Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Kako na temelju obrazovanja i osposobljavanja i iz perspektive cjeloživotnog učenja promicati vještine koje su Europi potrebne za uspostavu pravednijeg, povezanijeg, održivijeg, digitalnijeg i otpornijeg društva”

(razmatračko mišljenje na zahtjev portugalskog predsjedništva)

(2021/C 286/06)

Izvjestiteljica:

Tatjana BABRAUSKIENĖ

Zahtjev portugalskog predsjedništva Vijeća:	dopis od 26.10.2020.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	16.4.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	27.4.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	560
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	219/1/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1

EGSO ističe da je važno učinkovito koristiti Mehanizam za oporavak i otpornost i druga ulaganja kako bi se poboljšanjem kvalitete i uključivosti obrazovanja i osposobljavanja (sustava, institucija i programa) odgovorilo na potrebe učenika svih dobnih skupina i stadija učenja i pripremilo ih se za život i rad, a svim radnicima i sve većem broju nezaposlenih, pogotovo ženama, osigurao pristup osposobljavanju i tako podržao gospodarski rast i otpornost društva u okviru digitalne i zelene tranzicije gospodarstva. To će pomoći u očuvanju slobodnog kretanja radnika i usluga te osigurati da poduzeća mogu pratiti razvoj u svojim sektorima i uklanjati nedostatke u vještinama s kojima se suočavaju u digitalnoj i zelenoj tranziciji.

1.2

EGSO preporučuje da se u okviru europskog prostora obrazovanja za svaku državu članicu odrede ostvarivi dugoročni ciljevi i uspostavi sustav za kontinuirano praćenje kako bi se postiglo visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje te cjeloživotno učenje za sve i osiguralo da svatko ima znanje, vještine, kompetencije i stav koji su Europi potrebni za uspostavu pravednijeg, povezanijeg, održivijeg, digitalnijeg i otpornijeg društva.

1.3

EGSO ističe da je demokratsko upravljanje sustavima obrazovanja i osposobljavanja, primjerice putem socijalnog dijaloga, u okviru sljedećeg strateškog okvira EU-a ključno za uspješan razvoj i provedbu politika na razini EU-a i nacionalnoj razini. Treba ga osigurati, ojačati i u njega uključiti konstruktivno savjetovanje s organiziranim civilnim društvom.

1.4

EGSO preporučuje da svaka buduća radna skupina za otvorene metode koordinacije Vijeću za obrazovanje na raspravu predoči rezultate politika, odnosno, još bolje, preporuke politika. Rezultati radnih skupina trebaju se objaviti, učinkovito provesti i na njih se treba staviti naglasak na prikladnoj razini oblikovanja politika te među stručnjacima na razini EU-a i nacionalnim razinama. Iz tog je razloga važno da među članovima tih skupina budu relevantni socijalni partneri i dionici koji aktivno rade na razvoju obrazovnih politika, kao i predstavnici ravnatelja, nastavnika i učenika iz svake zemlje.

1.5

Da bi se zadovoljili pokazatelji, referentne vrijednosti i ciljevi iz Akcijskog plana o europskom stupu socijalnih prava, Rezolucije Vijeća o europskom prostoru obrazovanja (2020.), Preporuke vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i Deklaracije iz Osnabrücka, EGSO predlaže da se provedu dodatna istraživanja i procjene učinka radi prilagodbe postojećih i dodavanja novih potrebnih indikatora, čime će se zemljama pomoći da bolje izvještavaju o provedbi s obzirom na to da potpuni učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 na obrazovne sustave, učenike i nastavnike još nije jasan. Indikatori bi također trebali dovesti do uspostave mjera kojima se studentima i učenicima u nepovoljnom društvenom i gospodarskom položaju, kao i onima s invaliditetom, podrška pruža putem zajedničkih socijalnih i obrazovnih politika na nacionalnoj razini. O uspjesima u pogledu zadovoljavanja mjerila i indikatora trebalo bi izvijestiti nakon savjetovanja s relevantnim socijalnim partnerima i dionicima na razini EU-a te nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

1.6

EGSO predlaže nastavak ključnih aktivnosti koje se provode na neformalnim sastancima za suradnju u području obrazovanja pod vodstvom predsjedništva (glavni direktori za škole, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te visoko obrazovanje) (1), pronalaženje sinergija među tim aktivnostima i povećanje njihove prepoznatljivosti, uz uključenost relevantnih socijalnih partnera iz svake države članice EU-a i savjetovanje s odgovarajućim organizacijama civilnog društva po uzoru na Savjetodavni odbor za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Također preporučuje povezivanje politika EU-a s nacionalnim/regionalnim politikama u kontekstu učinkovitih partnerstava između ministarstava, socijalnih partnera i civilnog društva i njihova zajedničkog upravljanja.

1.7

EGSO poziva na djelotvornu provedbu prvog načela europskog stupa socijalnih prava na europskoj i nacionalnoj razini u okviru Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava koji će se usvojiti na socijalnom samitu 2021., uz potpunu uključenost relevantnih socijalnih partnera i organizacija civilnog društva i uz podršku održivih javnih ulaganja i Mehanizma za oporavak i otpornost.

1.8

EGSO skreće pozornost na holistički pristup obrazovanju i osposobljavanju te važnost zauzimanja takvog pristupa u provedbi nedavnih inicijativa EU-a za obrazovanje (europski prostor obrazovanja), strukovno obrazovanje i osposobljavanje (preporuke za strukovno obrazovanje i osposobljavanje), vještine (Europski program vještina), obrazovanje mladih (program lakšeg prelaska u svijet rada) i digitalne vještine (Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.), pri čemu treba osigurati da one doprinose jednakom pristupu kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju, prekvalifikaciji i usavršavanju radnika za pravednu tranziciju na tržištu rada, pružaju podršku odraslim osobama s niskom stručnom spremom da pronađu posao i steknu poduzetničke vještine, a poduzećima pomažu da uhvate korak s globalnim inovacijama i tržišnim natjecanjem.

1.9

EGSO ističe da se provedbom Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. treba osigurati djelotvoran socijalni dijalog, savjetovanje s dionicima, poštovanje i izvršenje radnih prava te informiranje i sudjelovanje radnika, kao i savjetovanje s njima, u pogledu razvoja digitalnih i poduzetničkih vještina, posebice u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, obrazovanju odraslih te osposobljavanju zaposlenika, kako bi se smanjili nedostaci vještina s kojima se suočavaju poduzeća. S obzirom na izvješće Revizorskog suda, a s ciljem postizanja cilja Europske komisije da se udio građana u dobi od 16 do 74 godine koji posjeduju osnovne digitalne vještine poveća s 56 % (2019.) na 70 % (2025.), EGSO poziva na dodjelu posebnih iznosa u okviru budućih programa EU-a, definiciju podciljeva i ključnih etapa te dosljednu procjenu digitalnih vještina u digitalnom okolišu koji se kontinuirano i brzo mijenja.

1.10

EGSO poziva države članice da zaposlenim i nezaposlenim osobama koje imaju poteškoća u pristupu kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju odraslih osiguraju djelotvornu potporu ciljanim financiranjem onih kojima je to potrebno, kao što su nezaposleni, radnici s nestandardnim ugovorima, niskokvalificirane osobe, osobe s invaliditetom, stariji radnici i građani, i osobe iz skupina u nepovoljnom socioekonomskom položaju, vodeći pritom računa o rodnoj dimenziji.

1.11

EGSO predlaže da se sve veće nejednakosti u školama i širem društvu suzbiju djelotvornim zajedničkim socijalnim i obrazovnim politikama na nacionalnoj razini. EGSO predlaže održavanje zajedničkog sastanka Vijeća kojem će prisustvovati ministri za obrazovanje i socijalna pitanja s ciljem pronalaženja rješenja za problem obrazovnih nejednakosti i nejednakog pristupa obrazovanju i osposobljavanju kao posljedicu krize uzrokovane bolešću COVID-19.

1.12

EGSO pozdravlja ciljeve određene u novoj Rezoluciji o europskom prostoru obrazovanja i predlaže redovito podešavanje indikatora i mjerila europskog prostora obrazovanja te dodavanje drugih potrebnih indikatora (primjerice, za zelene vještine i kompetencije/učenje o održivom razvoju) o kojima zemlje mogu izvještavati na jednostavan način kako bi se, među ostalim, osiguralo da se nacionalnim mjerama na učinkovit način pruža podrška studentima i učenicima u nepovoljnom društvenom i gospodarskom položaju.

1.13

EGSO ističe da je ključno razviti društvene kompetencije za sve učenike iz perspektive cjeloživotnog učenja da bi se osiguralo podučavanje tim kompetencijama od rane dobi i tijekom obrazovanja u odrasloj dobi te u svrhu borbe za toleranciju i nediskriminaciju u obrazovanju i osposobljavanju za sve građane. Podučavanje o ključnim kompetencijama, posebice socijalnoj osjetljivosti, empatiji, međukulturalnom dijalogu, građanskim vještinama, društvenim kompetencijama i poduzetništvu, što podrazumijeva i socijalno poduzetništvo, treba se provoditi tijekom čitavog procesa obrazovanja i osposobljavanja.

1.14

EGSO poziva države članice da učinkovito i dosljedno upotrebljavaju Plan za oporavak, program Next Generation EU i druge fondove EU-a, uključujući Erasmus, ESF+ i fondove za pravednu tranziciju radi pružanja podrške politikama obrazovanja i osposobljavanja u stvaranju pravednijeg, povezanijeg, uključivijeg, održivijeg, digitalnijeg i otpornijeg društva.

1.15

EGSO vjeruje da se europskim semestrom treba nastaviti poticati vlade da osiguraju održiva javna ulaganja u dugoročne obveze za poboljšanje kvalitete, pravednosti, jednakosti i socijalne uključenosti u školama, poboljšanje jednakog pristupa digitalnim materijalima za sve učenike svih dobnih skupina i podršku sigurnoj upotrebi digitalnih tehnologija u školama i obrazovnim institucijama.

1.16

EGSO ističe da se znanje, vještine i kompetencije moraju prepoznati i uzeti u obzir uz poštovanje obrazovnih i profesionalnih zahtjeva svake države članice. Osiguravanje jednakog pristupa cjelovitoj kvalifikaciji ključno je te EGSO stoga poziva na provedbu Preporuke Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (2) i Lisabonske konvencije o priznavanju (3). EGSO ponavlja svoje mišljenje (4) da osposobljavanje kojim se stječu mikrokvalifikacije treba imati postavljene standarde kvalitete i jasne informacije o vrijednosti tog osposobljavanja da bi se moglo učinkovito upotrebljavati na tržištu rada kao dodatno osposobljavanje i pridonijeti postizanju cjelovite kvalifikacije. Važno je izbjeći pretjeranu regulaciju mikrokvalifikacija kako bi se očuvala njihova fleksibilnost u odnosu na potrebe tržišta rada.

1.17

EGSO poziva na to da se europski prostor obrazovanja na nacionalnoj razini provede nakon učinkovitog socijalnog dijaloga s nastavnicima kako bi se poboljšala kvaliteta podučavanja u digitalnom dobu, podigli standardi podučavanja, razvila veća kvaliteta i uključivost temeljnog obrazovanja nastavnika i njihovog kontinuiranog profesionalnog razvoja te im se osigurali pristojni uvjeti rada i pristojne plaće, što će tu struku učiniti atraktivnijom visokoobrazovanim kandidatima.

1.18

EGSO ističe da treba poštovati akademske slobode i neovisnost upravljanja institucijama visokog obrazovanja s obzirom na njihov doprinos cjeloživotnom učenju te osigurati odgovarajuća javna ulaganja u visoko obrazovanje i istraživanje, uključivost i raznolikost europskih sveučilišnih mreža i poštovanje nacionalnih i institucionalnih nadležnosti u pogledu visokog obrazovanja. EGSO poziva da se s vladama, relevantnim socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva nastavi rasprava o „europskoj diplomi” i „statutu europskog sveučilišta” i da se podrži razvoj ponude tercijarnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

2.   Kontekst i okvir

2.1

Ovo je mišljenje doprinos raspravama u Vijeću tijekom portugalskog predsjedanja (prvi semestar 2021.) o provedbi inicijativa EU-a za obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, posebice o europskom prostoru obrazovanja, ažuriranom programu vještina i Akcijskom planu za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.

2.2

Rastuća nejednakost prihoda, mobilnost ljudi i stanovništvo koje stari socijalni su faktori koji utječu na politike obrazovanja i osposobljavanja. U vrijeme kada se društvo suočava s gospodarskim imperativima kao što je digitalna transformacija i kružno gospodarstvo, podrška učenju pojedinaca mogla bi biti jedno od rješenja za održivije društvo, s ciljem svladavanja prepreka i izazova socijalne i gospodarske transformacije uz istodobno promicanje vještina koje treba naučiti.

2.3

Čelnici i čelnice država članica EU-a sastali su se na samitu u Göteborgu 17. studenoga 2017. da bi potpisali europski stup socijalnih prava i tom su prilikom započeli rasprave o pokretanju takozvanog europskog prostora obrazovanja (5). U razdoblju od 2018. do 2020. o toj je temi uslijedilo nekoliko novih prijedloga, što je u veljači 2021. dovelo do nove Rezolucije Vijeća. Inicijativa je povezana s prvim načelom socijalnog stupa, u kojem se navodi da „svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada”, kao i pravima iz četvrtog načela, uključujući potporu pri osposobljavanju i prekvalifikaciji, a posebice pristupu mladih ljudi kontinuiranom obrazovanju, naukovanju i pripravništvu.

2.4

Europska komisija je 1. srpnja 2020. objavila novi paket politika, uključujući komunikaciju naslovljenu „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (6), prijedlog Preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (7), i komunikaciju (8) i prijedlog Preporuke Vijeća (9) naslovljen „Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju”. Ti su dokumenti o politikama povezali cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikaciju s provedbom i ostvarivanjem europskog prostora obrazovanja. EGSO se nadovezao na te inicijative 2020. godine usvajanjem mišljenja o ažuriranom programu vještina (10), preporuke „Jačanje Garancije za mlade” (11) i mišljenja „Ususret Strategiji EU-a za poboljšanje zelenih vještina i kompetencija za sve” (12).

2.5

U svojem mišljenju o temi „Povratak „uporabne vrijednosti”: nove mogućnosti i izazovi za europske proizvode i usluge” (13) (2019.), EGSO je izrazio stav da inovativni, visokospecijalizirani proizvodi i usluge koji ispunjavaju i potrebe korisnika i zahtjeve socijalne i okolišne održivosti mogu postati bît i okosnica moderne europske konkurentnosti. Stoga predlaže mjere politika za relevantne usluge obrazovanja i osposobljavanja.

2.6

Europska je komisija 30. rujna 2020. objavila „Komunikaciju o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025.” (14), usredotočenu na šest dimenzija: kvalitetu, uključivost i rodnu ravnopravnost, zelenu i digitalnu tranziciju, učitelje i nastavnike, visoko obrazovanje i geopolitičku dimenziju. Vijeće za obrazovanje EU-a je 30. studenoga 2020. naglasilo važnost nacionalne nadležnosti za obrazovanje i poštovanje različitosti kultura i obrazovnih sustava te razmotrilo „mehanizam upravljanja europskog prostora obrazovanja i ciljeve na razini Unije za koje je predloženo da se ostvare do 2030.” (15)

2.7

Uz ostale inicijative politika, nakon komunikacije Europske komisije naslovljene „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. – Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu” (16) uslijedili su zaključci Vijeća u kojima se naglašava da bi digitalno obrazovanje trebalo biti „usmjereno na učenika i njime bi se trebalo podupirati sve pojedince i građane u razvoju njihove osobnosti i vještina na samouvjeren, slobodan i odgovoran način” (17).

3.   Opće napomene

3.1

Pandemija bolesti COVID-19 gurnula je europsko gospodarstvo u duboku recesiju i povećala stopu nezaposlenosti uslijed dosad nezabilježenog gospodarskog pada i izazova s kojima se poduzeća suočavaju u krizi. Unatoč raširenoj upotrebi programa zadržavanja radnih mjesta koji se podupiru pomoću europskih i nacionalnih instrumenata, predviđa se da će stopa nezaposlenosti u EU-u narasti sa 6,7 % u 2019. na 7,7 % u 2020. i na 8,6 % u 2021., prije blagog pada na 8,0 % u 2022. (Eurostat, 5. studenoga 2020.). Visoka stopa nezaposlenosti uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19 doprinosi povećanoj potražnji za vještinama, usavršavanjem i prekvalifikacijom europske radne snage zbog digitalne i zelene tranzicije industrije. Učinkovita politika EU-a treba pružati podršku gospodarskom rastu i otpornom društvu.

3.2

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 također je ubrzala digitalnu tranziciju u obrazovanju, u radnom okruženju i u svakodnevnom životu. U Mišljenju EGSO-a o ažuriranom programu vještina ističe se: „Svi Europljani trebali bi imati pravo na pristup kvalitetnom i uključivom osposobljavanju i cjeloživotnom učenju u okviru pravedne tranzicije i s obzirom na demografske promjene. Ističemo potrebu za rješavanjem problema obrazovnog siromaštva, koje se povećalo uslijed nejednakog pristupa obrazovanju i osposobljavanju tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19” (18). Razvoj znanja, vještina i kompetencija ne treba samo služiti potrebama tržišta rada i perspektivama općenitog tržišnog natjecanja utemeljenog na kvaliteti, već i pripremati učenike da budu aktivni, demokratski građani i da pomognu u smanjenju socijalnih i obrazovnih nejednakosti. Zato građanima EU-a osim unapređenja digitalnih vještina treba osigurati i digitalnu medijsku pismenost kako bi se mogli snaći u današnjem složenom svijetu.

3.3

Ključno je da se mjerama politika na razini EU-a i nacionalnoj razini obrazovanje i osposobljavanje osiguraju kao ljudsko pravo i javno dobro u okviru kojeg se poštuju kulturne razlike i da politike obrazovanja i osposobljavanja budu u nacionalnoj nadležnosti. Politikom na razini EU-a i na nacionalnoj razini trebaju se poduzeti učinkoviti koraci za provedbu programa Ujedinjenih naroda (UN) za održivi razvoj do 2030. i europskog stupa socijalnih prava u svrhu postizanja kvalitetnog, učinkovitog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja za sve u svakoj europskoj zemlji, uključivanjem svih država članica, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava.

3.4

Cilj europskog prostora obrazovanja mora biti jačanje daljnje suradnje u području politika između država članica EU-a i daljnje osiguravanje platforme za učenje za ministarstva, socijalne partnere u području obrazovanja i relevantne dionike civilnog društva. Djelotvorno upravljanje iziskuje primjenu dosljednih politika obrazovanja i osposobljavanja na svaki obrazovni sektor od predškolskog odgoja i obrazovanja do obrazovanja odraslih, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje za sve dobne skupine, i povezivanje politika EU-a s nacionalnim/regionalnim politikama u kontekstu učinkovitog partnerstva između ministarstava, socijalnih partnera i civilnog društva u okviru tripartitnih skupina za politike.

3.5

EGSO upućuje na svoje mišljenje „Održivo financiranje cjeloživotnog učenja i razvoja vještina u kontekstu nedostatka kvalificirane radne snage” (19) te ističe da su održivo javno ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje te djelotvorno privatno ulaganje u strukovno obrazovanje i osposobljavanje za sve dobne skupine preduvjeti za uspjeh mjera politika za socijalnu i gospodarsku uključenost učenika svih dobnih skupina i pružanje podrške poduzećima. Stoga je važno da se Plan za oporavak, program Next Generation EU i drugi fondovi EU-a (npr. ESF+, fondovi za pravednu tranziciju) upotrebljavaju na učinkovit i dosljedan način radi pružanja podrške politikama obrazovanja i osposobljavanja u vezi s europskim semestrom.

3.6

S obzirom na to da nekoliko indikatora i mjerila iz strateškog okvira ET 2020. nije ostvareno, EGSO pozdravlja činjenicu da su mnogi indikatori ojačani inicijativom za europski prostor obrazovanja. Međutim, ti su indikatori velik izazov i iziskuju od vlada da se financijski obvežu. Također je ključno pojasniti pojmove koje svaka zemlja upotrebljava kao indikatore te poboljšati obrazovanje o održivom okolišu kao mjerilo.

3.7

Krizom izazvanom bolešću COVID-19 također je postalo jasno da su škole ključne za razvoj socijalnih kompetencija učenika. Učenike bi trebalo naučiti da kroz život unapređuju te kompetencije učenjem o tome kako učiti, aktivnim sudjelovanjem u društvu, učenjem o različitim kulturama, jezicima, mobilnošću, produbljivanjem znanja o umjetnosti itd. Te su kompetencije veoma važne jer su mnogi povijesni primjeri pokazali da gospodarske i financijske krize doprinose rastućem trendu radikalizma. Stoga EGSO ističe važnost poduzimanja koraka za daljnju provedbu Deklaracije o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja (2015.) (20) i njezine primjene na učenike svih dobnih skupina.

3.8

U svrhu unapređenja zelenih vještina, kompetencija i stavova svih građana Europe, države članice EU-a trebaju spojiti okolišne politike s obrazovnim politikama te uspostaviti nacionalne strategije za zelene vještine i kompetencije. EGSO napominje (21) da bi se na razini EU-a mogli osmisliti indikatori i mjerila za zelene vještine i kompetencije u pogledu klimatskih promjena, odgovornosti prema okolišu i održivom razvoju kako bi se državama pomoglo da prihvaćanjem transformativnog obrazovnog pristupa zelene vještine i kompetencije uvrste u obrazovne programe kao dio cjeloživotnog učenja od rane dobi nadalje, uključujući u obrazovanje odraslih.

3.9

EGSO pozdravlja činjenicu da se Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. usredotočuje na jednak pristup digitalnim alatima i internetu te na razvoj digitalnih kompetencija i vještina, posebice za žene u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) i informatičkom području. Učinkovite strategije za vještine i digitalizaciju na razini države i poduzeća trebale bi radnicima pružiti podršku osiguravanjem relevantnog i visokokvalitetnog osposobljavanja. Važno je da poduzeća također dobivaju podršku za osiguravanje usavršavanja i prekvalifikacije svojih radnika, posebice prilikom digitalizacije njihovih radnih mjesta. To je također u skladu sa zelenom transformacijom industrije, u smislu proizvoda i procesa, jer je ona istodobno i potreba i prilika za europsko poduzetništvo.

3.10

Poštovanje cjelovitih kvalifikacija od temeljne je važnosti. U pogledu postizanja automatskog uzajamnog priznavanja do 2025., EGSO ističe da se znanje, vještine i kompetencije moraju prepoznati i uzeti u obzir uz poštovanje obrazovnih i profesionalnih zahtjeva svake države članice te da se mora poboljšati pristup studenata i učenika ažuriranim informacijama o postupcima priznavanja. Stoga radi pružanja podrške cjeloživotnom učenju za sve treba poboljšati provedbu Preporuke Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (22) i Lisabonske konvencije o priznavanju (23).

3.11

EGSO pozdravlja inicijativu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. za stvaranje europske platforme za razmjenu digitalnih materijala i tečajeva. Korisnicima je ključno pružiti potpune informacije o tome jesu li rezultat tečaja cjelovite kvalifikacije, djelomične kvalifikacije, ili mikrokvalifikacije, tko potvrđuje i osigurava kvalitetu internetskih tečajeva, jesu li i na koji način oni priznati te kako mogu doprinijeti postizanju cjelovite kvalifikacije. Bilo bi važno navesti te tečajeve na portalu Europass te ozbiljno razmotriti mogućnost autorskog prava i vlasništva nad internetskim materijalima, kao i kvalitetu i relevantnost tih internetskih tečajeva.

3.12

Nastavnici imaju središnju ulogu u osiguravanju kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja, no prema podacima OECD-a, manje od jedne petine nastavnika smatra da je njihovo zanimanje cijenjeno u društvu (24), a nastavnici u prosjeku imaju 11 % manje plaće u odnosu na druge stručnjake s visokom stručnom spremom (25). Europski prostor obrazovanja treba učiteljima, nastavnicima i drugom obrazovnom osoblju pružiti učinkovitu podršku za svladavanje negativnih učinaka krize uzrokovane bolešću COVID-19.

3.13

Treba podržati uključivost i raznolikost mreža inicijative Europska sveučilišta koja obuhvaća institucije, studente i nastavnike u zemljama koje sudjeluju u Bolonjskom procesu, uz poštovanje i očuvanje nacionalnih i institucionalnih nadležnosti u području visokog obrazovanja.

---

(1)  Sastanak glavnih direktora za škole, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te visoko obrazovanje.

(2)  2012/C 398/01

(3)  Lisabonska konvencija o priznavanju

(4)  SL C 10, 11.1.2021., str. 40.

(5)  COM/2017/673 final

(6)  COM/2020/274 final

(7)  COM/2020/275 final

(8)  COM/2020/276 final

(9)  COM/2020/277 final

(10)  SL C 10, 11.1.2021., str. 40.

(11)  SL C 10, 11.1.2021., str. 48.

(12)  SL C 56, 16.2.2021., str. 1.

(13)  SL C 97, 24.3.2020., str. 27.

(14)  COM/2020/625 final

(15)  Videokonferencija ministara obrazovanja, 30. studenoga 2020. – glavni rezultati: https://www.consilium.europa.eu/hr/meetings/eycs/2020/11/30/education/.

(16)  COM/2020/624 final

(17)  2020/C 415/10

(18)  SL C 10, 11.1.2021., str. 40.

(19)  SL C 232, 14.7.2020., str. 8.

(20)  Pariška deklaracija (2015.)

(21)  SL C 56, 16.2.2021., str. 1.

(22)  2012/C 398/01

(23)  Lisabonska konvencija o priznavanju

(24)  TALIS – OECD-ovo Međunarodno istraživanje o poučavanju i učenju – OECD 2018.

(25)  OECD-ova publikacija Education at a Glance 2020 (Kratak pregled obrazovanja 2020.) OECD iLibrary | Introduction: The indicators and their framework (Uvod: Indikatori i njihov okvir) (oecd-ilibrary.org).