Mišljenje Europskog odbora regija – Akcijski plan za socijalnu ekonomiju

(2021/C 440/12)

Izvjestitelj: Mikel IRUJO AMEZAGA (ES/EA), ministar gospodarskog i poslovnog razvoja u Vladi autonomne zajednice Navarre

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Važnost europskog akcijskog plana za socijalnu ekonomiju u poticanju doprinosa socijalne ekonomije lokalnom i regionalnom razvoju u Europi

1.

pozdravlja to što se Europska komisija obvezala da će u četvrtom tromjesečju 2021. predstaviti akcijski plan za socijalnu ekonomiju, u skladu sa zahtjevima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Međukluba Europskog parlamenta za socijalnu ekonomiju, GECES-a (1), raznih vlada EU-a i europskih mreža koje se bave razvojem socijalne ekonomije kao što su Social Economy Europe ili REVES (2);

2.

smatra da je intervencija Europske unije za promicanje razvoja socijalne ekonomije posebno važna u trenutačnom kontekstu u kojem je, zbog posljedica gospodarske i socijalne krize uzrokovane bolešću COVID-19, potrebno iskoristiti puni potencijal poduzeća i subjekata socijalne ekonomije u svrhu gospodarskog oporavka, promicanja kolektivnog poduzetništva i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta;

3.

podsjeća da, prema Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) (3), socijalnu ekonomiju u Europi (EU28) čini 2,8 milijuna poduzeća i subjekata koji zapošljavaju 13,6 milijuna radnika ili oko 6,3 % radno sposobnog stanovništva u EU-u. Isto tako, socijalna ekonomija obuhvaća više od 232 milijuna članova zadruga, uzajamnih društava i sličnih organizacija te 82,8 milijuna volontera;

4.

ističe da europsku socijalnu ekonomiju sačinjavaju raznolika poduzeća i subjekti kao što su zadruge (u golemom broju oblika), uzajamna društva, udruge, zaklade ili razni oblici socijalnih poduzeća, kao i drugi pravni oblici specifični za svaku državu članicu, kao što su poduzeća u vlasništvu radnika, društva sa socijalnim učinkom, institucije solidarnosti itd.;

5.

podsjeća da ta raznolika poduzeća i subjekti, koji su prisutni u svim sektorima djelatnosti, dijele snažan identitet koji se temelji na zajedničkim vrijednostima i značajkama kao što su davanje prednosti ljudima i društvenom cilju nad kapitalom, rodna jednakost, demokratsko upravljanje i ponovno ulaganje većeg dijela dobiti kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja poduzeća ili subjekta ili ciljevi od zajedničkog i općeg interesa;

6.

naglašava da su poduzeća i organizacije socijalne ekonomije koji se nikad ne premještaju duboko ukorijenjeni u lokalnoj zajednici jer su osnovani na tom području, u vlasništvu su lokalnog stanovništva i s velikom predanošću rade na gospodarskom i socijalnom razvoju mjesta na kojem djeluju; podsjeća da je socijalna ekonomija važna za ruralni razvoj jer služi kao katalizator za razvoj lokalnih resursa i suzbijanje depopulacije, uzimajući u obzir važnost tih aktera za razvoj socijalne ekonomije u ruralnim područjima i njihove povezanosti s urbanim područjima, što doprinosi zadržavanju stanovništva i većoj socijalnoj koheziji;

7.

naglašava da se subjekti socijalne ekonomije vode načelima i vrijednostima koje omogućuju razvoj usklađen s gospodarskim i ekološkim aspektima te podrazumijevaju visok stupanj predanosti ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030. Oni stoga predstavljaju pluralističko gospodarstvo, ravnotežu i održivost potrebne iz globalne perspektive kako bi se pridonijelo postizanju svakog od 17 ciljeva održivog razvoja;

8.

poziva Europsku komisiju da razvije europski pravni okvir za socijalnu ekonomiju koji bi bio adekvatan za zajedničku definiciju te organizaciju i integraciju poduzeća koja ispunjavaju određene organizacijske i operativne kriterije, i time odlučno pruži podršku promicanju tog sektora;

9.

smatra da bi se i dionici socijalne ekonomije trebali voditi ciljevima održivog razvoja;

10.

ističe da bi Komisija u okviru Pakta za vještine trebala podupirati dodatno osposobljavanje i pristup cjeloživotnom učenju radnika u socijalnoj ekonomiji u područjima poput digitalizacije, uključujući i medijsku pismenost, participativnog vodstva, otpornosti i zelene tranzicije, kako bi im pomogla da se uključe na tržište rada poduzeća socijalne ekonomije odnosno da ostanu na tom tržištu. Kako bi se postigao taj cilj, predlaže suradnju s industrijskim ekosustavom socijalne ekonomije u koji su uključene prije svega javne uprave, centri za strukovno osposobljavanje i sveučilišta. Osim toga, Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju moći će pružiti potporu za promicanje tečajeva osposobljavanja usmjerenih na zaštitu okoliša i promicanje kružnog gospodarstva. Stoga ističemo prijedloge iznesene u mišljenju OR-a „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost”, koje sadrži sugestije o toj temi iz perspektive lokalnih i regionalnih vlasti, koja je izuzetno važna i za područje socijalne ekonomije;

11.

poziva na istraživanje potencijala socijalne ekonomije u području strukovnog osposobljavanja i aktivnih politika zapošljavanja te razvijanja vještina i kompetencija, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti skupinama s najvećim poteškoćama pri ulasku na tržište rada poput mladih, dugotrajno nezaposlenih, osoba s invaliditetom ili stanovnika udaljenih područja s ograničenim pristupom digitalnim resursima;

12.

poziva Europsku komisiju da provede istraživanje o prijenosu poduzeća zaposlenicima putem oblika koje nudi socijalna ekonomija. Istovremeno s istraživanjem trebalo bi uspostaviti i platformu EU-a za razmjenu dobrih praksi među državama članicama, lokalnim i regionalnim vlastima i mrežama socijalne ekonomije, a u okviru istraživanja bi trebalo obraditi i pitanje potencijala socijalne ekonomije za industrijsko poduzetništvo;

13.

naglašava potencijal klastera socijalne ekonomije za integraciju u europske lance vrijednosti i izgradnju saveza s drugim poslovnim subjektima, javnim upravama, centrima za strukovno osposobljavanje, stručnim školama, sveučilištima i istraživačkim centrima radi postizanja strateških ciljeva i objedinjavanja resursa;

14.

smatra da bi uključivanje socijalne ekonomije u Europsku platformu za suradnju klastera (4) moglo olakšati izgradnju saveza i sudjelovanje tih poduzeća i organizacija u strateškim lancima vrijednosti;

15.

naglašava važnost uključivanja socijalne ekonomije u strategije pametne specijalizacije kao ključne poluge gospodarskog i socijalnog razvoja; nadalje podsjeća na činjenicu da socijalna ekonomija može uspješno unaprijediti socijalne inovacije i u tom pogledu ističe da „s obzirom na svoju utemeljenost na suradnji i građanskom angažmanu pojedinaca koji tvore zajednice, inicijative socijalne ekonomije pridonose jačanju socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije, kao i povećanju razine povjerenja u cijelom EU-u” (5);

16.

ukazuje na važnost promicanja međuregionalne suradnje u području socijalne ekonomije kao ključnog instrumenta za stvaranje transnacionalnih klastera, osiguravanje prekograničnih sinergija i jedinstvene suradnje najudaljenijih regija u njihovim forumima za suradnju s trećim zemljama, kao i podupiranje internacionalizacije poduzeća i organizacija socijalne ekonomije na jedinstvenom tržištu. U tom pogledu ističe da je tematska platforma socijalne ekonomije u okviru Europske platforme za pametnu specijalizaciju koristan alat za promicanje međuregionalne suradnje koji okuplja sedam europskih regija i čija iskustva i dobre prakse treba uzeti u obzir u budućem europskom akcijskom planu za socijalnu ekonomiju;

17.

poziva Komisiju da poveća ambicioznost i usklađenost svojih inicijativa kako bi podržala ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u promicanju socijalne ekonomije; napominje da mnoge lokalne i regionalne vlasti već imaju ambiciozne strategije i akcijske planove za promicanje socijalne ekonomije, koje bi Komisija trebala identificirati i uključiti u izradu budućeg akcijskog plana za europsku socijalnu ekonomiju; Komisija bi također trebala podržati razmjenu najboljih praksi i postojećih inicijativa među lokalnim i regionalnim vlastima (npr. putem mreže lokalnih i regionalnih vlasti za promicanje socijalne ekonomije);

18.

poziva Europsku komisiju da izradi studiju o regionalnim i lokalnim javnim politikama za promicanje socijalne ekonomije u EU-u koja bi uključivala primjere drugih regija i lokalnih vlasti na globalnoj razini;

19.

prepoznaje znatan utjecaj inicijative „Europske regije socijalne ekonomije” (ESER) i projekta „Misije socijalne ekonomije” na izgradnju velike zajednice lokalnih i regionalnih vlasti posvećenih razvoju socijalne ekonomije te poziva Komisiju da taj program ojača u okviru akcijskog plana za socijalnu ekonomiju;

20.

poziva Komisiju da promiče uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u GECES, zajedno s državama članicama i mrežama socijalne ekonomije. U tom pogledu poziva na osnivanje radne skupine GECES-a za regionalne i lokalne politike socijalne ekonomije;

21.

poziva da se u analizama, studijama, predloženim mjerama te instrumentima i mehanizmima za praćenje i potporu koji se odnose na socijalnu ekonomiju i kojima se prikupljaju statistički podaci o radnicima ili sastavu različitih oblika poduzeća socijalne ekonomije, uzme u obzir rodna perspektiva kako bi se podaci raščlanili prema spolu i uključili rodni pokazatelji;

Promicanje vidljivosti socijalne ekonomije

22.

poziva Komisiju da uspostavi jedinstvenu internetsku platformu za potporu poduzećima, subjektima i poduzetnicima uz pomoć različitih oblika socijalne ekonomije. Na toj bi se platformi objedinile sve europske studije i izvješća o socijalnoj ekonomiji, kao i mogućnosti koje EU nudi predmetnim poduzećima i organizacijama;

23.

preporučuje da se ta internetska platforma osmisli i da se njome upravlja u suradnji s europskim mrežama socijalne ekonomije i GECES-om;

24.

predlaže Komisiji da u sklopu akcijskog plana za socijalnu ekonomiju predvidi široku komunikacijsku kampanju u čije bi osmišljavanje i provedbu bili uključeni Odbor regija, Europski gospodarski i socijalni odbor i mreže socijalne ekonomije. Ta je kampanja ključna za promicanje kolektivnog poduzetništva i informiranosti o europskim instrumentima za potporu socijalnoj ekonomiji;

25.

poziva Komisiju da izradi vodič za javne politike o socijalnoj ekonomiji koji bi sadržavao svu raznolikost pravnih oblika socijalne ekonomije u Europi i služio kao potpora lokalnim i regionalnim vlastima;

26.

podsjeća na to da su za uspjeh socijalne ekonomije presudne njezina raznolikost i sposobnost iznalaženja inovativnih rješenja za velike gospodarske, socijalne, obrazovne i okolišne izazove;

27.

poziva Komisiju da u okviru demokratskog i transparentnog postupka u kojem bi sudjelovali Odbor regija, EGSO i GECES jednom godišnje odabere europsku prijestolnicu socijalne ekonomije;

28.

predlaže da se socijalna ekonomija u većoj mjeri integrira u Europsku poduzetničku mrežu i da joj se unutar te mreže osigura veća vidljivost te preporučuje da joj se u kriterijima za dodjelu oznake „Europska poduzetnička regija” prida veća važnost;

29.

napominje važnost podupiranja, financiranja i jačanja europskih mreža socijalne ekonomije i mreža gradova i regija angažiranih u području socijalne ekonomije kao ključnih partnera u provedbi akcijskog plana i izvješćivanju o prilikama koje on stvara;

Poboljšanje pristupa financiranju za poduzeća i subjekte socijalne ekonomije

30.

ukazuje na dodatne poteškoće s kojima se suočavaju poduzeća i subjekti socijalne ekonomije u pristupu financiranju, djelomično zbog nedostatka vidljivosti i razumijevanja njihovih poslovnih modela, kojima se prednost daje kolektivnom ili općem interesu, a ne maksimalnom povećanju dobiti;

31.

podsjeća na ključnu ulogu kohezijskih fondova, posebno EFRR-a i ESF-a, u financiranju projekata socijalne ekonomije;

32.

poziva na to da se uvođenjem financijskih potpora potiče kolektivno poduzetništvo u svim granama socijalne ekonomije kako bi se osnivala poduzeća socijalne ekonomije i kako bi im se pomoglo u suočavanju s budućim poslovnim izazovima;

33.

ističe da će program InvestEU biti od ključne važnosti za financiranje inovativnih projekata socijalne ekonomije u okviru njegovih četiriju sastavnica politike, s posebnim naglaskom na sastavnicama „MSP-ovi” i „socijalna ulaganja i vještine”, što također obuhvaća mikrofinanciranje i financiranje poduzeća socijalne ekonomije;

34.

preporučuje Komisiji da u Savjetodavni odbor uključi jednog člana ili članicu Odbora regija te da u Odbor za ulaganja uključi stručnjake ili stručnjakinje za financiranje poduzeća i subjekata socijalne ekonomije;

35.

poziva Europsku komisiju da razvije jasnu, transparentnu i djelotvornu taksonomiju socijalnih i okolišnih ulaganja;

36.

ističe važnost financijskih aktera socijalne ekonomije (etičke i zadružne banke, kreditne unije, strukture za mikrofinanciranje, socijalne financijske institucije, uzajamna i zadružna osiguravajuća društva itd.) u kontekstu održivog financiranja, njihovu znatnu prisutnost u ruralnim područjima i manje razvijenim regijama i njihov rad usmjeren na financijsku uključenost ranjivih skupina i ulaganja u realno gospodarstvo;

37.

poziva na to da se kod pitanja pristupa poduzeća i subjekata socijalne ekonomije financiranju vodi računa o rodnoj perspektivi s obzirom na to da se žene suočavaju s većim poteškoćama u pristupu kreditima i financijskim sredstvima nego muškarci. Tu činjenicu treba imati na umu već u početnoj fazi osmišljavanja svih instrumenata kojima se nastoji poboljšati pristup financiranju;

Promicanje obrazovanja za poduzetništvo u socijalnoj ekonomiji

38.

u skladu sa zaključcima Vijeća iz 2015. o promicanju socijalne ekonomije kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi, podsjeća da je važno promicati obrazovanje i osposobljavanje poduzetnika putem raznih oblika socijalne ekonomije na svim razinama obrazovanja, od osnovnoškolskog do visokog (uključujući sveučilišno obrazovanje i strukovno osposobljavanje);

39.

ističe da projekti poput poslovne škole socijalne ekonomije, koju u okviru platforme za pametnu specijalizaciju promiče sedam europskih regija, pružaju inovativna rješenja za nedostatak te vrste osposobljavanja o poduzećima socijalne ekonomije i imaju za cilj osposobljavanje kvalificiranih stručnjaka koji mogu pratiti i predvoditi rast tih poduzeća i subjekata;

40.

podsjeća na to da poduzeća i subjekti socijalne ekonomije iziskuju posebne vještine primjenjive i na tradicionalna poduzeća, kao što je uključivo vodstvo;

41.

poziva Komisiju da u većoj mjeri iskoristi program Erasmus+ za promicanje poduzetničkog obrazovanja i osposobljavanja i poslova u poduzećima socijalne ekonomije. U tom pogledu predlaže da poduzeća i organizacije socijalne ekonomije ispitaju mogućnosti veće upotrebe programa Erasmus za mlade poduzetnike, posebno u najudaljenijim europskim regijama u kojima se mladi suočavaju s većim ograničenjima mobilnosti zbog udaljenosti od kontinentalne Europe;

42.

poziva na ispitivanje novih mogućnosti za promicanje obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radnika i radnica u socijalnoj ekonomiji putem Plana za sektorsku suradnju u području vještina i Saveza znanja. Osim toga, korpus znanja i vještina stečenih na svim razinama obrazovanja i neformalnim obrazovanjem trebao bi potaknuti ljude da na najbolji mogući način iskoriste znanje, tj. da razvijaju tzv. „meke vještine”, te olakšati prilagodljivost okruženju koje se stalno razvija;

Bolji pristup tržištima i društveno odgovornim javnim nabavama

43.

podsjeća da, u usporedbi s drugim MSP-ovima, poduzeća i organizacije socijalne ekonomije nailaze na dodatne prepreke u prekograničnom poslovanju na jedinstvenom tržištu. Uzrok tih poteškoća je raznolikost, a ponekad i nepostojanje, cjelovitih pravnih okvira koji bi obuhvatili sve pravne oblike socijalne ekonomije poput zadruga (i njihovih raznovrsnih potkategorija), uzajamnih društava, udruga, zaklada i socijalnih poduzeća;

44.

podsjeća na važnu ulogu žena u upravljanju socijalnim poduzećima za uspjeh poduzetničkog obrazovanja u području socijalne ekonomije;

45.

također ukazuje na nedostatak europskih instrumenata za prevladavanje tih prepreka. Stoga je zbog nepostojanja europskog pravnog okvira i dalje teško osnovati transnacionalno europsko udruženje s članstvom iz nekoliko zemalja, a isto vrijedi i za uzajamna društva i zaklade;

46.

poziva Komisiju da među europskim javnim upravama nastavi promicati društveno odgovornu javnu nabavu kao ključni instrument za povećanje njezine transparentnosti, borbu protiv korupcije, poticanje tržišnog natjecanja i sudjelovanja u javnoj nabavi poslovnih subjekata različitih veličina, kao i za promicanje društveno odgovornih poslovnih praksi poput onih tipičnih za socijalnu ekonomiju;

47.

poziva na to da se na druge države članice EU-a proširi projekt „Kupovina u svrhu društvenog učinka” (eng. Buying for Social Impact) u sklopu kojeg je analiziran prijenos direktive o javnoj nabavi u petnaest država članica, i organizirana događanja na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se s drugim državama članicama EU-a podijelile mogućnosti za sudjelovanje u odgovornoj javnoj nabavi;

48.

poziva sve lokalne i regionalne javne uprave da razviju strategije za transparentnu i društveno odgovornu javnu nabavu, među ostalim time što će javne ugovore uvjetovati poštovanjem pravednih plaća i drugih uvjeta utvrđenih zakonima i/ili kolektivnim ugovorima, kao i u lancima podugovaranja;

Akcijski plan koji uključuje mjere i instrumente za praćenje i kojim se promiče strukturirani dijalog s akterima socijalne ekonomije i drugim institucijama

49.

poziva Komisiju da za provedbu akcijskog plana za socijalnu ekonomiju predvidi rok od najmanje pet godina, uključujući ex ante evaluaciju i mehanizme za godišnju i ex post evaluaciju, što bi kasnije vrijedilo i za obnovu plana po dovršetku njegove provedbe;

50.

poziva Komisiju da ojača svoje mehanizme praćenja i podupiranja politika socijalne ekonomije poput GECES-a, Komisijine unutarnje radne skupine te trajnog i strukturiranog dijaloga o socijalnoj ekonomiji s Odborom regija i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom jer treba osigurati jednaku rodnu zastupljenost;

51.

poziva Komisiju da razmotri uključivanje poslodavaca iz sektora socijalne ekonomije u međusektorski socijalni dijalog i mjere za jačanje i konsolidaciju europske organizacije poslodavaca u sektoru socijalne ekonomije.

---

(1)  Stručna skupina Europske komisije za socijalnu ekonomiju i socijalno poduzetništvo.

(2)  Europska mreža gradova i regija za socijalnu ekonomiju.

(3)  https://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/files/qe-04-17-875-en-n.pdf

(4)  https://clustercollaboration.eu/social-economy

(5)  COR-2016-06945.