52020AR5624

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52020AR5624 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52020AR5624

Mišljenje Europskog odbora regija – Ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju i mandat Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti

COR 2020/05624

SL C 300, 27.7.2021, p. 76–86 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

27.7.2021

Službeni list Europske unije

C 300/76

Mišljenje Europskog odbora regija – Ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju i mandat Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti

(2021/C 300/14)

Izvjestitelj:

Olgierd GEBLEWICZ (PL/EPP), predsjednik Zapadnopomeranskog vojvodstva

Uvodne napomene

EUROPSKI ODBOR REGIJA

—

podržava planove Europske komisije za stvaranje snažnijeg i sveobuhvatnijeg pravnog okvira unutar kojeg Europska unija, pod uvjetom očuvanja načela supsidijarnosti i primarne odgovornosti država članica za zdravstvenu zaštitu i pripravnost za krizne situacije, može brzo reagirati i pokrenuti provedbu mjera pripravnosti i odgovora na prekogranične prijetnje zdravlju u cijelom EU-u;

—

napominje da u 19 država članica EU-a za javno zdravlje nije nadležna isključivo nacionalna razina, nego je to područje u velikoj mjeri decentralizirano, pa lokalne i regionalne vlasti imaju širok spektar ovlasti unutar nacionalnog zdravstvenog sustava; stoga traži da se uvede jača podnacionalna komponenta;

—

ističe da je pandemija COVID-a 19 postala istinski test otpornosti na stres koji je razotkrio ozbiljne nedostatke u pripravnosti, prekograničnoj komunikaciji i suradnji država članica i pograničnih regija prilikom suočavanja s prijetnjama zdravlju. Razne države članice, ali i regije, odabrale su vrlo različite epidemiološke pristupe, što je imalo ne samo negativne javnozdravstvene nego i negativne socijalne i gospodarske posljedice;

—

smatra da bi predstavnici Europskog odbora regija (OR), koji predstavlja lokalne i regionalne vlasti iz svih država članica EU-a, trebali biti uključeni kao promatrači u rad timova, odbora i radnih skupina osnovanih na razini EU-a radi svladavanja kriznih situacija u području javnog zdravlja, a posebno u rad Savjetodavnog odbora za izvanredna stanja u području javnog zdravlja;

—	poziva na uspostavu djelotvornih instrumenata za koordinaciju među graničnim regijama, uključujući one koje se nalaze na vanjskim granicama EU-a, te predlaže uspostavu međuregionalnih prekograničnih kontaktnih skupina;

—

napominje da je, iako zdravstvena politika ostaje u primarnoj nadležnosti država članica u skladu s načelom supsidijarnosti, potrebno u okviru rasprave o budućnosti Europe razmotriti i mogućnost povećanja nadležnosti EU-a u području zdravstva (članak 168. UFEU-a) kako bi se, u duhu solidarnosti, odgovorilo na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju diljem EU-a, uzimajući u obzir razlike u zdravstvenim strukturama na podnacionalnoj razini i u nadležnosti zdravstvenih tijela u raznim državama članicama. Te nove nadležnosti trebale bi, među ostalim, omogućiti Komisiji da službeno prizna izvanrednu situaciju u području javnog zdravstva na razini Unije;

—	podsjeća da je pandemija bolesti COVID popraćena važnim ograničenjima slobode kretanja unutar Europske unije;

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

A. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU

Amandman 1.

Članak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Komisija u suradnji s državama članicama i relevantnim agencijama Unije uspostavlja plan Unije za zdravstvene krize i pandemije („plan pripravnosti i odgovora Unije”) radi promicanja učinkovitog i koordiniranog odgovora na prekogranične prijetnje zdravlju na razini Unije.

2. Planom pripravnosti i odgovora Unije dopunjuju se nacionalni planovi pripravnosti i odgovora uspostavljeni u skladu s člankom 6.

3. Plan pripravnosti i odgovora Unije posebno uključuje mehanizme upravljanja, kapacitete i resurse za:

(a)	pravodobnu suradnju Komisije, država članica i agencija Unije;

(a)	pravodobnu suradnju Komisije, država članica , njihovih regionalnih i lokalnih vlasti te agencija Unije;

(b)	sigurnu razmjenu informacija između Komisije, agencija Unije i država članica;

(b)	sigurnu razmjenu informacija između Komisije, agencija Unije i država članica;

(c)	epidemiološki nadzor i praćenje;

(c)	epidemiološki nadzor i praćenje;

(d)	rano upozoravanje i procjenu rizika;

(d)	rano upozoravanje i procjenu rizika;

(e)	obavješćivanje o rizicima i kriznim situacijama;

(e)	obavješćivanje o rizicima i kriznim situacijama;

(f)	pripravnost i odgovor zdravstva te međusektorsku suradnju;

(f)	pripravnost i odgovor zdravstva te međusektorsku suradnju;

(g)	upravljanje planom.

(g)	upravljanje planom.

4. Plan pripravnosti i odgovora Unije uključuje elemente međuregionalne pripravnosti radi uspostave usklađenih, višesektorskih, prekograničnih javnozdravstvenih mjera, uzimajući posebno u obzir kapacitete za testiranje, praćenje kontakata, laboratorije i specijalizirano liječenje ili intenzivnu njegu u susjednim regijama. Planovi uključuju sredstva pripravnosti i odgovora za rješavanje situacije građana s većim rizicima.

4. Plan pripravnosti i odgovora Unije uključuje elemente međuregionalne pripravnosti radi uspostave usklađenih, višesektorskih, prekograničnih javnozdravstvenih mjera, uzimajući posebno u obzir kapacitete za testiranje, praćenje kontakata, laboratorije i specijalizirano liječenje ili intenzivnu njegu u susjednim regijama. Regije su na političkoj razini u potpunosti uključene u izradu i provedbu tih planova. Planovi uključuju sredstva pripravnosti i odgovora za rješavanje situacije građana s većim rizicima.

5. Kako bi se osiguralo funkcioniranje plana pripravnosti i odgovora Unije, Komisija provodi testiranja otpornosti na stres, vježbe i preispitivanja tijekom i nakon djelovanja s državama članicama te prema potrebi ažurira plan.

Amandman 2.

Članak 6.

Nacionalni planovi pripravnosti i odgovora

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Pri pripremi nacionalnih planova pripravnosti i odgovora svaka država članica surađuje s Komisijom kako bi se postigla usklađenost s planom pripravnosti i odgovora Unije te bez odgode obavješćuje Komisiju i Odbor za zdravstvenu sigurnost o svakoj bitnoj izmjeni nacionalnog plana.

Prema potrebi, s obzirom na to da lokalne i regionalne vlasti imaju važne ovlasti u području javnog zdravstva unutar nacionalnih zdravstvenih sustava, nacionalni planovi trebali bi uključivati i podnacionalne planove pripravnosti i odgovora.

2. U nacionalnim planovima pripravnosti i odgovora trebalo bi navesti da se u pograničnim područjima mogu ili trebaju uspostaviti međuregionalne, prekogranične kontaktne skupine za pripremu i koordinaciju mjera u regijama s obje strane granice u slučaju pojave prijetnje zdravlju.

Obrazloženje

Kada je riječ o nadležnostima na regionalnoj razini, uključivanje regija nije fakultativno.

Objašnjenje predloženih izmjena

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 3.

Članak 7.

Izvješćivanje o planiranju pripravnosti i odgovora

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(c)	provedbu nacionalnih planova odgovora, uključujući, prema potrebi, provedbu na regionalnoj i lokalnoj razini, koji obuhvaćaju odgovor na epidemiju, antimikrobnu otpornost, infekciju povezanu sa zdravstvenom skrbi i druga posebna pitanja.

(c)	provedbu nacionalnih planova odgovora, uključujući, prema potrebi, provedbu na regionalnoj i lokalnoj razini, koji obuhvaćaju odgovor na epidemiju, antimikrobnu otpornost, infekciju povezanu sa zdravstvenom skrbi , statističke podatke po teritorijalnim jedinicama i druga posebna pitanja.

Izvješće prema potrebi uključuje elemente međuregionalne pripravnosti i odgovora u skladu s planovima Unije i nacionalnim planovima te posebno obuhvaća postojeće kapacitete, resurse i mehanizme koordinacije u susjednim regijama.

Izvješće prema potrebi uključuje elemente međuregionalne i prekogranične pripravnosti i odgovora u skladu s planovima Unije i nacionalnim planovima te posebno obuhvaća postojeće kapacitete, resurse i mehanizme koordinacije u susjednim regijama.

Regionalne i lokalne vlasti trebale bi biti uključene u sastavljanje izvješćâ o pitanjima koja se odnose na njihove nadležnosti, posebno o onima iz točke (c).

2. Komisija informacije primljene u skladu sa stavkom 1. stavlja na raspolaganje Odboru za zdravstvenu sigurnost u izvješću koje svake dvije godine priprema u suradnji s ECDC-om i drugim relevantnim agencijama i tijelima Unije.

Izvješće uključuje profile zemalja radi praćenja napretka i izrade akcijskih planova za uklanjanje utvrđenih nedostataka na nacionalnoj razini.

Izvješće uključuje profile zemalja radi praćenja napretka i izrade akcijskih planova za uklanjanje utvrđenih nedostataka na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini.

Amandman 4.

Članak 9.

Izvješće Komisije o planiranju pripravnosti

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. Na temelju informacija koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 7. i rezultata revizija iz članka 8., Komisija do srpnja 2022. i svake dvije godine nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o trenutačnom stanju i napretku u planiranju pripravnosti i odgovora na razini Unije.	1. Na temelju informacija koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 7. i rezultata revizija iz članka 8., Komisija do srpnja 2022. i svake dvije godine nakon toga Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom odboru regija dostavlja izvješće o trenutačnom stanju i napretku u planiranju pripravnosti i odgovora na razini Unije.

Amandman 5.

Članak 10.

Koordinacija planiranja pripravnosti i odgovora u Odboru za zdravstvenu sigurnost

Umetnuti podtočku.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(f)	podupiranje regionalne prekogranične suradnje u području zdravstva u regijama koje su potencijalno ili stvarno izložene riziku i koordinaciju rada međuregionalnih prekograničnih kontaktnih skupina.

Obrazloženje

Zahvaljujući regionalnoj komponenti rada Odbora za zdravstvenu sigurnost (HSC) omogućuje se nesmetano sudjelovanje pograničnih regija u odgovoru na krize i pridonosi sprečavanju nedostatka komunikacije, koji je opetovano uočen tijekom pandemije COVID-a 19 u 2020.

Amandman 6.

Članak 11.

Osposobljavanje zdravstvenog osoblja i osoblja u području javnog zdravlja

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
2. Aktivnostima osposobljavanja iz stavka 1. nastoji se osoblju iz tog stavka osigurati znanje i vještine koji su posebno potrebni za izradu i provedbu nacionalnih planova pripravnosti iz članka 6. te provedbu aktivnosti za jačanje kapaciteta za pripravnost i nadzor kriza, uključujući upotrebu digitalnih alata.	2. Aktivnostima osposobljavanja iz stavka 1. nastoji se osoblju iz tog stavka osigurati znanje i vještine koji su posebno potrebni za izradu i provedbu nacionalnih planova pripravnosti iz članka 6. te provedbu aktivnosti za jačanje kapaciteta za pripravnost i nadzor kriza, uključujući upotrebu digitalnih alata. Aktivnosti osposobljavanja usmjerene su i na lokalne i regionalne vlasti s ovlastima u području zdravstvene skrbi radi pružanja potpore izgradnji kapaciteta na podnacionalnoj razini.
[…]	[…]
5. Komisija u suradnji s državama članicama može poduprijeti organizaciju programa za razmjenu zdravstvenog osoblja i osoblja u području javnog zdravlja između dviju ili više država članica i za privremeno upućivanje osoblja iz jedne države članice u drugu.	5. Komisija u suradnji s državama članicama može poduprijeti organizaciju programa za razmjenu zdravstvenog osoblja i osoblja u području javnog zdravlja između dviju ili više država članica i za privremeno upućivanje osoblja iz jedne države članice u drugu. Takve bi mjere trebalo poduzimati osobito u pograničnim regijama u kojima regionalne i lokalne vlasti imaju važne ovlasti u području zdravstvene skrbi, među ostalim i u vidu osposobljavanja osoblja međuregionalnih i prekograničnih kontaktnih skupina.

Obrazloženje

Unatoč razlikama među državama članicama u pogledu podjele ovlasti, lokalne i regionalne vlasti često su uključene u upravljanje lokalnim bolnicama i civilnu zaštitu. Međutim, nedostaju im posebno osposobljavanje i kapaciteti. Hitno je potrebno ciljano osposobljavanje za komunalne službe koje često nemaju dovoljno osoblja. Time bi se omogućilo kraće vrijeme za odgovor i djelotvornije mjere.

Amandman 7.

Članak 13. stavak 8.

Epidemiološki nadzor

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
8. Svaka država članica imenuje nadležna tijela koja su na njezinom državnom području odgovorna za epidemiološki nadzor iz stavka 1.	8. Svaka država članica imenuje nadležna tijela koja su na njezinom državnom području odgovorna za epidemiološki nadzor iz stavka 1. To se praćenje razvija i na teritorijalnoj razini, posebno putem regionalnih statističkih podataka.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 8.

Članak 19. stavak 3.

Obavješćivanje o uzbuni

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pri obavješćivanju o uzbuni nacionalna nadležna tijela i Komisija odmah putem EWRS-a dostavljaju sve raspoložive relevantne informacije koje posjeduju i koje bi mogle biti korisne za koordinaciju odgovora, kao što su:

(a)	vrsta i podrijetlo uzročnika;

(a)	vrsta i podrijetlo uzročnika;

(b)	datum i mjesto štetnog događaja ili izbijanja;

(b)	datum i mjesto štetnog događaja ili izbijanja;

(c)	načini prijenosa ili širenja;

(c)	obuhvaćena geografska područja;

( d )

toksikološki podaci;

( d )

načini prijenosa ili širenja;

( e )

metode otkrivanja i potvrđivanja;

( e )

toksikološki podaci;

( f )

rizici za javno zdravlje;

( f )

metode otkrivanja i potvrđivanja;

( g )

javnozdravstvene mjere koje se provode ili planiraju poduzeti na nacionalnoj razini;

( g )

rizici za javno zdravlje;

( h )

ostale mjere osim javnozdravstvenih mjera;

( h )

javnozdravstvene mjere koje se provode ili planiraju poduzeti na nacionalnoj razini;

( i )

hitna potreba za zdravstvenim protumjerama ili njihov nedostatak;

( i )

ostale mjere osim javnozdravstvenih mjera;

( j )

zahtjevi i ponude za prekograničnu hitnu pomoć;

( j )

hitna potreba za zdravstvenim protumjerama ili njihov nedostatak;

( k )

osobni podaci potrebni za praćenje kontakata u skladu s člankom 26.;

( k )

zahtjevi i ponude za prekograničnu hitnu pomoć;

( l )

sve druge informacije relevantne za dotičnu ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju.

( l )

osobni podaci potrebni za praćenje kontakata u skladu s člankom 26.;

( m )

sve druge informacije relevantne za dotičnu ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

B. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 851/2004 o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti

Amandman 9.

Članak 3

Zadaće i poslovi Centra

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2. (g)

na zahtjev Komisije ili Odbora za zdravstvenu sigurnost ili na vlastitu inicijativu daje smjernice za liječenje i upravljanje slučajevima zaraznih bolesti i za rješavanje drugih posebnih zdravstvenih pitanja važnih za javno zdravlje, u suradnji s relevantnim društvima , pored ostalog i smjernice za pogranične regije i tranzitna čvorišta u slučaju prekograničnih prijetnji zdravlju ;

Obrazloženje

U pandemiji COVID-a 19 pogranične regije i prometna čvorišta određeno vrijeme nisu imali nikakve smjernice, sve dok na snagu nisu stupile nacionalne mjere. Pravodobno objavljivanje smjernica ECDC-a, pa i onih neformalnih i neobvezujućih, olakšalo bi brz zajednički odgovor na lokalnoj i regionalnoj razini diljem EU-a, čak i prije uvođenja ciljanih nacionalnih mjera.

Amandman 10.

Članak 5.

Upravljanje namjenskim mrežama i aktivnostima umrežavanja

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2. (h)

osigurati, po mogućnosti, prikupljanje podataka na podnacionalnoj razini.

Obrazloženje

Poziv na to da ECDC prikuplja podatke na podnacionalnoj razini proizlazi iz iskustva stečenog tijekom pandemije COVID-a 19: epidemiološka situacija na regionalnoj razini u nekim se regijama razlikovala od nacionalnog prosjeka ili od prosjeka susjednih regija.

Amandman 11.

Članak 5.b

Planiranje pripravnosti i odgovora

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. (c)

olakšava samoprocjene i vanjsku evaluaciju planiranja pripravnosti i odgovora država članica te pridonosi izvješćivanju i reviziji planiranja pripravnosti i odgovora u skladu s člancima 7. i 8. Uredbe (EU) …/… [SL: umetnuti broj Uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju [ISC/2020/12524]];

1. (c)

olakšava samoprocjene i vanjsku evaluaciju planiranja pripravnosti i odgovora država članica , među ostalim i podnacionalnih planova pripravnosti i odgovora za pogranične regije i prometna čvorišta, te pridonosi izvješćivanju i reviziji planiranja pripravnosti i odgovora u skladu s člancima 7. i 8. Uredbe (EU) …/… [SL: umetnuti broj Uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju [ISC/2020/12524]];

Obrazloženje

Regije sa znatnim ovlastima u području zdravstva odgovorile su na pandemiju COVID-a 19 vlastitim planovima i resursima. Neovisne smjernice i revizije mogle bi olakšati razmjenu informacija i poboljšati kvalitetu hitnih mjera.

Amandman 12.

Članak 5.b

Planiranje pripravnosti i odgovora

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. (l)

iznosi preporuke o prekograničnoj koordinaciji i uzajamnom usklađivanju regionalnih odgovora na prijetnje zdravlju;

Obrazloženje

Amandman 13.

Članak 8.

Upravljanje sustavom ranog upozoravanja i odgovora

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	6. Centar u najvećoj mogućoj mjeri usuglašava svoje djelovanje s regionalnim prekograničnim kontaktnim skupinama za zdravstvena pitanja.

Obrazloženje

Nedostatak mogućnosti razmjene otežao je pograničnim regijama da na krizu odgovore na primjeren način. Zajedničke prekogranične kontaktne skupine koje razmjenjuju informacije s ECDC-om i tijelima na svim razinama omogućile bi nadležnim vlastima da donose utemeljene odluke.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

A. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU

EUROPSKI ODBOR REGIJA

naglašava da se u članku 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi da se „[u] utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava […] visok stupanj zaštite zdravlja ljudi” i da, u skladu s člankom 196. UFEU-a, Unija „potiče suradnju među državama članicama kako bi poboljšala učinkovitost sustavâ za sprečavanje prirodnih nepogoda i nesreća izazvanih ljudskim djelovanjem i zaštitu od njih”;

podsjeća na predanost koju je izrazio u svojem mišljenju o programu djelovanja „EU za zdravlje” da se „zdravlje postavi kao prioritet na europskoj razini i da se regionalne i lokalne vlasti podupiru u modernizaciji zdravstvenih sustava i borbi protiv raka i epidemija putem prekogranične suradnje na području zdravstva”;

podsjeća na načelo „jedno zdravlje”, što znači da je zdravlje horizontalno pitanje koje se mora uključiti u sva područja politike i djelovanja Europske unije;

prima na znanje program rada Europske komisije objavljen 29. siječnja 2020., u kojem se navodi da europski način života podrazumijeva da se pronalaze „zajednička rješenja za zajedničke izazove, ljudima se omogućuje stjecanje potrebnih vještina te se ulaže u njihovo zdravlje i dobrobit”;

ističe da se u skladu s člankom 1. Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) moraju poduzimati mjere za olakšavanje pristupa sigurnoj i kvalitetnoj prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti te za promicanje suradnje u području zdravstvene zaštite između država članica uz potpuno poštovanje nacionalnih nadležnosti pri organizaciji i pružanju zdravstvene zaštite;

ističe da prema istraživanju Eurobarometra iz 2017. više od 70 % Europljana i Europljanki od EU-a očekuje veći angažman u zdravstvu. To je danas više no ikad ranije osnovna briga građana i građanki EU-a koji s pravom očekuju aktivniju ulogu EU-a u tom području;

naglašava da pouke koje treba izvući iz krize uzrokovane COVID-om 19 pružaju priliku EU-u da stvori bolji međuregionalni okvir za praćenje i svladavanje prekograničnih prijetnji zdravlju za građane i građanke EU-a;

ističe da se EU, uz borbu protiv pandemije, suočava s ozbiljnim problemima nejednakosti u zdravstvenim sustavima i kontinuiranog nedostatka zdravstvenog osoblja na nekim područjima, što također iziskuje našu pozornost;

zabrinut je zbog toga što se prijedlogom nedovoljno uzima u obzir regionalna i lokalna razina te što se prekogranična pitanja razmatraju iz perspektive nacionalne razine, a ne iz perspektive posebnih potreba pograničnih regija;

Jačanje uloge lokalnih i regionalnih vlasti u planiranju i razradi odgovora

10.

skreće pozornost na činjenicu da je 19 od 27 država članica odlučilo lokalnim i regionalnim vlastima povjeriti primarnu odgovornost za njegu, skrb i javno zdravstvo te stoga poziva na to da se lokalne i regionalne vlasti u potpunosti uključe u pripremu i ocjenjivanje nacionalnih planova pripravnosti i odgovora te u osmišljavanje mjera;

11.

ističe da je potrebno razviti regionalne provedbene mehanizme jer djelotvorna provedba nacionalnih planova pripravnosti i odgovora ovisi o tome u kojoj mjeri nacionalne vlade uključuju regionalnu razinu;

12.

pozdravlja prijedlog Europske komisije da se organiziraju testiranja otpornosti zdravstvenih sustava u državama članicama kako bi se osiguralo funkcioniranje plana pripravnosti i odgovora Unije. Podsjeća da bi ta testiranja otpornosti trebala u potpunosti uključivati, ovisno o njihovim nadležnostima, regije i gradove u obuhvaćenim državama članicama;

13.

pozdravlja prijedlog Komisije da se zdravstvenim djelatnicima osigura osposobljavanje u području razvoja i provedbe nacionalnih planova pripravnosti kako bi se poboljšala pripravnost na krizu, među ostalim upotrebom digitalnih alata; međutim, smatra da bi takvo osposobljavanje trebalo osigurati i osoblju lokalnih i regionalnih vlasti koje je odgovorno za zdravstvena pitanja s obzirom na to da ono ima veliku odgovornost za javno zdravlje;

14.

ističe da mjere koje se poduzimaju „odozgo prema dolje” moraju biti fleksibilno povezane sa stručnošću i djelovanjem lokalne i regionalne razine;

15.

naglašava da se otpornost može djelotvornije ojačati ako se uključi stanovništvo i lokalne vlasti. Trebali bi biti uključeni i stručnjaci koji bi stvari mogli razmatrati iz drugačije perspektive od zakonodavca;

16.

skreće pozornost na pitanje obrazovanja i edukacije šire javnosti o pitanjima javnog zdravlja. U tome ključnu ulogu igraju lokalne i regionalne vlasti;

17.

ustraje u tome da je potrebno podupirati digitalnu povezivost i osposobljavanje u regionalnim zdravstvenim ustanovama te promicati telemedicinu kako bi se osigurala djelotvornija skrb zahvaljujući pametnim centrima i mobilnim multidisciplinarnim timovima;

Pogranične regije

18.

ukazuje na posebnu ulogu i specifične izazove s kojima se suočavaju regije uz unutarnje i vanjske granice EU-a, koje su još davno razvile postupke suradnje među pograničnim regijama u području zdravstva i primjenjuju ih; ističe prednosti takvih rješenja za lokalne zajednice;

19.

predlaže jačanje mjera za zaštitu zdravstvenih tehnoloških sustava regionalnih i lokalnih vlasti od mogućih kibernapada koji bi mogli ugroziti i samo funkcioniranje zdravstvenih sustava država članica. Potrebno je koordinirano planiranje i centralizirano savjetovanje kako bi se ojačali sustavi koji su ključni i u normalnim okolnostima, a pogotovo za vrijeme pandemije;

20.

osim toga, naglašava da je trenutačna kriza razotkrila prijetnje prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i da je suradnja među regijama otežana zbog novih prepreka koje su se pojavile. Razlike u ovlastima i administrativnim poteškoćama koje proizlaze iz različitih zakonodavstava predstavljaju znatne izazove za djelotvornije i bolje upravljanje zdravljem u pograničnim regijama;

21.

poziva na brzo usvajanje odgovarajućih pravnih rješenja, uvođenje sustava poticaja i promicanje najboljih praksi kako bi se na održiv način poboljšala suradnja među pograničnim regijama u području zdravstvene skrbi. U tu svrhu treba posebno razmotriti mogućnost odnosno potrebu za osnivanjem međuregionalnih prekograničnih kontaktnih skupina u okviru nacionalnih planova pripravnosti i odgovora radi pripreme i koordinacije mjera u slučaju prijetnji zdravlju u regijama s obje strane granice;

22.

naglašava da pacijenti koji traže zdravstvenu skrb u inozemstvu to čine uglavnom u susjednim regijama te da je stoga suradnja među pograničnim regijama nužan preduvjet za uspjeh;

23.

predlaže da se uvede status prekograničnog zdravstvenog djelatnika kako bi se olakšala mobilnost zdravstvenih djelatnika; smatra da je za olakšavanje mobilnosti zdravstvenih djelatnika u Europi svrsishodno ojačati sustav uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija i promicati ujednačene strukture osposobljavanja;

24.

stoga poziva Komisiju da iznese prijedlog za osiguravanje minimalne propusnosti granica i povezane prekogranične suradnje u području zdravstva kako bi se održalo ili, prema potrebi, ojačalo pružanje usluga u tom području, među ostalim i u kriznim situacijama, kao što je slučaj s pandemijom bolesti COVID-19;

25.

potiče promicanje sporazuma o stalnoj suradnji u području zdravstva među nadležnim tijelima na različitim nacionalnim razinama kako bi se osigurala razmjena pacijenata u kriznim situacijama. U takvim sporazumima mora se uzeti u obzir i činjenica da EU ima granice s trećim zemljama.

B. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 851/2004 o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti

EUROPSKI ODBOR REGIJA

26.

pozdravlja prijedlog za jačanje mandata Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), na što je već pozvao u svojem mišljenju o mehanizmu EU-a za zdravstvenu zaštitu u izvanrednim okolnostima;

27.

smatra da je proširenje nadležnosti ECDC-a ključno za razvoj zajedničkih strategija EU-a za svladavanje prekograničnih prijetnji zdravlju;

28.

preporučuje da ECDC u okviru svojeg novog mandata prikuplja podatke na podnacionalnoj razini i poboljša suradnju među pograničnim regijama i tranzitnim čvorištima u pogledu prekograničnih prijetnji zdravlju;

29.

naglašava da će bliska suradnja s ECDC-om doprinijeti poboljšanju planiranja pripravnosti i odgovora te izvješćivanja i revizije na lokalnoj i regionalnoj razini, a posebno u pograničnim regijama; ujedno traži uvođenje odgovarajućih propisa koji regionalnim vlastima omogućuju da u slučaju pandemije brzo poduzmu prekogranične mjere za odgovor i koordinaciju;

30.

nada se da će ECDC iznijeti neobvezujuće preporuke i prijedloge za upravljanje rizicima, i to posebno u pogledu pograničnih regija;

31.

ističe važnost kapaciteta za mobilizaciju i raspoređivanje radne skupine EU-a za zdravlje radi pružanja potpore odgovoru na terenu u državama članicama;

32.

ističe da bliska suradnja između operativnih kontaktnih točaka u državama članicama i onih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave odgovornima za nadzor zdravstvenih ustanova može znatno povećati djelotvornost kontrole nad epidemiološkom situacijom;

33.

naglašava da zdravstvene ustanove raspolažu najnovijim saznanjima, kao što su baze podataka o epidemiološkoj situaciji; stoga poziva na to da lokalne i regionalne vlasti koje nadziru te subjekte budu uključene u osmišljavanje i provedbu usklađenih sustava za pružanje tih informacija;

34.

naglašava da države članice moraju postići dogovor o zajedničkom statističkom protokolu kako bi se omogućila usporedivost podataka o posljedicama krize izazvane COVID-om 19 i mogućih budućih pandemija. Taj protokol, koji bi se trebao razviti pod zajedničkom nadležnošću ECDC-a i Eurostata, mogao bi se oslanjati na podatke s razine NUTS 2 kako bi se olakšao politički odgovor koji bi obuhvaćao korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova;

35.

smatra da ECDC može osigurati epidemiološki nadzor s pomoću integriranih sustava koji omogućuju praćenje u stvarnom vremenu upotrebom modernih tehnologija i dostupnih aplikacija za modeliranje zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.

Bruxelles, 7. svibnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45.).

Top

Choose the experimental features you want to try