Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III)

(COM(2018) 465 final – 2018/0247 (COD))

(2019/C 110/28)

Izvjestitelj:

Dimitris DIMITRIADIS

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 2.7.2018. Europska komisija, 12.7.2018. Vijeće Europske unije, 18.7.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za vanjske odnose
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	23.11.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.12.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	539
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	181/1/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) za razdoblje 2021. – 2027.

1.2.

EGSO također pozdravlja izjavu da bi uspješnost trebala biti u središtu interesa Instrumenta pretpristupne pomoći III, što bi omogućilo bolje usmjeravanje opće dodjele sredstava koje bi odražavalo predanost korisnika i napredak u reformama. Upotreba pokazatelja uspješnosti pridonijet će općoj ocjeni Instrumenta pretpristupne pomoći III te je u skladu s prethodnim preporukama za IPA II (1).

1.3.

EGSO je uvjeren da je uspostava Instrumenta pretpristupne pomoći u skladu s novom strategijom Europske komisije za zapadni Balkan „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom”, objavljenom 6. veljače 2018., i njezinih šest vodećih inicijativa, od jačanja vladavine prava i jačanja suradnje u području sigurnosti i migracija preko zajedničkih istražnih timova i europske granične i obalne straže do proširenja energetske unije EU-a na zapadni Balkan, smanjenja naknada za roaming i uvođenja širokopojasnog pristupa u toj regiji (2). Također je u skladu s politikom proširenja Europske unije imajući u vidu moguće pristupanje Turske u budućnosti.

1.4.

EGSO potvrđuje svoje stajalište zasnovano na članku 49. Ugovora o Europskoj uniji, kojim se utvrđuje da svaka europska država koja poštuje vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, te se obvezuje na promicanje tih vrijednosti, može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji.

1.5.

EGSO pozdravlja činjenicu da će prema prijedlogu Europske komisije referentni iznos predviđen u Prijedlogu uredbe o Instrumentu pretpristupne pomoći III za razdoblje 2021. – 2027. biti otprilike 14,5 milijardi EUR.

1.6.

EGSO također pozdravlja činjenicu da će se 25 % rashoda EU-a namijeniti ostvarenju klimatskih ciljeva.

1.7.

EGSO pozdravlja činjenicu da se u Instrumentu pretpristupne pomoći III uvodi veća fleksibilnost jer dodjela sredstava partnerima nije utvrđena na samom početku. Okvir za programiranje IPAe trebao bi se temeljiti na potrebama koje se mijenjaju i osigurati ravnotežu između predvidljivosti i financiranja zasnovanog na uspješnosti.

1.8.

EGSO naglašava da Europska komisija te zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje trebaju u potpunosti usvojiti napomene iznesene nakon evaluacije u sredini programskog razdoblja Instrumenta pretpristupne pomoći II (3), kao i brojne prethodne preporuke EGSO-a (4).

1.9.

EGSO naglašava važnost Instrumenta pretpristupne pomoći za promicanje gospodarskih reformi te stvaranje povoljnog i predvidljivog poslovnog okruženja radi poticanja poduzetništva, osnivanja poduzeća i pomaganja MSP-ovima da rastu, čime se jača konkurentnost, gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta.

1.10.

EGSO ističe važnost programâ gospodarskih reformi i svrhovitog sudjelovanja socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva u procesu razvijanja i provedbe tih programa. EGSO poziva na izdvajanje dodatnih financijskih sredstava, uključujući organizacijska bespovratna sredstva, za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva kako bi oni mogli učinkovito sudjelovati u tom procesu. Potrebno je poticati poboljšanje kvalitete i sadržaja socijalnog dijaloga u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama.

1.11.

EGSO smatra da je financiranje u okviru IPA III važno za integraciju gospodarstava zapadnog Balkana u EU.

1.12.

EGSO se slaže sa stajalištem da je napredak korisnika IPA-e u reformama od presudne važnosti za apsorpciju (koja se kreće od 64,3 % do 88,9 % za IPA-u II) i iskorištavanje tih sredstava te naglašava potrebu jačanja kulture suradnje među zemljama korisnicama na zapadnom Balkanu. Slučaj Turske daleko je složeniji i osjetljiviji. Financiranje zemlje u kojoj nije u potpunosti isključeno daljnje pogoršanje stanja u pogledu građanskih prava zahtijeva oprez i primjenu načela uvjetovanosti.

1.13.

EGSO naglašava da je pretpristupnu pomoć potrebno koristiti za povećanje kapaciteta uprava u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kako bi ih se pripremilo za buduće korištenje strukturnih fondova i sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (ZPP).

1.14.

EGSO čvrsto vjeruje da bi EU trebao uspostaviti stroge i učinkovite mehanizme za praćenje raspodjele pretpristupne pomoći svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Posebno u slučaju Turske, potrebno je usmjeriti veću pozornost na sprečavanje kroničnog kašnjenja u raznim sektorima.

1.15.

EGSO predlaže da se provedba Instrumenta pretpristupne pomoći III ubrza, osobito tijekom prvih godina, kako bi se spriječili strukturni zastoji u ugovaranju i provedbi te kako bi se postupno apsorbirala trenutačna kašnjenja. Komisija bi trebala obratiti posebnu pozornost na neizravno upravljanje s korisnicima. Evaluacija u sredini razdoblja pokazala je da se učinak u pogledu povećanja osjećaja odgovornosti smatra pozitivnim, ali da je uspješnost ugovaranja slaba i da je došlo do znatnih kašnjenja u provedbi, osobito u Turskoj.

1.16.

EGSO naglašava da se praćenje mora provesti na temelju pokazatelja iz prijedloga Europske komisije. Relevantni pokazatelji uspješnosti bit će utvrđeni i uključeni u okvir za programiranje IPA-e, a za primatelje sredstava EU-a uvest će se razmjerni uvjeti izvješćivanja. Izvješća o proširenju bit će referentna točka pri procjeni rezultata Instrumenta pretpristupne pomoći III. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi osigurati djelotvorno, učinkovito i pravodobno prikupljanje podataka za praćenje provedbe i rezultata.

1.17.

EGSO smatra da bi Komisija trebala redovito pratiti svoje mjere i preispitivati napredak u ostvarivanju rezultata. Tim će se evaluacijama ocijeniti učinci instrumenta na terenu, na temelju odgovarajućih pokazatelja i ciljeva te detaljne analize u kojoj će se razmotriti u kojoj se mjeri instrument može smatrati relevantnim, djelotvornim i učinkovitim, pruža li dovoljnu dodanu vrijednost EU-a i je li dosljedan drugim politikama EU-a. Evaluacije će uključivati stečene spoznaje kako bi se utvrdili nedostaci/problemi ili mogućnosti za dodatno poboljšanje mjera ili njihovih rezultata te kako bi se doprinijelo maksimalnom povećanju njihove iskorištenosti/učinka.

1.18.

EGSO čvrsto vjeruje da je potrebno uspostaviti referentne vrijednosti te proširiti najbolje prakse u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kako bi se pospješila aktivna apsorpcija sredstava.

1.19.

EGSO naglašava da se u novom prijedlogu uredbe također pridaje važnost boljoj koordinaciji i suradnji s drugim donatorima i financijskim institucijama, uključujući privatni sektor.

1.20.

EGSO poziva Europsku komisiju da istraži mogućnost dugoročnije perspektive u provedbi. Na taj će se način povećati razina predvidljivosti i smanjiti pritisak zbog kratkih rokova, posebno u slučajevima znatnih kašnjenja do kojih je došlo u tekućem razdoblju.

1.21.

EGSO primjećuje da je potrebno poboljšati opću kvalitetu (radnih) dokumenata koji se koriste za sektorski pristup planiranju te razjasniti sektorski pristup planiranju sa svim relevantnim stranama. U tu svrhu preporučuje i poduzimanje mjera za unapređenje kapaciteta Europske komisije kako bi se horizontalna pitanja uključila u sve politike. Općenito je potrebno ojačati kapacitete svih institucija uključenih u pružanje pretpristupne pomoći. To bi trebalo uključivati i razmjernu upotrebu tehničke pomoći u cilju pružanja potpore tim institucijama u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama.

1.22.

EGSO smatra da bi Instrument pretpristupne pomoći III trebalo iskoristiti za povećanje razumijevanja temeljnih vrijednosti EU-a, kao i za promicanje dodane vrijednosti pretpristupne pomoći među stanovništvom zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. To bi trebalo činiti s pomoću programa dodjele bespovratnih sredstava kojima upravljaju delegacije Europske unije.

1.23.

EGSO pozdravlja činjenicu da pretpristupna pomoć treba biti povezana s (a) vladavinom prava, (b) dobrim upravljanjem i temeljnim pravima, (c) socioekonomskim razvojem, (d) usvajanjem politika i pravne stečevine EU-a, (e) dobrosusjedskim odnosima i pomirenjem te (f) regionalnom suradnjom.

2.   Vladavina prava, dobro upravljanje i temeljna prava

2.1.

EGSO naglašava da i dalje postoje velike razlike između standarda EU-a i standarda svih zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Čini se da je situacija u Turskoj teža no što je bila u prošlosti, posebno nakon neuspjelog državnog udara u srpnju 2016. i uvođenja izvanrednog stanja.

2.2.

EGSO smatra da bi se uz pomoć Instrumenta pretpristupne pomoći III trebalo nastaviti s ulaganjima u projekte povezane s vladavinom prava koji su zemljama pomogli da uspostave pouzdana i profesionalna tijela kaznenog progona i pravosudna tijela koja su neovisna i nisu podložna vanjskom utjecaju.

2.3.

EGSO također smatra da bi posebnu pozornost trebalo usmjeriti na uspostavljanje učinkovitog sustava zaštite granica, upravljanja migracijskim tokovima, sprečavanja humanitarnih kriza i pružanja azila potrebitima. Tehnička pomoć EU-a za podržavanje dobrih upravljačkih praksi na tim područjima mogla bi se pokazati vrlo korisnom. Nadalje, sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje moraju razviti mehanizme za sprečavanje organiziranog kriminala i zaustavljanje terorizma i nezakonitog useljavanja. Turska bi trebala pokazati veću predanost provedbi sporazuma koji je 28. ožujka 2016. potpisala s EU-om, a čiji je cilj zaustavljanje toka nezakonitih migracija preko Turske u Europu (5).

2.4.

EGSO naglašava da je javni sektor u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama i dalje opterećen problemima kao što su klijentelizam, netransparentnost, korupcija i nejednakost.

2.5.

EGSO je svjestan činjenice da se manjine u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama i dalje suočavaju s mnoštvom problema zbog diskriminacije u postupanju i stavovima.

2.6.

EGSO čvrsto vjeruje da u okviru pretpristupne pomoći prioritet treba davati inicijativama za reformu i depolitizaciju javnog sektora, promicanje transparentnosti i odgovornosti, jačanje e-uprave i poboljšanje upravljanja. U tom pogledu, pretpristupnu pomoć treba iskoristiti za stvaranje svrsishodnih prilika za uključivanje najšireg mogućeg spektra organizacija civilnog društva u oblikovanje vladinih politika.

2.7.

EGSO čvrsto vjeruje da je potrebno prepoznati kako je civilno društvo značajan čimbenik u osiguravanju vladavine prava, te da bi stoga u programima pretpristupne pomoći prioritet trebalo davati inicijativama civilnog društva.

2.8.

EGSO također smatra da bi u okviru pretpristupne pomoći prioritet trebalo davati i financiranju institucija koje promiču jednakost i poštovanje građanskih prava.

3.   Socioekonomski razvoj

3.1.

EGSO uviđa da se potreba za pružanjem financijske pomoći tim partnerima očituje u trajno visokim stopama nezaposlenosti (npr. 21,6 % u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, 35,3 % na Kosovu (*1) u prvom tromjesečju 2018.) te sporom približavanju zemljama EU-a u pogledu BDP-a po stanovniku.

3.2.

EGSO je u potpunosti svjestan činjenice da siromaštvo, visoka stopa nezaposlenosti, siva ekonomija, niske plaće, korupcija, zloupotreba položaja, emigracija kvalificiranih radnika i odljev mozgova utječu na sve partnere na zapadnom Balkanu (6) i Tursku.

3.3.

EGSO smatra da je uloga obrazovanja u svim zemljama partnerima zapadnog Balkana i u Turskoj, uključujući jednak pristup obrazovnim sustavima, od presudne važnosti za promicanje europskih vrijednosti, njegovanje tolerancije prema manjinama, jačanje rodne ravnopravnosti, borbu protiv predrasuda i jačanje socijalne kohezije.

3.4.

EGSO također smatra da bi se uz pomoć IPA-e III trebao provesti „program socijalne kohezije” poboljšanjem učinkovitosti i djelotvornosti obrazovnih sustava i na taj način rješavanjem problema nedostatka i neusklađenosti vještina, kao i svladavanjem izazova na tržištu rada do kojih dolazi zbog digitalnih i tehnoloških promjena u gospodarstvu. Pojačana financijska potpora za programe strukovnog obrazovanja i sustave naukovanja i cjeloživotnog učenja, kao i veća uključenost socijalnih partnera i drugih relevantnih organizacija civilnog društva u njihovo osmišljavanje doprinijela bi rješavanju problema neusklađenosti vještina na tržištu rada i smanjenju nezaposlenosti kao i smanjenju broja nepopunjenih radnih mjesta.

3.5.

EGSO naglašava važnost toga da se putem pretpristupne pomoći uspostave mehanizmi za suzbijanje siromaštva i omogućavanje pristupa tržištu rada, posebno mladima, ženama i manjinskim skupinama, što bi spriječilo emigraciju i odljev mozgova.

3.6.

EGSO smatra da je produbljenje i širenje socijalnog dijaloga nužan preduvjet za socioekonomski razvoj. Socijalni partneri moraju imati važnu ulogu u oblikovanju i provedbi politika.

3.7.

EGSO čvrsto vjeruje da prilikom raspodjele pretpristupne pomoći u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama prioritet mora biti jačanje kapaciteta za osnaživanje makroekonomske stabilnosti i podupiranje napretka na putu prema funkcionalnom tržišnom gospodarstvu koje je sposobno nositi se s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u okviru Unije. Međutim, razina poslovnosti gospodarstava u zemljama korisnicama IPA-e III također iziskuje posebnu pozornost. Ne smiju se zanemariti poduzetništvo, samozapošljavanje, MSP-ovi i mikrofinanciranje.

3.8.

EGSO poziva na to da se pri raspodjeli pretpristupne pomoći posebna pozornost posveti poboljšanju tržišne orijentacije privatnog sektora i konkurentnosti privatnih poduzeća.

3.9.

EGSO smatra da organizacijama civilnog društva u okviru IPA-e III treba staviti na raspolaganje operativna bespovratna sredstva koja pokrivaju najmanje 36 mjeseci.

3.10.

EGSO smatra da je potrebno dodatno povećati učinak malih programa prijenosa dodijeljenih sredstava koji su u okviru IPA-e II bili usmjereni na ruralne/lokalne i male organizacije civilnog društva, naročito putem znatno veće uključenosti organizacija civilnog društva u sve faze planiranja za svaki program prijenosa dodijeljenih sredstava.

3.11.

EGSO naglašava potrebu da se putem institucija pretpristupne pomoći pruža pomoć u uvođenju i širenju digitalnih tehnologija, zaštiti okoliša i uspostavljanju najviših standarda na području nuklearne sigurnosti.

3.12.

EGSO također smatra da bi pri odobravanju pretpristupne pomoći prioritet trebalo davati osnivanju institucija koje promiču jednak pristup osnovnom obrazovanju, razvijaju strukovno obrazovanje, poboljšavaju kvalitetu visokog obrazovanja i jačaju cjeloživotno učenje, kao i uvođenju mehanizama/tijela za uređivanje radnih odnosa, postupaka kolektivnog pregovaranja i rješavanja radnih sporova te strukturiranog dijaloga između socijalnih partnera.

4.   Usvajanje politika i pravne stečevine EU-a

4.1.

EGSO je svjestan da postoje velike razlike između standarda EU-a i onoga što se primjenjuje u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama.

4.2.

EGSO smatra da bi trebalo pridati važnost promicanju usklađivanja standarda, politika i praksi zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja s onima u Uniji, uključujući pravila o državnim potporama.

4.3.

EGSO ističe da će se zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, uz usklađivanje sa zakonodavnim dijelom pravne stečevine Unije, morati upoznati i eventualno uskladiti s politikama o kojima se trenutno raspravlja i koje se trenutno razvijaju u EU-u, kao što su europski stup socijalnih prava, milenijski razvojni ciljevi UN-a i Program održivog razvoja do 2030., kao i sa suradnjom među državama članicama EU-a u pogledu tokova izbjeglica i migranata te integriranog nadzora granica.

5.   Dobrosusjedski odnosi i pomirenje

5.1.

U zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama zapadnog Balkana i Turskoj i dalje se osjećaju posljedice rata i sukoba, etničke mržnje, iredentističkih pokreta i zamrznutih sukoba koji opet mogu izbiti. Potrebno je snažno poticati rješavanje najprečih bilateralnih pitanja prije pristupanja tih zemalja EU-u iako bi insistiranje na rješavanju svih neriješenih pitanja moglo usporiti taj proces. Poticanje ponovnog uspostavljanja trgovinskih i drugih gospodarskih odnosa među tim zemljama moglo bi pridonijeti rješavanju sukoba i gospodarskom rastu.

5.2.

EGSO pozdravlja inicijative državnih obrazovnih i kulturnih ustanova, akademskih krugova i organizacija civilnog društva u području pomirenja, izgradnje dobrosusjedskih odnosa i usvajanja kritičkog pristupa prošlosti.

5.3.

EGSO naglašava da bi jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera, uključujući strukovna udruženja, i poticanje umrežavanja na svim razinama između organizacija sa sjedištem u EU-u i organizacija u zemljama korisnicama trebalo olakšati proces integracije.

5.4.

EGSO smatra da bi Instrumentom pretpristupne pomoći III trebalo osigurati sredstva za organizacije civilnog društva koje nastoje unaprijediti građanski prostor u pogledu angažmana i sudjelovanja. U okviru IPA-e III potrebno je proširiti potporu za infrastrukturu civilnog društva i regionalne tematske platforme i mreže civilnog društva.

6.   Regionalna suradnja

6.1.

Energetske i prometne mreže trebaju biti čimbenici razvoja i međupovezanosti regije. Time bi se osiguralo da se građanima zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja zapadnog Balkana i Turske pruža jasna slika o socijalnim, gospodarskim i okolišnim prednostima pristupanja EU-u. Primjerice, energetska učinkovitost i ušteda energije utječu na stvaranje poslovnih prilika, kao i na otvaranje kako „zelenih” tako i tradicionalnih radnih mjesta.

6.2.

EGSO smatra da u okviru pretpristupne pomoći prioritet treba dati institucijama i inicijativama koje stvaraju veze između zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u području energije, komunikacije, digitalizacije, inovacija, prometa i zaštite okoliša. Suradnja između bugarskog grada Kule i srpskog grada Boljevca, koji su željeli kupiti specijalizirana vozila, bespilotne letjelice i personaliziranu zaštitnu opremu za borbu protiv šumskih požara, mogla bi biti primjer dobre prakse (7).

6.3.

EGSO podržava Ugovor o osnivanju Prometne zajednice koji su EU i zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje zapadnog Balkana potpisali 12. srpnja 2017. i potiče potpisnike da ga nastave razvijati. U tom bi pogledu Europska komisija, Europska investicijska banka i partneri na zapadnom Balkanu trebali usmjeriti svoja ulaganja u povezivanje osnovne mreže TEN-T EU-a s infrastrukturom zapadnog Balkana. Zato je sada potreban zajednički program, s utvrđenim raspoloživim sredstvima i zajedničkim rasporedom.

6.4.

Poboljšanjem infrastrukture smanjit će se prometni i energetski troškovi te olakšati velika ulaganja na tom području, kao i trgovina unutar te regije. Nadalje, promicanje digitalne modernizacije i postupno smanjenje naknada za roaming na zapadnom Balkanu doprinijet će razvoju poduzeća, povećanoj produktivnosti i poboljšanju kvalitete života. Međutim, nedostatak infrastrukture nije glavna prepreka suradnji među partnerima na zapadnom Balkanu. Neprijateljstva iz prošlosti i neriješeni sporovi ograničili su opseg i sadržaj suradnje. To bi se stanje moglo djelomično popraviti poticanjem projekata prekogranične suradnje u okviru IPA-e.

6.5.

Potrebno je koristiti medije i druge oblike komunikacije kako bi se istaknula prisutnost i važnost aktivnosti EU-a u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Povrh toga, tijekom cijelog procesa pristupanja EU-u potrebno je razvijati sposobnost lokalnih državnih službenika za upravljanje projektima i njihovu provedbu.

7.   Posebne napomene o Prijedlogu uredbe o Instrumentu pretpristupne pomoći III

7.1.

EGSO smatra da se predmetni prijedlog temelji na postignućima i iskustvima iz prethodnih programskih razdoblja i smatra da je prikladan za ostvarivanje svojih ciljeva. Međutim, ponavlja da su zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u usporedbi s državama članicama izložene poprilično različitim izazovima te da je stoga prijeko potrebna velika fleksibilnost.

7.2.

EGSO u potpunosti podržava navedene ciljeve IPA-e III, ali želi naglasiti da je u kratkoročnom razdoblju teško uočiti izravne učinke. Stoga preporučuje da se dodana vrijednost budućih intervencija temeljito procijeni u smislu opsega angažmana, političke težine i zastupanja interesa najvećeg mogućeg broja korisnika. Treba pohvaliti činjenicu da je proračunska potpora dodijeljena u tekućem programskom razdoblju bila katalizator institucijskih promjena i većeg političkog dijaloga u zemljama primateljicama (npr. Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji).

7.3.

Imajući na umu tešku situaciju u kojoj se nalazi velika većina zemalja korisnica, EGSO preporučuje da se osigura dostatna razina jednostavnosti kada je riječ o određivanju zahtjeva u vezi s dokumentima te da se težište stavi na podršku i osiguravanje toga da primatelji preuzimaju odgovornost za rezultate. U tu je svrhu potrebno nastaviti ulagati napore u dodatno razrađivanje načina neizravnog upravljanja u suradnji sa zemljama korisnicama te to popratiti mjerama za izgradnju kapaciteta kako bi se dionicima pomoglo da se konstruktivno uključe u cjelokupni proces programiranja.

7.4.

EGSO uviđa potrebu za jačanjem komplementarnosti IPA-e III s mjerama koje se u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama financiraju iz drugih izvora.

7.5.

EGSO predlaže da se tijekom procesa pregovora na nacionalnoj razini u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama poduzmu posebne mjere kako bi se prevladala kronična kašnjenja, uska grla i neučinkovitosti koje su se pojavile tijekom tekućeg programskog razdoblja. Naravno, treba uzeti u obzir relativno ograničen opseg sredstava IPA-e u usporedbi s nacionalnim proračunima nekih zemalja korisnica, kao i potrebu za stabilnim konsenzusom između Europske komisije i nacionalnih institucija predmetnih zemalja; to bi ujedno trebalo biti i temelj političkog dijaloga.

8.   Najbolje prakse

8.1.

Predlošci za prijavu: postoji potreba za daljnjim pojednostavljenjem i posebno za objedinjavanjem u okviru programa IPA, kao i u odnosu na druge donatore i zahtjeve koji proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva. Previše je smjernica i uputa – postoji prostor za objedinjavanje, a posebnosti bi se mogle sažeti u zasebnom poglavlju.

8.2.

Potrebno je poboljšati kvalifikacije, znanja i vještine javnih naručitelja, kao i kontrolnih/revizorskih tijela, naročito kad je riječ o pitanjima koja je potrebno protumačiti i koja iziskuju puno vremena za odgovor.

8.3.

Za neke programe bespovratnih sredstava postoje prekomjerni zahtjevi u pogledu analize projektnog okruženja, situacije u regijama itd., što je vrlo zahtjevno za podnositelje zahtjeva. To bi se moglo promijeniti. Uprave zadužene za javnu nabavu mogu angažirati stručnjake za provođenje takvih analiza i procjenu održivosti projekta.

8.4.

Pristup prilagođeniji podnositeljima zahtjeva: paketi za prijavu mogu se pregledati unaprijed ili ih mogu razmotriti službenici iz predmetnih uprava (ili pružatelji tehničke pomoći), a za ispunjavanje administrativnih zahtjeva treba predvidjeti dodatno vrijeme.

8.5.

Izmjene ugovora: potrebno je osigurati fleksibilnost i bržu obradu. Program se najčešće definira tijekom jedne do dvije godine, nakon čega slijedi dugačak proces prijave. Stoga je potrebno uvođenje fleksibilnih načina za izmjenu ugovora.

8.6.

Odnosi s javnošću, brendiranje i vidljivost: postoji prostor za pojednostavljenje i optimizaciju zahtjeva. Povrh toga, mora se povećati vidljivost projekata koje financira EU.

8.7.

Potrebno je izmijeniti sektorsku i projektnu dokumentaciju koja se odnosi na ciljne vrijednosti pokazatelja kako bi je se uskladilo s razdobljem provedbe.

8.8.

Ugovori o sektorskoj reformi pridonijet će provedbi reformi politika i postizanju rezultata u pojedinim sektorima. Mjere koje eventualno treba poduzeti u okviru IPA-e III: angažiranje stručnog osoblja u operativnoj strukturi; pružanje odgovarajuće i stalne tehničke potpore operativnoj strukturi. Potrebno je među ključnim dionicima ojačati osjećaj odgovornosti za proces. Izazovi u pogledu programiranja: redoslijed ugovora u programu može dovesti do kršenja roka ugovora, a nakon toga se u postupku provedbe mogu pojaviti brojni problemi.

8.9.

Potencijalni rizici koji su se pojavili tijekom izvještajnog razdoblja za IPA-u II pokazali su da je potrebno osigurati predanost i učinkovitu suradnju i koordinaciju između ministarstava. To je potrebno zbog složenosti intervencija i odgovornosti podijeljene između relevantnih nacionalnih institucija budući da su predviđene reforme odgovornost različitih sektora vlade.

8.10.

Problemi u pripremi za javnu nabavu/sklapanje ugovora na razini projekta uglavnom se sastoje od teškoća u ispunjavanju postavljenih preduvjeta, izazova u pogledu koordinacije i utvrđivanja redoslijeda u odnosu na druge povezane projekte/ugovore, kao i nedostatnih kapaciteta za pravodobnu pripremu kvalitetne natječajne dokumentacije.

8.11.

Najvažnija iskustva koja treba dodatno razmotriti u pogledu sklapanja ugovora: nedostatni kapaciteti zbog fluktuacije osoblja u institucijama korisnicama; slaba kvaliteta dokumentacije koju podnose korisnici; nedostatak internih stručnjaka s iskustvom na području složenih projekata; potreba jačanja osjećaja odgovornosti za proces među ključnim dionicima; izazovi u pogledu redoslijeda ugovora u programu koji mogu dovesti do kršenja ugovora i/ili roka provedbe; pravodobno ispunjavanje preduvjeta itd.

8.12.

Čest je problem raskorak između pokazatelja navedenih u sektorskoj/projektnoj dokumentaciji i vrijednosti na kraju izvještajnog razdoblja programa. Osim toga, u nekim su slučajevima kvaliteta i opseg pokazatelja neodgovarajući, što sprečava učinkovito praćenje provedbe programa.

8.13.

Sadržaj nekih ugovora kojima upravljaju decentralizirane vlasti ovisi o rezultatima prethodnih ugovora koje su zaključili centralni javni naručitelji. Stoga postoji opasnost u pogledu pravovremenosti poziva na podnošenje ponuda i provedbe ugovora kojima upravljaju decentralizirane vlasti.

---

(1)  Mišljenje EGSO-a „Instrument za pretpristupnu pomoć/Europski instrument za susjedstvo”, (SL C 11, 15.1.2013., str. 77.).

(2)  Komisija je osnovna načela strategije EU-a za zapadni Balkan utvrdila u Komunikaciji „A credible enlargement perspective for and enhanced EU engagement with the Western Balkans” od 6. veljače 2018., COM(2018) 65 final.

(3)  https://ec.europa.eu/europeaid/evaluation-instrument-pre-accession-assistance-ipa-ii-draft-report_en

(4)  Vidjeti referentni dokument u bilješci 1.

(5)  http://www.europarl.europa.eu/legislative-train/theme-towards-a-new-policy-on-migration/file-eu-turkey-statement-action-plan.

(*1)  Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

(6)  Mišljenje EGSO-a „Ekonomska i socijalna kohezija i europska integracija Zapadnog Balkana – izazovi i prioriteti”, (SL C 262, 25.7.2018., str. 15.).

(7)  https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/3/2018/EN/C-2018-3051-F1-EN-MAIN-PART-1.PDF.