EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020DC0094

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta

COM/2020/94 final

Bruxelles, 10.3.2020.

COM(2020) 94 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta


Uvod

Jedinstveno tržište jedno je od najvećih postignuća EU-a. U središtu je europskog projekta, potaknulo je gospodarski rast proteklih desetljeća i olakšalo život europskih potrošača i poduzeća. Udio EU-a u svjetskoj gospodarskoj proizvodnji iznosi 18 %, a veći udio ima samo SAD. Jedinstveno tržište koje dobro funkcionira omogućuje građanima EU-a veći izbor usluga i proizvoda te bolje mogućnosti zapošljavanja. Jedinstveno tržište osigurava gospodarskim subjektima iz EU-a veliko domaće tržište, čime se potiče trgovina i tržišno natjecanje te poboljšava učinkovitost. To je ključno za postizanje zelene i digitalne preobrazbe EU-a te služi kao odskočna daska za natjecanje na globalnoj razini.

U novoj industrijskoj strategiji za Europu 1 jedinstveno tržište je od presudne važnosti kao jedan od temelja industrijske preobrazbe Europe. Kako bi jedinstveno tržište funkcioniralo za sve, pravom EU-a uspostavljaju se zajednička pravila kojima se uklanjaju prepreke i olakšava kretanje robe i usluga diljem EU-a uz istodobnu zaštitu potrošača.

Ta pravila mogu donijeti predviđene učinke samo ako su pravilno osmišljena i ako je osigurana njihova primjena. Međutim, poštovanje pravila jedinstvenog tržišta nije na očekivanoj razini. U Komunikaciji o preprekama jedinstvenom tržištu prikazane su brojne, i dalje prisutne, prepreke 2 , koje u prevelikom broju slučajeva opstaju zbog toga što se zakonodavstvo koje je već dogovoreno na razini EU-a nepravilno ili nepotpuno primjenjuje na nacionalnoj razini. Prava tržišnih operatera i ulagača na slobodno kretanje i dalje su ograničena mnogim regulatornim i administrativnim preprekama, a zbog nedostatka praktičnog nadzora, inspekcije, otkrivanja i sankcioniranja gospodarskih subjekata pri kršenju pravila jedinstvenog tržišta Europljani su izloženi nezakonitim ili opasnim proizvodima i uslugama.

Države članice i Komisija tijekom cijelog regulatornog životnog ciklusa dijele odgovornost da osiguraju poštovanje pravila jedinstvenog tržišta i prava građana.

Države članice dužne su ispravno primjenjivati ono što su dogovorile kao zakonodavci Unije. Odgovorne su i za otkrivanje i otklanjanje kršenja pravila jedinstvenog tržišta na svojem državnom području. Odgovornost je Komisije kao čuvarice Ugovorâ da osigura da sve države članice provode i poštuju pravila jedinstvenog tržišta te da djeluje ako se ona ne poštuju.

Europsko vijeće pozvalo je Komisiju u ožujku 2019. da izradi dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, u bliskoj koordinaciji s državama članicama. Od tada su države članice ponovno izrazile svoju predanost boljem osiguravanju primjene pravila 3 . Komisija pozdravlja poziv Europskog vijeća i dijeli stajalište država članica o tome da je provedbu i poštovanje pravila jedinstvenog tržišta potrebno znatno poboljšati.

Na temelju obnovljenog partnerstva između država članica i Komisije te uzimajući u obzir činjenice iznesene u današnjoj Komunikaciji o preprekama jedinstvenom tržištu, u ovom se akcijskom planu predstavlja niz mjera s ciljem što veće djelotvornosti i učinkovitosti u pogledu poštovanja i osiguravanja primjene pravila diljem EU-a.

Trenutačni izazovi u osiguravanju primjene pravila

Trgovina unutar jedinstvenog tržišta osigurava 56 milijuna europskih radnih mjesta 4 i procijenjenu gospodarsku korist u rasponu od 8 % do 9 % BDP-a EU-a 5 . Procjenjuje se da bi daljnja poboljšanja jedinstvenog tržišta za proizvedene proizvode mogla donijeti između 183 i 269 milijardi EUR godišnje, a daljnja integracija tržištâ usluga 297 milijardi EUR godišnje 6 . Samo ta povećanja mogla bi povisiti gospodarske koristi s 8–9 % na približno 12 % dodatnog BDP-a.

Ponekad se čini da države članice krše dogovorena pravila jedinstvenog tržišta ili stvaraju odnosno toleriraju smetnje u nacionalnom pravu kako bi nacionalnim poduzećima osigurale dodatnu zaštitu i prednosti na svojem tržištu. Mogući dobici često su vrlo kratkoročni, ali učinak na europska poduzeća može biti mnogo štetniji jer im izostanak istinski ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja otežava rast i pretvaranje u globalne predvodnike, a ravnopravni uvjeti narušavaju se iznutra. To nerazmjerno pogađa MSP-ove i novoosnovana poduzeća. Veća poduzeća imaju sredstva za usklađivanje s različitim skupovima pravila, no mala i srednja poduzeća prva su na udaru administrativnih opterećenja i složenosti, posebno pri prekograničnom poslovanju na jedinstvenom tržištu. Zbog toga su jedinstveno tržište te njegova pravilna provedba i osiguravanje primjene njegovih pravila od temeljne važnosti za strategiju za MSP-ove 7 koja se isto tako danas donosi.

Nedovoljna ili nepravilna provedba i nepotpuno osiguravanje primjene pravila imaju štetne posljedice, na europskoj i na nacionalnoj razini. Građani i poduzeća ne mogu u potpunosti ostvariti svoja prava na slobodno kretanje, poduzeća ne mogu iskoristiti ekonomiju razmjera koju jedinstveno tržište može ponuditi, potrošači su izloženi riziku od nesukladnih proizvoda ili imaju sužen izbor, ugrožava se sigurnost opskrbe energijom i otežava ostvarivanje ciljeva EU-a u području zaštite okoliša i klime. Poduzeća koja se pridržavaju propisa gube tržišni udio zbog nepoštenog tržišnog natjecanja s poduzećima koja ne poštuju pravila i koja nude nesukladne proizvode ili zanemaruju pravila socijalne zaštite.

Zajednički pothvat država članica i Komisije

Za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta potrebno je prije svega da se pravila ispravno primjenjuju u svakoj državi članici i da ih ispravno primjenjuje svako europsko javno tijelo, te da se povrede sankcioniraju, prema potrebi i postupcima zbog povrede prava. Potrebni su i nadzor, inspekcija i sankcioniranje gospodarskih subjekata, uklanjanje njihovih nezakonitih proizvoda s tržišta, bez obzira na to je li riječ o opasnim, krivotvorenim ili proizvodima nesukladnima s propisima o okolišu, energetskoj učinkovitosti ili drugim pravilima.

Međutim, želimo li ostvariti koristi od jedinstvenog tržišta, osiguravanje primjene pravila mora biti šire i obuhvatiti cijeli životni vijek relevantnih propisa, od osmišljavanja do primjene. Za to je potrebna suradnja na svim razinama upravljanja u EU-u, od lokalnih i regionalnih vlasti i sudova, sve do europske razine. Osim toga, osiguravanje primjene pravila treba se shvatiti kao kontinuiran rad koji započinje izradom propisa, nastavlja se prenošenjem u nacionalna zakonodavstva država članica te, kad je potrebno, uključuje primjenu zakonodavstva i kažnjavanje kršenja. Od ključne je važnosti da se države članice i Komisija međusobno podržavaju i da izvršavaju svoju zajedničku dužnost kako se to od njih očekuje.

Preventivne mjere važne su kako bi se izbjegla potreba za korektivnim mjerama u kasnijim fazama. U slučajevima kad nije bilo moguće osigurati ex ante poštovanje pravila jedinstvenog tržišta, građani i poduzeća mogli bi se suočiti s regulatornim ili administrativnim smetnjama i očekivati njihovo uklanjanje djelotvornom ex post intervencijom. Tijela koja osiguravaju primjenu pravila trebaju dobro funkcionirati, postupci i praćenje moraju biti primjereni svrsi, a sudionici na terenu, kao što su javni službenici ili suci, moraju razumjeti i moći svakodnevno primjenjivati pravo EU-a.

Prava pojedinaca ili poduzeća mogu biti zaštićena samo ako države članice osiguraju poštovanje prava jedinstvenog tržišta. To mora započeti u fazi izrade nacionalnog zakonodavstva i odražavati se u pojedinačnim sudskim ili upravnim odlukama. Komisija ima zadaću podupirati države članice u sprečavanju stvaranja novih prepreka jedinstvenom tržištu, prenošenju i primjeni prava EU-a te prema potrebi pokrenuti korektivne mjere.

Zadaće i odgovornosti za provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta

Države članice

Komisija

üPravodobno i točno prenositi zakonodavstvo EU-a, suzdržavati se od neopravdane „prekomjerne regulacije” i osiguravati ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja

üPomoći državama članicama da pravilno, u cijelosti i na vrijeme prenesu pravo EU‑a

üOsigurati da je nacionalno zakonodavstvo razmjerno i nediskriminirajuće 

üPomagati državama članicama u primjeni prava EU-a

üOsigurati dostatne i razmjerne administrativne provjere i kontrole kako bi se utvrdila kršenja pravila

üProvjeravati prenošenje i pratiti primjenu prava EU-a

üIzbjegavati nacionalne mjere koje su u suprotnosti s primjenom prava EU-a ili je sprečavaju

üDjelovati protiv povreda prava EU-a i pokretati službeni postupak ako je to potrebno

üDjelotvorno surađivati kako bi se osigurala usklađenost s pravom EU-a

Istinsko partnerstvo različitih aktera na europskoj razini i na razini država članica, i to aktera koji su odgovorni za provedbu i osiguravanje primjene pravila, bit će ključno za svladavanje postojećih prepreka jedinstvenom tržištu. Pridonijet će usmjeravanju ciljanih mjera kojima se osigurava primjena pravila i bolje poštovanje prava jedinstvenog tržišta.

Kako bi se pojačala suradnja u osiguravanju primjene pravila jedinstvenog tržišta, osnovat će se zajednička radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, koju će činiti države članice i Komisija. Radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta redovito bi održavala sastanke kako bi ocijenila trenutačnu usklađenost nacionalnog prava s pravilima jedinstvenog tržišta, dala prednost otklanjanju kritičnih prepreka, nastojala otkloniti „prekomjernu regulaciju”, raspravljala o horizontalnim pitanjima osiguravanja primjene pravila i pratila provedbu ovog akcijskog plana. Ta će skupina redovito izvješćivati Vijeće za konkurentnost i Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

Njome će se dopuniti mreža za suradnju koja će se uspostaviti među nacionalnim koordinatorima za osiguravanje primjene pravila, uz primjenu postojećeg okvira Savjetodavnog odbora za unutarnje tržište (IMAC). Taj će format omogućiti razmjenu informacija i najbolje prakse između Komisije i država članica o tome kako nacionalne uprave analiziraju i vode važne predmete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Istražit će se daljnje mogućnosti za poboljšanje koordinacije i komunikacije o posebnim pitanjima osiguravanja primjene pravila među tijelima država članica odgovornima za nadzor jedinstvenog tržišta.

Kako bi provedba uspjela i održala intenzitet, države članice i Komisija moći će se služiti pregledom stanja na jedinstvenom tržištu kao korisnim alatom za praćenje primjene pravila jedinstvenog tržišta. Komisija će ažurirati pregled stanja na jedinstvenom tržištu kako bi bolje odražavao stanje krajnjih korisnika na jedinstvenom tržištu te kako bi pružila potporu europskom semestru. Upotreba novih pokazatelja pridonijet će procjeni ispravnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta u područjima u kojima se očekuju najvažniji rezultati, kao što su proizvodi, usluge, financijska ili digitalna tržišta, mrežne industrije kao što je energetika, ali i podatkovno te kružno gospodarstvo. U tu će svrhu Komisija nakon savjetovanja s državama članicama predložiti upotrebu ambicioznih novih pokazatelja, među ostalim o uspješnosti država članica u tim područjima.



Akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta

I.    Bolje informiranje o pravilima jedinstvenog tržišta

Nacionalna tijela i gospodarski subjekti, posebno mala i srednja poduzeća, često nisu upoznati s prilikama i koristima koje proizlaze iz zakonodavstva o jedinstvenom tržištu. Mogu imati i poteškoće s potpunim razumijevanjem obveza koje proizlaze iz prava EU-a, što dovodi do problema u pogledu poštovanja i primjene pravila. Predloženim mjerama nastoji se bolje informirati nacionalna tijela i sudove koji svakodnevno primjenjuju pravila jedinstvenog tržišta, kao i građane i poduzeća.

ü1. MJERA: Program za pružanje konkretnijih alata sa smjernicama za nacionalna tijela

Kako bi se bolje poštovala pravila i izbjegla segmentacija tržišta, Komisija će izraditi detaljnije smjernice za države članice i poduzeća i osigurati alate za bolju koordinaciju u određenim područjima, među ostalim:

outvrđivanjem, za vrijeme zakonodavnih pregovora, područja koja bi mogla biti rizična za prenošenje i primjenu te, prema potrebi, razmatranjem izdavanja smjernica. To je već bio slučaj u nedavno donesenim pravilima o audiovizualnom području 8 i autorskim pravima 9 ,

oizdavanjem smjernica o zakonodavnim instrumentima u digitalnom području (revidirana pravila o telekomunikacijama, kibersigurnost, autorska prava, audiovizualni sektor),

oažuriranjem Priručnika o provedbi Direktive o uslugama 10 koji obuhvaća nedavnu sudsku praksu koja se odnosi na ključne elemente Direktive o uslugama i daje smjernice o pravnim pitanjima koja se pojavljuju na primjer zbog novih poslovnih modela i novih načina pružanja usluga,

ouspostavom središnje informacijske točke o praktičnim pitanjima s kojima se državni službenici u državama članicama susreću pri svakodnevnoj primjeni prava jedinstvenog tržišta. To će se organizirati u suradnji s državama članicama, postupnim integriranjem, na dobrovoljnoj osnovi, posebnih nacionalnih mehanizama uspostavljenih za provedbu prava EU-a,

oažuriranjem Smjernica o primjeni članaka od 34. do 36. UFEU-a 11 ,

oizdavanjem smjernica o strateškim (socijalnim, inovacijskim, zelenim) i drugim aspektima (tajni dogovori) javne nabave i predlaganjem preporuke o sustavima za reviziju,

oizdavanjem Smjernica o načelu uzajamnog priznavanja 12 ,

oizdavanjem Smjernica o Direktivi o odgovornosti za proizvode 13 ;

oizdavanjem Smjernica o članku 4. Uredbe o nadzoru tržišta 14 ,

oažuriranjem „Plavog vodiča” o provedbi usklađenih pravila EU-a o proizvodima 15 ,

oobjavljivanjem ažuriranih preporuka za reformu regulative u području profesionalnih usluga na temelju Komunikacije Komisije od 17. siječnja 2017. 16 . Temelje se na pokazatelju restriktivnosti koji se upotrebljava za procjenu i usporedbu nacionalnih zahtjeva u području profesionalnih usluga kako bi se uzele u obzir nove promjene u regulatornim okvirima država članica i potaknule daljnje reforme. Te reforme mogu imati pozitivne učinke na mobilnost radnika i smanjiti nedostatak i neusklađenost vještina, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije,

opotporom državama članicama u prenošenju Europskog akta o pristupačnosti 17 , za koji se očekuje da će povećati dostupnost pristupačnih proizvoda i usluga na tržištu,

ouspostavom platformi za razmjenu s državama članicama, poput one za direktive o javnoj nabavi, radi detaljne razmjene informacija između Komisije i tijela država članica o određenim pitanjima.

ü2. MJERA: Bolji pristup informacijama o pravilima i zahtjevima za korisnike

Kako bi se proširilo znanje o primjenjivim pravilima i obvezama poduzeća te smanjila učestalost nesukladnosti i neusklađenosti, jedinstveni digitalni pristupnik 18 omogućit će pristup sveobuhvatnim informacijama o pravilima jedinstvenog tržišta i upravnim postupcima i ujedno usmjeravati korisnike prema najvažnijim službama za podršku.

Kontaktne točke za proizvode EU-a koje su ovlaštene na temelju nedavnog paketa o robi 19 brže će pružati poduzećima bolje informacije o pravilima koja se primjenjuju na njihove proizvode.

ü3. MJERA: Internetske platforme kojima se olakšava sukladnost proizvoda

Prodavatelji proizvoda na platformama za e-trgovinu moraju poznavati pravila EU-a o proizvodima i osigurati da se na tržište EU-a ne stavljaju nezakoniti i nesigurni proizvodi. U okviru Akta o digitalnim uslugama analizirat će se moguće mjere za poboljšanje sukladnosti proizvoda koji se prodaju putem internetskih platformi. Usto će se revizijom Direktive o općoj sigurnosti proizvoda 20 proučiti izazovi koji se odnose na sigurnost proizvoda u okviru internetske prodaje i u globalnom lancu opskrbe na internetu.

ü4. MJERA: Osposobljavanje i razmjena prakse za nacionalne suce i pravne stručnjake

Građani i poduzeća EU-a oslanjaju se na nacionalne sudove kako bi zaštitili svoja prava na jedinstvenom tržištu. Stoga je nužno da nacionalni suci budu dobro osposobljeni u području prava EU-a. Intenzivirat će se programi i seminari za osposobljavanje sudaca i drugih pravnih stručnjaka zaduženih za osiguravanje poštovanja zakonodavstva o jedinstvenom tržištu kako bi se proširilo znanje i produbilo razumijevanje u području prava jedinstvenog tržišta. Osposobljavanje i seminari bit će dio nacionalne ponude te osposobljavanja na razini EU-a, među ostalim u kontekstu predstojeće revizije Europske strategije za osposobljavanje u području pravosuđa.

ü5. MJERA: Izgradnja kapaciteta za nacionalne javne uprave

Na zahtjev država članica, posebnim programima, kao što je Program za jedinstveno tržište predložen u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027., osigurat će se financijski poticaji i tehnička potpora za optimizaciju kapaciteta javnih uprava za provedbu i osiguravanje primjene pravila.

Pristup Programu za jedinstveno tržište temeljit će se na usporednim pokazateljima za praćenje boljeg osiguravanja primjene pravila u praksi, a ti će pokazatelji biti, primjerice, sektori obuhvaćeni inspekcijom, broj inspektora ili broj proizvoda uklonjenih s tržišta. Uspješnost i utvrđene potrebe država članica tad bi bile povezane s dodjelom izgradnje dodatnih kapaciteta, osposobljavanjem, razmjenama itd. U tom kontekstu istražit će se i dodatne mogućnosti kako bi se poduzeća i građani lakše i više služili nacionalnim mehanizmima pravne zaštite.

U okviru predloženog programa potpore reformama tijela javne vlasti mogu zatražiti tehničku potporu povezanu s potrebama za reformama koje su utvrdile države članice u skladu s europskim semestrom i prioritetima Unije te u ciklusu gospodarskog upravljanja Unije.

Osim toga, četvrtim ažuriranjem Akcijskog plana za javnu nabavu 2020. 21 obuhvaćen je niz novih inicijativa kojima se administratorima i korisnicima sredstava EU-a pomaže da poboljšaju praksu javne nabave, osiguraju ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja i upotrebljavaju javnu nabavu kao strateški alat za ostvarivanje ključnih ciljeva politike.

ü6. MJERA: Izgradnja sposobnosti stručnjaka u području javne nabave i jačanje suradnje među nacionalnim tijelima

Komisija će u suradnji s državama članicama razviti praktične alate za usavršavanje službenika koji se bave javnom nabavom, okupiti javne naručitelje kako bi promicala razmjenu stručnog znanja, olakšala osposobljavanje i potaknula zajedničku kupnju u skladu sa zahtjevima građana da javna nabava bude zelenija, društveno odgovorna i inovativna.

Komisija će promicati i suradnju i razmjenu prakse putem Mreže prvostupanjskih tijela za reviziju u području javne nabave.

II.    Bolje prenošenje, provedba i primjena pravila EU-a

Nepravilno prenošenje, provedba i primjena pravila EU-a stvaraju prepreke i smetnje neometanom funkcioniranju jedinstvenog tržišta.

ü7. MJERA: Strukturirani dijalog za bolje prenošenje direktiva o jedinstvenom tržištu

Kako bi se poboljšalo pravodobno i pravilno prenošenje direktiva, tijekom razdoblja prenošenja uspostavit će se strukturirani dijalog između država članica i Komisije. Tim strukturiranim dijalogom prije nego što države članice donesu zakone pojednostavnit će se provjere usklađenosti. Postupak prenošenja može se poduprijeti upotrebom „dinamičnih virtualnih tablica podudarnosti” 22 za praćenje nacionalnih propisa, uključujući njihove naknadne izmjene ili stavljanja izvan snage. Nakon što donesu nacionalne zakone države članice trebale bi Komisiji dostaviti jasno i precizno objašnjenje o tome koje nacionalne odredbe prenose odgovarajuće obveze iz direktiva 23 . U tom će se kontekstu posebna pozornost posvetiti pitanjima neopravdane „prekomjerne regulacije”.

ü8. MJERA: Provedbeno partnerstvo za uredbe o jedinstvenom tržištu

Kako bi se poboljšala provedba odredaba uredaba o jedinstvenom tržištu kojima se zahtijeva djelovanje država članica (npr. uspostava struktura ili razvoj postupaka) prije početka primjene tih odredaba, organizirat će se posebni sastanci između Komisije i država članica čim se postigne politički dogovor o određenoj uredbi. Održat će se radionice o provedbi kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi relevantnih odredaba koja se zahtijeva na temelju uredaba znatno prije stupanja na snagu tih odredaba 24 .

III.    Optimalna upotreba preventivnih mehanizama

Sprečavanje donošenja nacionalnih mjera koje su u suprotnosti s pravom EU-a u državama članicama pomoći će u osiguravanju ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja za građane i poduzeća na jedinstvenom tržištu te u izbjegavanju dugotrajnih postupaka zbog povrede. Primjerice, optimalna upotreba postojećih alata za obavješćivanje o takvim mjerama potaknut će poštovanje pravila EU-a.

ü9. MJERA: Bolje ex ante ocjene ograničavajućih propisa na temelju Direktive o ispitivanju proporcionalnosti

Kako bi se spriječilo stvaranje novih ograničenja u nacionalnoj regulativi, Komisija će državama članicama pružiti pomoć i smjernice te olakšati razmjenu najbolje prakse među državama članicama o ex ante ocjenama proporcionalnosti na temelju Direktive o ispitivanju proporcionalnosti 25 kojom se obvezuje države članice da prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije temeljito ocijene njihovu proporcionalnost.

ü10. MJERA: Jednostavnije funkcioniranje Direktive o transparentnosti jedinstvenog tržišta

U skladu sa strateškim pristupom Komisijinim mjerama kojima se osigurava primjena pravila 26 buduća provedba Direktive o transparentnosti jedinstvenog tržišta 27 temeljit će se na trima osima: i. države članice dostavljaju sve nacrte tehničkih propisa koji se odnose na robu i usluge informacijskog društva, ii. Komisija će poduzeti daljnje mjere u vezi sa svim obavijestima koje uzrokuju zabrinutost u pogledu njihove usklađenosti s pravom EU-a, iii. pri usmjeravanju praćenja, Komisija će obratiti posebnu pozornost na mjere s najvećim učinkom na jedinstveno tržište, iv. Komisija će pratiti zakonodavstvo zbog kojeg je Komisija reagirala na temelju Direktive, što, ako se ne uvedu odgovarajuće prilagodbe, može dovesti do postupaka zbog povrede.

Komisija će poticati i nacionalna tijela da reagiraju na obavijesti drugih država članica, da uspostave okvir za redovite kontakte između nacionalnih regulatornih tijela i tijela zaduženih za provedbu Direktive o transparentnosti jedinstvenog tržišta te da promiču regulatornu konvergenciju nacionalnih propisa. Ako se pokaže da je postojeća razina usklađenosti nedostatna, Komisija će pomno analizirati je li potrebna veća usklađenost na europskoj razini.

ü11. MJERA: Sprečavanje stvaranja novih prepreka pružanju usluga na jedinstvenom tržištu

Kako bi se spriječile neopravdane prepreke na jedinstvenom tržištu usluga, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da što brže donesu zakonodavni prijedlog nove direktive o obavješćivanju o uslugama 28 . Do donošenja prijedloga Komisija će poduzeti korake kako bi osigurala da države članice poštuju postojeće obveze obavješćivanja iz Direktive o uslugama kako bi se utvrdile i uklonile nove potencijalne regulatorne prepreke.

ü12. MJERA: Iskorištavanje punog potencijala mehanizma obavješćivanja u skladu s Direktivom o elektroničkoj trgovini

Iako države članice koje ograničavaju slobodu pružanja prekograničnih usluga informacijskog društva na opravdan i razmjeran način moraju obavijestiti Komisiju i državu članicu poslovnog nastana o nacionalnim mjerama kojima se ograničava ta sloboda, puni potencijal tog mehanizma obavješćivanja u okviru Direktive o elektroničkoj trgovini 29 tek treba iskoristiti. U okviru pripremnog rada na Aktu o digitalnim uslugama analizirat će se moguće mjere za poboljšanje suradnje među državama članicama, kao i alati u okviru mehanizma obavješćivanja.

IV.    Utvrđivanje nesukladnosti unutar jedinstvenog tržišta i na vanjskim granicama

Kada su nacionalna pravila već donesena i na snazi, za očuvanje urednog funkcioniranja jedinstvenog tržišta potrebno je da nacionalna tijela i Komisija mogu utvrditi nesukladnost. U tu svrhu Komisija i nadležna tijela država članica moraju imati alate kojima se poboljšava njihova sposobnost za otkrivanje, istraživanje i brzu razmjenu informacija.

ü13. MJERA: Racionalizacija informacijskih sustava jedinstvenog tržišta i uspostava platforme za osiguravanje primjene pravila na internetu (laboratorij za e‑provedbu)

Komisija i države članice upotrebljavaju nekoliko informacijskih sustava za razmjenu informacija o nezakonitim i nesukladnim industrijskim i potrošačkim proizvodima. Kako bi smanjila rascjepkanost informatičkih sustava 30 koji se upotrebljavaju za razmjenu informacija o nezakonitim i nesukladnim industrijskim i potrošačkim proizvodima, Komisija će učiniti sljedeće:

ouspostaviti jedinstvenu europsku informacijsku ulaznu točku za tijela za kontrolu nad neprehrambenim proizvodima, na kojoj će biti dostupni postojeći sustavi kao što su ICSMS, RAPEX i buduće jedinstveno carinsko sučelje te će postojati ciljana razmjena podataka među sustavima u skladu s primjenjivim zakonodavstvom,

ozajedno s državama članicama osigurati da Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) postane zadani alat za administrativnu suradnju unutar jedinstvenog tržišta, korištenjem dostupnim podacima i informacijama te ocjenjivanjem načina na koji administrativna suradnja funkcionira u određenim područjima jedinstvenog tržišta,

ostvoriti alat za uklanjanje smetnji jedinstvenom tržištu u okviru jedinstvenog digitalnog pristupnika uzimajući u obzir iskustvo iz inicijative Smanjenje opterećenja 31 , omogućivanjem građanima i poduzećima da anonimno prijavljuju regulatorne prepreke s kojima se susreću pri ostvarivanju svojih prava povezanih s unutarnjim tržištem,

ozajedno s državama članicama u potpunosti iskoristiti sustav za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) za poboljšanje osiguravanja zakonodavstva EU-a o poljoprivredno-prehrambenom sektoru (uključujući zdravlje životinja i bilja). Sustav IMSOC povezivat će relevantne postojeće informacijske sustave (iRASFF 32 , ADIS-exADNS 33 , EUROPHYT 34 , TRACES 35 ) i omogućivati razmjenu informacija među njima,

oistražiti može li se laboratorij koji se financira u okviru programa jedinstvenog tržišta ili programa Digitalna Europa za ispitivanje i primjenu naprednih informatičkih rješenja integrirati u postojeće strukture, kao što su Mreža za suradnju u zaštiti potrošača, Mreža EU-a za sukladnost proizvoda ili opservatorij za potrošače, ili povezati s njima.

ü14. MJERA: Jačanje borbe protiv krivotvorenih i nezakonitih proizvoda

Komisija i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) surađuju s nacionalnim tijelima u državama članicama i trećim zemljama u okviru postupaka uzajamne administrativne pomoći pri nezakonitom uvozu/izvozu te pridonose sprečavanju ulaska nezakonitih proizvoda na jedinstveno tržište.

Nezakoniti proizvodi danas se ne samo uvoze u EU, nego se i proizvode ili sastavljaju od uvezenih komponenti unutar EU-a te se potom stavljaju na jedinstveno tržište ili se njima na njemu trguje. Međutim, OLAF ne može intervenirati u takvim slučajevima jer njegova trenutačna ovlast ne obuhvaća slučajeve unutar EU-a.

Kako bi se ojačala provedba prava intelektualnog vlasništva i zabrana ili ograničenja za stavljanje nezakonite ili krivotvorene robe na jedinstveno tržište, Komisija i države članice mogle bi se poslužiti rješenjima sličnima pravilima o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima te razmotriti proširenje ovlasti OLAF-a.

ü15. MJERA: Intenzivnije osiguravanje primjene pravila u poljoprivredno-prehrambenom lancu

Sigurna, održiva hrana i njezino slobodno kretanje ključan su aspekt unutarnjeg tržišta. To značajno pridonosi zdravlju i dobrobiti građana te njihovim socijalnim i ekonomskim interesima.

Iako su države članice odgovorne za to da gospodarski subjekti ispunjavaju zahtjeve prava EU-a, Komisija na godišnjoj razini provodi oko 220 revizija na licu mjesta u državama članicama i trećim zemljama kako bi provjerila jesu li sustavi kontrole djelotvorni i ispunjavaju li nadležna tijela svoje pravne obveze. Komisija će intenzivnije osiguravati primjenu prava EU-a u poljoprivredno-prehrambenom lancu, među ostalim ciljanim revizijama i njihovim sustavnim praćenjem kako bi provjerila jesu li države članice uklonile nedostatke.

I dalje će podupirati države članice u okviru programa osposobljavanja za osoblje javnih uprava „Bolje osposobljavanje za sigurniju hranu” s ciljem bolje provedbe pravila EU-a.

Prijevare povezane s hranom mogu narušiti povjerenje potrošača u prehrambeni sustav EU-a i utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga će Komisija pojačati borbu EU‑a protiv prijevara u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u okviru strategije „od polja do stola”.

ü16. MJERA: Razvoj sustava označivanja i sljedivosti

Sljedivost je ključna za osiguravanje primjene pravila. Sustavi označivanja i sljedivosti mogu funkcionirati samo ako podaci koji se nalaze u lancu opskrbe proizvodima omogućuju automatizirane provjere sukladnosti s propisima. Komisija će u suradnji s državama članicama istraživati i promicati uporabu digitalnih alata kako bi omogućila usmjerenije kontrole na vanjskim granicama i unutar EU-a. To uključuje razvoj sustava označivanja i sljedivosti (kao što su kodovi QR, RFID, lanci blokova itd.) za sigurno prenošenje specifičnih informacija povezanih sa sukladnošću duž lanca opskrbe, uzimajući u obzir postojeće instrumente kao što je Europski registar proizvoda za označivanje energetske učinkovitosti (EPREL). Nova carinska oprema koja omogućuje čitanje i provjeru kodiranih informacija razvijat će se uz financijsku potporu za opremu za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama u razdoblju 2021.–2027. Pitanja u području sljedivosti ocjenjivat će se i tijekom revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda.

Komisija će zatražiti digitalnu dostavu informacija o sukladnosti za industrijske i potrošačke proizvode (tj. već postojeću „EU izjavu o sukladnosti”) deklarirane za „puštanje u slobodni promet” na carini. Komisija će pritom procijeniti i učinak na MSP‑ove, a posebno mikropoduzeća, kako bi utvrdila potrebne mjere za ublažavanje.

Nadalje, u okviru nove agende za potrošače ključnu ulogu u osnaživanju potrošača u zelenoj i digitalnoj tranziciji imat će oznake i sljedivost. Komisija će utvrditi najbolje načine korištenja digitalnih alata za pružanje najpouzdanijih informacija potrošačima kako bi se oni pri kupnji osjećali sigurno i informirano, posebno u prekograničnoj kupovini.

V.    Intenzivnije osiguravanje primjene pravila na terenu

Unatoč svim naporima da se uspostavi kultura poštovanja pravila jedinstvenog tržišta, regulatorne smetnje koje proizlaze iz nepoštovanja pravila zahtijevaju djelotvornu ex post intervenciju. U toj je fazi od iznimne važnosti suradnja tijela država članica i Komisije.

ü17. MJERA: Mreža EU-a za sukladnost proizvoda

Mnogi nesukladni proizvodi i dalje su dostupni potrošačima, često internetskim kanalima, čime su potrošači i profesionalni krajnji korisnici izloženi riziku, a tržišno natjecanje se narušava. Kako bi ojačala koordinaciju među tijelima za nadzor tržišta u neprehrambenom sektoru, kako je predviđeno Uredbom 2019/1020 36 , Komisija će u siječnju 2021. u suradnji s državama članicama uspostaviti Mrežu EU-a za sukladnost proizvoda. Sastojat će se od jedinstvenih ureda za vezu koje su države članice nedavno osnovale za predstavljanje svojih tijela za nadzor tržišta. Osim toga, Komisija će od srpnja 2021. pratiti funkcioniranje mehanizma uzajamne pomoći utvrđenog u Uredbi i utvrditi područja u kojima su države članice neopravdano odbile zahtjeve za informacije o sukladnosti i zahtjeve za prinudne mjere u slučaju nesukladnosti.

ü18. MJERA: Korištenje mreže SOLVIT kao zadanog alata za rješavanje sporova na jedinstvenom tržištu

Različiti alati za rješavanje problema obuhvaćaju pravna područja za koja bi obično bila zadužena mreža SOLVIT 37 , čime se uzrokuje fragmentacija osiguravanja primjene pravila. Komisija i države članice osigurat će pojačanje SOLVIT-a kako bi postao zadani alternativni instrument za rješavanje sporova u svim područjima politike jedinstvenog tržišta koja uključuju odluku uprave. SOLVIT će se koristiti u njegovu trenutačnom obliku ili će po potrebi biti prilagođen kako bi se ispunili zahtjevi novih inicijativa. Komisija i države članice ojačat će odnose mreže SOLVIT s različitim tijelima i mrežama na nacionalnoj razini i razini EU-a.

To je već predviđeno za Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) 38 , koje je započelo s radom u listopadu 2019. te će do 2024. biti u punom kapacitetu. ELA će pomagati Komisiji i državama članicama u osiguravanju pravedne, jednostavne i djelotvorne provedbe pravila EU-a o mobilnosti radne snage i koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, čime će se građanima i poduzećima olakšati ostvarivanje prednosti jedinstvenog tržišta. To će tijelo pružiti rješenja za poboljšanje pristupa kvalitetnim informacijama za građane i poslodavce u pogledu zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva o mobilnosti radne snage.

VI.    Bolje postupanje u postupcima zbog povrede

U slučaju očitih povreda europskog prava Komisija će nastojati uspostaviti dijalog s državama članicama kako bi se bolje razumjeli problemi i pronašla rješenja. Ako dijalog ne poluči rezultate, Komisija će bez oklijevanja poduzeti odlučne i djelotvorne mjere kojima se osigurava primjena pravila kad god to bude potrebno. Poboljšani radni aranžmani i bolja upotreba svih dostupnih administrativnih alata te povećana suradnja ubrzat će i pojednostavniti okončavanje povreda prava.

ü19. MJERA: Bolje određivanje prioritetnih mjera kojima se osigurava primjena pravila

Kako bi bolje odredila prioritetne mjere kojima se osigurava primjena pravila, kao što je već utvrđeno 2016. 39 , Komisija usmjerava rad na slučajeve koji imaju znatan utjecaj na jedinstveno tržište, na temelju procjene njihovih gospodarskih, pravnih i političkih učinaka. Na temelju tog pristupa Komisija će donijeti godišnje strateško izvješće o osiguravanju primjene pravila jedinstvenog tržišta, kojim će se utvrditi konkretna problematična područja i prioriteti za osiguravanje primjene pravila, uzimajući u obzir rezultate europskog semestra. Istodobno je vrlo važno da zainteresirane strane obavijeste Komisiju o kršenjima pravila jedinstvenog tržišta kako bi dobila potpunu sliku za određivanje prioriteta. U tu će se svrhu sustav za podnošenje pritužbi revidirati kako bi se bolje integrirao s mrežom SOLVIT. Komisija će pratiti izvješća mreže SOLVIT kako bi utvrdila potencijalno važna strukturna pitanja. Komisija će razmotriti i mogućnost da se alat koji se trenutačno ispituje na platformi za internetsko rješavanje sporova (ODR) primijeni na druga područja politike jedinstvenog tržišta kako bi se potrošačima pomoglo da bolje procijene mogućnosti pravne zaštite.

ü20. MJERA: Jasnoća i dosljednost u obradi predmeta

Povjerenje u sustav osiguravanja primjene pravila ovisi o pravodobnom razmatranju pritužbi i sankcioniranju kršenja pravila. U tu će svrhu Komisija dodatno pojednostavniti postupke rješavanja predmeta. Preliminarno će ocijeniti pritužbe u roku od dva mjeseca kako bi podnositelju pritužbe dala odgovor. Ako prikupi dovoljno informacija, taj bi odgovor već trebao uključivati jasnu odluku o tome 1. hoće li se dalje postupati u pogledu pritužbe; 2. hoće li se prenijeti tijelima za rješavanje sporova kao što je SOLVIT; 3. hoće li započeti dijalog između Komisije i predmetne države članice; ili 4. hoće li se odmah pokrenuti postupak zbog povrede prava.

ü21. MJERA: Bolja upotreba sustava EU Pilot

Sustav EU Pilot koristan je alat za dobivanje informacija u fazi dijaloga s državama članicama prije pokretanja postupka zbog povrede prava. Kako bi se sustav bolje usmjerio i strukturirao kao brz i djelotvoran alat kojim se podupire dijalog usmjeren na rješenja s državama članicama, Komisija namjerava upotrebljavati EU Pilot uz jasne uvjete i rokove za slučajeve u kojima se čini da je moguće pronaći rješenje u kratkom razdoblju.

Komisija će učiniti sljedeće:

orazviti jasne i objektivne kriterije za utvrđivanje trenutka u kojem bi trebalo upotrebljavati EU Pilot,

osurađivati s državama članicama kako bi utvrdila pragmatična rješenja za ubrzanje postupka uz istodobno očuvanje temeljnih prava obiju strana u dijalogu i osiguravanje dobre uporabe najmodernijih sustava,

opronaći fleksibilnije načine razmjene za rješavanje složenih pitanja,

oodržati ravnotežu između Komisije i država članica u pogledu povjerljivosti, razmjenjivati informacije o pitanjima riješenima u okviru EU pilota (u skupnom obliku) u cilju širenja najbolje prakse 40 .

ü22. MJERA: Sustavni periodični sastanci o povredama prava

Pisane razmjene u postupcima zbog povrede prava (osnova za kasniji mogući postupak pred Sudom) ne uključuju uvijek u dovoljnoj mjeri sva dostupna rješenja. Kako bi se te službene razmjene dopunile izravnim kontaktima, Komisija će s pojedinačnim državama članicama predvidjeti sastanke o povredama prava u određenim područjima politika. Oni mogu pomoći u pronalaženju rješenja u skladu s pravom EU-a te bi se trebali redovito održavati u slučajevima kad je to potrebno. Pomno pripremljeni, mogu pridonijeti uspješnom okončanju nesporazuma i iskorištavanju stručnosti EU-a i nacionalnog stručnog znanja radi pronalaženja rješenja. Sastanci o povredama prava mogu se kombinirati ili organizirati zajedno s drugim sastancima s državama članicama (npr. dijalozi o poštovanju propisa).

***



ZAKLJUČAK

Promicanje kulture poštovanja pravila podrazumijeva snažnu političku predanost jedinstvenom tržištu i djelotvornu provedbu njegovih pravila. Zahtijeva političku odgovornost, transparentnost, kao i učinkovite sustave za poticanje i praćenje poštovanja pravila.

S ovim akcijskim planom Komisija odgovara na poziv država članica na djelovanje i preuzima inicijativu u suočavanju s današnjim izazovima u provedbi i osiguravanju primjene pravila. Mjere su usmjerene na rješavanje niza različitih problema iz svih faza i područja provedbe i osiguravanja primjene pravila na razini EU-a i na nacionalnoj razini, oslanjanjem na zajedničku predanost na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Tim će mjerama Komisija i države članice omogućiti da jedinstveno tržište potakne naša poduzeća i da se potrošačima ponudi najbolji izbor. Zajedničkim radom možemo postići da jedinstveno tržište koristi svim Europljanima.

(1)      COM(2020) 102, 10.3.2020.
(2)      COM(2020) 93, 10.3.2020.
(3)    U zaključcima Vijeća za konkurentnost od 27. svibnja 2019. taj je zahtjev dodatno razrađen time da je od Komisije zatraženo da poveća transparentnost i političku odgovornost za provedbene mjere kojima se osigurava primjena pravila. Nakon toga su države članice višekratno naglasile važnost osiguravanja primjene pravila te potrebu za snažnijim partnerstvom i boljom suradnjom s Komisijom. To je naglašeno i u dopisu koji su potpisale sve države članice i koji je 29. studenoga 2019. podnesen na sastanku Corepera II.
(4)    Højbjerre Brauer Schultz (2018.), 25 years of the European Single Market (25 godina europskog jedinstvenog tržišta), studija koju je financiralo Dansko tijelo za poslovanje.
(5)      Komunikacija „Jedinstveno tržište u svijetu koji se mijenja”, COM(2018) 772.
(6)      Studija Europskog parlamenta Europe´s two trillion euro dividend:Mapping the Cost of Non-Europe 2019-2024 (Dividenda Europe od dva bilijuna eura: pregled troškova nedjelovanja na europskoj razini, 2019. – 2024.), str. 9.–11. ( https://www.europarl.europa.eu/thinktank/hr/document.html?reference=EPRS_STU(2019)631745)  
(7)      COM(2020) 103 10.3.2020.
(8)      Vidjeti uvodnu izjavu 5. Direktive (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu (SL L 303, 28.11.2018., str. 69.) i članak 13. stavak 7. te članak 33.a Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(9)      Vidjeti članak 17. stavak 10. Direktive (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).
(10)    Priručnik o provedbi Direktive o uslugama: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/a4987fe6-d74b-4f4f-8539-b80297d29715
(11)      https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/a5396a42-cbc8-4cd9-8b12-b769140091cd
(12)      U uvodnoj izjavi 5. Uredbe (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (SL L 91, 29.3.2019., str. 1.) predviđa se da bi Komisija trebala pružiti neobvezujuće smjernice u pogledu sudske prakse Suda Europske unije kad je riječ o konceptu prevladavajućih razloga od javnog interesa i o tome kako primjenjivati načelo uzajamnog priznavanja.
(13) Direktiva Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 210, 7.8.1985., str. 29.).
(14)      Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.). Uredba o nadzoru tržišta donesena je 2019. i usmjerena je na poboljšanje nadzora tržišta proizvoda u EU-u.
(15)      Trenutačni „Plavi vodič” o provedbi pravila EU-a o proizvodima 2016.: Obavijest Komisije 2016/C 272/01.
(16)      Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga, COM(2016) 820 final.
(17)      Direktiva 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70).
(18)      Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).
(19)      Uredba (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (SL L 91, 29.3.2019., str. 1.) i Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).
(20)      Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002., str. 4.).
(21) https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/action_plan_pp.pdf.
(22)      Za razliku od statičnih popisa koji odražavaju podudarnost nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a u vrijeme prenošenja, dinamične virtualne tablice podudarnosti digitalna su rješenja koja omogućuju trajno ažuriranje stanja prenošenja, među ostalim i nakon stupanja na snagu nacionalnih zakona kojima se pravo EU-a prenosi u države članice. Postupci obavješćivanja mogli bi biti izvor informacija za te tablice i olakšati njihovo ažuriranje tijekom vremena.
(23)      Presuda Suda Europske unije u predmetu Komisija/Belgija, C-543/17.
(24)    Trenutačna provedba Uredbe o jedinstvenom digitalnom pristupniku može poslužiti kao primjer.
(25)      Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9.7.2018., str. 25.).
(26) Komunikacija Komisije „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” C/2016/8600 (SL C 18, 19.1.2017., str. 10).
(27)      Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).
(28)      Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, kojom se utvrđuje postupak obavješćivanja kad je riječ o sustavima ovlašćivanja i zahtjevima povezanima s uslugama te o izmjeni Direktive 2006/123/EZ i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta, COM(2016) 821 final.
(29)      Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).
(30)      Kao što je informacijski i komunikacijski sustav za tržišni nadzor (ICSMS), sustav brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode (Safety Gate/RAPEX) ili EPREL za označivanje energetske učinkovitosti.
(31)       https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/lighten-load
(32) Internetska platforma sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje.
(33) Informacijski sustav za bolesti životinja (ADIS) – Sustav za prijavu bolesti životinja (ADNS).
(34) Sustav obavješćivanja i brzog uzbunjivanja koji se odnosi na presretanje pošiljaka bilja i biljnih proizvoda uvezenih u EU ili kojima se trguje unutar EU-a zbog zdravlja bilja.
(35) Trade Control and Expert System – internetski alat za upravljanje svim sanitarnim zahtjevima za trgovinu unutar EU-a i uvoz životinja, sjemena i embrija, hrane, hrane za životinje i postrojenja.
(36)      Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).
(37)      SOLVIT se bavi prekograničnim pitanjima uzrokovanima povredom prava EU-a od strane javnih tijela.
(38)      Uredba (EU) 2019/1149 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, izmjeni uredaba (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) 2016/589 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2016/344 (SL L 186, 11.7.2019., str. 21.).
(39)      Prema Komunikaciji Komisije „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” (C/2016/8600)
(40)      Europski revizorski sud, Tematsko izvješće br. 5/2016: Je li Komisija zajamčila djelotvornu provedbu Direktive o uslugama?, 14.3.2016.
Top