Mišljenje Europskog odbora regija o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode

(2019/C 86/19)

Izvjestitelj: Oldřich VLASÁK (CZ/ECR), član Vijeća Grada Hradec Králova Referentni dokument/i: Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode COM(2018) 337 final

I.   PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Članak 4. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1.   Operateri postrojenja za obnovu vode osiguravaju da obnovljena voda namijenjena uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. na izlazu iz postrojenja za obnovu vode (točka usklađenosti) ispunjuje sljedeće:	1.   Operateri postrojenja za obnovu vode osiguravaju da obnovljena voda namijenjena uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. na ulazu u sustav krajnjeg korisnika (točka usklađenosti) ispunjuje sljedeće:

Obrazloženje

Ovo je posljednja točka na kojoj operater postrojenja za recikliranje otpadnih voda može biti smatran odgovornim za svoj proizvod. Stoga je daljnje održavanje kvalitete obnovljene vode, npr. pri njezinom akumuliranju i skladištenju, dužnost krajnjeg korisnika.

Amandman 2.

Članak 6.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 6.	Članak 6.
Zahtjev za izdavanje dozvole za isporuku obnovljene vode	Zahtjev za izdavanje dozvole za isporuku obnovljene vode
1.   Za svaku isporuku obnovljene vode namijenjene uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. potrebna je dozvola.	1.   Za svaku isporuku obnovljene vode namijenjene uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. potrebna je dozvola.
2.   Operater podnosi zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ili za izmjenu postojeće dozvole nadležnom tijelu države članice u kojoj postrojenje za obnovu vode radi ili je planirano da će raditi.	2.   Operater podnosi zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ili za izmjenu postojeće dozvole nadležnom tijelu države članice u kojoj postrojenje za obnovu vode radi ili je planirano da će raditi.
3.   Zahtjev sadržava sljedeće:	3.   Zahtjev sadržava sljedeće:
(a) plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode izrađen u skladu s člankom 5. stavkom 2.;	(a) plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode izrađen u skladu s člankom 5. stavkom 2.;
(b) opis načina na koji će operater postrojenja za obnovu vode poštovati minimalne zahtjeve za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;	(b) opis načina na koji će operater postrojenja za obnovu vode poštovati minimalne zahtjeve za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;
(c) opis načina na koji će operater postrojenja za obnovu vode poštovati dodatne zahtjeve predložene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode.	(c) opis načina na koji će operater postrojenja za obnovu vode poštovati dodatne zahtjeve predložene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode.
	4.     Države članice od krajnjeg korisnika zahtijevaju ili da podnese zahtjev za dozvolu ili da dostavi obavijest o uporabi obnovljene vode kako je utvrđeno u odjeljku 1. Priloga I.
	5.     U skladu s nacionalnim zakonodavstvom, krajnji korisnik podnosi zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ili za izmjenu postojeće dozvole odnosno obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj postrojenje za obnovu vode radi ili je planirano da će raditi.

Obrazloženje

Kao što proizlazi iz sadržaja Uredbe, EU ne smatra da je obnovljena voda isti (sigurni) proizvod kao i voda za piće, čega bi trebao biti svjestan i krajnji korisnik, koji bi isto tako trebao preuzeti odgovornost za uporabu takve vode. Stoga države članice od krajnjeg korisnika zahtijevaju ili da podnese zahtjev za dozvolu ili da dostavi obavijest o uporabi obnovljene vode. Kompenzaciju za krajnjeg korisnika predstavlja činjenica da će mu taj novi proizvod u doba suše, kada drugi propisi budu ograničavali crpljenje površinskih ili podzemnih voda, omogućiti da održi svoju proizvodnju usjeva (a često i s njom povezan uzgoj stoke).

Nadležna tijela ujedno moraju znati za što se koristi obnovljena voda, ali dozvola nije potrebna.

Amandman 3.

Članak 7.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 7. Izdavanje dozvole	Članak 7. Izdavanje dozvole
1.   Za potrebe ocjenjivanja zahtjeva nadležno se tijelo prema potrebi savjetuje i razmjenjuje informacije s:	1.   Za potrebe ocjenjivanja zahtjeva nadležno se tijelo prema potrebi savjetuje i razmjenjuje informacije s:
(a) drugim relevantnim tijelima iste države članice, a posebno s vodnogospodarskim tijelom ako ono nije ujedno i nadležno tijelo;	(a) drugim relevantnim tijelima iste države članice, a posebno s vodnogospodarskim tijelom ako ono nije ujedno i nadležno tijelo;
(b) kontaktnim točkama u državama članicama na koje bi to moglo imati utjecaja, koje su određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.	(b) kontaktnim točkama u državama članicama na koje bi to moglo imati utjecaja, koje su određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.
2.   Nadležno tijelo u roku od tri mjeseca od zaprimanja potpunog zahtjeva kako je navedeno u članku 6. stavku 3. točki (a) odlučuje o izdavanju dozvole. Ako je zbog složenosti zahtjeva nadležnom tijelo potrebno više vremena za odlučivanje, o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva i navodi očekivani datum izdavanja dozvole te razloge za produljenje razdoblja odlučivanja.	2.   Nadležno tijelo u roku od tri mjeseca od zaprimanja potpunog zahtjeva kako je navedeno u članku 6. stavku 3. točki (a) odlučuje o izdavanju dozvole. Ako je zbog složenosti zahtjeva nadležnom tijelo potrebno više vremena za odlučivanje, o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva i navodi očekivani datum izdavanja dozvole te razloge za produljenje razdoblja odlučivanja.
3.   Ako nadležno tijelo odluči izdati dozvolu, ono utvrđuje uvjete koji se primjenjuju, a koji, prema potrebi, uključuju sljedeće:	3.   Ako nadležno tijelo odluči izdati dozvolu, ono utvrđuje uvjete koji se primjenjuju, a koji, prema potrebi, uključuju sljedeće:
(a) uvjete u pogledu minimalnih zahtjeva za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;	(a) uvjete u pogledu minimalnih zahtjeva za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;
(b) uvjete u pogledu dodatnih zahtjeva predloženih u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode;	(b) uvjete u pogledu dodatnih zahtjeva predloženih u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode;
(c) sve ostale uvjete koji su potrebni za daljnje ublažavanje svih neprihvatljivih rizika za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš.	(c) sve ostale uvjete koji su potrebni za daljnje ublažavanje svih neprihvatljivih rizika za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš.
4.   Dozvola se redovito preispituje, a najmanje svakih pet godina te se prema potrebi mijenja.	4.   Dozvola se redovito preispituje, a najmanje svakih pet godina te se prema potrebi mijenja.
	5.     Nadležno tijelo u državi članici kojemu je korisnik dostavio obavijest ili dozvolu obvezuje krajnjeg korisnika da obnovljenu vodu koristi isključivo u skladu s tablicom 1. u odjeljku 2. Priloga I. Uredbi.

Obrazloženje

Kao što proizlazi iz sadržaja Uredbe, EU ne smatra da je obnovljena voda isti (sigurni) proizvod kao i voda za piće, čega bi trebao biti svjestan i krajnji korisnik, koji bi isto tako trebao preuzeti odgovornost za uporabu takve vode. Stoga države članice od krajnjeg korisnika zahtijevaju ili da podnese zahtjev za dozvolu ili da dostavi obavijest o uporabi obnovljene vode. Kompenzaciju za krajnjeg korisnika predstavlja činjenica da će mu taj novi proizvod u doba suše, kada drugi propisi budu ograničavali crpljenje površinskih ili podzemnih voda, omogućiti da održi svoju proizvodnju usjeva (a često i s njom povezan uzgoj stoke).

Amandman 4.

Članak 8. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 8. Provjera usklađenosti	Članak 8. Provjera usklađenosti
1.   Nadležno tijelo provjerava usklađenost obnovljene vode s uvjetima utvrđenima u dozvoli na točki usklađenosti. Provjera usklađenosti provodi se:	1.   Nadležno tijelo provjerava usklađenost obnovljene vode s uvjetima utvrđenima u dozvoli na točki usklađenosti. Provjera usklađenosti provodi se:
(a) provjerama na terenu ;	(a) provjerama usklađenosti u objektima pružatelja usluge ili krajnjeg korisnika, kako je utvrđeno u odgovarajućoj dozvoli. Te se provjere provode u skladu sa standardima i normama dotične države za uzorkovanje i analizu. Također bi trebalo uzeti u obzir ISO norme kvalitete obnovljene vode za navodnjavanje u različitim razredima, ovisno o vrsti biljaka koje se zalijevaju. Svaka država članica određuje učestalost kontrola na temelju analize rizika, pri čemu se u slučaju visokog rizika kontrole provode učestalije;
(b) upotrebom podataka o praćenju dobivenima u skladu s ovom Uredbom i direktivama 91/271/EEZ i 2000/60/EZ;	(b) na neki drugi primjeren način kako bi kvalitetu obnovljene vode jamčili ne samo dobavljači, nego i krajnji korisnici .
(c) na neki drugi primjeren način.
2.   U slučaju neusklađenosti nadležno tijelo od operatera postrojenja za obnovu vode zahtijeva da odmah poduzme sve potrebne mjere kako bi ponovno uspostavio usklađenost.	2.   U slučaju neusklađenosti nadležno tijelo od operatera postrojenja za obnovu vode zahtijeva da odmah poduzme sve potrebne mjere kako bi ponovno uspostavio usklađenost.
3.   Ako neusklađenost uzrokuje znatan rizik za okoliš ili za zdravlje ljudi, operater postrojenja za obnovu vode odmah obustavlja svaku daljnju isporuku obnovljene vode sve dok nadležno tijelo ne utvrdi da je usklađenost ponovno uspostavljena.	3.   Ako neusklađenost uzrokuje znatan rizik za okoliš ili za zdravlje ljudi, operater postrojenja za obnovu vode odmah obustavlja svaku daljnju isporuku obnovljene vode sve dok nadležno tijelo ne utvrdi da je usklađenost ponovno uspostavljena.
4.   U slučaju incidenta koji utječe na usklađenost sa uvjetima dozvole, operater postrojenja za obnovu vode odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo i krajnje korisnike na koji bi to moglo utjecati te nadležnom tijelu dostavlja informacije potrebne za procjenu učinaka tog incidenta.	4.   U slučaju incidenta koji utječe na usklađenost sa uvjetima dozvole, operater postrojenja za obnovu vode odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo i krajnje korisnike na koji bi to moglo utjecati te nadležnom tijelu dostavlja informacije potrebne za procjenu učinaka tog incidenta.
	5.     Krajnji korisnik nadležnim nacionalnim tijelima za poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju omogućuje redovitu provjeru svojih proizvoda.

Obrazloženje

Ovaj je članak ključan za uspjeh cijele Uredbe; međutim, tekst stavka 1. jednostavno je nejasan i beskoristan za praktičnu provedbu Uredbe.

U pogledu točke (a)

Nedostaje jednoznačna napomena o tome na kojem će se mjestu obavljati provjere i što će se točno provjeravati. Ovdje bi trebalo barem uputiti na odgovarajuće norme za uzorkovanje i analizu i na ISO normu kvalitete obnovljene vode za navodnjavanje u različitim razredima, ovisno o vrsti biljaka koje se zalijevaju. Učestalost provjera mora se temeljiti na povezanim rizicima. Kako bi se potaknula ponovna uporaba vode, moraju se pronaći pojednostavljeni administrativni aranžmani za mala postrojenja niskog rizika.

U pogledu točke (b)

Ovdje se ne vidjeti nikakva povezanost sa spomenutim direktivama EU-a (91/271 i 2000/60). Podaci dobiveni na temelju tih direktiva podaci su o kvaliteti pročišćenih otpadnih voda, što nema nikakve veze s kvalitetom obnovljenih otpadnih voda jer će one (uz rijetke iznimke) biti podvrgnute daljnjem pročišćavanju još u postrojenjima za obnovu otpadnih voda.

U pogledu stavka 5.

Cijeli članak 8. ne sadržava nikakve odredbe o nadzoru sigurnosti samih poljoprivrednih proizvoda, uključujući površine navodnjene obnovljenom vodom. Ta bi se obveza trebala nametnuti krajnjem korisniku, a za traženje provjera bilo bi zaduženo nadležno tijelo poljoprivredne (prehrambene) inspekcije ili sanitarne službe.

Amandman 5.

Članak 10. – Izmijeniti

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Obavješćivanje javnosti	Obavješćivanje javnosti
1.   Ne dovodeći u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ, države članice osiguravaju da su javnosti na internetu dostupne dostatne i ažurirane informacije o ponovnoj uporabi vode. Te informacije uključuju sljedeće:	1.   Ne dovodeći u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ, države članice osiguravaju da su javnosti na internetu dostupne dostatne i ažurirane informacije o ponovnoj uporabi vode. Te informacije uključuju sljedeće:
(a) količinu i kvalitetu obnovljene vode isporučene u skladu s ovom Uredbom;	(a) količinu i kvalitetu obnovljene vode isporučene u skladu s ovom Uredbom;
(b) postotak obnovljene vode koja je u državi članici isporučena u skladu s ovom Uredbom u odnosu na ukupnu količinu pročišćenih komunalnih otpadnih voda;	(b) postotak obnovljene vode koja je u državi članici isporučena u skladu s ovom Uredbom u odnosu na ukupnu količinu pročišćenih komunalnih otpadnih voda;
(c) dozvole koje su izdane ili izmijenjene u skladu s ovom Uredbom, uključujući uvjete koje su utvrdila nadležna tijela u skladu s člankom 7. stavkom 3.;	(c) dozvole koje su izdane ili izmijenjene u skladu s ovom Uredbom, uključujući uvjete koje su utvrdila nadležna tijela u skladu s člankom 7. stavkom 3.;
(d) rezultate provjere usklađenosti provedene u skladu s člankom 8. stavkom 1.;	(d) rezultate provjere usklađenosti provedene u skladu s člankom 8. stavkom 1.;
(e) kontaktne točke određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.	(e) kontaktne točke određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.
2.   Informacije iz stavka 1. ažuriraju se najmanje jednom godišnje.	2.   Informacije iz stavka 1. ažuriraju se najmanje jednom godišnje.
3.   Komisija može provedbenim aktima utvr diti detaljna pravila u pogledu formata i predstavljanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15.	3.   Komisija provedbenim aktima utvr đuje detaljna pravila u pogledu formata i predstavljanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15.

Obrazloženje

Predlažemo zamjenu izraza „može utvrditi” izrazom „utvrđuje” kako bi se pojasnila nedvosmislena narav obveza koje proizlaze iz Uredbe.

Amandman 6.

Članak 12. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
3.   Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se zainteresiranoj javnosti omogući pristup pravosuđu.	3.   Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se zainteresiranoj javnosti omogući pristup pravosuđu.
U tu svrhu, interes svake nevladine organizacije koja promi če zaštit u okoliša i ispunjuje zahtjeve u okviru nacionalnog prava smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).	U tu svrhu, interes svake nevladine organizacije koja se specijalizirala za promi canje zaštit e okoliša i koja ispunjuje zahtjeve u okviru nacionalnog prava smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).
Isto se tako smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).	Isto se tako smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).

Obrazloženje

Odbor regija ne smatra da se Uredba o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode mora izričito baviti pitanjem nevladinih organizacija. S druge strane, Odbor regija ne želi ograničiti prava nevladinih organizacija koje djeluju u području okoliša. Predloženim amandmanom precizira se koje nevladine organizacije mogu koristiti ta prava.

Amandman 7.

Članak 17.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Stupanje na snagu i primjena	Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.	Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od … [godin u dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].	Primjenjuje se od … [ tri godin e od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.	Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Obrazloženje

Razdoblje od godine dana ne bi bilo dovoljno za ostvarivanje poboljšanja u području pročišćavanja vode, opreme, uporabe, provjera, procjene rizika i usklađivanja regulatornih sustava.

Amandman 8.

PRILOG I.

Odjeljak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
PRILOG I. UPORABE I MINIMALNI ZAHTJEVI Odjeljak 1. Uporabe obnovljene vode kako je navedeno u članku 2.	PRILOG I. UPORABE I MINIMALNI ZAHTJEVI Odjeljak 1. Uporabe obnovljene vode kako je navedeno u članku 2.
(a) Poljoprivredno navodnjavanje Poljoprivredno navodnjavanje znači navodnjavanje sljedećih vrsta poljoprivrednih kultura:	(a) Poljoprivredno navodnjavanje Poljoprivredno navodnjavanje znači navodnjavanje sljedećih vrsta poljoprivrednih kultura:
— prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se konzumiraju sirove, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se jedu sirove ili neprerađene, — prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se prerađuju, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se ne jedu sirove nego nakon postupka obrade (npr. kuhane, industrijski prerađene), — neprehrambenih poljoprivrednih kultura, a to su poljoprivredne kulture koje nisu namijenjene prehrani ljudi (npr. pašnjaci, krmno bilje, vlakna, ukrasno bilje, sjemenski usjevi, energetski usjevi i livadske kulture).	— prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se konzumiraju sirove, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se jedu sirove ili neprerađene, — prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se prerađuju, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se ne jedu sirove nego nakon postupka obrade (npr. kuhane, industrijski prerađene), — neprehrambenih poljoprivrednih kultura, a to su poljoprivredne kulture koje nisu namijenjene prehrani ljudi (npr. pašnjaci, krmno bilje, vlakna, ukrasno bilje, sjemenski usjevi, energetski usjevi i livadske kulture).
	(b) Navodnjavanje gradskih zelenih površina, parkova i vrtova za javnu upotrebu (na primjer za rekreaciju i sport)

Obrazloženje

Predlažemo povećanje područja primjene – uz istodobno ograničavanje na navodnjavanje – na upotrebu u poljoprivrednom navodnjavanju i u navodnjavanju zelenih površina, parkova i vrtova u gradskim područjima. To je zato što se u tu svrhu mogu primijeniti isti pristupi i minimalni zahtjevi za kvalitetu reciklirane vode kao i u slučaju navodnjavanja u poljoprivredi. Korištenje obnovljene vode u te svrhe u gospodarenju komunalnim vodama može znatno pridonijeti i rješavanju problema znatnog zagrijavanja središta gradova u doba suše.

Amandman 9.

PRILOG I.

Odjeljak 2.

Tablica 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Tablica 1. Razredi kvalitete obnovljene vode te dopuštena uporaba u poljoprivredi i metoda navodnjavanja	Tablica 1. Razredi kvalitete obnovljene vode te dopuštena uporaba u poljoprivredi , navodnjavanje gradskih zelenih površina, parkova i vrtova za javnu upotrebu i metoda navodnjavanja
Razred minimalne kvalitete obnovljene vode Kategorija poljoprivrednih kultura Metoda navodnjavanja A Sve prehrambene poljoprivredne kulture, uključujući korjenaste kulture koje se konzumiraju sirove te prehrambene poljoprivredne kulture čiji jestivi dio dolazi u izravan dodir s obnovljenom vodom Sve metode navodnjavanja B Prehrambene poljoprivredne kulture koje se konzumiraju sirove i čiji jestivi dio raste iznad zemlje i ne dolazi u izravan dodir s obnovljenom vodom, prehrambene poljoprivredne kulture koje se prerađuju i neprehrambene poljoprivredne kulture uključujući kulture kojima se hrane životinje od kojih se proizvodi mlijeko ili meso Sve metode navodnjavanja C Samo navodnjavanje kapanjem (*1) D Industrijski, energetski i sjemenski usjevi Sve metode navodnjavanja	Razred minimalne kvalitete obnovljene vode Kategorija poljoprivrednih kultura Metoda navodnjavanja A Sve prehrambene poljoprivredne kulture, uključujući korjenaste kulture koje se konzumiraju sirove te prehrambene poljoprivredne kulture čiji jestivi dio dolazi u izravan dodir s obnovljenom vodom ; navodnjavanje gradskih zelenih površina, parkova i vrtova za javnu upotrebu Sve metode navodnjavanja B Prehrambene poljoprivredne kulture koje se konzumiraju sirove i čiji jestivi dio raste iznad zemlje i ne dolazi u izravan dodir s obnovljenom vodom, prehrambene poljoprivredne kulture koje se prerađuju i neprehrambene poljoprivredne kulture uključujući kulture kojima se hrane životinje od kojih se proizvodi mlijeko ili meso Sve metode navodnjavanja C Samo navodnjavanje kapanjem (*2) D Industrijski, energetski i sjemenski usjevi Sve metode navodnjavanja

Obrazloženje

Mišljenjem se proširuje područje primjene Prijedloga uredbe, kako je utvrđeno člankom 2. i definirano u odjeljku 1. Priloga 1., uvođenjem točke (b) o navodnjavanju gradskih zelenih površina, parkova i vrtova.

Amandman 10.

PRILOG I.

Odjeljak 2.

Tablica 4.

Validacijsko praćenje obnovljene vode namijenjene poljoprivrednom navodnjavanju

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Razred kvalitete obnovljene vode Indikatorski mikroorganizmi (*3) Ciljevi učinkovitosti za lanac pročišćavanja (smanjenje log10) A E. coli ≥ 5,0 Ukupni kolifagi/F-specifični kolifagi/somatski kolifagi/kolifagi (*4) ≥ 6,0 Spore Clostridium perfringens/sporogene bakterije koje reduciraju sulfate (*5) ≥ 5,0	Razred kvalitete obnovljene vode Indikatorski mikroorganizmi (*6) Ciljevi učinkovitosti za lanac pročišćavanja (smanjenje log10) A E. coli ≥ 5,0 Ukupni kolifagi/F-specifični kolifagi/somatski kolifagi/kolifagi (*7) ≥ 6,0 Spore Clostridium perfringens/sporogene bakterije koje reduciraju sulfate (*8) ≥ 5,0

Obrazloženje

Ti se zahtjevi u praksi neće moći ispuniti ako je odljev iz postrojenja za pročišćavanje vode u postrojenje za obnovu vode iz nekog razloga (npr. zbog udjela industrijskih otpadnih voda u vodama koje ulaze u postrojenje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda) smanjen u odnosu na standardne kanalizacijske vode.

II.   PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Pregled trenutnog stanja

1.

napominje da se ponovna uporaba vode može podržavati različitim političkim instrumentima. Jedan od njih su obvezujuće norme ili smjernice kojima se određuju minimalni zahtjevi za obnovljenu vodu prije njezine ponovne uporabe za, primjerice, navodnjavanje u poljoprivredi. Takvi instrumenti trenutačno postoje u samo šest država članica;

2.

smatra da se glavna prepreka zbog koje se obnovljena voda upotrebljava u ograničenoj mjeri tiče bojazni u pogledu sigurnosti hrane pri konzumaciji poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na tlu koje se navodnjava pročišćenim komunalnim otpadnim vodama;

3.

izražava nezadovoljstvo time što je ponovna uporaba vode u EU-u i dalje ograničena i što ne postoji dovoljno kvantitativnih informacija o udjelu i uporabi obnovljene vode u pojedinačnim državama članicama. To je djelomice posljedica različitog poimanja onoga što se podrazumijeva pod ponovnom uporabom vode ili različitih pristupa osiguravanju i pružanju podataka;

Potreba za donošenjem pravnih propisa

4.

napominje da je ova uredba nužna zbog sve veće nestašice vode u državama članicama EU-a, posebno vode za uporabu u poljoprivredi, i zbog nastojanja da se voda štedi. Također je ustanovljeno koliko se vode može potencijalno uštedjeti u EU-u. Nadalje, uredba je nužna zbog potrebe za stvaranjem jednakih uvjeta za poljoprivredne proizvođače u svim državama članicama. Naposljetku, uredbom se konkretiziraju napori EU-a za uvođenje kružnog gospodarstva i u sektoru vodoopskrbe;

5.

smatra da bi za države članice potpora toj vrsti upravljanja otpadnim vodama mogla predstavljati prednost zbog toga što taj oblik potpore osigurava opstanak aktivnosti poljoprivrednih gospodarstava i u razdobljima suše. U razdobljima suše, kada drugi propisi budu ograničavali crpljenje površinskih ili podzemnih voda, poljoprivredna gospodarstva moći će održati svoju proizvodnju usjeva (a često i s njom povezan uzgoj stoke);

6.

slaže se s time da su razlozi zbog kojih Europska komisija podnosi Prijedlog uredbe opravdani, ali s obzirom na to da se cijela uredba zapravo temelji na odgovornosti operatera postrojenja za obnovu otpadne vode, ne postoji nikakva analiza (osobito gospodarska) o tome kako bi se operatera postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda motiviralo da postane operater postrojenja za obnovu otpadnih voda;

7.

ističe da su, na temelju praktičnog iskustva u zemljama u kojima se već provodi navodnjavanje obnovljenom vodom, troškovi ulaganja za postizanje potrebne kvalitete obnovljene vode iz klase A viši nego što je navedeno u dijelu teksta Prijedloga uredbe pod podnaslovom „Procjena učinka”;

8.

napominje da će se tom uredbom u konačnici povećati trošak pročišćavanja otpadnih voda jer poljoprivredni sektor neće biti obvezan kupovati obrađenu vodu tijekom cijele godine. Potrebno je osigurati da se dodatni troškovi ne prenesu nerazmjerno na građane, općine i operatere;

9.

smatra da je važno osigurati da Uredba bude u skladu s ostalim relevantnim zakonodavstvom, posebice s Uredbom o kontroli i drugim važećim propisima o hrani;

Proširenje područja primjene Uredbe

10.

napominje da su osnovni pravni propisi EU-a u području zbrinjavanja otpadnih voda Direktiva 91/271/EEZ i Direktiva 2000/60/EZ, ali da je veza između spomenutih direktiva EU-a i Prijedloga uredbe nedefinirana. U objema se direktivama ponovna uporaba otpadnih voda spominje samo deklarativno, a i tada uglavnom s naglaskom na zaštiti okoliša;

11.

smatra da u općem zakonodavstvu EU-a pojam ponovne uporabe otpadnih voda ne bi smio biti ograničen samo na njegovu primjenu u poljoprivredi. Međutim, svjestan je toga da bi proširenje primjene tog pojma na područja poput industrije ili energetike iziskivalo potpunu izmjenu cijele strukture teksta;

12.

stoga predlaže proširenje područja primjene Uredbe na taj način da se upotreba vode za navodnjavanje ne odnosi samo na poljoprivrednu proizvodnju nego i, primjerice, na navodnjavanje gradskih zelenih površina, parkova, vrtova i travnjaka za javnu upotrebu (rekreaciju, sport) jer se u tu svrhu mogu primijeniti isti pristupi i minimalni zahtjevi za kvalitetu reciklirane vode kao i u slučaju navodnjavanja u poljoprivredi. Korištenje obnovljene vode u te svrhe u gospodarenju komunalnim vodama može znatno pridonijeti i rješavanju problema zagrijavanja središta gradova u vrijeme suše;

Odgovornost krajnjeg korisnika

13.

glavni nedostatak ovog teksta jest činjenica da je krajnjem korisniku namijenjena uloga pukog potrošača koji samo pasivno koristi obnovljenu otpadnu vodu i nije odgovoran ni za što, čak ni za moguće promjene u njezinoj kvaliteti nakon primitka usluge operatera postrojenja za obnovu ili za način njezine primjene, npr. za navodnjavanje tla;

14.

poziva na uvođenje odgovarajućih standarda za uzorkovanje i analizu uzimajući u obzir ISO norme kvalitete obnovljene vode za navodnjavanje u različitim razredima, ovisno o vrsti usjeva. Kao što proizlazi iz sadržaja uredbe, EU ne smatra da je obnovljena voda isti (sigurni) proizvod kao i voda za piće, čega bi trebao biti svjestan i krajnji korisnik, koji bi isto tako trebao preuzeti odgovornost za uporabu takve vode. Provjeru mora zatražiti nadležno tijelo poljoprivredne (prehrambene) inspekcije ili sanitarne službe. Odabir parcela za provjeru mora se provesti tako da predstavljaju cijelo područje koje se navodnjava vodom iz postrojenja za obnovu;

Izlaz iz postrojenja za obnovu vode

15.

poziva Europsku komisiju da utvrdi definiciju „izlaza iz postrojenja”. Definicija „izlaza” u aktualnom prijedlogu nedostaje, što dovodi do dvosmislenog tumačenja. Pojam „izlaz iz postrojenja” može se shvatiti kao odljev iz postrojenja za obnovu vode, spremnik za skladištenje otpadnih voda u kojem će se pohranjivati količina vode potrebna za ispunjavanje varirajućih potreba krajnjih korisnika, ili čak vlastita oprema za navodnjavanje kojom se proizvod iz postrojenja za obnovu prenosi za krajnju potrošnju;

Načelo supsidijarnosti

16.

smatra da je Prijedlog uredbe u skladu s načelom supsidijarnosti (članak 5. UEU-a). Premda je pogledu supsidijarnosti ispravno reći da će o uporabi obnovljenih otpadnih voda u svakoj državi članici odlučivati lokalna tijela nadležna za vodu, s obzirom na prirodu jedinstvenog tržišta EU-a za poljoprivredne proizvode ipak je potreban pravni instrument na razini EU-a.

---

(*1)  Navodnjavanje kapanjem (navodnjavanje kap po kap) sustav je mikronavodnjavanja u kojem voda u kapljicama ili tankom mlazu dolazi do biljaka, a kapanje se provodi na tlo ili izravno ispod njegove površine vrlo malom brzinom (2–20 litara/sat) s pomoću sustava plastičnih cijevi malog promjera koje završavaju kapaljkama ili emiterima.

(*2)  Navodnjavanje kapanjem (navodnjavanje kap po kap) sustav je mikronavodnjavanja u kojem voda u kapljicama ili tankom mlazu dolazi do biljaka, a kapanje se provodi na tlo ili izravno ispod njegove površine vrlo malom brzinom (2–20 litara/sat) s pomoću sustava plastičnih cijevi malog promjera koje završavaju kapaljkama ili emiterima.

(*3)  Umjesto predloženih indikatorskih mikroorganizama za potrebe validacijskog praćenja mogu se upotrebljavati i referentni patogeni Campylobacter, Rotavirus i Cryptosporidium. Tada bi se trebali primjenjivati sljedeći ciljevi učinkovitosti smanjenja log10: Campylobacter (≥ 5,0), Rotavirus (≥ 6,0) i Cryptosporidium (≥ 5,0).

(*4)  Ukupni kolifagi parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj virusnog onečišćenja. Međutim, ako analiza ukupnih kolifaga nije izvediva, mora se analizirati barem jedan od njih (F-specifični ili somatski kolifagi).

(*5)  Spore Clostridium perfringens parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj onečišćenja protozoama. Međutim, alternativno se mogu analizirati sporogene bakterije koje reduciraju sulfate ako je koncentracija spora Clostridium perfringens tolika da nije moguće provjeriti dolazi li do potrebnog smanjenja log10.

Metode analiza koje se provode radi praćenja validira i dokumentira operater u skladu s normom EN ISO/IEC-17025 ili drugim nacionalnim ili međunarodnim normama kojima se osigurava jednaka kvaliteta.

(*6)  Umjesto predloženih indikatorskih mikroorganizama za potrebe validacijskog praćenja mogu se upotrebljavati i referentni patogeni Campylobacter, Rotavirus i Cryptosporidium. Tada bi se trebali primjenjivati sljedeći ciljevi učinkovitosti smanjenja log10: Campylobacter (≥ 5,0), Rotavirus (≥ 6,0) i Cryptosporidium (≥ 5,0).

(*7)  Ukupni kolifagi parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj virusnog onečišćenja. Međutim, ako analiza ukupnih kolifaga nije izvediva, mora se analizirati barem jedan od njih (F-specifični ili somatski kolifagi).

(*8)  Spore Clostridium perfringens parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj onečišćenja protozoama. Međutim, alternativno se mogu analizirati sporogene bakterije koje reduciraju sulfate ako je koncentracija spora Clostridium perfringens tolika da nije moguće provjeriti dolazi li do potrebnog smanjenja log10.

Metode analiza koje se provode radi praćenja validira i dokumentira operater u skladu s normom EN ISO/IEC-17025 ili drugim nacionalnim ili međunarodnim normama kojima se osigurava jednaka kvaliteta.

Ako se vrijednosti za smanjenje log10 ne mogu postići zbog niske koncentracije indikatorskih organizama u pročišćenoj otpadnoj vodi koja ulazi u postrojenje za obnovu vode, cilj validacije može se smatrati ispunjenim ako u obnovljenoj vodi nema dotičnih indikatorskih organizama.