Mišljenje Europskog odbora regija – Preventivna prilagodba klimatskim promjenama: kakve prilike i sinergije pruža za promicanje održivosti i kvalitete života u regijama i općinama i koji su okvirni uvjeti za to potrebni?

(2021/C 37/06)

Izvjestitelj: Markku MARKKULA (FI/EPP), predsjednik Gradskog vijeća Espooa Referentni dokument: zahtjev predsjedništva za savjetovanje, pravilo 41. točka (b) podtočka i.

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Hitna potreba na globalnoj razini da se ubrza djelovanje

1.

naglašava da bi političko vodstvo klimatskim promjenama trebalo pristupiti kao kriznoj situaciji i globalnoj prijetnji koju treba rješavati zajedničkim aktivnostima i standardima uklanjanjem podjela i prepreka. EU bi trebao preuzeti aktivnu vodeću ulogu u prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo i otpornije društvo kako bi se očuvali povoljni životni uvjeti i zajamčilo da se na globalnoj razini primjenjuju jasni, vjerodostojni i jednakovrijedni postupci za europska poduzeća te javne i privatne ustanove;

2.

naglašava važnost aktivne uloge gradova i regija koji se udružuju s lokalnim i međunarodnim poduzećima kako bi se prilagodili klimatskim promjenama i ublažili ih donošenjem sve ambicioznijih i realnih ciljeva te naglašava da je ključno ubrzati djelovanje u svim relevantnim politikama EU-a, povećati financiranje mjera prilagodbe, zajednički razviti prikladne metode i instrumente prilagodbe, pojačati prekograničnu suradnju i razmjenu iskustava i najboljih praksi te poboljšati otpornost i kapacitete za prilagodbu, prirodna rješenja i mogućnosti za inovacije;

3.

uočava da je približno 800 jedinica regionalne vlasti u 17 država članica proglasilo klimatsku krizu, što znači da oko 40 % građana EU-a živi u jedinicama lokalne i regionalne vlasti čiji su politički čelnici dodatno naglasili, službeno prihvatili i proglasili ozbiljnu globalnu klimatsku krizu; naglašava da se time pruža velika potpora aktivnom vodstvu u ostvarivanju klimatski neutralne Europe isticanjem pristupa „odozdo prema gore” (1).

4.

ističe da je zbog pandemije bolesti COVID-19 još hitnije potrebno rano i koordinirano djelovati. Trenutačno iskustvo s pandemijom pokazalo je da je potrebno poboljšati otpornost socijalnih i gospodarskih sustava kako bi se suočili s velikim poremećajima jer nepredviđene krize dovode do složenih rizika, posebno u preusko usmjerenim gospodarstvima;

5.

naglašava da politike EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje trebaju biti bolje integrirane i s javnim i privatnim sektorom, kao i s aktivnostima građana u sektorima klimatske politike EU-a: sustavu trgovanja emisijama (ETS), odluci o raspodjeli tereta (ESD) te sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva („LULUCF”). Kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost, EU mora ubrzati dekarbonizaciju aktivnosti u svim sektorima. Gradovi i regije, u partnerstvu s poduzećima, imaju primarnu odgovornost za sektor odluke o raspodjeli tereta, posebno za grijanje, hlađenje, korištenje zemljišta i promet;

Povezanost podnacionalnih razina vlasti s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)

6.

smatra da podnacionalne razine vlasti trebaju imati presudnu ulogu u jačanju globalnih klimatskih ambicija te da bi politike prilagodbe trebale imati ključnu ulogu u lokalizaciji UN-ovih ciljeva održivog razvoja. EU treba uvesti poticaje za općine da ostvare ciljeve održivog razvoja;

7.

poziva UNFCCC da službeno prizna ulogu podnacionalne razine vlasti i aktivno promiče njezino sudjelovanje u politikama prilagodbe i ublažavanja te da predloži strankama da usvoje ambiciozne ciljeve; skreće pozornost na lokalne doprinose podnesene u okviru dobrovoljnih lokalnih revizija, u kojima se naglašava da su gradovi razina na kojoj se provode dalekosežne mjere i gdje se najbolje iskorištavaju sinergije i međusobna povezanost različitih ciljeva održivog razvoja;

8.

smatra da je 26. konferencija stranaka UNFCCC-a (COP-26) ključna prekretnica u jačanju vodeće uloge EU-a u globalnom djelovanju u području klime te naglašava da bi aktualne aktivnosti i obveze regija i gradova trebale imati snažnu i vidljivu ulogu na konferenciji COP-26. Spreman je poduprijeti institucije EU-a u suradnji s UNFCCC-om kako bi se povećala vidljivost i priznavanje podnacionalnih razina vlasti u globalnoj klimatskoj diplomaciji i aktivnostima te u tom smislu ističe suradnju s međunarodnim zajednicama i mrežama organizacija, kao što su ICLEI, koalicija Under2, Regions4, Klimatski savez i Ujedinjene gradske i lokalne vlasti (UCLG);

Prema dalekosežnijoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama koja se temelji na novim spoznajama, učenju i inovacijama

9.

pozdravlja nacrt nove, ambicioznije strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, u kojoj se prilagodba stavlja na istaknutije mjesto u okviru klimatskih ciljeva EU-a do 2030. i 2050. poboljšanjem znanja, jačanjem planiranja i ubrzavanjem djelovanja te prepoznavanjem potrebe za politikama prilagodbe na regionalnoj i lokalnoj razini. S tim u vezi naglašava potrebu da se pitanja prilagodbe klimatskim promjenama djelotvorno uključe u sva područja politike. Potiče Komisiju da razvije novu strategiju EU-a za prilagodbu s jasnim ciljevima i pokazateljima u skladu s načelima aktivne supsidijarnosti i proporcionalnosti;

10.

smatra da za podupiranje podnacionalnih razina vlasti u njihovim mjerama za ostvarivanje globalnih ciljeva održivog razvoja EU mora predvoditi svojim primjerom. To uključuje suradnju s potencijalnim partnerima izvan EU-a na temelju vrijednosti EU-a;

11.

naglašava potrebu za sustavom prilagodbe na europskoj razini i strukturom višerazinskog upravljanja koja dobro funkcionira s jasnim odgovornostima kako bi se omogućilo djelovanje. Važno je stvoriti djelotvorne regionalne i lokalne mehanizme prilagodbe i ublažavanja korištenjem zajedničkih mreža javnog, privatnog i trećeg sektora te povećanjem znanja, sposobnosti i financijskih sredstava;

12.

naglašava važnost prirodnih rješenja u prilagodbi klimatskim promjenama jer se njihovom provedbom pružaju mogućnosti za rješavanje međusobno povezanih kriza u području klime, prirode i zdravlja, čime se ostvaruju koristi i na socijalnom i na ekološkom planu uz istodobno promicanje održivosti i otpornosti. Prirodna rješenja mogu biti i važno sredstvo za postizanje ciljeva održivog razvoja i ambicija UNFCCC-a, posebno u pogledu iskorištavanja sinergija između različitih ciljeva održivog razvoja i djelovanja u području klime;

13.

naglašava da će prilagodba klimatskim promjenama iziskivati znatnu preobrazbu i da će trebati biti uključena kao međusektorski prioritet u teritorijalno planiranje i upravljanje; politike prilagodbe imaju znatne posljedice za zdravlje i socijalnu pravdu;

14.

napominje da se pripravnost za prilagodbu klimatskim promjenama na lokalnoj razini razlikuje i u svijetu i u Europi. Rizici klimatskih promjena trenutačno nisu u velikoj mjeri uključeni u opće planiranje upravljanja rizicima i pripravnosti općina;

15.

ističe da se sve mjere u području klime, uključujući prilagodbu, kako bi bile uspješne, moraju temeljiti na najboljem dostupnom znanju i inovacijama te da u potpunosti ovise o sudjelovanju građana. Lokalne i regionalne vlasti najpouzdanija su razina vlasti jer najbolje znaju što je potrebno i kako učinkovito odgovoriti na zahtjeve i očekivanja europskih građana;

16.

poziva Europsku komisiju i države članice da podrže razvoj: a. održivosti kao „novog normalnog” za sve zajednice, poduzeća i pojedince; b. održivosti, ugljične neutralnosti, kružnog gospodarstva i otpornosti kao vodećeg načela u svim odlukama – javnim i privatnim, uključujući postupke izrade proračuna; c. planiranja usmjerenog na održivost i mjera koje se temelje na suradnji, znanju i dobrim praksama; d. istraživanja u području održivosti i zajedničkih aktivnosti – multidisciplinarnih i interdisciplinarnih – za povećanje i diversifikaciju stručnog znanja i iskustva; e. digitalne povezivosti za sve građane s odgovarajućim vještinama kao međusektorske komponente kojom se osiguravaju zelena i digitalna transformacija; f. načina uključivanja svih tih elemenata u sva rješenja za učenje u Europskoj uniji; i g. financiranja gradova i regija za prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage;

17.

zalaže se za smanjenje ugljičnog otiska smanjenjem negativnih učinaka proizvoda, usluga i organizacija na najmanju moguću mjeru; također poziva na stavljanje većeg naglaska na pozitivni ugljični otisak pokazivanjem pozitivnog budućeg učinka koji proizvodi, usluge ili organizacije mogu imati na održivost;

18.

podržava razvoj lokalnih znanstvenih platformi o klimatskim promjenama (koje već postoje u raznim regijama i imaju ulogu „lokalnog IPCC-a”) kako bi se potaknula suradnja sa znanstvenicima i poduprlo donošenje odluka lokalno izabranih dužnosnika;

19.

naglašava da je izgradnja osobne otpornosti, otpornosti zajednice i regionalne otpornosti ključan čimbenik u prilagodbi klimatskim promjenama; naglašava važnost ljudske osviještenosti, učenja, razvoja kapaciteta i koncepata za povećanje međuregionalne i transnacionalne kulture suradnje kako bi mogli djelovati praktički u cijelom svijetu;

20.

poziva Komisiju da uvede instrumente suradnje diljem Europe i poveća njihovu upotrebu kako bi se zajednički osmislila nova rješenja za klimatske izazove te poziva na osnivanje digitalnih timova za virtualno osposobljavanje i uzajamno mentorstvo kako bi se podupro nov, inovativan regionalni i lokalni održivi razvoj. Regije i gradovi voljni su poslužiti kao laboratoriji za razvoj novih rješenja kojima se mogu zadovoljiti različite potrebe teritorija EU-a;

21.

ističe korisnost mreže živih laboratorija za premošćivanje jaza u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju tih promjena te poboljšanje inovacija za održivi razvoj;

22.

ističe ulogu poljoprivrede i šumarstva (ZPP) u globalnoj klimatskoj politici jer oni imaju važnu ulogu u povećanju otpornosti i održivosti te promicanju inovativnih rješenja u ruralnim područjima. U tom se smislu ciljevi zelenog plana, osobito strategija o bioraznolikosti i strategija „od polja do stola”, moraju uključiti u ZPP kako subvencije ne bi ovisile o veličini poljoprivrednog zemljišta već o ispunjavanju visokih i obvezujućih standarda u području zaštite klime, bioraznolikosti, upotrebe pesticida i dobrobiti životinja te skraćenih lanaca opskrbe i promicanja lokalne proizvodnje;

23.

ističe pozitivne sinergije između politika očuvanja bioraznolikosti i politika ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama kao temeljnih stupova globalne borbe protiv klimatskih promjena;

24.

naglašava važnost upotrebe preventivnih informacijskih sustava kao što su Galileo i Copernicus u procjenama opasnosti i rizika koje se temelje na zajednici. Za to su potrebna sustavnija i sveobuhvatnija rješenja za rudarenje i obradu podataka na regionalnoj i lokalnoj razini, kao što je upotreba satelita i senzora s alatima na temelju sustava geoprostornih informacija (GIS) za mapiranje ranjivosti povezanih s različitim rizicima u području klime. Poziva lokalne i regionalne vlasti da iskoriste dostupne podatke i usluge, posebice usluge programa Copernicus povezane s klimatskim promjenama (C3S);

25.

ističe potrebu za daljnjim ulaganjem u značaj svemirske tehnologije jer je ona ključna sastavnica održivog i otpornog razvoja time što pruža relevantne informacije o klimatskim rizicima i s njima povezanim mjerama prilagodbe: u tom je području spreman surađivati s Komisijom, Zajedničkim istraživačkim centrom i Europskom agencijom za okoliš kako bi se istražile mjere za približavanje tih tehnologija lokalnim i regionalnim vlastima;

26.

ističe da bi prilagodbu trebalo priznati kao važan stup europskog zelenog plana kao nove strategije rasta EU-a; pozdravlja predloženi europski propis o klimi kao način pružanja sveobuhvatnog okvira za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama;

Gradovi i regije trebali bi imati snažniju ulogu u politikama prilagodbe

27.

ističe da su gradovi i regije inovatori i predvodnici kada je riječ o djelovanju u području klime i prilagodbi klimatskim promjenama te da često sudjeluju u istraživačkim i inovacijskim projektima, kao što su oni u okviru programa Obzor 2020. i Obzor Europa, što im omogućuje da djeluju kao ambasadori za prilagodbu klimatskim promjenama diljem Europe i da promiču prekograničnu suradnju podnacionalnih razina u odgovaranju na klimatske izazove;

28.

napominje da su lokalne vlasti odgovorne za više od 70 % mjera ublažavanja klimatskih promjena i do 90 % mjera za prilagodbu klimatskim promjenama te da nijedna politika prilagodbe neće funkcionirati ako se ne uzmu u obzir potrebe, stajališta i stručnost regija i gradova; ističe da se procjenjuje da je diljem EU-a oko 40 % gradova s više od 150 000 stanovnika usvojilo planove prilagodbe (2);

29.

digitalne aplikacije mogu imati ključnu ulogu u pomaganju lokalnim i regionalnim vlastima u provedbi održivih razvojnih i klimatskih ciljeva ili prilagodbi klimatskim promjenama. U skladu s tim, uvijek je potrebno razmotriti održiva digitalna rješenja kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju. Potrebno je razmjenjivati primjere najbolje prakse te pritom uvijek provjeravati stvarnu učinkovitost digitalnih rješenja;

30.

ističe da su najvidljivije posljedice klimatskih promjena u Europi i svijetu uzrokovane ekstremnim vremenskim pojavama kao što su toplinski valovi, poplave, nestašica vode, šumski požari i bolesti, što podrazumijeva znatne ljudske žrtve, financijsku štetu, kao i pogoršanje kvalitete života u Europi. Ističe i da depopulacija ruralnih područja, gubitak pristupa plodnom tlu i gubitak bioraznolikosti stvaraju društvene i gospodarske poteškoće koje postaju sve veći globalni problem koji će imati goleme posljedice u Europi (3);

31.

naglašava ključnu važnost dviju misija usmjerenih na klimu, „Europa otporna na klimatske promjene” i „100 klimatski neutralnih gradova do 2030.”. Želi surađivati s Komisijom u poticanju prijava i imenovanja iz zajednica, gradova i regija koji predstavljaju ukupnu geografsku, društvenu i gospodarsku raznolikost europskih teritorija. Spreman je zajedno s misijama, Sporazumom gradonačelnika i drugim dionicima osmisliti provedbeni okvir za postizanje cilja klimatske neutralnosti;

32.

preporučuje da Europska agencija za okoliš, zajedno s raznim stručnim organizacijama kao što su Zajednički istraživački centar, Partnerstvo za prilagodbu klimatskim promjenama u okviru Plana za gradove (4) i Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju (5), redovito izvješćuje o znanstvenim spoznajama i predstavlja konkretne projekte koji se odnose na klimatske promjene, učinke i ranjivost u glavnim biogeografskim regijama u Europi;

33.

ističe da je učinak klimatskih promjena neujednačen i da teritorijalni čimbenici imaju ključnu ulogu u ispravnom odabiru politike; odgovarajuće mjere prilagodbe ovise o posebnim ranjivostima, primjerice u najudaljenijim regijama EU-a, na otocima, u planinskim i obalnim područjima i na Arktiku;

34.

zahtijeva hitne mjere na Arktiku gdje su zimske temperature već za 2,5 oC više od predindustrijskih temperatura, što znači da se morski led i snijeg tope dosad nezabilježenom brzinom, kao što je nedavno dokazano, primjerice, u okviru ekspedicije MOSAiC. Tom je području zbog njegove veće osjetljivosti, tzv. „polarne amplifikacije”, potrebno posvetiti posebnu pozornost;

35.

ističe iznimno bogatstvo mediteranske prirode i njezinu posebnu osjetljivost na prirodne katastrofe, klimatske promjene i socioekonomski razvoj. Potrebne su posebne mjere za povećanje održivosti prirodnih resursa, posebice za zaštitu bioraznolikosti;

36.

naglašava da su klimatske promjene snažno povezane s društveno-gospodarskim promjenama kao što je urbanizacija. Ističe da se europska urbana područja, u kojima žive tri četvrtine stanovništva, suočavaju s klimatskim izazovima za koje su potrebna prilagođena rješenja i potpora EU-a i država članica (6). Ističe i važnost ruralnih i prigradskih područja u kojima je ponekad još teže smanjiti emisije te stoga poziva na pronalaženje odgovarajućih rješenja i u tim područjima;

37.

ističe da višerazinski dijalog o energiji i klimi može potencijalno postati moćan instrument za jamčenje djelotvornog vertikalnog povezivanja i uključivanja politika prilagodbe; trebalo bi ga proširiti kako bi obuhvatio cijeli zeleni plan;

38.

naglašava ključnu ulogu Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju i sličnih inicijativa u približavanju politika prilagodbe gradovima i regijama te ulogu potpisnika Sporazuma u provedbi akcijskih planova za održivu energiju i klimu;

39.

ističe da je u potrazi za pametnom regionalnom strategijom važno poticati upotrebu, širenje i usvajanje inovativnih digitalnih tehnologija kojima se povećavaju sposobnosti za integraciju i kohezija. Mreža 5G, internet stvari i analiza podataka primjeri su tih tehnologija i na njih bi trebalo gledati kao na pokretače digitalne i zelene transformacije gradova i regija, a posebno kao na revolucionarnu polugu u pružanju digitalnih javnih usluga, energetskoj učinkovitosti, promicanju kulture i turizma te socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

40.

ističe ulogu energetskih sustava u prilagodbi i veze među njima kako je navedeno u Komunikaciji o strategiji EU-a za integraciju energetskog sustava (7) te poziva Europsku komisiju da dodatno istraži te veze u daljnjem postupanju nakon te komunikacije;

41.

naglašava važnost jačanja europskih partnerstava između regija i gradova koristeći se konceptima pametne specijalizacije. Preporučuje da se poveća uloga gradova i regija u platformi prilagodbe klimatskim promjenama (Climate Adapt) (8) i želi produbiti suradnju, posebno s Europskom agencijom za okoliš, ZZI-jem (Zajednica znanja i inovacija) za klimu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) i Zajedničkim istraživačkim centrom;

42.

ističe da je potrebno poboljšati provedbene kapacitete regija i gradova te da je važno imati dovoljno osoblja, uključujući i kvalificirano osoblje. Posebno je na općinskoj razini potrebno sustavno osiguravati potrebnu radnu snagu za koordinaciju mnogih područja rada i područja odgovornosti povezanih s provedbom ciljeva održivog razvoja i ciljeva klimatske politike;

Financiranje i globalna pravila

43.

poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na sustav određivanja cijena CO2. Za preobrazbu klime potrebna su nova ulaganja, posebno u privatnom sektoru, u svrhu prilagodbe i ublažavanja. Kako bi se privukla potrebna ulaganja, cijenu CO2 trebalo bi postaviti na predvidivu i odgovarajuću razinu. Takvim bi se sustavom trebala potaknuti energetska i druga poduzeća na to da odigraju važnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva i stvaranju novih ugljično neutralnih rješenja;

44.

naglašava da je potreban učinkovitiji sustav određivanja cijena CO2, uključujući mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, kako bi CO2 postao transparentan element gospodarskog sustava i kako bi se potaknuo prelazak na ugljičnu neutralnost. Time bi se stvorili novi jednaki uvjeti za održivo djelovanje i ključan alat za postizanje transparentnosti sustava CO2 na svim razinama i u svim sektorima;

45.

podržava poziv EP-a da se na temelju najnovijih znanstvenih izračuna kojima se koristi IPCC uspostavi neto proračun EU-27 za stakleničke plinove, koji bi predstavljao pravedan udio Unije u preostalim globalnim emisijama u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i određivao putanju Unije prema nultoj neto stopi emisija stakleničkih plinova do 2050.;

46.

poziva EU da preuzme vodeću ulogu na globalnoj razini kako bi se do 2030. razvio potreban sustav određivanja cijena i pripreme proračuna u vezi s CO2 i da se sa svojim globalnim trgovinskim partnerima dogovori o sličnim parametrima;

47.

predlaže promicanje dugoročnih ulaganja u infrastrukturu povezanu s prilagodbom koju financira EU; naglašava važnost odgovarajućih mogućnosti financiranja za prilagodbu klimatskim promjenama za sve razine vlasti, kao i istraživanje mogućih novih opcija za postojeću infrastrukturu i iznalaženje novih i inovativnih rješenja;

48.

preporučuje da EU i nacionalne vlade osiguraju stabilno i sustavno javno financiranje prilagodbe, primjerice za javne komunalne službe, hitne službe i službe spašavanja te zdravstvenu skrb. Preventivna prilagodba iziskuje sveobuhvatna ulaganja u infrastrukturu i instrumente za spašavanje kojima se prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje uključuju u opće mjere održivosti;

49.

pozdravlja najavu zelenih obveznica za financiranje djelovanja u području klime. Upozorava da javna sredstva možda nisu dovoljna za zadovoljavanje svih potreba prilagodbe te da bi trebalo poticati privatno financiranje napora za prilagodbu. Važno je da kriteriji taksonomije i određivanja onoga što se smatra održivim, a ne štetnim, budu osmišljeni tako da ne postanu administrativno opterećenje za one koji žele ostvariti održiva ulaganja. To se posebno odnosi na slučajeve u kojima ti aspekti nadilaze zakonodavstvo na snazi u EU-u i državama članicama;

50.

uviđa da će se novi okvir za razdoblje 2021.–2027. u velikoj mjeri usmjeriti na pametniju Europu s pomoću inovacija i zeleniju Europu bez emisija ugljika; poziva na veću ulogu OR-a u usmjeravanju upotrebe kombinacije instrumenata za regionalno javno-privatno ulaganje u prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje; to uključuje podupiranje lokalnih strategija i osnaživanje lokalnih vlasti u upravljanju sredstvima EU-a te nacionalnim, regionalnim i lokalnim sredstvima; ističe da se europskim programima treba promicati stvaranje i razmjena dobrih klimatskih rješenja u korist općina različitih veličina;

51.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti najbolje poznaju potrebe i izazove građana te da su odgovorne za provedbu politika EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini. Stoga je potrebno da države članice uključe lokalne i regionalne vlasti u postupak donošenja odluka koji se odnosi na zakonodavstvo EU-a i nacionalno zakonodavstvo. OR potiče države članice da upravljanje sredstvima i financijskim instrumentima povjere lokalnim i regionalnim vlastima u skladu s načelom supsidijarnosti;

52.

ističe novu razinu zalaganja Europske investicijske banke (EIB) za povećanje udjela sredstava namijenjenih djelovanju u području klime i održivosti okoliša do 2025. te za razvoj plana za klimatsku banku (9); pozdravlja uvođenje sustava EIB-a za procjenu klimatskog rizika (CRA) za sustavnu procjenu fizičkih klimatskih rizika;

53.

ističe potrebu da se razvoj nove strategije EU-a za prilagodbu temelji na načelima utvrđenima u europskom zelenom planu; potiče Komisiju da prepozna gradove i regije kao punopravne partnere unutar tog okvira i da odlučnije pristupi premošćivanju jaza između lokalnih strategija prilagodbe odozdo prema gore i nacionalnih strategija prilagodbe;

Poboljšanje usklađenosti i djelovanja u cijeloj Europi

54.

ističe da se ciljevi klimatskog pakta oslanjaju na aktivnu supsidijarnost i višerazinsko upravljanje: OR je spreman pružiti svoju političku potporu u provedbi klimatskog pakta (10) i proširiti ga na sve gradove i regije Europe. U tom smislu poziva Komisiju da u tu važnu inicijativu uključi mjere prilagodbe;

55.

ističe potencijal europskog klimatskog pakta kao, s jedne strane, inovativnog alata za upravljanje kojim se poboljšava suradnja između lokalnih i regionalnih vlasti i europskih institucija, a s druge strane, krovne inicijative za poticanje stvaranja lokalnih klimatskih paktova diljem EU-a i za olakšavanje primjene najboljih praksi, među ostalim i u području prilagodbe klimatskim promjenama;

56.

ponovno ističe važnost uključivanja politika prilagodbe u teritorijalnu infrastrukturu te prostorno planiranje i upravljanje (11); gradovi i regije trebali bi uložiti znatne napore;

57.

pozdravlja prijedlog ambicioznog plana klimatskih ciljeva do 2030. i poziva Komisiju da u taj okvir uključi i mjere i ciljeve prilagodbe;

58.

ističe da nekoliko inicijativa, kao što su dijalozi s građanima, procjene teritorijalnog učinka, višerazinski dijalozi o energiji i klimi te mreža RegHub, kao i Europska urbana inicijativa u okviru kohezijske politike nakon 2020., mogu poduprijeti procjenu mjera prilagodbe i utvrđivanje strateških programa uključivanjem dionika na koje klimatske promjene i mjere prilagodbe izravno utječu;

59.

pozdravlja pokretanje „vala obnove” kao inicijative usmjerene na budućnost kojom se jačaju napori EU-a u jednom od ključnih područja za postizanje naših klimatskih ciljeva: u tom kontekstu poziva Komisiju da dodatno razvije ulogu obnove zgrada u poboljšanju ciljeva prilagodbe i povećanju otpornosti izgrađenog okoliša;

60.

ističe da utjecaj klimatskih promjena na građane varira ovisno o njihovoj društvenoj i gospodarskoj ranjivosti, dobi i rodu. Stoga bi u novoj strategiji EU-a trebalo pažljivo razmotriti socijalni aspekt politika prilagodbe na temelju rada Europske agencije za okoliš u tom području (12);

61.

ističe da države članice trenutačno izrađuju različite planove i strategije, kao što su strategije prilagodbe klimatskim promjenama, nacionalni energetski i klimatski planovi, nacionalne dugoročne strategije i strategije održivog razvoja te druge sektorske politike u područjima kao što su bioraznolikost, šumarstvo, poljoprivreda i upravljanje zemljištem. Ističe da to za gradove i regije stvara rizik od zabune te poziva Europsku komisiju da preispita opći okvir u korist integriranijeg pristupa;

62.

poziva Komisiju da državama članicama odlučno preporuči da u izradu svojih strategija prilagodbe i promicanje razvoja regionalnih i lokalnih strategija, kao i regionalne raščlambe nacionalnih strategija, uključe podnacionalne razine vlasti; OR je u tu svrhu spreman organizirati višerazinski dijalog o energiji i klimi.

---

(1)  https://climateemergencydeclaration.org/climate-emergency-declarations-cover-15-million-citizens/

(2)  Izvješće o provedbi Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (COM(2018) 738 final).

(3)  https://www.eea.europa.eu/themes/climate-change-adaptation

(4)  https://ec.europa.eu/futurium/en/climate-adaptation

(5)  https://www.eumayors.eu/

(6)  https://www.eumayors.eu/

(7)  COM(2020) 299 final.

(8)  https://climate-adapt.eea.europa.eu/

(9)  https://www.eib.org/en/about/partners/cso/consultations/item/cb-roadmap-stakeholder-engagement.htm

(10)  Vidjeti mišljenje 1360/2020 „Europski sporazum o klimi” (SL C 440, 18.12.2020., str. 99.) Rafała Trzaskowskog (PL/EPP), dostupno na https://cor.europa.eu/hr/our-work/Pages/OpinionTimeline.aspx?opId=CDR-1360-2020.

(11)  https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/adaptation/what/docs/swd_2013_137_en.pdf

(12)  https://www.eea.europa.eu/publications/unequal-exposure-and-unequal-impacts