Zaključci Vijeća o sljedećim koracima koje treba poduzeti kako bi EU postao regija s najboljom praksom za borbu protiv antimikrobne otpornosti

(2019/C 214/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

1.

PODSJEĆA na to da je antimikrobna otpornost (AMR) ozbiljna prekogranična prijetnja zdravlju koju na primjereni način ne može samostalno riješiti jedna država članica i koja se ne može ograničiti na jednu zemljopisnu regiju ili državu članicu te stoga iziskuje intenzivnu suradnju i koordinaciju među državama članicama, kako je navedeno u Odluci br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (1).

2.

S VELIKOM ZABRINUTOŠĆU PRIMJEĆUJE da je, prema službenim podacima, potencijalno oko 700 000 smrtnih slučajeva (2) (3) u svijetu svake godine prouzročeno antimikrobnom otpornošću, uključujući 33 000 smrtnih slučajeva (4) (5) koje uzrokuju infekcije otporne na antibiotike u Europskoj uniji/EGP-u. Nadalje, predviđa se da će bez politika za zaustavljanje njezina širenja antimikrobna otpornost prouzročiti milijune smrtnih slučajeva diljem svijeta.

3.

S VELIKOM ZABRINUTOŠĆU PRIMJEĆUJE da su rezistentna tuberkuloza (DR-TB) i multirezistentna tuberkuloza (MDR-TB) uzrok oko 29 % smrtnih slučajeva diljem svijeta prouzročenih infekcijama otpornima na antimikrobna sredstva (6).

4.

S VELIKOM ZABRINUTOŠĆU PRIMJEĆUJE da se, prema podacima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), očekuje da će se, ako se ne poduzmu učinkovite mjere i ako stope antimikrobne otpornosti budu pratile predviđene trendove, zbog antimikrobne otpornosti u zemljama EU-a i EGP-a svake godine od 2015. do 2050. potrošiti do 1,1 milijarde EUR (7).

5.

S VELIKOM ZABRINUTOŠĆU PRIMJEĆUJE da je u EU-u 75 % tereta bolesti prouzročenih infekcijama otpornima na antibiotike izravno povezano s infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi (8).

6.

POTVRĐUJE da se antimikrobna sredstava u Uniji u cjelini još uvijek previše troše i NAPOMINJE da među državama članicama postoje razlike u njihovoj upotrebi.

7.

UVIĐA da je antimikrobna otpornost globalni problem javnog zdravlja čiji utjecaj nadilazi njezine ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi i životinja jer ujedno utječe na okoliš i proizvodnju hrane, a time i na gospodarski rast. Nadalje, antimikrobna otpornost ozbiljno utječe na mogućnosti ostvarenja ciljeva održivog razvoja. Stoga POZDRAVLJA brojne međunarodne inicijative usmjerene na borbu protiv antimikrobne otpornosti, uključujući: — Globalni akcijski plan o antimikrobnoj otpornosti (9), koji je izradila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), uz doprinos Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), te koji je jednoglasno usvojen na 68. zasjedanju Svjetske zdravstvene skupštine u svibnju 2015.; — Političku deklaraciju UN-a sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine o antimikrobnoj otpornosti od 21. rujna 2016. (10), usmjerenu na borbu protiv globalne prijetnje koju predstavlja antimikrobna otpornost i potvrdu nužnosti pristupa „Jedno zdravlje”, te — rad Međuagencijske koordinacijske skupine UN-a za antimikrobnu otpornost (IACG), koja je rezultirala nizom preporuka navedenih u izvješću naslovljenom „No time to wait: Securing the future from drug-resistant infections” (11) upućenih glavnom tajniku UN-a; — izvješće (12) glavnog tajnika UN-a od 10. svibnja 2019. o provedbi političke deklaracije o antimikrobnoj otpornosti od 21. rujna 2016. i o preporukama iz IACG-a; — rezoluciju Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEA) iz prosinca 2017. (13) o okolišu i zdravlju, u kojoj se navodi da su zdravlje ljudi, životinja i biljaka i okoliš međusobno povezani te se ističe potreba za daljnjim razumijevanjem uloge onečišćenja okoliša u razvoju antimikrobne otpornosti; — rad globalnog centra za istraživanje i razvoj u području antimikrobne otpornosti; — Globalno partnerstvo za istraživanje i razvoj antibiotika (GARDP) (14); — rezoluciju SZO-a o antimikrobnoj otpornosti, koju je 24. svibnja 2019. usvojila Svjetska zdravstvena skupština (15), — Međunarodni centar za rješenja u vezi s antimikrobnom otpornosti (ICARS) (16). ICARS je neovisan globalni centar znanja usmjeren na utvrđivanje i podupiranje provedbe rješenja utemeljenih na dokazima za izazove povezane s antimikrobnom otpornosti u zemljama s niskim i srednjim dohotkom;

8.

NAPOMINJE da je antimikrobna otpornost postala pitanje o kojem se trenutačno raspravlja u okviru mnogih različitih međunarodnih foruma, uključujući skupine G–7 (17) i G–20 (18).

9.

PODSJEĆA na Globalni akcijski plan o antimikrobnoj otpornosti iz 2015., u kojem je SZO pozvao sve svoje države članice da do 2017. uvedu nacionalne akcijske planove za borbu protiv antimikrobne otpornosti.

10.

PRIMA NA ZNANJE trenutačni rad OECD-a i POZDRAVLJA svoje nedavno izvješće u kojem se navodi da bi ulaganja u mjere javnog zdravlja mogla znatno smanjiti teret za društvo prouzročen antimikrobnom otpornošću (19).

11.

PODSJEĆA da je člankom 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno da djelovanje Unije nadopunjuje nacionalne politike i obuhvaća borbu protiv velikih zdravstvenih pošasti i njihova prenošenja te njihovu prevenciju, kao i zdravstveno obavješćivanje i obrazovanje te praćenje i suzbijanje ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju. Unija je ujedno obvezna poticati suradnju među državama članicama i podupirati suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima u području javnog zdravlja.

12.

PODSJEĆA na Zaključke Vijeća od 17. lipnja 2016. o daljnjim koracima u okviru pristupa „Jedno zdravlje” za borbu protiv otpornosti na antimikrobna sredstva (20) i na posebna upućivanja u njima na Preporuku Vijeća od 15. studenoga 2001. o razboritoj uporabi antimikrobnih sredstava u humanoj medicini (21), Preporuku Vijeća od 9. lipnja 2009. o sigurnosti pacijenata, uključujući sprečavanje i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (22) i Zaključke Vijeća od 1. prosinca 2014. o sigurnosti pacijenata i kvaliteti skrbi, uključujući sprečavanje i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te otpornosti na antimikrobna sredstva (23).

13.

POZDRAVLJA Komunikaciju „Europski akcijski plan ‚Jedno zdravlje’ za borbu protiv antimikrobne otpornosti” (24) koju je Komisija objavila 29. lipnja 2017. i aktivnosti za borbu protiv antimikrobne otpornosti navedene u njemu te PODUPIRE NAMJERU da EU u tom pogledu postane regija s najboljom praksom.

14.

SKREĆE POZORNOST na ulogu cijepljenja u sprečavanju infekcije, nedavno donesenu Preporuku Vijeća o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem i na činjenicu da se u Akcijskom planu Komisije „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti ističe potreba za podupiranjem istraživanja i razvoja novih cjepiva za patogene koji su povezani s antimikrobnom otpornošću (25).

15.

PODSJEĆA na Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. rujna 2018. o europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (26).

16.

POZDRAVLJA Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2019. Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o strateškom pristupu Europske unije lijekovima u okolišu (27).

17.

SKREĆE POZNORNOST na činjenicu da je EU utvrdio pravna ograničenja kako bi se izbjegla zlouporaba antimikrobnih sredstava kod životinja. Od 2006. zabranjena je upotreba antibiotika kao dodataka hrani za životinje za poticanje rasta (28). Nedavno donesenom Uredbom (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća (29) i Uredbom (EU) 2019/4 Europskog parlamenta i Vijeća (30) ujedno se zabranjuje upotreba antimikrobnih veterinarsko-medicinskih proizvoda radi poticanja rasta ili povećanja prinosa (31), preventivna upotreba antimikrobnih veterinarsko-medicinskih proizvoda putem ljekovite hrane za životinje (32) i preventivna upotreba veterinarskih antibiotika kod skupine životinja (33). Uredbom o veterinarsko-medicinskim proizvodima predviđaju se i ograničenja metafilaktičke primjene antimikrobnih lijekova i odredbe kojima se na temelju posebnih kriterija omogućuje ograničavanje primjene određenih kritičnih antimikrobnih sredstava samo na ljude kako bi se bolje zadržala njihova djelotvornost (34) te obveze država članica da prikupljaju podatke o prodaji i upotrebi antimikrobnih sredstava kod životinja.

18.

POZDRAVLJA pojačanu suradnju između država članica i Komisije putem mreže EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti „Jedno zdravlje” (35) uspostavljene 2017. i ISTIČE važnost njegovih redovitih sastanaka u okviru provedbe Akcijskog plana EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti.

19.

PRIMA NA ZNANJE nalaze izvješćâ o Zajedničkoj međuagencijskoj analizi antimikrobne potrošnje i otpornosti (JIACRA) (36), koja su zajedno objavili Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europska agencija za lijekove (EMA) te SKREĆE POZORNOST na činjenicu da je pravna osnova za te aktivnosti uvedena u Uredbi (EZ) br. 726/2004 (37) nedavno donesenom Uredbom (EU) 2019/5 (38).

20.

ISTIČE da je veća suradnja među državama članicama te s Komisijom i farmaceutskom industrijom ključna za borbu protiv nedovoljne dostupnosti antimikrobnih sredstava, bez obzira na to je li prouzročena nedostatkom prvotne opskrbe, povlačenjem antimikrobnih sredstava s tržišta ili drugim problemima s opskrbom, što može dovesti do nestašice u opskrbi antimikrobnim sredstvima i neprimjerene zamjenske terapije.

21.

S VELIKOM ZABRINUTOŠĆU PRIMJEĆUJE nefunkcioniranje tržišta razvoja antibiotika i ISTIČE potrebu za hitnim djelovanjem radi poticanja razvoja novih antimikrobnih sredstava, alternativnih terapija te brze i suvremene dijagnostike, među ostalim metoda testiranja osjetljivosti na antimikrobna sredstva. Potrebna je koordinacija i suradnja na razini EU-a i na globalnoj razini u pogledu programa i poticaja za istraživanje te Vijeće PREPOZNAJE, među ostalim, prijedloge i aktivnosti Skupine za ispitivanje antimikrobne otpornosti (39), izvješće naslovljeno „Breaking Through the Wall” (40) i Zajedničku programsku inicijativu za borbu protiv antimikrobne otpornosti (41).

22.

ISTIČE da uspjeh globalne borbe protiv antimikrobne otpornosti uvelike ovisi o predanosti i spremnosti vlada da poduzmu mjere kako bi se osigurala provedba inicijativa u okviru pristupa „Jedno zdravlje” u skladu s nacionalnim akcijskim planovima, pri čemu trebaju biti uključeni svi relevantni sektori, te da bi borba protiv antimikrobne otpornosti mogla dobiti snažniji poticaj putem suradnje institucija EU-a i država članica u međunarodnim forumima, kao i putem regionalne i bilateralne suradnje.

23.

ISTIČE važnost Zajedničkog djelovanja u području antimikrobne otpornosti i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (JAMRAI) (42) i POZDRAVLJA njegov rad, među ostalim rad u pogledu politika za sprečavanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi i upravljanja upotrebom antimikrobnih sredstava te njihove provedbe.

24.

PODSJEĆA na konferenciju pod nazivom „Sljedeći koraci koje treba poduzeti kako bi EU postao regija s najboljom praksom za borbu protiv antimikrobne otpornosti s pomoću pristupa „Jedno zdravlje”, održanu u Bukureštu 1. ožujka 2019., koju je organiziralo rumunjsko predsjedništvo i koja je bila usmjerena na tri ključna cilja: 1. poboljšanje kvalitete mjera za sprečavanje i kontrolu infekcija te optimizaciju upotrebe antimikrobnih sredstava u sektorima zdravlja ljudi, životinja i okoliša; 2. jačanje provedbe nacionalnih akcijskih planova u pogledu pristupa „Jedno zdravlje”; 3. poticanje solidarnosti među zemljama suradnjom u borbi protiv antimikrobne otpornosti.

POZIVA države članice da:

25.

osiguraju da sve države članice uvedu višesektorske nacionalne akcijske planove i mehanizme koordinacije i praćenja kako bi ispunile svoje obveze u okviru Globalnog akcijskog plana o antimikrobnoj otpornosti i u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”;

26.

dodijele dostatne ljudske i financijske resurse za razvoj i provedbu mjera za borbu protiv antimikrobne otpornosti, sprečavanje i kontrolu infekcija te upravljanje upotrebom antimikrobnih sredstava na razini politika i na kliničkoj razini;

27.

osnaže provedbu zakonodavstva i aktualnih politika te postojećih obveza u vezi s antimikrobnom otpornošću na razini EU-a i na međunarodnoj razini na temelju pristupa „Jedno zdravlje”;

28.

pojačaju mjere za sprečavanje i kontrolu infekcija, posebno u okružjima u kojima se pruža zdravstvena skrb, ulaganjem u higijenske prakse i preventivne mjere, uključujući cijepljenja, biološku sigurnost i osiguravanje pristupa standardnim i brzim dijagnostičkim metodama koje se trebaju upotrebljavati za potvrdu vrste infekcije prije upotrebe antibiotika, čime se doprinosi smanjenju neprimjerene upotrebe antibiotika i s time povezanog rizika razvoja antimikrobne otpornosti;

29.

pojačaju i koordiniraju svoj odgovor primjenom međusektorskog pristupa kako bi se suzbilo prekogranično širenje otpornih infekcija, posebno putem Odbora za zdravstvenu sigurnost osnovanoga u skladu s Odlukom (EU) 1082/2013;

30.

provedu postojeće zakonodavstvo o upotrebi i prodaji antimikrobnih sredstava, posebno kako bi se ograničila prodaja bez recepta i, prema potrebi, razmotre dodatno reguliranje;

31.

daju prednost osposobljavanju radne snage zaposlene u zdravstvu u relevantnim sektorima u području antimikrobne otpornosti, sprečavanja i kontrole infekcija te upravljanja upotrebom antimikrobnih sredstava, uključujući mjere utvrđene u smjernicama EU-a za razboritu upotrebu antimikrobnih sredstava i poznavanje pristupa „Jedno zdravlje”;

32.

za zdravstvene radnike, pacijente i članove njihovih obitelji, veterinare, poljoprivrednike i širu javnost, uključujući djecu, razviju aktivnosti informiranja o sprečavanju i kontroli infekcija te upravljanju upotrebom antimikrobnih sredstava u okružjima u kojima se pruža zdravstvena skrb ljudima i životinjama;

33.

uspostave nacionalne mjerljive ciljeve, među ostalim u pogledu smanjenja ukupne upotrebe antimikrobnih sredstava, i prate napredak prema smanjenju širenja antimikrobne otpornosti, uzimajući u obzir u odgovarajući opseg pokazatelja koje su razvili EFSA, EMA i ECDC.

POZIVA države članice i Komisiju da:

34.

nastave razvijati dugoročne politike za borbu protiv prijetnje koju predstavlja antimikrobna otpornost;

35.

pojačaju suradnju i solidarnost u borbi protiv antimikrobne otpornosti sudjelovanjem, prema potrebi, na bilateralnoj razini u projektima povezivanja i na multilateralnoj razini u razmjeni najboljih praksi i stručnog znanja te da si međusobno pružaju potporu u provedbi nacionalnih akcijskih planova, kao i programa za sprečavanje i kontrolu infekcija i za upravljanje upotrebom antimikrobnih sredstava u sektorima ljudskog zdravlja, hrane, zdravlja životinja, okoliša, istraživanja i drugim relevantnim sektorima;

36.

podupru potpunu provedbu dostupnih smjernica, uzimajući u obzir posebne nacionalne okolnosti i, prema potrebi, izrade dodatne smjernice u područjima antimikrobne otpornosti, sprečavanja i kontrole infekcija te upravljanja upotrebom antimikrobnih sredstava, među ostalim u pogledu poboljšane upotrebe dijagnostike i cjepiva te nadzora (među ostalim koji provodi ECDC) kako bi se pomoglo u aktivnostima na nacionalnoj i lokalnoj razini;

37.

na temelju najboljih praksi izrade dobrovoljne zajedničke smjernice za sprečavanje i kontrolu infekcija te upravljanje upotrebom antimikrobnih sredstava u okružjima u kojima se pruža zdravstvena skrb, među ostalim u pogledu broja osoblja i obrazovanja;

38.

u svim državama članicama povećaju kapacitete za odgovor na prijetnje koje predstavlja antimikrobna otpornost i na taj način smanje sadašnje razlike u ishodima u pogledu kontrole i sprečavanja antimikrobne otpornosti i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi;

39.

procijene razloge za razlike među državama članicama i unutar njih u pogledu udjela širokog spektra upotrebe antibiotika u humanoj i životinjskoj medicini, u cilju boljeg razumijevanja i kontrole antimikrobne otpornosti;

40.

na razini EU-a i na nacionalnoj razini razviju i učinkovito provedu koordinirane komunikacijske strategije u svrhu sprečavanja izbijanja infekcija otpornih na antimikrobna sredstva i u svrhu njihove upotrebe u slučaju takvih izbijanja;

41.

jačaju napore u podizanju svijesti s pomoću masovnih medija i društvenih medija usmjerenih na društvo općenito u pogledu važnosti antimikrobne otpornosti kao prijetnje zdravlju i potrebi za sprečavanjem infekcija i za razboritom upotrebom antimikrobnih sredstava;

42.

pojačaju i prošire opseg nadzora stopa antimikrobne otpornosti i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te potrošnje antimikrobnih sredstava u sektorima zdravlja ljudi i životinja, ažuriraju smjernice za liječenje, postignu razboritu upotrebu antibiotika, prate pojavu antimikrobne otpornosti i razviju učinkovite mjere za sprečavanje i kontrolu infekcija kako bi se spriječila antimikrobna otpornost. Trebalo bi razmotriti programe nadzora „Jedno zdravlje” kako bi se omogućila integrirana analiza podataka o antimikrobnoj otpornosti u sektorima zdravlja ljudi, zdravlja životinja, hrane i okoliša;

43.

utvrde i podupru odgovarajuće mehanizme kako bi se zajamčila dostupnost postojećih učinkovitih antimikrobnih sredstava diljem Unije, posebno antimikrobnih sredstava prve linije uskog spektra, za upotrebu u humanoj i veterinarskoj medicini, uzimajući u obzir, među ostalim, posebnosti malih tržišta;

44.

potiču istraživanje, razvoj i inovacije povezane s antimikrobnom otpornošću te podupiru koordinaciju i suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini, uključujući aktivnosti u okviru Zajedničke programske inicijative za borbu protiv antimikrobne otpornosti (43) i globalnog centra za istraživanje i razvoj u području antimikrobne otpornosti (44);

45.

podupru inicijative poput GARDP-a, koji su u svibnju 2016. pokrenuli SZO i inicijativa „Lijekovi za zapostavljene bolesti” (DNDi) (45). GARDP odgovara na globalne potrebe javnog zdravlja razvojem i provedbom novih ili poboljšanih terapija antibioticima. Svaki od njegovih programa uključuje strategije održivog pristupa i upravljanja kako bi se osiguralo da liječenja budu cjenovno prihvatljiva i dostupna svima koji ih trebaju;

46.

provedu i prošire programe istraživanja u skladu s pristupom „Jedno zdravlje” u cilju razvoja novih antimikrobnih sredstava, cjepiva, alternativa za antimikrobna sredstva, poboljšane brze dijagnostike te obnovljene i bolje upotrebe starih antibiotika, u skladu s načelima dostupnosti, učinkovitosti i cjenovne pristupačnosti;

47.

utvrde i podupru istraživanja i provedbu odgovarajućih gospodarskih modela za razvoj novih antimikrobnih sredstava koji uključuju globalno upravljanje upotrebom antimikrobnih sredstava u cilju razborite upotrebe, učinkovitosti i cjenovne pristupačnosti;

48.

poboljšaju izvješćivanje i istraživanje o učinkovitim politikama za podupiranje promjene ponašanja ljudi u cilju borbe protiv antimikrobne otpornosti;

49.

podupru istraživanje o poboljšanim gospodarskim modelima, upravljanju, poticajima i drugim mjerama i tehnikama povezanima s antimikrobnom otpornošću kako bi se osigurala učinkovita provedba politika;

50.

sustavno usklađuju stajališta država članica i rade na postizanju zajedničkog stajališta EU-a kao regije s najboljom praksom u okviru međunarodnih foruma, koji ukazuje na hitnu potrebu za rješavanjem pitanja antimikrobne otpornosti i dosljedno se zalaže za brži globalni odgovor u multilateralnim i bilateralnim odnosima;

51.

nastave aktivno promicati i braniti standarde EU-a i zakonodavstvo i politike EU-a u području antimikrobne otpornosti u okviru multilateralnih i bilateralnih pregovora te u okviru međunarodnih foruma;

52.

pružaju poboljšane informacije i olakšaju upotrebu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja u aktivnosti povezane s antimikrobnom otpornošću, upravljanjem upotrebom antimikrobnih sredstava te sprečavanjem i kontrolom infekcija, čime se smanjuju nedostaci u kapacitetu i provedbi sveobuhvatnih strategija „Jedno zdravlje” među državama članicama i unutar njih;

53.

istraže mogućnosti, uključujući, prema potrebi, propise, za sprečavanje nerazborite upotrebe antimikrobnih sredstava dobivenih s pomoću prekograničnih kupnji za osobnu upotrebu, prekograničnih recepata i prodaje putem interneta;

54.

prate antimikrobne ostatke iz upotrebe i proizvodnje te otporne mikroorganizme u tlu, podzemnim i površinskim vodama u skladu sa zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom na snazi te, prema potrebi, razmotre daljnje zakonodavne mjere za rješavanje pitanja njihove prisutnosti u okolišu;

55.

povećaju bazu dokaza o razvoju i širenju antimikrobne otpornosti, posebno u okolišu.

POZIVA Komisiju da:

56.

iskoristi mrežu EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti „Jedno zdravlje” za poboljšanje suradnje s državama članicama i među njima u području antimikrobne otpornosti, sprečavanja i kontrole infekcija te upravljanja upotrebom antimikrobnih sredstava;

57.

nastavi podupirati države članice u provedbi višesektorskih nacionalnih akcijskih planova i nacionalnih strategija u području antimikrobne otpornosti te poveća namjensko financiranje;

58.

podupre države članice u prikupljanju podataka o prodaji i upotrebi antimikrobnih sredstava za životinje kako bi se osigurala učinkovita provedba prikupljanja i obrade podataka u skladu s Uredbom (EU) 2019/6 o veterinarsko-medicinskim proizvodima te razmotri dodjelu namjenskih financijskih sredstava;

59.

podupre države članice u utvrđivanju prepreka razvoju i provedbi nacionalnih akcijskih planova u području antimikrobne otpornosti i mjera u području sprečavanja i kontrole infekcija te upravljanja upotrebom antimikrobnih sredstava na razini politika i na kliničkoj razini, kako bi se doprinijelo utvrđivanju učinkovitih mjera za prevladavanje tih prepreka.

---

(1)  SL L 293, 5.11.2013., str. 1.

(2)  Bulletin of the World Health Organization 2016.; 94. 638–639.

(3)  The review on Antimicrobial resistance chaired by Jim O'Neill: „Tackling drug-resistant infections globally“, final report and recommendations, Mai 2016.

(4)  The Lancet, Infectious diseases, svezak 19., broj 1., siječanj 2019.

(5)  Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, članak od 6. studenoga 2018.

(6)  TB Alliance, „Drug resistance – a response to antimicrobial resistance including tackling TB”

(7)  OECD, Antimicrobial Resistance – „Tackling the Burden in the European Union”, 2019.

(8)  The Lancet, Infectious diseases, svezak 19., broj 1., siječanj 2019.

(9)  SZO, Globalni akcijski plan o antimikrobnoj otpornosti, A68/A/CONF./1, Rev.1, točka dnevnog reda 15.1., 25. svibnja 2015.

(10)  UN, Opća skupština, Politička izjava sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine o antimikrobnoj otpornosti, 21. rujna 2016.

(11)  IACG – izvješće „No time to wait: Securing the future from Drug-resistant infections”, travanj 2019.

(12)  Daljnje postupanje u vezi s Političkom izjavom sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine o antimikrobnoj otpornosti – izvješće glavnog tajnika, 10. svibnja 2019.

(13)  Skupština UN-a za okoliš Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, Nairobi, od 4. do 6. prosinca 2017.

(14)  Globalno partnerstvo za istraživanje i razvoj antibiotika

(15)  Nacrt teksta rezolucije SZO-a o antimikrobnoj otpornosti

(16)  Međunarodni centar za rješenja u vezi s antimikrobnom otpornosti

(17)  Izjava ministara zdravstva skupine G–7, Berlin, 8. – 9. listopada 2015.

(18)  Berlinska izjava ministara zdravstva skupine G–20 naslovljena „Together Today for a Healthy Tomorrow”, 2017.

(19)  OCDE, a Policy brief: «Stemming the Superbug Tide», 2018.

(20)  SL C 269, 23.7.2016., str. 26.

(21)  SL L 34, 5.2.2002., str. 13.

(22)  SL C 151, 3.7.2009., str. 1.

(23)  SL C 438, 6.12.2014., str. 7.

(24)  COM (2017) 339 final od 29.6.2017.

(25)  SL C 466, 28.12.2018., str. 1.

(26)  Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2018. o europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (2017/2254(INI))

(27)  COM (2019) 128 final od 11. ožujka 2019.

(28)  Članak 11. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(29)  Uredba (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.).

(30)  Uredba (EU) 2019/4 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ljekovite hrane za životinje, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/167/EEZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 1.).

(31)  Članak 107. Uredbe (EU) 2019/6.

(32)  Članak 17. Uredbe (EU) 2019/4.

(33)  Članak 107. Uredbe (EU) 2019/6.

(34)  Članci 37. i 107. Uredbe (EU) 2019/6.

(35)  Europska komisija – Djelovanje EU-a u području antimikrobne otpornosti

(36)  EMA – Analiza antimikrobne potrošnje i otpornosti (izvješća o JIACRA-i iz 2011. i 2013.)

(37)  SL L 136, 30.4.2004., str. 1.

(38)  SL L 4, 7.1.2019., str. 1.

(39)  The review on Antimicrobial resistance chaired by Jim O'Neill: «Tackling drug-resistant infections globally», final report and recommendations, mai 2016.

(40)  Savezno ministarstvo zdravlja, Boston Consulting Group (BCG), „Breaking through the Wall” - A Call for Concerted Action on Antibiotics Research and Development

(41)  Zajednička programska inicijativa za borbu protiv antimikrobne otpornosti – globalna koordinacija istraživanja antimikrobne otpornosti

(42)  EU-JAMRAI: «Europe fostering synergies to reduce the burden of AMR: what is EU doing to support Member States?», 1er mars 2019.

(43)  Zajednička programska inicijativa za borbu protiv antimikrobne otpornosti – globalna koordinacija istraživanja antimikrobne otpornosti

(44)  Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja – suradnja u području globalnog zdravlja

(45)  Inicijativa „Lijekovi za zapostavljene bolesti”