52019AE2454

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52019AE2454 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52019AE2454

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću – Daljnje jačanje vladavine prava u Uniji: trenutačno stanje i mogući sljedeći koraci(COM(2019) 163 final)

EESC 2019/02454

SL C 282, 20.8.2019, p. 39–48 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

20.8.2019

Službeni list Europske unije

C 282/39

(COM(2019) 163 final)

(2019/C 282/07)

Izvjestitelji:

Jukka AHTELA

Karolina DRESZER-SMALEC

José Antonio MORENO DÍAZ

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 10.5.2019.
Pravni temelj:	članak 62. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	5.6.2019.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	19.6.2019.
Plenarno zasjedanje br.:	544
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	190/11/12

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja Komunikaciju Komisije i napore koje Komisija ulaže u jačanje vladavine prava pomoću drugih instrumenata. Važno je što više ojačati aspekt vladavine prava u okviru tih instrumenata, s obzirom na to da mnogi od njih imaju različite namjene, te u što većoj mjeri uključiti civilno društvo u njihovu primjenu.

1.2.

Smatra da su pitanja u vezi s civilnim društvom, medijima i politikom trebala biti detaljnije obrađena u Komunikaciji kako bi kontekst bio jasniji, kao i da se u većoj mjeri trebalo uključiti izravno zainteresirane strane.

1.3.

EGSO smatra da je razdoblje razmatranja trebalo biti duže kako bi se omogućilo temeljitije savjetovanje s civilnim društvom iz država članica i njegovo sudjelovanje te da bi Komisija dugoročno gledano trebala predložiti sustavniji mehanizam za savjetovanje s organizacijama civilnog društva u vezi s temeljnim pravima i poštovanjem vladavine prava u državama članicama.

1.4.

Nužno je zaštititi organizacije civilnog društva koje se bave nadzornim radom, istraživačke novinare i neovisne medije, a ideje za njihovu zaštitu i aktivnu ulogu u ranom upozoravanju moraju dobiti istaknuto mjesto u prijedlozima koje će Komisija predstaviti na kraju razdoblja razmatranja.

1.5.

Iako EGSO pozdravlja to što se organizacijama civilnog društva olakšava pristup sredstvima novog višegodišnjeg financijskog okvira, smatra da je iznos koji je u Komisijinu prijedlogu izdvojen za vladavinu prava i temeljna prava te iznos izdvojen za organizacije civilnog društva nedostatan. (1) Nadalje, EU bi trebao razmotriti na koji bi se način moglo izdvojiti više osnovnih financijskih sredstava za organizacije civilnog društva aktivne u području nadzora, podizanja svijesti, zagovaranja i parničenja u vezi s temeljnim pravima i vladavinom prava u svim državama članicama.

1.6.

EGSO podržava uspostavu mehanizma na razini EU-a za praćenje poštovanja vladavine prava i temeljnih prava. EGSO smatra da je ključno uspostaviti europski pravno obvezujući mehanizam, odnosno okvir u koji su aktivno uključeni Komisija, Parlament i Vijeće te u kojem EGSO ima važnu ulogu kao predstavnik civilnog društva. Taj bi mehanizam trebao obuhvaćati preventivnu komponentu kojom se stručnjacima i predstavnicima civilnog društva omogućuje da šalju rana upozorenja o određenim kretanjima te da zajedno sa svim relevantnim dionicima raspravljaju o prijedlozima za rješenja. Takav bi mehanizam također pomogao u podjeli tereta među institucijama i povećao osjećaj zajedničke odgovornosti za djelovanje EU-a.

1.7.

Pored toga, EGSO predlaže i da se priznaju i osnaže postojeće platforme civilnog društva te uspostavi godišnji forum za temeljna prava i vladavinu prava na europskoj razini uz sudjelovanje EGSO-a kako bi se, kao prvo, donositeljima odluka u EU-u omogućilo dobivanje ranih upozorenja o novonastalim izazovima u pogledu vrijednosti iz članka 2. UEU-a izravno od dionika, uključujući i organizacije na terenu te, kao drugo, kako bi se olakšalo uzajamno učenje i nacionalna i transnacionalna suradnja među svim relevantnim dionicima (poduzećima, sindikatima, organizacijama civilnog društva, nacionalnim ustanovama za ljudska prava i javnim tijelima).

1.8.

EGSO smatra da je u postojećim okolnostima nužno povećati broj glasova koji stižu od postojećih platformi i organizacija na terenu. EGSO je jedinstveno tijelo koje pruža mogućnost istinskog dijaloga između svih aktera civilnog društva, uključujući socijalne partnere, iz svih država članica. To stvara dodanu vrijednost jer pridonosi raznolikosti i živosti civilnog društva. Takav forum mogao bi organizacijama civilnog društva omogućiti da šalju rana upozorenja.

1.9.

Kako pokazuje nedavna sudska praksa, narušavanje vladavine prava ugrožava uzajamno povjerenje na kojem počiva EU. Neovisni nacionalni sudovi bedem su koji osigurava neometano funkcioniranje EU-a, uključujući njegovo unutarnje tržište.

1.10.

Trebalo bi razmotriti i gospodarske aspekte vladavine prava. Uzajamno je povjerenje vrijednost koju je teško izračunati isključivo u gospodarskom smislu, ali jasno je da nedostatak povjerenja povezan s uplitanjem politike u pravosuđe ili korupcijom ima negativne gospodarske posljedice. Ta tema zaslužuje veću pozornost te iziskuje veću količinu podataka i više istraživačkog rada na razini EU-a.

1.11.

Formalno i neformalno obrazovanje ima ključnu ulogu u izgradnji kulture demokracije i vladavine prava. Svaki bi europski građanin i na racionalnoj i na emotivnoj razini trebao prihvatiti demokraciju i vladavinu prava; EGSO poziva Europsku komisiju da predloži ambicioznu strategiju informiranja, obrazovanja i osvješćivanja građana o temeljnim pravima, vladavini prava i demokraciji.

2. Uvod i prikaz Komunikacije

2.1.

Stanje u pogledu poštovanja temeljnih prava i vladavine prava vrlo je zabrinjavajuće u cijelom EU-u, posebno zato što se u nekim slučajevima morao pokrenuti postupak iz članka 7. UEU-a. Stoga se u ovoj Komunikaciji Komisije razmatra na koji bi se način moglo poboljšati stanje vladavine prava u EU-u.

2.2.

U Komunikaciji se podsjeća na važnost vladavine prava kao fundamentalne vrijednosti Europske unije, osnove demokratskog sustava i preduvjeta za zaštitu temeljnih prava. Vladavina prava uključuje, među ostalim, načela kao što su zakonitost, koja podrazumijeva transparentan, odgovoran, demokratski i pluralistički postupak donošenja zakona, pravna sigurnost, zabrana proizvoljnog izvršenja izvršnih ovlasti, učinkovita sudska zaštita koju osiguravaju neovisni i nepristrani sudovi, učinkovito sudsko preispitivanje, uključujući poštovanje temeljnih prava, dioba vlasti i jednakost pred zakonom.

2.3.

Komisija navodi tri stupa učinkovite provedbe vladavine prava u Uniji: promicanje (širenje znanja i zajedničke kulture vladavine prava), prevenciju (suradnja i potpora za jačanje vladavine prava na nacionalnoj razini) i odgovor (provedba na razini Unije ako nacionalni mehanizmi zakažu). Točnije, Komisija ustraje na potrebi za promicanjem standarda vladavine prava, prepoznavanjem znakova upozorenja, produbljivanjem specifičnog znanja u državama članicama, poboljšanjem zajedničke sposobnosti reakcije u slučaju eskalacije te dugoročnim uklanjanjem nedostataka uz pomoć strukturnih reformi.

3. Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja savjetovanje jer je ono znak prepoznavanja važnosti nedavnih izazova u području vladavine prava u EU-u. Broj takvih izazova posljednjih se godina povećao te ukazuje na rizik od moguće potpune krize vladavine prava i demokracije, posebno u nekim državama članicama. Tu bi krizu trebalo shvatiti ozbiljno i suočiti se s njom na odgovarajući način. To podrazumijeva odlučno potvrđivanje vrijednosti EU-a te čvrste instrumente za prevenciju i korekciju bilo kakvog daljnjeg pogoršanja vladavine prava.

3.2.

EGSO je već izrazio duboku zabrinutost zbog stanja temeljnih prava i poštovanja vladavine prava te od 2016. poziva na odlučnije djelovanje. (2)

3.3.

Važno je podsjetiti na to da Europska unija nije samo zajedničko tržište nego unija utemeljena na zajedničkim vrijednostima, kako je navedeno u članku 2. Ugovora. Nadalje, ona priznaje prava, slobode i načela propisana Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Te vrijednosti, na kojima se ona temelji, osnova su integracije i dio europskog identiteta. One ne služe samo kao pristupni kriteriji već ih se države članice moraju pridržavati i nakon pristupanja.

3.4.

Vladavina prava stoji u međuovisnoj, nerazdvojivoj, trojnoj vezi s temeljnim pravima i demokracijom. Samo je osiguravanjem poštovanja tih triju međusobnoj povezanih vrijednosti moguće spriječiti zlouporabu državnih ovlasti. Zaštita temeljnih prava stup je koji bi se trebao dodatno razvijati ratifikacijom svih relevantnih instrumenata (uključujući konvencije UN-a i Europsku konvenciju o ljudskim pravima), boljom suradnjom među institucijama EU-a te jačanjem potpore organizacijama na terenu i organizacijama koje se bave nadzornim radom diljem Europe.

3.5.

EGSO izražava žaljenje zbog činjenice da se u Ugovorima EU-a ne propisuje izričito da sve države članice moraju ispunjavati kopenhaške kriterije. (3) Te bi kriterije trebale u jednakoj mjeri neprestano poštovati i nove i stare članice EU-a. EGSO napominje da institucije EU-a ne raspolažu dovoljno snažnim i prilagođenim instrumentima za zaštitu od sadašnjih prijetnji vladavini prava, temeljnim pravima i pluralističkoj demokraciji u državama članicama.

3.6.

Sadašnji izazovi ne svladavaju se pravodobno i učinkovito ni na nacionalnoj razini ni na razini EU-a: postojeći instrumenti imali su samo ograničen utjecaj na uzroke tih izazova.

3.7.

Najveći izazovi postoje u nekim državama članicama u kojima su se snažni politički akteri okrenuli protiv neovisnosti pravosuđa te protiv institucija i organizacija koje čine i podupiru pluralistički demokratski sustav. U Komunikaciji se tom bitnom aspektu ne posvećuje dovoljno pozornosti. Umjesto toga se institucije – parlamenti, vlade i ministarstva, ustavni sudovi, strukovna tijela – razmatraju izvan konteksta političkog nadmetanja i borbe za glasove birača. To ignoriranje stranačke politike i izbora onemogućuje pronalaženje bilo kakvog odgovora na pitanje zašto moćni akteri djeluju protiv vladavine prava i demokracije i zašto se doimaju ujedno popularnima i nezaustavljivima. Politički, kulturni i sociološki aspekti izazova u vezi s vladavinom prava koji se odražavaju na demokraciju ključno su područje koje je EU u svojim analizama i reakcijama dosad zanemarivao. Time se djelomično mogu objasniti ograničenja postojećeg pristupa i instrumenata, uključujući postupak iz članka 7. stavka 1. Zahvaljujući svojim vezama s cijelim civilnim društvom, uključujući socijalne partnere, EGSO je u posebno dobrom položaju da ponudi prostor za bolju analizu, raspravu i odgovor na te političke, sociološke i kulturne aspekte izazova za demokraciju i vladavinu prava.

3.8.

Komisija je posljednjih godina ostvarila napredak u izgradnji komplementarnih i kumulativnih mehanizama za premošćivanje jaza između nedjelovanja i djelovanja u krajnjoj nuždi. Ipak, oni su po svemu sudeći nedovoljni za svladavanje trenutačnog izazova – organiziranog otimanja vlasti u svim institucijama, pa i onima pravosudnima, koje ima snažnu potporu stranačkih organizacija i stranačke klijentele, ako ne i samog biračkog tijela. Čak ni konsolidirane demokracije nisu imune na rastući autoritarizam i narušavanja vladavine prava. Sigurnosna pitanja sve se više iskorištavaju za dovođenje u pitanje ili suspenziju mehanizama zaštite demokracije. Neke vlade dodatno otežavaju rad nekoliko prominentnih organizacija civilnog društva, umjesto da im omogućuju prostor za djelovanje. Stoga je nužno da EU zauzme proaktivniji i preventivniji pristup.

3.9.

EGSO se slaže s Komisijom u tome da nedavna populistička i autokratska kretanja iziskuju djelovanje svih tijela EU-a i cijelog civilnog društva EU-a kako bi se očuvale vrijednosti na kojima počiva EU. EGSO se snažno suprotstavlja bilo kakvom obliku neliberalne demokracije.

3.10.

Stoga EGSO također smatra da je razdoblje razmatranja trebalo biti duže kako bi se omogućilo temeljitije savjetovanje s civilnim društvom iz država članica i njegovo sudjelovanje.

3.11.

Mnoge organizacije civilnog društva obavijestile su EGSO da su kratka razdoblja savjetovanja često problem povezan s nedostatkom transparentnosti i istinskim savjetovanjem, čime se narušava kvaliteta zakonodavstva i vladavina prava u državama članicama. Imajući to na umu, EGSO smatra da je Komisija trebala omogućiti temeljitije savjetovanje s civilnim društvom, koje je izravno pogođeno.

3.12.

Organizacije civilnog društva, borci za ljudska prava, zviždači i novinari prvi su na udaru kada se pogorša stanje vladavine prava te se nađu u izrazito teškom položaju u slučaju povrede zakona u nekoj državi članici. Upravo one prate stanje i prijavljuju povrede te s terena mogu slati signale ranog upozorenja. EGSO stoga smatra da je njihova uloga od presudne važnosti, baš kao i uloga medija i istraživačkog novinarstva. Stoga treba pronaći načine za zaštitu organizacija civilnog društva i medija ako se želi postići ikakav opipljiv napredak. Ideje za njihovu ulogu moraju dobiti istaknuto mjesto u prijedlozima koje će Komisija predstaviti nakon razdoblja razmatranja.

3.13.

Konkretno, u budućem višegodišnjem financijskom okviru trebalo bi povećati potporu organizacijama civilnog društva, posebno onima koje se bave obranom vrijednosti iz članka 2. Potrebno je osigurati osnovna financijska sredstva organizacijama civilnog društva na svim razinama – lokalnoj, nacionalnoj, europskoj – kako bi se podržala izgradnja kapaciteta i aktivnosti u području podizanja svijesti, praćenja i dokumentacije, zagovaranja i parničenja. Kako bi EU pružao snažniju potporu ulozi organizacija civilnog društva u Europi, budućim VFO-om trebalo bi se osigurati da se u okviru svih relevantnih fondova EU-a, posebno u području socijalne, gospodarske i kohezijske politike, predvidi snažna uloga civilnog društva u oblikovanju, provedbi i praćenju tih politika. EU bi također trebao povećati financijsku potporu neovisnosti i pluralizmu medija u Europi i ta pitanja uključiti u sve relevantne politike EU-a, uključujući politiku tržišnog natjecanja. Kako bi se osiguralo određivanje tih pitanja kao političkih prioriteta, budući potpredsjednik Europske komisije zadužen za temeljna prava trebao bi također biti nadležan za nadzor poticajnog okruženja za civilno društvo, borce za ljudska prava i novinare. EGSO ujedno podsjeća na svoj poziv na uspostavljanje europskog ombudsmana za građanske slobode, kojeg bi ti akteri obavještavali o incidentima povezanima s uznemiravanjem ili ograničavanjem njihova djelovanja. (4)

3.14.

EGSO kao predstavnik organiziranog civilnog društva u skladu sa svojim ovlastima koje proizlaze iz UFEU-a mora biti usko povezan s budućim razvojem institucijskih inicijativa u tom području.

3.15.

Ima posebnu ulogu i dužnost djelovanja u slučaju ugroženosti aktivnosti svojih članova i civilnog društva u cjelini unutar EU-a. EGSO bi mogao i trebao imati ključnu ulogu u tome da svim relevantnim dionicima olakšava razmjenu stavova o trenutačnom stanju vladavine prava u državama članicama iz perspektive civilnog društva te služiti kao posrednik (mreža za rano upozoravanje) prije pojave prvih simptoma problema povezanih s temeljnim pravima i vladavinom prava.

3.16.

EGSO je 2016. godine usvojio samoinicijativno mišljenje u kojem pozvao na pojačano djelovanje Unije u pogledu temeljnih prava i vladavine prava u državama članicama, nakon čega je u travnju 2018. uspostavljena posebna skupina za razmatranje najboljeg načina na koji organizirano civilno društvo može davati svoj doprinos.

3.17.

Narušavanje vladavine prava ugrožava uzajamno povjerenje na kojem počiva EU. Kao zoran primjer toga može poslužiti nedavna odluka Suda EU-a da nacionalni sudac ne mora nužno poštovati europski uhidbeni nalog (EUN) koji je izdala država članica EU-a ako postoje sustavni ili opći nedostaci u vladavini prava u državi članici izdavateljici te ako bi oni mogli utjecati na neovisnost sudstva u toj državi članici i na temeljno pravo tužitelja na pošteno suđenje. (5)

3.18.

Neovisni nacionalni sudovi bedem su koji osigurava da se građani mogu pouzdati u ostvarivanje svojih europskih prava, da europska poduzeća mogu obavljati prekograničnu trgovinu bez bojazni da se pravni ugovori ne primjenjuju na nepristran i neovisan način, da radnici koji rade u susjednoj zemlji mogu ostvarivati svoja prava te da organizacije civilnog društva mogu djelovati slobodno preko granica, bez diskriminatornog oporezivanja solidarnog financiranja iz inozemstva. Organizacije civilnog društva, socijalni partneri i vijeća stranih ulagača izrazili su EGSO-u zabrinutost zbog pogoršanja stanja vladavine prava i s time povezanih ozbiljnih gospodarskih posljedica.

3.19.

Formalno i neformalno obrazovanje ima ključnu ulogu u izgradnji kulture demokracije i vladavine prava. Zbog raznolikosti političkih kultura u Europi ta zadaća nije laka. Međutim, u povijesti postoje uspješni primjeri poučavanja, širenja i konsolidacije demokratskih vrijednosti. Dugoročno gledano, najbolju zaštitu protiv nazadovanja demokracije i vladavine prava predstavlja aktivno, obrazovano i angažirano građanstvo. Europski bi građani trebali i na racionalnoj i na emotivnoj razini prihvatiti vladavinu prava i liberalnu demokraciju, kako je definirana u jednom ranijem mišljenju EGSO-a, (6) a EU bi trebao biti predvodnik prema ostvarenju tog cilja, na primjer poticanjem uključivanja tih tema u školske i visokoškolske obrazovne programe te promicanjem akademskih i stručnih razmjena među građanima i organizacijama civilnog društva aktivnima u tim područjima. EGSO poziva Europsku komisiju da predloži ambicioznu strategiju informiranja, obrazovanja i osvješćivanja građana o temeljnim pravima, vladavini prava i demokraciji

4. Napomene o postojećim instrumentima

4.1.

EGSO ističe nedostatke postojećih instrumenata za zaštitu vrijednosti iz članka 2. kojima raspolažu institucije EU-a. Postupci zbog povrede često su previše ograničeni da bi mogli spriječiti ili korigirati organizirane povrede vladavine prava. Osim toga, pokazalo se da je iznimno teško pronaći dovoljno političke volje za aktiviranje postupka iz članka 7. UEU-a.

4.2.

Što se tiče Komunikacije Europske komisije iz 2014. „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava” (7), iako je taj okvir lakše aktivirati od članka 7., njegova je učinkovitost upitna kada vlade država članica nisu voljne surađivati. Nadalje, pragovi koji su potrebni za njegovo aktiviranje previsoki su i primjenjuju se prekasno. EGSO preporučuje poboljšanje okvira vladavine prava, među ostalim utvrđivanjem jasnijih mjerila, pokazatelja i rokova, kako bi se bolje ocjenjivale reakcije nadležnih tijela i popratne mjere EU-a.

4.3. Postupci zbog povrede i prethodni postupci

4.3.1.

Tijekom posljednjih nekoliko godina Komisija je pokrenula niz postupaka zbog povrede vrijednosti odnosno vladavine prava. (8) Takvi bi se postupci trebali pokretati kad god je to moguće, no oni nisu dovoljni sami po sebi jer nisu sve povrede obuhvaćene pravom EU-a. Međutim, neki stručnjaci smatraju da bi se postupak zbog povrede na temelju članka 258. UFEU-a mogao izravno pokrenuti zbog kršenja članka 2. UEU-a, (9) što je mogućnost koju možda treba razmotriti.

4.3.2.

I prethodni postupak mogao bi biti koristan instrument. Međutim, postoje razne prepreke za to da nacionalni sudovi upućuju prethodna pitanja Sudu EU-a, a sam taj postupak često je dugotrajan.

4.4. Europski semestar

4.4.1.

Glavni je cilj europskog semestra osigurati okvir za koordinaciju ekonomskih politika diljem EU-a, ali njegove su sastavnice i borba protiv korupcije, učinkoviti pravosudni sustavi i reforma javne uprave, što se može odraziti u preporukama po državama članicama. (10) Međutim, učinkovito praćenje nije nužno osigurano.

4.4.2.

Europski semestar izložen je kritikama zbog toga što nije dovoljno uključiv naspram socijalnih partnera, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, (11) a države članice na zadovoljavajući način provedu samo 20 % preporuka po državama članicama. (12)

4.4.3.

Europski semestar uglavnom je instrument gospodarske i socijalne politike te usmjerava i podupire reforme u državama članicama. Međutim, njegova uloga u praćenju i promicanju aspekata vladavine prava mogla bi se ojačati uključivanjem pokazatelja vladavine prava na istaknutiji način, pored ostalog i u vezi s pitanjima kao što su pravna sigurnost i pristup pravnim lijekovima za poduzeća i zaposlenike. Trebalo bi i poboljšati sudjelovanje civilnog društva te osigurati bolje praćenje u cilju poboljšanja usklađenosti.

4.5. Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u

4.5.1.

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u pruža informacije o pravosudnom sustavu u svim državama članicama i može se odraziti na preporuke po državama članicama u okviru europskog semestra. Pregled stanja oslanja se na ispitivanje građana i poduzeća i ocjenjuje neovisnost pravosudnog sustava. (13) Međutim, EGSO preporučuje da se u to ispitivanje uključe i organizacije civilnog društva.

4.6. Mehanizam suradnje i provjere

4.6.1.

Mehanizam suradnje i provjere (CVM) (14) uspostavljen je kao prijelazna mjera za pomoć Rumunjskoj i Bugarskoj, nakon njihova pristupanja, u rješavanju nekoliko nedostataka u vezi s reformom pravosuđa, korupcijom i (za Bugarsku) organiziranim kriminalom. Njime je utvrđen niz kriterija koje Komisija ocjenjuje, a potom podnosi godišnja izvješća o napretku.

4.6.2.

Taj se mehanizam pokazao učinkovitim instrumentom. Međutim, u posljednjem je izvješću o Rumunjskoj zabilježeno nazadovanje u tom procesu, za koji se očekivalo da će uskoro biti dovršen. Zbog toga se postavlja pitanje jesu li zahtjevi u vezi s postizanjem napretka dovoljno strogi te ne bi li promjene morale zaživjeti u većoj mjeri prije okončanja CVM-a.

4.6.3.

Pitanje važnosti CVM-a za svladavanje izazova u području vladavine prava u drugim državama članicama iziskuje temeljitiju evaluaciju. Unatoč razlikama u predanosti različitih vladajućih stranaka u tim dvjema zemljama, zahvaljujući tom instrumentu moguć je strukturirani i neprekidni dijalog između Europske komisije i tih država članica.

4.7. Komisijina Služba za potporu strukturnim reformama

4.7.1.

Služba za potporu strukturnim reformama (SRSS) pruža izravnu potporu nacionalnim tijelima (u vidu preispitivanja metoda, izobrazbe, analiza, stručnog savjetovanja) i bavi se upravljanjem i javnom upravom, uključujući transparentnost i borbu protiv korupcije, ali je u osnovi makroekonomski instrument. Samo je mali broj projekata u znatnijoj mjeri povezan s vladavinom prava. (15)

4.7.2.

EGSO preporučuje povećano uvrštavanje posebnih zadaća u preporuke po državama članicama u pogledu vladavine prava; trebalo bi osigurati i sudjelovanje organizacija civilnog društva u programima reformi.

4.8. Europski strukturni i investicijski fondovi te fondovi za potporu politikama u području pravosuđa i sigurnosti

4.8.1.

Jedan od najsnažnijih instrumenata EU-a za nametanje poštovanja vladavine prava jest financiranje. Europski parlament izglasao je 17. siječnja 2019. instrument europskih vrijednosti, mehanizam za pojačano financiranje programa EU-a „Prava i vrijednosti”. Prijedlog Komisije za uspostavu Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti ne zadovoljava u potpunosti taj zahtjev.

4.8.2.

Iako EGSO pozdravlja to što se organizacijama civilnog društva olakšava pristup sredstvima novog višegodišnjeg financijskog okvira, smatra da je iznos izdvojen za vladavinu prava i temeljna prava te iznos izdvojen za organizacije civilnog društva nedostatan. (16)

4.9. Novi mehanizam za zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama koji (potencijalno) utječu na proračun

4.9.1.

EGSO je pozdravio taj prijedlog i preporučio svoju veću uključenost. (17) Osim toga, EGSO je predložio da se prijedlog izmijeni tako da uključi širu definiciju vladavine prava koja obuhvaća zaštitu temeljnih prava i jamči zaštitu pluralističke demokracije.

4.9.2.

Međutim, EGSO u tom slučaju preporučuje krajnji oprez kako bi se spriječile posljedice po krajnje korisnike. Važno je voditi računa o neovisnim organizacijama koje se nalaze u izrazito osjetljivom položaju u državama članicama i osigurati im posebnu potporu.

4.10. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO)

4.10.1.

Korupcija je jedan od izazova za vladavinu prava. Stoga EU mora spriječiti da se njegova sredstva zloupotrebljavaju ili da se njima omogućuje korupcija.

4.10.2.

Kazneni progon na temelju istraga OLAF-a trenutačno mogu pokretati samo državni odvjetnici iz država članica, (18) a samo 45 % istraga dovede do kaznenog progona. (19) Stoga EGSO podržava novi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) (20) te potiče sve države EU-a da mu se priključe (21).

4.10.3.

Organizacije civilnog društva, borci za ljudska prava, zviždači i novinari imaju važnu ulogu u otkrivanju prijevara, zbog čega EGSO ponovno ističe važnost strukturiranog dijaloga s civilnim društvom te veće financijske i političke potpore tim akterima.

4.11. Postupak pristupanja EU-u i politika susjedstva

4.11.1.

EU je 2011. uveo novi pristup u vezi sa sredstvima Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI) kako bi partnerske zemlje obvezao na poštovanje vrijednosti EU-a i provedbu političkih reformi. (22)

4.11.2.

Politička uvjetovanost pozitivna je strana ENI-ja koja dobro funkcionira u odnosu na zemlje zainteresirane za reformu.

4.11.3.

EU mora iskazivati odlučnu predanost političkoj uvjetovanosti u politici susjedstva i u procesu pristupanja EU-u. Kako bi ostao vjerodostojan, mora interno primjenjivati iste kriterije. Za svaku državu koja želi pristupiti Europskoj uniji ključna je čvrsta predanost europskim vrijednostima. Kandidati za pristupanje moraju ispuniti kopenhaške kriterije. (23) Važno je da EU strogo nameće te kriterije. Jačanje vladavine prava nije samo institucijsko pitanje nego iziskuje i preobrazbu društva.

5. Prijedlog za budućnost

5.1.

EGSO od 2016. podržava uspostavu mehanizma na razini EU-a za praćenje poštovanja vladavine prava i temeljnih prava. (24)

5.2.

EGSO smatra da je ključno uspostaviti europski pravno obvezujući mehanizam, odnosno okvir u koji su aktivno uključeni Komisija, Parlament i Vijeće te u kojem EGSO ima važnu ulogu kao predstavnik civilnog društva. Taj bi mehanizam nadopunio postojeće instrumente, (25) a trebao bi sadržavati i preventivnu komponentu kako bi se dionicima (poduzećima, sindikatima, organizacijama civilnog društva, nacionalnim institucijama za ljudska prava i javnim tijelima) i stručnjacima omogućilo da utvrđuju nedostatke čim se oni pojave na nacionalnoj razini i da u ranoj fazi raspravljaju o njihovom uklanjanju. Takav bi mehanizam pomogao i u raspodjeli tereta među institucijama te povećao osjećaj zajedničke odgovornosti za djelovanje EU-a u tom području.

5.3.

Uloga EGSO-a u tom području treba se promatrati u kontekstu njegova jedinstvenog sastava i uloge posrednika između EU-a i nacionalne razine. Kao ključni predstavnik civilnog društva, Odbor obuhvaća organizacije koje su snažno posvećene pitanjima vladavine prava i temeljnih prava, ali i socijalne partnere te druge važne gospodarske i socijalne aktere i njihova nacionalna i europska udruženja. Stoga bi EGSO u pogledu promicanja, prevencije i reakcije mogao stvarati jasnu dodanu vrijednost kao izvor jedinstvenih podataka i saznanja s terena, bez udvostručenja napora u odnosu na druge relevantne izvore.

5.4.

EGSO je već poduzeo prvi korak i počeo provoditi misije za utvrđivanje činjenica kako bi stekao uvid u način na koji civilno društvo u državama članicama doživljava probleme. EGSO namjerava posjetiti svih 28 država članica, (26) a izvješće o svojim saznanjima objavit će tijekom jeseni nakon što posjeti prvih pet zemalja. Iako ti posjeti ne podrazumijevaju mehanizme praćenja, prikupljanje stajališta nacionalnih organizacija civilnog društva predstavlja važan doprinos. Stoga EGSO kao dodatnu mjeru predlaže priznavanje i jačanje postojećih platformi civilnog društva i organizacija na terenu. U postojećim je okolnostima nužno povećati broj glasova koji stižu od njih.

5.5.

Pored toga, na europskoj bi razini trebalo uspostaviti godišnji forum o temeljnim pravima i vladavini prava uz sudjelovanje EGSO-a kako bi se, kao prvo, donositeljima odluka u EU-u omogućilo da izravno od organizacija na terenu dobivaju rana upozorenja o novonastalim izazovima u pogledu vrijednosti iz članka 2. UEU-a te, kao drugo, kako bi se olakšalo uzajamno učenje, jačanje povjerenja i suradnja među nacionalnim dionicima kao što su poduzeća, sindikati, organizacije civilnog društva, nacionalne institucije za ljudska prava i javna tijela. Format i modaliteti foruma dionika trebali bi se temeljiti na postojećim modelima Europskog migracijskog foruma i Europske platforme dionika kružnog gospodarstva. EGSO će osigurati usluge tajništva za potrebe foruma i biti domaćin sastanaka koje će zajednički organizirati s Europskom komisijom.

5.6.

EGSO smatra da je u postojećim okolnostima nužno povećati broj glasova te da bi to organizacijama civilnog društva omogućilo da šalju rana upozorenja. Za razliku od Godišnjeg kolokvija o temeljnim pravima, koji okuplja ograničen broj ključnih dionika, forum EGSO-a zamišljen je kao otvoreni forum za poticanje javne rasprave. Mandat Agencije za temeljna prava ograničen je, nažalost, člankom 51. Povelje na intervencije u slučaju određene vrste povreda članka 2. UEU-a. U radu njezina foruma sudjeluju uglavnom organizacije za ljudska prava, dok EGSO okuplja organizacije aktivne i izvan područja ljudskih prava, uključujući socijalne partnere, te ima iskustva u odnosima s organizacijama na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u vezi sa širokim rasponom tema. To stvara dodanu vrijednost jer pridonosi raznolikosti i živosti civilnog društva te uključuje važne gospodarske subjekte.

5.7.

Trebalo bi razmotriti gospodarske aspekte vladavine prava. Uzajamno je povjerenje vrijednost koju je teško izračunati isključivo u gospodarskom smislu, ali jasno je da nedostatak povjerenja povezan s uplitanjem politike u pravosuđe ili korupcijom ima negativne gospodarske posljedice. EGSO poziva Europsku komisiju da se intenzivnije usredotoči na posljedice nazadovanja vladavine prava po sve dionike, uključujući poslovni sektor, te da prikuplja više podataka i provodi više analiza o toj temi. Pravna nesigurnost, netransparentno donošenje zakona, nepošteno tržišno natjecanje, diskriminirajući pristup javnim tržištima te nedostupnost istinskog pristupa pravnim lijekovima primjeri su posljedica nazadovanja vladavine prava na poslovni sektor, što bi se trebalo bolje odražavati u analizama i reakcijama EU-a, među ostalim i u okviru europskog semestra.

5.8.

Posebno pitanje predstavlja potreba za snažnijom potporom organizacijama civilnog društva (osnovna financijska sredstva za organizacije koje se bave nadzornim radom): važno je da EU razmotri načine za pružanje potpore organizacijama civilnog društva i istraživačkim novinarima te medijima koji prate nove izazove u vezi s člankom 2. i izvješćuju o njima. EGSO smatra da je instrument financiranja za potporu organizacijama civilnog društva koje promiču vrijednosti iz članka 2. u državama članicama nužan za pridobivanje šire javnosti za prihvaćanje tih vrijednosti. U tom pogledu EGSO upućuje na svoje povezano mišljenje u vezi s prijedlozima za novi fond za pravosuđe, prava i vrijednosti (27) te poziva Vijeće i Europski parlament da znatno povećaju sredstva za taj fond prilikom donošenja odluke o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020.

Bruxelles, 19. lipnja 2019.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 88.

(2) SL C 34 2.2.2017., str. 8.

(3) Uspostavljeni na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu 1993.

(4) SL C 81, 2.3.2018., str. 9.

(5) Sud Europske unije, presuda Suda (veliko vijeće) – predmet C-216/18 PPU, 25. srpnja 2018.

(6) SOC/605 – Postizanje postojane demokracije snažnim i raznolikim civilnim društvom (SL C 228 5.7.2019., str. 24.).

(7) Europska komisija, Komunikacija „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava”, 11. ožujka 2014.

(8) Europska komisija, http://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-1957_EN.htm, 3. travnja 2019.

(9) Michel Waelbroeck i Peter Oliver, Enforcing the Rule of Law in the EU: What can be done about Hungary and Poland? („Provođenje vladavine prava u EU-u: što se može učiniti u slučaju Mađarske i Poljske?”), 9. veljače 2018.

(10) Europska komisija, Komunikacija „Daljnje jačanje vladavine prava u Uniji: trenutačno stanje i mogući sljedeći koraci”, 3. travnja 2019.

(11) Europska konfederacija sindikata, priopćenje za medije: ETUC on European Semester Winter Package („EKS o zimskom paketu europskog semestra”), 27. veljače 2019.

(12) Business Europe, bilten br. 2019-13: A renewed role for the European Semester („Nova uloga europskog semestra”), 11. travnja 2019.

(13) Europska komisija, Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019., 2019., str. 63: 3.3.3 Sažetak o neovisnosti sudstva.

(14) https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/effective-justice/rule-law/assistance-bulgaria-and-romania-under-cvm_en

(15) Samo šest primjera koje navodi SRSS usmjereno je na vladavinu prava: provedba neovisne analize Državnog odvjetništva Republike Bugarske; reforma postupka procjene invalidnosti u Češkoj, Grčkoj i Poljskoj; jačanje učinkovitosti pravosudnog sustava u Hrvatskoj; bolja koordinacija unutarnjih revizija u Rumunjskoj; bolja obrada predmeta povezanih sa zviždačima u Italiji; te pomoć pri integraciji mladih migranata i izbjeglica u Austriji.

(16) SL C 62, 15.2.2019., str. 178.

(17) SL C 62, 15.2.2019., str. 173.

(18) Europski revizorski sud, Tematsko izvješće br. 1/2019: Borba protiv prijevara u rashodima EU-a: potrebno je odlučno djelovati.

(19) Projekt izvješćivanja o organiziranom kriminalu i korupciji, EC Adopts New Anti-Fraud Strategy („EK usvojio novu strategiju za borbu protiv prijevara”), 1. svibnja 2019.

(20) Europska komisija, Komunikacija o strategiji Komisije za borbu protiv prijevara: pojačano djelovanje radi zaštite proračuna EU-a, 29. travnja 2019.

(21) Ured europskog javnog tužitelja, internetska stranica o politici.

(22) Momin Badarna, The ENP and its Political Conditionality Instrument: is it ineffective? („Europska politika susjedstva i njezin instrument političke uvjetovanosti: jesu li nedjelotvorni?”), Mladi europski federalisti, 15. rujna 2018.

(23) Europska komisija, Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2018., 17. travnja 2018.

(24) SL C 34, 2.2.2017., str. 8.

(25) Prema prijedlogu koji je Europski parlament iznio u svojoj Rezoluciji od 27. siječnja 2014. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.), P7_TA(2014)1773, izvjestitelj: Louis Michel, 22. studenog, točka 9.

(26) Odnosno 27 država članica nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a.

(27) SL C 62, 15.2.2019., str. 178. o dokumentima COM(2018) 383 final i COM(2018) 384.

DODATAK

Sljedeći su amandmani odbijeni tijekom rasprave premda su dobili barem četvrtinu glasova (pravilo 59. stavak 3. Poslovnika):

Točka 3.7.

Obrazloženje

Autori mišljenja idu predaleko u ocjeni institucija država članica. Predloženi tekst može se shvatiti kao uvreda za institucije koje bi se trebale zalagati za očuvanje pluralističkog sustava. U ostatku točke odražavaju se očekivanja u pogledu analiza EU-a o vladavini prava.

Rezultat glasovanja

Za	:	47
Protiv	:	141
Suzdržani	:	19

Točka 5.2.

EGSO smatra da je ključno uspostaviti europski pravno obvezujući mehanizam, odnosno okvir u koji su aktivno uključeni Komisija, Parlament i Vijeće te u kojem EGSO ima važnu ulogu kao predstavnik civilnog društva. Taj bi mehanizam nadopunio postojeće instrumente, (1) a trebao bi sadržavati i preventivnu komponentu kako bi se dionicima (poduzećima, sindikatima, organizacijama civilnog društva, nacionalnim institucijama za ljudska prava i javnim tijelima) i stručnjacima omogućilo da utvrđuju nedostatke čim se oni pojave na nacionalnoj razini i da u ranoj fazi raspravljaju o njihovom uklanjanju. Takav bi mehanizam pomogao i u raspodjeli tereta među institucijama te povećao osjećaj zajedničke odgovornosti za djelovanje EU-a u tom području. Mehanizam je potrebno primjenjivati s oprezom kako se ne bi koristio za aktualne ciljeve politike te prouzročio kulturne sukobe.

Obrazloženje

Predloženom nadopunom ne želi se ograničiti potpora EGSO-a mehanizmu, već bi je trebalo shvatiti kao dodatnu napomenu u vezi s političkom neutralnošću i poštovanjem kulturne raznolikosti.

Rezultat glasovanja

Za	:	42
Protiv	:	153
Suzdržani	:	23

Točka 1.6.

Obrazloženje

Predloženom nadopunom ne želi se ograničiti potpora EGSO-a mehanizmu, već bi je trebalo shvatiti kao dodatnu napomenu u vezi s političkom neutralnošću i poštovanjem kulturne raznolikosti na koju smo ponosni.

Rezultat glasovanja

Za	:	42
Protiv	:	153
Suzdržani	:	23

Sljedeće točke mišljenja Stručne skupine promijenjene su kako bi odrazile amandman koji je usvojila Skupština iako je više od četvrtine glasova podržalo tekst u originalnom obliku (pravilo 59. stavak 4. Poslovnika):

Točka 3.12.

Organizacije civilnog društva, borci za ljudska prava, zviždači i novinari prvi su na udaru kada se pogorša stanje vladavine prava te se nađu u izrazito teškom položaju u slučaju povrede zakona u nekoj državi članici. Upravo one podupiru poštovanje prava, prate stanje i prijavljuju povrede te s terena mogu slati signale ranog upozorenja. EGSO stoga smatra da je njihova uloga od presudne važnosti, baš kao i uloga medija i istraživačkog novinarstva. Stoga treba pronaći načine za zaštitu organizacija civilnog društva i medija ako se želi postići ikakav opipljiv napredak. Ideje za njihovu ulogu moraju dobiti istaknuto mjesto u prijedlozima koje će Komisija predstaviti nakon razdoblja razmatranja.

Rezultat glasovanja

Za	:	122
Protiv	:	73
Suzdržani	:	20

Točka 1.11.

Formalno i neformalno obrazovanje ima ključnu ulogu u izgradnji kulture demokracije i vladavine prava. Svaki bi europski građanin i na racionalnoj i na emotivnoj razini trebao prihvatiti liberalnu demokraciju i vladavinu prava; EGSO poziva Europsku komisiju da predloži ambicioznu strategiju informiranja, obrazovanja i osvješćivanja građana o temeljnim pravima, vladavini prava i demokraciji.

Rezultat glasovanja

Za	:	119
Protiv	:	73
Suzdržani	:	21

(1) Prema prijedlogu koji je Europski parlament iznio u svojoj Rezoluciji od 27. veljače 2014. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.), P7_TA(2014)0173, izvjestitelj: Louis Michel, 22. studenog, točka 9.

Top

Choose the experimental features you want to try