiti svoju potporu afričkim mirovnim naporima te se posebno usredotočiti na integrirani pristup konfliktu i krizama, djelujući u svim fazama sukoba, posvećujući posebnu pozornost sprječavanju radikalizacije, rješavanju i stabilizaciji te boljem povezivanju humanitarnih, razvojnih, mirovnih i sigurnosnih napora.

b.Upravljanje, demokracija, ljudska prava i vladavina prava

Sigurnost i razvoj mogu biti dugoročno održivi samo ako su utemeljeni na potpunom poštovanju ljudskih prava bez diskriminacije na bilo kakvoj osnovi 14 , na demokratskim načelima, ravnopravnosti spolova i vladavini prava. Prepoznajući da su sva ljudska prava univerzalna, neodvojiva i međuovisna te međusobno povezana, EU i afričke zemlje zalažu se za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na globalnoj razini.

Dobro upravljanje, djelotvorne i uključive gospodarske, socijalne, obrazovne i zdravstvene politike, ravnopravni pristup osnovnim socijalnim uslugama, ravnopravni pristup resursima i njihova poštena raspodjela te ravnopravni pristup pravosuđu i otvorenim i uključivim društvima potiču mir i stabilnost i djeluju kao temelj za radna mjesta i rast te privlače ulaganja. Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti prava djece.

Predložena mjera br. 7 – Sklopiti partnerstvo s Afrikom u cilju integracije dobrog upravljanja, demokracije, ljudskih prava, vladavine prava i rodne ravnopravnosti u djelovanje i suradnju 15 .

Poštovanje univerzalnih ljudskih prava – političkih, građanskih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih – i dalje će biti osnovna značajka našeg partnerstva sa svim relevantnim dionicima te potpore glavnim inicijativama kao što su afrička arhitektura upravljanja. Usvojit će se više strateški i strukturiraniji pristup političkim dijalozima o ljudskim pravima s afričkim zemljama koji će se nadopunjavati redovitim savjetovanjima s afričkim regionalnim organizacijama i čvrsto uspostavljenim dijalogom o ljudskim pravima između EU-a i AU-a.

EU želi nastaviti podupirati vjerodostojne, uključive i transparentne izborne i demokratske procese, među ostalim pojačanom suradnjom između AU-a i EU-a u području promatranja izbora i njihova praćenja. EU također planira pojačati suradnju u području demokratskog upravljanja i vladavine prava na oba kontinenta, uključujući u pitanjima odgovornosti i transparentnosti javnih institucija, neovisnog i nepristranog pravosuđa, korupcije i transnacionalnog kriminala te trgovanja ljudima.

EU bi trebao poduprijeti konkretne inicijative za jačanje organizacija civilnog društva i branitelja ljudskih prava, za prekidanje ciklusa nekažnjivosti, osiguravanje pravnih lijekova za žrtve i poticanje mirenja. Poduzet će se inicijative za žene i sa ženama i mladima (uključujući djecu) kojima će se podupirati njihovo gospodarsko osnaživanje, osiguravati njihovo aktivno sudjelovanje u postupcima odlučivanja u građanskom i političkom životu, promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te sprječavanje i uklanjanje svih vrsta nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući seksualno i spolno nasilje povezano sa sukobima.

c.    Otpornost

Otpornost, mir, sigurnost i upravljanje blisko su povezani. EU bi stoga trebao sklopiti partnerstvo s afričkim dionicima u cilju jačanja otpornosti, uzimajući u obzir čitavi spektar izazova od glavnih uzroka sukoba do posljedica kriza. To će se postići produbljivanjem potpore EU-a mirovnim naporima u Africi s pomoću integriranog pristupa u svim fazama sukoba i kriza. To podrazumijeva sprječavanje, rješavanje i stabilizaciju napora dobro usmjerenih humanitarnih, razvojnih, mirovnih i sigurnosnih djelovanja u skladu s njihovom dodanom vrijednošću i odgovarajućim mandatima.

Predložena mjera br. 8 – Osigurati otpornost povezivanjem humanitarnih, razvojnih, mirovnih i sigurnosnih intervencija u svim fazama sukoba i kriza

V.Partneri u području migracija i mobilnosti

Demografska kretanja, želje za gospodarskim prilikama i političkom stabilnošću, bježanje od kriza i sukoba te prilagodbe klimatskim promjenama i uništavanju okoliša upućuju na to da će razine migracija i prisilnog raseljavanja i dalje donositi znatne izazove i prilike za naša dva kontinenta.

Dobro upravljanje migracijama i mobilnošću može pozitivno utjecati na zemlje podrijetla, tranzita i odredišta. Migracijski tokovi i mobilnost u Africi uglavnom su unutar kontinenta te se na regionalnoj i kontinentalnoj razini uspostavljaju režimi za slobodno kretanje. Neke države članice Afričke unije primaju velik broj migranata, izbjeglica i prisilno raseljenih osoba i stoga se suočavaju s velikim izazovima i prilikama. Migracije donose izazove i prilike i za države članice EU-a.

Od 2015. EU i afričke zemlje razvili su zajednički pristup upravljanju migracijama i mobilnošću 16 . Tim pristupom pridonijelo se smanjenju nezakonitih dolazaka u Europu, poboljšala se suradnja u borbi protiv krijumčarenja migranata te su se razvili održiviji pristupi izbjeglicama u državama domaćinima u Africi.

Međutim, preostaju veliki izazovi. U supsaharskoj Africi nalazi se više od četvrtine svjetskog izbjegličkog stanovništva. Opasna putovanja i pokušaji prelaska Sredozemnog mora i dalje dovode do pogibelji i potiču kriminalne aktivnosti. Kako bi mogli riješiti te probleme, Afrika i EU moraju razviti uravnotežen, usklađen i sveobuhvatni pristup migracijama i mobilnosti utemeljen na načelima solidarnosti, partnerstva i zajedničke odgovornosti te na poštovanju ljudskih prava i međunarodnog prava. Zajednički cilj EU-a i afričkih partnera trebao bi biti održivo i učinkovito upravljanje migracijama.

EU će u svim aktivnostima i dalje posebnu pozornost posvećivati poštovanju svojih osnovnih vrijednosti, a posebno uzimanju u obzir posebnih potreba osoba u ranjivim situacijama, uključujući žena, djece, maloljetnika bez pratnje i osoba s invaliditetom.

Zaštita potrebitih osoba, posebno izbjeglica, interno raseljenih osoba i drugih ranjivih raseljenih osoba i dalje bi trebala biti zajednički prioritet. EU se i dalje zalaže za pružanje pomoći afričkim partnerima u rješavanju izbjegličkih kriza i pronalaženje trajnih rješenja za izbjeglice u zemljama domaćinima. EU bi trebao nastaviti i napore usmjerene na preseljenje osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita u Europu.

Potrebno je pojačati mjere usmjerene na sprječavanje nezakonitih migracija i sprječavanje gubitaka života. To uključuje pojačavanje borbe protiv krijumčarenja migranata, s posebnim naglaskom na uklanjanje zločinačkih mreža, koja bi se trebala se provoditi zajedno s borbom protiv trgovanja ljudima. Posebno je važno jačanje kapaciteta za učinkovito upravljanje migracijama, uključujući učinkovito upravljanje granicama, te bi EU i dalje trebao pružati potporu afričkim partnerima u tom području. Potrebno je poduzeti dodatne mjere za uklanjanje glavnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja na temelju raznovrsne potpore koja se pruža iz Uzajamnog fonda EU-a za Afriku.

Trebalo bi poboljšati suradnju u području vraćanja i ponovnog prihvata, kao i stvarne stope vraćanja. EU i Afrika također bi trebali raditi na uspostavi učinkovitih i održivih mehanizama, među ostalim podupiranjem dobrovoljnih povrataka te putem učinkovite provedbe i sklapanja sporazuma o ponovnom prihvatu. Vraćanje bi trebalo biti popraćeno održivom reintegracijom u zemlje podrijetla.

Usporedno s time, pojačana suradnja u području zakonite migracije može pružiti značajne dvostrane koristi od mogućnosti zapošljavanja koje odgovaraju potrebama tržišta rada na oba kontinenta. Projekti u područjima zakonite i kružne migracije te mobilnosti radne snage koji se provode u suradnji s afričkim zemljama te napori za poboljšanje razvojnih koristi od migracija, uključujući pojednostavnjenje upotrebe doznaka, mogli bi znatno doprinijeti zakonitoj i sigurnoj migraciji i mobilnosti.

Predložena mjera br. 9 – Sklopiti partnerstvo s Afrikom u cilju osiguranja uravnoteženog, dosljednog i sveobuhvatnog pristupa migracijama i mobilnosti 17 .

To će se postići uravnoteženim uključivanjem migracija i mobilnosti u naše sveukupno partnerstvo na svim razinama. Primjenjivat ćemo svestrani pristup i surađivati sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta. Velika pozornost usmjerit će se i na poboljšanje upravljanja migracijama, sposobnost partnerskih zemalja da bolje upravljaju granicama, jačanje kapaciteta i suradnju utemeljenu na dokazima.

Na kontinentalnoj razini EU predlaže uspostavu zajedničkog okvira za migraciju između kontinenata i dijalog o mobilnosti i nastavlja jačati trilateralnu suradnju AU-a, EU-a i UN-a, nastavljajući se na uspješno iskustvo Radne skupine za migracije. Na regionalnoj razini EU predlaže jačanje provedbe Zajedničkog akcijskog plana iz Valette te Khartoumskog procesa i Rabatskog procesa zajedno s AU-om, UN-om, državama članicama EU-a i regionalnim organizacijama.

Na bilateralnoj razini, EU bi u okviru svojih ukupnih odnosa s afričkim zemljama trebao razvijati dijaloge po mjeri i partnerstva. Važno je osigurati komplementarnost i dodanu vrijednost postojećih i budućih okvira za suradnju.

VI.Zaključak: suradnja u cilju provedbe partnerstva

Kako bi ostvarili prethodno opisane želje i uspješno proveli novo partnerstvo, EU i Afrika moraju pronaći načine za bližu suradnju.

a.Na globalnoj razini: ojačati multilateralizam utemeljen na pravilima

Afrička unija i EU zalažu se za međunarodni poredak utemeljen na pravilima i multilateralni sustav u čijem su središtu Ujedinjeni narodi 18 Uvjereni smo da nijedna zemlja ni skupina zemalja ne mogu same riješiti globalne izazove. Globalna suradnja i regionalna integracija najbolje su jamstvo za međunarodnu stabilnost i gospodarski rast. Stoga imamo zajednički interes za suradnju u pitanjima multilateralizma i zajedničke programe (npr. klimatsko djelovanje, upravljanje digitalizacijom itd.) koje uspješno možemo provoditi samo zajedno. Afrika i Europa zajedno čine najveći glasački blok u UN-u. Zajedničkim snagama pridonijeli smo donošenju ključnih međunarodnih sporazuma kao što su Program održivog razvoja do 2030. i njegovi ciljevi održivog razvoja te Pariški sporazum o klimatskim promjenama te se zalažemo za njihovu provedbu. Taj pristup trebao bi se primjenjivati i u različitim specijaliziranim agencijama UN-a. Afrika i EU trebali bi iskoristiti svaku priliku za daljnje učinkovito djelovanje u svim strateškim područjima od uzajamnog interesa u sva tri stupa UN-a i osigurati suradnju i usklađivanje stajalište kad god je to potrebno. Trebali nastupati kao partneri i uskladiti se i u drugim multilateralnim forumima, kao što su G20 i Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Sve države članice EU-a i Afričke unije moraju osigurati zajedničko djelovanje i potporu međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima i multilateralnom sustavu. U svijetu u kojem sve više prevladava natjecateljski duh i u kojem ideje slobodno kruže, a vrijednosti su ugrožene, posebnu pozornost treba posvetiti javnoj diplomaciji kojom se podupire multilateralizam na oba kontinenta i u cijelom svijetu obraćajući se mladima, akademicima i drugim dionicima koji zajednički oblikuju budući svjetski poredak.

Predložena mjera br. 10 – Sklopiti partnerstvo s Afrikom u cilju jačanja međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i jačanja multilateralnog sustava u čijem je središtu UN 19 .

U okviru redovitih političkih dijaloga s afričkim partnerima o suradnji u multilateralnom sustavu na bilateralnoj razini i unutar UN-a trebala bi se razmatrati pitanja od novih globalnih izazova do suradnje u stvarima povezanima s Vijećem sigurnosti UN-a. EU bi trebao nastojati uspostaviti bolje strukturiranu trilateralnu suradnju AU-a, EU-a i UN-a u područjima od zajedničkog interesa. Također bi trebao podupirati nužne reforme i modernizaciju postojećih multilateralnih institucija kako bi se osiguralo da odgovaraju svrsi. Kako bi pomogao Africi da dobije veći utjecaj u UN-u, međunarodnim financijskim institucijama i drugim multilateralnim organizacijama, EU podržava zahtjev AU-a za dobivanje posebnog promatračkog statusa u WTO-u.

b.Na bilateralnoj razini: pojačavanje suradnje s Afrikom

Na sastancima na vrhu čelnika država i vlada AU-a i EU-a i na ministarskim sastancima utvrdit će se političke smjernice za suradnju EU-a s Afrikom. Tu strategiju trebalo bi uskladiti s pravno obvezujućim sporazumima između EU-a i afričkih zemalja s pomoću protokola kojim su obuhvaćene supsaharske afričke zemlje u okviru novog sporazuma o partnerstvu između EU-a i Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država te s pomoću sporazuma o pridruživanju između EU-a i zemalja sjeverne Afrike. Takva usklađenost osigurat će se nadogradnjom postojećih upravljačkih struktura, kao što su sastanci na vrhu, ministarski sastanci, sastanci između komisija i politički odbori te odbori za mir i sigurnost. Trebali bi se pokrenuti i dijalozi s ključnim dionicima, kao što su mladi, žene, poduzetnici, organizacije civilnog društva, znanstvenici i radne skupine 20 . EU bi trebao biti spreman poduprijeti postupak institucionalne reforme koji je pokrenuo AU. EU bi također trebao nastaviti raditi s dijasporama na jačanju različitih načina na koje one mogu dati svoj doprinos.

Osim formalnih dijaloga, EU i Afrika trebali bi nastojati pojačati osobne kontakte među ljudima u okviru programa razmjene, zajedničkih istraživačkih aktivnosti ili inicijativa razmjene između akademskih i kulturnih ustanova, privatnog sektora, poduzeća, agencija i komunalnih poduzeća, parlamenata, lokalnih tijela ili gradova i regija. EU predlaže suradnju sa svojim partnerima u Africi u cilju uklanjanja nestabilnosti, jačanja otpornosti i usklađene uporabe alata koje ima na raspolaganju. Institucije bi trebale podržati politički dijalog i dijalog o politikama brzom mobilizacijom stručnjaka i stvaranjem platforma znanja koje su dostupne različitim dionicima. Trebalo bi nastaviti uspješno djelovanje sektorskih radnih skupina osnovanih u okviru Saveza Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta i po mogućnosti ga replicirati. Trebalo bi promicati razmjenu najbolje prakse i stručnosti.

c.Na strani EU-a: usklađeno djelovanje i mobilizacija sredstava

EU je i dalje najveći parter Afrike u području ulaganja, trgovine i razvoja. Kako bi se osiguralo da se znatnom suradnjom EU-a s Afrikom ostvare očekivani rezultati, EU bi trebao povećati stratešku i operativnu koordinaciju i zajedničko djelovanje u sjedištima i na razini partnerskih zemalja s državama članicama EU-a i drugim dionicima, kao što su privatni sektor, razvojne financijske institucije, banke, razvojne provedbene agencije, agencije za financiranje izvoza, lokalna tijela, organizacije civilnog društva ili kulturne, obrazovne i istraživačke ustanove. Od ključne su važnosti bolje iskorištavanje i koordinacija velikog sudjelovanja i rada EU-a i njegovih država članica u međunarodnim financijskim institucijama. Postojećim naporima, kao što su pristup „boljeg zajedničkog rada” u obliku zajedničkog programiranja i zajedničke provedbe, već se podupire usklađen i koordinirani europski strateški pristup na državnoj razini.

Stratešku važnost partnerstva između EU-a i Afrike treba uskladiti s resursima koji su mobilizirani za njegovo podupiranje. Komisija je predložila da novi Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju od 2021. uključuje više od 60 % dostupnih sredstava za supsaharsku Afriku i susjedne zemlje EU-a.

U skladu s načelom „prvo politika”, EU bi trebao provoditi svoje instrumente potpuno u skladu s ciljevima vanjske politike EU-a, normama i pravilima te u skladu s unutarnjim politikama.

Prema akcijskom planu iz Adis Abebe EU bi trebao pojačati svoju suradnju s državama članicama i institucijama EU-a, uključujući s europskim institucijama za financiranje razvoja, u cilju mobilizacije privatnog financiranja. Kako bi privukao međunarodne ulagače, EU bi trebao nastaviti predvoditi inovativne napore u cilju uspostave financijskog sustava koji podupire održivi rast. EU će to temeljiti na inicijativama kao što su Plan za vanjska ulaganja, Savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta i Međunarodna platforma za održivo financiranje. 

Uspjeh partnerstva Afrike i EU-a mjerit će se na temelju konkretnih rezultata mjera razvijenih u ovom instrumentu i opipljivih rezultata partnerstva koje smo ostvarili za građane na oba kontinenta.

(1)

UNDESA Projekcije svjetskog stanovništva 2017.

(2)

Ova predložena mjera u skladu je s ciljevima održivog razvoja br. 2 (iskorjenjivanje gladi), br. 6 (pitka voda), br. 7 (pristupačna i čista energija), br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast), br. 9 (industrija, inovacije i infrastruktura), br. 11 (održivi gradovi i zajednice), br. 12 (odgovorna potrošnja i proizvodnja), br. 13 (odgovor na klimatske promjene), br. 14 (život ispod vode) i br. 15 (život na kopnu).

(3)

Ova predložena mjera u skladu je s ciljevima održivog razvoja br. 4 (kvalitetno obrazovanje), br. 5 (rodna ravnopravnost) i br. 9 (industrija, inovacije i infrastruktura).

(4)

 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i odboru regija, Europski zeleni plan, 11. prosinca 2019., COM(2019)640 final.

(5)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću o novom Savezu Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta: prijenos partnerstva za ulaganja i poslove na sljedeću razinu, 12. rujna 2018., COM(2018)643 final.

(6)

 Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, Izvješće o ulaganjima u svijetu 2018.,podaci iz 2016.

(7)

Prijedlog Komisije za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, 14. lipnja 2018., COM(2018)460 final.

(8)

Ova je predložena mjera u skladu s ciljevima održivog razvoja br. 1 (iskorjenjivanje siromaštva), br. 2 (iskorjenjivanje gladi), br. 7 (pristupačna i čista energija), br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast) i br. 9 (industrija, inovacije i infrastruktura).

(9)

Ova predložena mjera u skladu je s ciljem održivog razvoja br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast).

(10)

Ova predložena mjera u skladu je s ciljevima održivog razvoja br. 1 (iskorjenjivanje siromaštva), br. 9 (industrija, inovacije i infrastruktura) i br. 16 (mir, pravda i snažne institucije).

(11)

Ova je predložena mjera u skladu s ciljevima održivog razvoja br. 1 (iskorjenjivanje siromaštva), br. 3 (zdravlje i dobrobit), br. 4 (kvalitetno obrazovanje), br. 5 (rodna ravnopravnost), br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast) i br. 10 (smanjenje nejednakosti).

(12)

Za koje je EU od 2004. izdvojio 3,5 milijardi EUR.

(13)

Ova predložena mjera u skladu je s ciljem održivog razvoja br. 16 (mir, pravda i snažne institucije).

(14)

Uključujući na osnovi spola, rase, etničkog ili socijalnog podrijetla, vjere ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, invaliditeta, dobi, spolne orijentacije i spolnog identiteta.

(15)

Ova predložena mjera u skladu je s ciljevima održivog razvoja br. 10 (smanjenje nejednakosti), br.15 (rodna ravnopravnost) i br. 16 (mir, pravda i snažne institucije).

(16)

To uključuje zajednički akcijski plan iz Vallette, Khartoumski proces i Rabatski proces, partnerski okvir EU-a u području migracija za bilateralne odnose s partnerskim zemljama, zajedničku trilateralnu radnu skupinu AU-a, EU-a i UN-a u području migracija ili opredijeljenost za razvoj zajedničkog okvira o migracijama između kontinenata i dijalog o mobilnosti.

(17)

Ova predložena mjera u skladu je s ciljem održivog razvoja br. 1 (iskorjenjivanje siromaštva) i br. 10. (smanjenje nejednakosti)

(18)

To se odražava u Ugovoru o EU-u, Programu Afričke unije do 2063., globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a i Europskom konsenzusu o razvoju.

(19)

Ova predložena mjera u skladu je s ciljem održivog razvoja br. 17 (partnerstvo).

(20)

Dijalozi o sektorskoj politici u okviru Saveza Afrike i Europe (o digitalnom gospodarstvu, prometu, poljoprivredi i ulaganjima u održivu energiju) služe kao model koji bi trebalo produbiti i proširiti. Primjerice o zelenoj tranziciji.