Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025.”

(COM(2020) 565 final)

(2021/C 286/21)

Izvjestitelj: Cristian PÎRVULESCU

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 27.11.2020.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Predsjedništva Odbora:	1.12.2020.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	16.4.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	27.4.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	560
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	192/2/9

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025. koji je predložila Europska komisija i nada se da će on pomoći institucijama EU-a i država članica da obnove napore za suzbijanje rasizma i ostalih oblika strukturne diskriminacije.

1.2.

Plan je relevantan i pravodoban. Razvoj epidemiološke krize uzrokovane bolešću COVID-19 doveo je do pojave novih izazova u pogledu uključivosti i promicanja raznolikosti. Skupine koje su već marginalizirane, poput migranata, suočile su se s velikim teškoćama u vezi sa zdravstvenom zaštitom, kao i s velikim socijalnim i gospodarskim teškoćama. Diskriminirajući stavovi i postupci u pravilu su prisutniji u kriznim vremenima.

1.3.

Položaj manjina i osjetljivih skupina u EU-u pogoršavao se i prije krize uzrokovane bolešću COVID-19. U borbi za glasove, politički čelnici i stranke raspirivali su protumuslimansko, protuafričko i protuazijsko raspoloženje, što je dovelo do širenja protuimigrantskih stavova. Povijesne manjine, poput Roma, sve su više na meti rasno motivirane mržnje. Židovsko stanovništvo u Europi suočava se sa sve većom nesigurnošću koja budi bolna sjećanja na surovi antisemitizam koji je harao kontinentom prije Drugog svjetskog rata.

1.4.

U tom kontekstu, cilj je plana racionalizirati zakonodavne i proračunske mjere te mjere politike. Iako se njime objedinjuju svi dostupni instrumenti, čini se da mu povremeno manjka ambicije i povijesne dubine. Njegov je pristup suviše oprezan, a situacija na terenu ubrzano se pogoršava. EGSO bi želio naglasiti da djelovanje protiv diskriminacije, rasizma, ksenofobije i ostalih oblika netolerancije na europskoj razini predstavlja jasnu odgovornost sadržanu u osnivačkim dokumentima EU-a. Ta odgovornost nije fakultativna i podjela odgovornosti između tijela EU-a i nacionalnih tijela ne bi trebala postati razlog za opuštanje i nedjelovanje. Posebno je zabrinjavajuće pitanje kako uvjeriti sve države članice da se priključe tim nastojanjima i osiguraju aktivnu suradnju raznih tijela, institucija i organizacija na nacionalnoj razini.

1.5.

EGSO podržava izradu novog zakonodavstva kojim bi se ojačala uloga nacionalnih tijela za ravnopravnost.

1.6.

Također potiče Vijeće da usvoji Komisijin prijedlog iz 2008. za provedbu načela jednakog postupanja prema svim osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju.

1.7.

Potrebna je opsežna ocjena provedbe Okvirne odluke o suzbijanju rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, koja predstavlja ključni zakonodavni akt.

1.8.

Tradicionalnu javnu sferu sve više zamjenjuje internetski prostor, kojim se određeni čelnici, skupine i organizacije služe za promicanje rasističkih i diskriminirajućih stavova. Pri osmišljavanju politika i postupaka trebalo bi staviti veći naglasak na organizirano širenje govora mržnje i na odgovarajuću borbu protiv njega.

1.9.

Nažalost, u proteklom je desetljeću znatan broj skupina i organizacija otvoreno preuzeo ideje, simbole i djelovanja s podrijetlom u europskom međuratnom fašizmu. Te su se skupine i organizacije u proteklom desetljeću preselile s margina javnog prostora u njegovo središte, među ostalim mobilizacijom putem interneta. Poticala su ih i politička kretanja izvan Europe, to jest vlade velikih država koje su u unutarnjoj i vanjskoj politici zauzimale nacionalistička i konzervativna stajališta. Potrebne su odgovarajuće mjere protiv te nove mobilizacije, ne samo zakonodavne i kaznene, koje bi mogle doći prekasno, već i izravne i odlučne mjere za rješavanje temeljnih uzroka desničarske radikalizacije.

1.10.

EGSO pozdravlja akcijski plan za europski stup socijalnih prava koji je predstavila Komisija te se nada da će se njime pružiti snažna podrška ravnopravnosti na tržištu rada, među ostalim i ravnopravnosti osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Također se nadamo da će institucije EU-a i države članice poštovati svoje socijalne obaveze u teškoj gospodarskoj situaciji koju je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19.

1.11.

EGSO sa zanimanjem očekuje sveobuhvatnu strategiju o pravima djeteta koju Komisija planira donijeti 2021. Nadamo se da će ona uključivati mjere za suzbijanje rasizma i diskriminacije, ali i veze s politikama i sredstvima kojima bi se mogli ublažiti negativni učinci pandemije i poremećaji koje je uzrokovala.

1.12.

Potrebno je korjenito preispitati zdravstvene politike EU-a i država članica kako bi se osigurao pristup visokokvalitetnim uslugama za sve, a posebno za pripadnike ranjivih i manjinskih skupina. To uključuje bolje financiranje usluga, razvoj infrastrukture za javno zdravstvo u svim regijama, a posebno u siromašnijim područjima, razvoj usluga primarne zdravstvene zaštite i stavljanje potreba i prava pacijenata u središte pružanja usluga. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti pravima, dostojanstvu i dobrobiti starijih građana koji se tijekom pandemije bolesti COVID-19 suočavaju s izolacijom u domovima za starije i nemoćne osobe.

1.13.

Povijesnim korijenima rasizma trebalo bi pristupiti s obnovljenim zanimanjem i djelovanjem, posebno u području obrazovanja. Trebalo bi izraditi nove nastavne programe i udžbenike te organizirati programe osposobljavanja za učitelje i nastavnike uz potporu EU-a. U srednjem i visokom obrazovanju trebalo bi promicati interdisciplinarni pristup zajedničkoj europskoj povijesti i zajedničkom europskom naslijeđu.

1.14.

EGSO se pridružuje Komisiji u poticanju svih država članica na izradu i donošenje nacionalnih akcijskih planova za suzbijanje rasizma i rasne diskriminacije. Takvi planovi postoje samo u približno pola država članica i među njima postoje razlike u razinama interesa nacionalnih vlada i obveze koju su one preuzele. EGSO sa zanimanjem očekuje utvrđivanje zajedničkih vodećih načela za nacionalne akcijske planove previđeno za 2021. i spreman je dati svoj doprinos tim nastojanjima.

1.15.

EGSO se nada da će poslovne organizacije i pojedinačna poduzeća pojačati nastojanja usmjerena na uspostavu i održavanje uključivog radnog okruženja za zaposlenike neovisno o spolu, rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri, dobi, invaliditetu ili spolnoj orijentaciji. Uključivo radno okruženje uključuje i stvarni socijalni dijalog te snažnu zastupljenost zaposlenika. Sa zanimanjem očekujemo Europski mjesec Povelja o raznolikosti u svibnju 2021. i pokretanje internetskih programskih alata kojima će se poduzećima pomoći u ocjenjivanju interne raznolikosti i strategija za raznolikost.

1.16.

Financiranje mjera za suzbijanje rasizma i diskriminacije čini se velikodušnim. Ono uključuje višegodišnji financijski okvir (VFO), novi program za građane, ravnopravnost, prava i vrijednosti, program Obzor Europa i novi instrument za oporavak i otpornost. Na temelju opće ocjene dosadašnjih mjera čini se da je zanimanje vlada država članica za pristup različitim sredstvima i za rad na suzbijanju rasizma i diskriminacije ograničeno. EGSO smatra da izdvajanje proračunskih sredstava samo po sebi nije dovoljno i da bi trebalo uspostaviti sustav poticaja.

1.17.

EGSO pozdravlja namjeru Komisije da u suradnji s europskim političkim strankama, Europskom mrežom suradnje u području izbora, sektorom civilnog društva i akademskom zajednicom poboljša sudjelovanje u okviru europskog akcijskog plana za demokraciju. EGSO je spreman dati svoj doprinos tim nastojanjima i u njih uključiti svoju perspektivu i stručna znanja.

1.18.

EGSO potiče Komisiju na bolju integraciju raznih planova čiji se ciljevi i instrumenti u znatnoj mjeri međusobno preklapaju. Predlažemo integraciju plana za antirasizam, strategije za provedbu Povelje o temeljnim pravima, akcijskog plana za demokraciju i izvješća o vladavini prava. Uvažavamo činjenicu da se ti planovi odnose na različita područja politike, ali smatramo da bi trebalo utvrditi njihove zajedničke elemente i sinergije.

1.19.

Dinamičan, dobro organiziran i odlučan sektor civilnog društva koji je aktivan na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj – jedan je od stupova djelotvornih politika u području demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. EGSO stoga potiče Komisiju da izradi sveobuhvatnu europsku strategiju za civilno društvo kako bi tom sektoru pomogla u ispunjenju njegove demokratske misije.

2.   Opće napomene

2.1.   Suzbijanje rasizma i rasne diskriminacije zakonodavstvom: preispitivanje i djelovanje

2.1.1.

EGSO potiče Komisiju da što prije izvrši sveobuhvatnu procjenu postojećeg pravnog okvira. Praćenje prenošenja i provedbe zakonodavstva EU-a ključno je kako bi se osigurale djelotvorne mjere za suzbijanje diskriminacije. EGSO potiče Komisiju da u tu procjenu uključi stajališta organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i skupina u zajednici koje djeluju na terenu, kao i nacionalna tijela za ravnopravnost. Trebalo bi uključiti i organizacije koje rade izravno s pogođenim skupinama.

2.1.2.

EGSO sa zanimanjem očekuje izvješće o praćenju o provedbi direktive o rasnoj jednakosti koje se planira tijekom 2021. i pozdravlja njegovu moguću usmjerenost na regulaciju kaznenog progona. Također potiče Komisiju da po potrebi proaktivno iskoristi postupke zbog povrede prava.

2.1.3.

EGSO podržava izradu novog zakonodavstva kojim bi se ojačala uloga nacionalnih tijela za ravnopravnost. Nažalost, previše je razlika u načinu uređenja ovlasti i funkcija tako važnih institucija, koje su odgovorne za pružanje neovisne pomoći žrtvama diskriminacije, promicanje ravnopravnosti, provođenje neovisnih anketa i objavu neovisnih izvješća i preporuka. Apsolutno je neophoodno preispitati i dodatno ojačati njihove uloge.

2.1.4.

Također potiče Vijeće da usvoji Komisijin prijedlog iz 2008. za provedbu načela jednakog postupanja prema svim osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju (1).

2.1.5.

Potrebna je opsežna ocjena provedbe Okvirne odluke o suzbijanju rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima (2), koja predstavlja ključni zakonodavni akt. Kao što se u prijedlogu iznosi, pitanje razmjera u kojima se govor mržnje i zločini iz mržnje ispravno kriminaliziraju u nacionalnim kaznenim zakonima izaziva ozbiljne zabrinutosti koje dijeli i Odbor.

2.1.6.

Posebnu zabrinutost izaziva širenje govora mržnje na internetu (3). Iako se okvirnom odlukom od država članica zahtijeva da kriminaliziraju javno poticanje na nasilje ili mržnju na temelju boje kože, vjere, podrijetla te nacionalnog, rasnog ili etničkog podrijetla, u primjeni tog pravila u praksi postoje brojni nedostaci. Nacionalna tijela moraju uzeti u obzir načelo slobode govora i detaljnije definirati što se podrazumijeva pod protuzakonitim ponašanjem na internetu. Istodobno moraju surađivati s informatičkim platformama s ciljem reguliranja pristupa i postavljanja jasnijih pravila za moderiranje i uklanjanje sadržaja. U pogledu dobrovoljnog usklađivanja pružatelja usluga platformi i uklanjanja protuzakonitog sadržaja ostvaren je određeni napredak, no potreban je kontinuirani napor kako bi se držalo korak s razvojem internetskog prostora.

2.1.7.

Tradicionalnu javnu sferu sve više zamjenjuje internetski prostor, u kojem se odvija većina društvenih interakcija za različite potrebe i svrhe, od kupnje robe i usluga, zabave, informiranja, obrazovanja i konzumacije kulture do građanske i političke mobilizacije. Radi se o golemom prostoru u kojem se granice društvenosti i interakcija pomiču s razvojem tehnologije i usluga. To je političkim čelnicima, skupinama i organizacijama ujedno omiljeni prostor za promicanje vrijednosti i ideologija, za interakciju s javnošću i za mobilizaciju na djelovanje (4). U središtu političkog djelovanja i mobilizacije nekih od tih čelnika, skupina i organizacija su rasistički i diskriminirajući stavovi. Pri osmišljavanju politika i postupaka trebalo bi staviti veći naglasak na organizirano širenje govora mržnje i na odgovarajuću borbu protiv njega.

2.1.8.

Nažalost, u proteklom je desetljeću znatan broj skupina i organizacija otvoreno preuzeo ideje, simbole i djelovanja s podrijetlom u europskom međuratnom fašizmu. Među njima ima stranaka koje su izabrane u nacionalne parlamente, neparlamentarnih stranaka, političkih pokreta i paravojnih skupina, a sve se temelje na političkoj kulturi mržnje i diskriminacije. Te su se skupine i organizacije u proteklom desetljeću preselile s margina javnog prostora u njegovo središte, među ostalim mobilizacijom putem interneta. Poticala su ih i politička kretanja izvan Europe, to jest vlade velikih država koje su u unutarnjoj i vanjskoj politici zauzimale nacionalistička i konzervativna stajališta. Potrebne su odgovarajuće mjere protiv te nove mobilizacije, ne samo zakonodavne i kaznene, koje bi mogle doći prekasno, već i izravne i odlučne mjere za rješavanje temeljnih uzroka desničarske radikalizacije.

2.1.9.

Kao što se iznosi u prijedlogu, neke države članice poduzele su mjere za zabranu rasističkih skupina i njihovih simbola, često u okviru zakonodavstva za suzbijanje zločina iz mržnje, govora mržnje ili terorizma, ili su uvele kaznene sankcije za djela povezana s poricanjem zločina protiv čovječnosti i/ili nacističkog i fašističkog razdoblja te propagandom terorističkih skupina. Time je učinjen korak u pravom smjeru, ali potrebno je dodatno djelovanje. Sve bi države trebale razviti nacionalne odgovore na nasilni ekstremizam, a njihov bi pristup trebalo olakšati zajedničkim djelovanjem na razini EU-a. EGSO sa zanimanjem očekuje izvješće Komisije o nacionalnim odgovorima na nasilni ekstremizam. Potičemo Komisiju na blisku suradnju ne samo s tijelima kaznenog progona, kojima se obično povjerava zadatak praćenja nasilnog ekstremizma, već i s nacionalnim tijelima za ravnopravnost, neovisnim organizacijama za praćenje, organizacijama civilnog društva (uključujući vjerske zajednice), socijalnim partnerima, medijima i sveučilištima. EGSO je spreman vlastitim stručnim znanjima doprinijeti izradi zajedničkih planova EU-a za borbu protiv nasilnog ekstremizma. Te bi mjere, uz vidljive slučajeve nasilnog ekstremizma i one koji su već u poodmakloj fazi, trebale biti usmjerene i na temeljne uzroke i poticajna okruženja koja dovode do radikalizacije i djelovanja.

2.1.10.

EGSO potiče sve države članice da razmotre žurnu ratifikaciju Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 190 (2019.), prvi međunarodni ugovor kojim se izravno osuđuje svaki oblik nasilja i uznemiravanja na radu. Kao takav, on utječe na rasne, rodne i sve druge vrste uznemiravanja i diskriminacije.

2.2.   Područja izvan zakonodavstva EU-a – dodatne mjere za suzbijanje rasizma u svakodnevnom životu

2.2.1.

EGSO pozdravlja novu usredotočenost tijela kaznenog progona na suzbijanje diskriminacije. Ta tijela svakodnevno djeluju u svim europskim zajednicama i mogla bi biti ključni akteri u suzbijanju rasizma, ksenofobije i diskriminacije. Nažalost, demokracija, zaštita ljudskih prava i diskriminacija obično nisu obuhvaćene obrazovanjem i osposobljavanjem osoblja tih tijela. U nekim slučajevima i samo osoblje tijela kaznenog progona razvija rasističke, ksenofobne i diskriminirajuće stavove, a u najgorem je slučaju povezano s vanjskim skupinama koje promiču te ideje. Pozdravljamo napore koje su Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) i Agencija EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) uložile u razvoj resursa i alata za osposobljavanje, ali to nije dovoljno. Broj potencijalnih korisnika obrazovanja i osposobljavanja mjeri se u stotinama tisuća. Stoga se suradnja s nacionalnim institucijama za osposobljavanje mora znatno pojačati, a za osposobljavanje se mora izdvojiti više sredstava na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Agencije FRA i CEPOL također mogu poticati nacionalne institute za osposobljavanje na suradnju s organizacijama civilnog društva i sveučilištima kako bi se sadržaj osposobljavanja bolje prilagodio nacionalnim posebnostima.

2.2.2.

EGSO pozdravlja činjenicu da se Komisija snažno obvezala na suzbijanje diskriminacije i neravnopravnosti u pristupu zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i stanovanju putem politika i programa financiranja. Stoga pozdravljamo akcijski plan za europski stup socijalnih prava koji je predstavila Komisija te se nadamo da će se njime pružiti snažna podrška ravnopravnosti na tržištu rada, među ostalim i ravnopravnosti osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Također se nadamo da će institucije EU-a i države članice poštovati svoje socijalne obveze u teškoj gospodarskoj situaciji koju je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19.

2.2.3.

EGSO pozdravlja namjeru da se instrument Next Generation EU, instrument za tehničku potporu i opći proračun za razdoblje 2021. – 2027. iskoriste za promicanje društvene uključenosti, osiguravanje jednakih mogućnosti za sve i suzbijanje diskriminacije. Kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 nerazmjerno je utjecala na pripadnike ranjivih skupina i manjina, stvorivši potrebu za razvojem infrastrukture i za ravnopravnim pristupom tržištu rada, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti te visokokvalitetnim i uključivim uslugama obrazovanja i osposobljavanja, bez segregacije.

2.2.4.

Uslijed te krize pogoršali su se problemi s kojima se osjetljive i manjinske skupine susreću u vezi s tržištem rada. Osobe manjinskog podrijetla nailaze na poteškoće pri zapošljavanju, a i kad se zaposle imaju poteškoća s ostvarivanjem dohotka usklađenog sa svojom razinom obrazovanja i vještina. Gospodarski učinak pandemije, masovna otpuštanja i daljnje pogoršanje uvjeta rada i plaća teže pogađaju ranjive i manjinske skupine. Sa zanimanjem očekujemo akcijski plan za europski stup socijalnih prava kako bi se djelotvorno pristupilo rješavaju problema diskriminacije u području zapošljavanja.

2.2.5.

COVID-19 negativno je utjecao i na obrazovanje. Zatvaranja škola tijekom 2020. – koja će se vjerojatno nastaviti i tijekom 2021. – dovela su do poremećaja obrazovnog procesa koji ionako već nije bio dovoljno uključiv. Djeca i mladi iz ranjivih i manjinskih skupina i prije pandemije su rano napuštali školovanje i nisu u potpunosti sudjelovali u obrazovnom procesu. U mjeri u kojoj su sudjelovala u obrazovanju, djeca manjinskog podrijetla bila su izložena diskriminaciji i zlostavljanju, što se u Komisijinom prijedlogu ne uzima u potpunosti u obzir. Škole nisu samo obrazovne ustanove: u školama i u njihovom okruženju pruža se nekoliko usluga, od prehrane do praćenja zdravlja i pomoći u slučaju zlostavljanja od strane roditelja ili zajednice te njegova sprečavanja. Nastava putem interneta bila je rješenje u nuždi. Ona je u mnogim slučajevima pred djecu iz ranjivih i manjinskih skupina postavila još jednu prepreku, jer su im nedostajali prikladni uređaji i internetska veza. Čim se škole budu mogle ponovno otvoriti, potrebno je izravno i snažno djelovati kako bi se počela pružati dopunska nastava i usluge. EGSO sa zanimanjem očekuje sveobuhvatnu strategiju o pravima djeteta koju Komisija planira donijeti 2021. Nadamo se da će ona uključivati mjere za suzbijanje rasizma i diskriminacije, ali i veze s politikama i sredstvima kojima bi se mogli ublažiti negativni učinci pandemije i poremećaji koje je uzrokovala.

2.2.6.

EGSO pozdravlja rad Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji i nada se da će ona dobiti daljnju potporu za svoje aktivnosti i da će se one dalje razvijati, posebno u pogledu obrazovanja.

2.2.7.

Pandemija bolesti COVID-19 znatno je utjecala na zdravstvo. Neravnopravnosti kojima su u tom području izložene osobe manjinskog rasnog ili etničkog porijekla pogoršale su se. Pozivamo na to da se Platforma za zdravstvenu politiku EU-a u potpunosti iskoristi za smanjivanje nejednakosti temeljenih na rasnom ili etničkom porijeklu. EU mora učiniti mnogo više kako bi svojim građanima i osobama s prebivalištem u EU-u osigurao pristup visokokvalitetnim medicinskim uslugama za vrijeme pandemije i nakon nje. Nastojanja Unije da se osigura medicinska oprema i u kasnijoj fazi pristup cjepivima treba pohvaliti i potaknuti. Međutim, problem pristupa i kvalitete za sve, a posebno za pripadnike ranjivih i manjinskih skupina, može se srednjoročno i dugoročno riješiti samo sveobuhvatnim preispitivanjem zdravstvene politike EU-a i zdravstvenih politika država članica. To uključuje bolje financiranje usluga, razvoj infrastrukture za javno zdravstvo u svim regijama, a posebno u siromašnijim područjima, razvoj usluga primarne zdravstvene zaštite i stavljanje potreba i prava pacijenata u središte pružanja usluga.

2.2.8.

Snažnije je djelovanje potrebno u području stanovanja. Kao što se u prijedlogu iznosi, diskriminacijom na tržištu stambenih nekretnina potiče se segregacija, koja utječe na mogućnosti obrazovanja ili zapošljavanja te u slučaju obitelji s djecom ima izuzetno štetne posljedice na razvoj djece. Uslijed pandemije bolesti COVID-19 potreba za radom na boljim uvjetima stanovanja došla je još više do izražaja. Prevencija zaraze i teških oblika bolesti ovisi o općim zdravstvenim uvjetima, ali i o pristupu vodi i sanitarnoj infrastrukturi. Segregirano stanovanje, posebno u siromašnijim područjima, trebalo bi biti prioritet. Iako su u okviru kohezijske politike dostupna sredstva za potporu mjerama za nesegregirano stanovanje i za osiguravanje pristupa uključivim i visokokvalitetnim osnovnim uslugama, nejasno je postoji li u nacionalnim i lokalnim tijelima volja da se ta sredstva iskoriste.

2.3.   Strukturni rasizam – rješavanje temeljnog problema

2.3.1.

Suzbijanje stereotipa i upoznavanje s poviješću od najveće su važnosti za kontinent bez rasizma i diskriminacije. Povijesnim korijenima rasizma trebalo bi pristupiti s obnovljenim zanimanjem i djelovanjem, posebno u području obrazovanja. Pozdravljamo rad Vijeća Europe u području povijesti i nastave povijesti. Međutim, instrumenti koje je ono osiguralo ne upotrebljavaju se rutinski na nastavi povijesti u širokim razmjerima. U tom je smjeru potrebno usklađenije i odlučnije djelovati. Trebalo bi izraditi nove nastavne programe i udžbenike te organizirati programe osposobljavanja za učitelje i nastavnike uz potporu EU-a. U srednjem i visokom obrazovanju trebalo bi promicati interdisciplinarni pristup zajedničkoj europskoj povijesti i zajedničkom europskom naslijeđu. Naglasak na formalnom i neformalnom obrazovanju okosnica je svake djelotvorne politike za suzbijanje rasizma i diskriminacije.

2.3.2.

Uloga kreativnog sektora također je vrlo važna, jer on može djelovati kao most između društvenih skupina. Empatija i solidarnost vrijednosti su koje čine temelj uključivog društva. Stoga pozdravljamo naglasak koji se u okviru programa Kreativna Europa i drugih programa stavlja na projekte koji teže uklanjanju prepreka, kao i poticanju društvene uključenosti i sudjelovanja nedovoljno zastupljenih skupina i skupina u nepovoljnom položaju.

2.3.3.

Rad s novinarima također je pravodoban i relevantan. Podržavamo nastojanja Komisije da pripremi niz seminara o rasnim i etničkim stereotipima na kojima će se okupiti novinari, organizacije civilnog društva i predstavnici osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. EGSO je spreman dati svoj doprinos tim nastojanjima.

2.3.4.

EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da rade na zajedničkoj metodologiji za prikupljanje relevantnih podataka, uključujući podatke razvrstane prema etničkom i rasnom podrijetlu. Ta bi metodologija trebala slijediti načela utvrđena na Svjetskoj konferenciji UN-a protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih oblika netolerancije održanoj 2002. i u Akcijskom programu iz Durbana: prikupljanje raščlanjenih podataka u statistikama o stanovništvu trebalo bi provoditi uz izričitu suglasnost ispitanika, na temelju njihova samoodređenja i u skladu sa standardima ljudskih prava kojima se štiti privatnost; EGSO smatra da rad Agencije za temeljna prava u području prikupljanja podataka nije dostatan i da bi slične napore trebalo uložiti na razini država članica.

2.3.5.

EGSO ističe važnost dobre prakse u pogledu suradnje s lokalnom razinom (gradovima) i na razini četvrti/zajednice, gdje je strukturni rasizam isprepleten sa svakodnevnim životom i radom. Ta bi suradnja za cilj imala poticanje okruženja međukulturne tolerancije.

2.4.   Okvir za provedbu: iskorištavanje punog potencijala instrumenata EU-a

2.4.1.

EGSO se pridružuje Komisiji u poticanju svih država članica na izradu i donošenje nacionalnih akcijskih planova za suzbijanje rasizma i rasne diskriminacije. Takve planove ima svega oko polovice država članica, što pokazuje različite razine zainteresiranosti i angažmana nacionalnih vlada. (5) EGSO sa zanimanjem očekuje utvrđivanje zajedničkih vodećih načela za nacionalne akcijske planove previđeno za 2021. i spreman je dati svoj doprinos tim nastojanjima. Područja politike koja se naglašavaju u aktualnom akcijskom planu (zakonodavstvo o nediskriminaciji i uloga tijela za ravnopravnost; govor mržnje i zločin iz mržnje; nezakonito profiliranje koje vrše tijela kaznenog progona; rizici koje donose nove tehnologije; stereotipi i poznavanje povijesti; jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi, stanovanju; ukazivanje na pitanja ravnopravnosti na nacionalnoj razini; uključivanje regionalnih i lokalnih razina; financiranje borbe protiv rasizma; prikupljanje podataka, dijalog s civilnim društvom) dobro su strukturirana i opsežna. Posebno je pitanje kako uvjeriti sve države članice da se priključe tim nastojanjima i da osiguraju aktivnu suradnju raznih tijela, institucija i organizacija na nacionalnoj razini.

2.4.2.

EGSO se nada da će poslovne organizacije i pojedinačna poduzeća pojačati napore usmjerene na uspostavu i održavanje uključivog radnog okruženja za zaposlenike neovisno o spolu, rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri, dobi, invaliditetu ili spolnoj orijentaciji. (6) Uključivo radno okruženje uključuje i stvarni socijalni dijalog te snažnu zastupljenost zaposlenika. Sa zanimanjem očekujemo Europski mjesec Povelja o raznolikosti u svibnju 2021. i pokretanje internetskih programskih alata kojima će se poduzećima pomoći u ocjenjivanju interne raznolikosti i strategija za raznolikost.

2.4.3.

EGSO u potpunosti podržava činjenicu da se Komisija obvezala osigurati integraciju borbe protiv diskriminacije na određenim osnovama, i načina na koji se one preklapaju s drugim osnovama za diskriminaciju, kao što su spol, invaliditet, dob, vjera ili spolna orijentacija, u sve politike, propise i programe financiranja EU-a.

2.4.4.

Financiranje mjera za suzbijanje rasizma i diskriminacije čini se velikodušnim. Ono uključuje višegodišnji financijski okvir (VFO), novi program za građane, ravnopravnost, prava i vrijednosti, program Obzor Europa i novi instrument za oporavak i otpornost. Na temelju opće ocjene dosadašnjih mjera čini se da je zanimanje vlada država članica za pristup različitim sredstvima i za rad na suzbijanju rasizma i diskriminacije ograničeno. EGSO smatra da izdvajanje proračunskih sredstava samo po sebi nije dovoljno i da bi trebalo uspostaviti sustav poticaja. Osjetljiva politička narav tih mjera i politička mobilizacija protiv njih koju provode radikalni čelnici, organizacije i skupine mogla bi biti jedan od glavnih razloga za to ograničeno zanimanje.

2.4.5.

Suzbijanje rasizma i diskriminacije u vanjskim politikama također je prioritet, posebno u svijetu koji se suočava s ozbiljnim utjecajima pandemije bolesti COVID-19. EGSO se nada da će vrijednosti antirasizma, nediskriminacije i ravnopravnosti imati punu potporu u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u suradnji s vladama, organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima iz partnerskih zemalja (7).

2.5.   Pozitivne mjere EU-a: saslušavanje problema i djelovanje na njihovu rješavanju

2.5.1.

Demokratsko sudjelovanje i zastupljenost skupina podložnih marginalizaciji, poput osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, u većem dijelu Europe i dalje su nedovoljni. EGSO stoga pozdravlja namjeru Komisije da u suradnji s europskim političkim strankama, Europskom mrežom suradnje u području izbora i sektorom civilnog društva poboljša sudjelovanje u okviru europskog akcijskog plana za demokraciju. EGSO je spreman dati svoj doprinos tim nastojanjima i u njih uključiti svoju perspektivu i stručna znanja. Jedan od prioriteta bio bi rješavanje raznih pravnih i upravnih izazova, prepreka u pogledu pristupačnosti i institucionalnih poteškoća s kojima se suočavaju osobe koje su spremne uključiti se u politiku na svim razinama. Jedan od prioriteta bio bi i rad s političkim strankama i poticanje političkih stranaka na izgradnju raznolikijih i uključivijih biračkih tijela, kao i na promicanje čelnika i kandidata koji dolaze iz manjinskih ili ranjivih skupina.

2.5.2.

EGSO pozdravlja predanost Komisije redovitim sastancima s organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima aktivnima u suzbijanju rasizma na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se sagledao napredak ostvaren u tom području. EGSO je spreman sudjelovati u tom dijalogu. U taj je proces važno uključiti vjerske aktere.

2.5.3.

EGSO pozdravlja plan Komisije da imenuje koordinatora za antirasizam koji će surađivati s državama članicama, Europskim parlamentom, organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima i akademskom zajednicom na jačanju odgovora politika u području antirasizma.

2.5.4.

EGSO sa zanimanjem očekuje sastanak na vrhu o suzbijanju rasizma koji planira Komisija. Vrijeme održavanja sastanka na vrhu poklopit će se s Međunarodnim danom borbe protiv rasne diskriminacije 21. ožujka 2021. i Komisija će svake godine obilježiti taj dan.

2.5.5.

Pozdravljamo rad Komisije na promicanju raznolikosti i osiguravanju uključivog radnog okruženja bez diskriminacije za sve osobe, bez obzira na rasno ili etničko podrijetlo ili boju kože, te smatramo da se njime postavlja vrlo dobar standard za rad drugih institucija EU-a.

---

(1)  COM(2008) 426 final.

(2)  SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(3)  Internetski prostor također je sve više na meti država koje se služe nekonvencionalnim strategijama kako bi utjecale na javno mnijenje.

(4)  EGSO Europskoj komisiji preporučuje bolju integraciju ovog akcijskog plana s europskom digitalnom strategijom.

(5)  Prema izvješću agencije FRA za 2020. (lipanj 2020., FRA) 15 država članica imalo je planove za suzbijanje rasizma, rasne/etničke diskriminacije i s njima povezane netolerancije: to su Belgija, Hrvatska, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Litva, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Švedska i Španjolska. Takav je plan imala i Ujedinjena Kraljevina, ali je 1. siječnja 2021. napustila Uniju.

(6)  Kao što se navodi u prijedlogu, trenutačno povelje o raznolikosti postoje u 24 države članice, s više od 12 000 potpisnika (poduzeća, javne ustanove, nevladine organizacije, sveučilišta i sindikati) i ukupno više od 16 milijuna zaposlenika.

(7)  SL C 110, 22.3.2019., str. 163.