Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF)

(COM(2018) 380 final)

(2019/C 110/16)

Izvjestitelj:	Vladimír NOVOTNÝ
Suizvjestitelj:	Pierre GENDRE

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 11.6.2018. Vijeće, 22.6.2018.
Pravni temelj:	članak 175. treći stavak i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležno tijelo:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI)
Datum usvajanja u CCMI-ju:	22.11.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.12.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	539
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	201/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije kojim se omogućuje nastavak djelovanja Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) nakon 31. prosinca 2020. EGSO preporučuje da se u područje primjene EGF-a, koje je prošireno kako bi se obuhvatila otpuštanja uzrokovana ne samo ozbiljnim ekonomskim poremećajima nego i mogućom novom svjetskom financijskom i gospodarskom krizom, uključe znatne promjene u zapošljavanju do kojih dolazi zbog, na primjer, razvoja digitalizacije, umjetne inteligencije, prijelaza na gospodarstvo bez emisija ugljika te eventualnih posljedica smanjenja svjetske trgovine. EGF stoga treba postati stalan instrument za ublažavanje negativnih učinaka izazova 21. stoljeća na tržište rada.

1.2.

Nakon što je utvrdio da postoje određene nejasnoće u pogledu uloga različitih europskih fondova, Odbor zagovara širenje jasnih i jednostavnih informacija svim zainteresiranim stranama o opsegu njihovih mjera i o mogućim komplementarnostima (između fondova). EGSO podsjeća na to da cilj EGF-a nije zamijeniti nacionalne pravne mehanizme ili mehanizme koji proizlaze iz kolektivnih ugovora nego, po potrebi, biti njihova korisna nadopuna.

1.3.

Odbor zahtijeva od vlada država članica da u suradnji s Komisijom na nacionalnoj razini uspostave mehanizme za jačanje kapaciteta upravnih struktura kako bi se priprema zahtjeva malih i srednjih poduzeća za intervenciju EGF-a i pružanje pomoći radnicima koji su žrtve gubitka zaposlenja učinili jednostavnijima i učinkovitijima.

1.4.

EGSO ponavlja svoj zahtjev za sudjelovanje socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva u postupku traženja financijskih sredstava od početka postupka i tijekom svih faza obrade zahtjeva za potporu u okviru EGF-a, kako na razini poduzeća tako i na razini regija, država članica i EU-a.

1.5.

Odbor podupire prijedlog Komisije da radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću imaju jednak pristup EGF-u bez obzira na vrstu ugovora o radu ili radnog odnosa.

1.6.

Odbor poziva države članice i institucije Unije uključene u postupak donošenja odluka u vezi s EGF-om da poduzmu sve što je moguće kako bi skratile vrijeme obrade i pojednostavile postupke u cilju brzog i neometanog donošenja odluka o mobilizaciji EGF-a.

1.7.

EGSO poziva države članice da posebnu pozornost pridaju skupinama u nepovoljnom položaju, uključujući mlade i starije nezaposlene osobe i one kojima prijeti siromaštvo, s obzirom na to da se te skupine suočavaju s posebnim poteškoćama pri ponovnom pronalaženju stabilnog zaposlenja.

1.8.

Odbor odlučno ponavlja da bi se u interesu korisnika pomoć trebala omogućiti što prije i što učinkovitije.

2.   Kontekst mišljenja, uključujući predmetni zakonodavni prijedlog

2.1.   Podrijetlo i razvoj Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji

2.1.1.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) osnovan je Uredbom (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (1) za programsko razdoblje 2007.–2013. u cilju olakšavanja povratka radnika u svijet rada na prostorima, u sektorima, područjima ili na tržištima rada pogođenima ozbiljnim ekonomskim poremećajem. EGF podupire osobe, ali nije namijenjen pružanju potpore poduzećima u poteškoćama.

2.1.2.

U kontekstu razvoja gospodarske i financijske krize Komisija je 2008. provela reviziju EGF-a kako bi se proširilo njegovo područje primjene od 1. svibnja 2009. do 30. prosinca 2011. i podigla stopa sufinanciranja s 50 % na 65 % u cilju smanjenja troška za države članice.

2.1.3.

Područje primjene EGF-a prošireno je 2009. kako bi se mogli obuhvatiti i radnici koji su izgubili posao izravno zbog svjetske financijske i gospodarske krize.

2.1.4.

Za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. područje primjene EGF-a ponovno je prošireno Uredbom (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Njegovim proširenjem omogućeno je obuhvaćanje otpuštanja koja su proizašla iz velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine, ali i iz moguće nove svjetske financijske i gospodarske krize.

2.1.5.

Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su 17. studenoga 2017. proglasili uspostavu europskog stupa socijalnih prava. Njegova načela služit će kao opći orijentacijski okvir Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji.

2.2.   Novi prijedlog za EGF nakon 2020.

2.2.1.

Glavni je cilj novog prijedloga osigurati nastavak djelovanja EGF-a, koji je poseban instrument izvan proračunskih gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira, i nakon 31. prosinca 2020., bez vremenskog ograničenja.

2.2.2.

EGF bi također mogao ponuditi potporu u slučaju neočekivanih kriza koje uzrokuju ozbiljne poremećaje lokalnog, regionalnog ili nacionalnoga gospodarstva. Takve neočekivane krize mogu poprimiti oblik ozbiljne recesije kod važnih trgovinskih partnera ili kraha financijskog sustava.

2.2.3.

Potpora iz EGF-a dostupna je radnicima, neovisno u njihovu ugovoru o radu ili radnom odnosu. Moguće je uključiti ne samo radnike s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, nego i radnike s ugovorom na određeno vrijeme, radnike koji rade preko agencija za privremeno zapošljavanje, vlasnike-upravitelje mikropoduzeća i samozaposlene osobe.

2.2.4.

Zahtjev za potporu iz EGF-a za radnike može se podnijeti kad broj otpuštanja dosegne minimalni prag. Prag od 250 radnika niži je od praga za programsko razdoblje 2014. – 2020. U brojnim državama članicama većina radnika zaposlena je u malim i srednje velikim poduzećima (MSP-ovi).

2.2.5.

EGF je usmjeren na aktivne mjere tržišta rada kojima se otpuštenim radnicima želi brzo vratiti stabilna radna mjesta. Iz EGF-a se ne mogu financirati pasivne mjere. Naknade se mogu uključiti samo ako su osmišljene kao poticaj za lakše sudjelovanje otpuštenih radnika u aktivnim mjerama tržišta rada; udio naknada u usklađenom paketu aktivnih mjera tržišta rada ograničen je.

2.2.6.

Države članice traže intervenciju Fonda samo kad su situacije zaista krizne. EGF ne može zamijeniti mjere koje su već obuhvaćene fondovima i programima Unije uključenima u VFO, niti nacionalne mjere ili mjere za koje su odgovorna poduzeća u kojima se provode otpuštanja na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora.

2.2.7.

Zahtjev za potporu trebao bi se podnositi kad veliko restrukturiranje ima znatan utjecaj na lokalno ili regionalno gospodarstvo.

2.2.8.

Ex post evaluacija postojeće uredbe mora se provesti do 31. prosinca 2021.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije kojim se omogućuje nastavak djelovanja EGF-a nakon 31. prosinca 2020. Odbor je u prošlosti usvojio brojna mišljenja u kojima je izrazio svoju potporu EGF-u i smatra da su ta mišljenja i dalje aktualna (3) (4) (5) (6).

3.2.

EGSO naglašava stalnu važnost uloge EGF-a kao fleksibilnog fonda koji radnicima koji izgube radno mjesto tijekom velikih restrukturiranja pruža potporu i pomaže im da što brže pronađu novi posao. Preporučuje da se u obzir uzme situacija zaposlenika koji su prisiljeni suočiti se s trajnim smanjenjem radnog vremena, bez mehanizma za kompenzaciju smanjenja plaća.

3.3.

Odbor smatra kako bi bilo razborito prikupiti detaljnije podatke o praćenju, posebice u pogledu kategorije radnika, njihova osposobljavanja i profesionalnog iskustva, radnog statusa i vrste pronađenog posla. Uzimajući u obzir administrativnu složenost koju predstavlja takav postupak te njegov trošak, Odbor kao alternativu podupire prikupljanje takvih informacija s pomoću internetskih upitnika za korisnike, kako predlaže Komisija.

3.4.

Odbor podupire prijedlog Komisije prema kojem bi radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom glavnom djelatnošću trebali imati jednak pristup EGF-u bez obzira na vrstu ugovora o radu ili radnog odnosa.

3.5.

EGSO smatra da bi financijski doprinos EGF-a ponajprije trebao biti usmjeren na aktivne mjere tržišta rada, čiji je cilj brzo ponovno uključiti korisnike u održivo zapošljavanje. Trebalo bi također promicati potporu profesionalnoj i geografskoj mobilnosti radnika kako bi se olakšala njihova prekvalifikacija.

3.6.

EGSO prima na znanje da je najveći iznos sredstava utvrđen na 225 milijuna eura godišnje za razdoblje 2021. – 2027. te smatra da je ta omotnica prilagođena trenutačnoj gospodarskoj situaciji u Uniji. Međutim, napominje da bi se u slučaju pojave još dublje krize, ili u situacijama ubrzanih tehnoloških promjena i energetske transformacije, ta omotnica mogla pokazati nedovoljnom.

3.7.

Odbor preporučuje da se u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira preispita EGF i u pogledu izvršenja odobrenih sredstava i u pogledu minimalnog praga od 250 otpuštenih radnika te poziva Komisiju da prema tome, u suradnji s proračunskim tijelom EU-a, pripremi prilagodbu financiranja EGF-a.

3.8.

Komisija bi u skladu s time trebala razmotriti povećanje odgovarajućih financijskih sredstava na oko 1 milijardu eura. Imajući na umu da je EGF osmišljen kao krizni fond, potrebno je osigurati i da se postupci odlučivanja koji se odnose na takvo povećanje omotnice odvijaju u najkraćem mogućem roku.

3.9.

EGSO poziva države članice da posebnu pozornost pridaju skupinama u nepovoljnom položaju, uključujući mlade i starije nezaposlene osobe i one kojima prijeti siromaštvo, s obzirom na to da se te skupine suočavaju s posebnim poteškoćama pri ponovnom pronalaženju stabilnog zaposlenja.

3.10.

Države članice i institucije Unije uključene u postupak donošenja odluka povezanih s EGF-om trebale bi činiti sve što je u njihovoj moći da smanje vrijeme obrade i pojednostavne postupke kako bi osigurale da se odluke o mobilizaciji EGF-a donose glatko i brzo. Odbor ističe da bi se u interesu korisnika pomoć trebala omogućiti što prije i što učinkovitije.

3.11.

EGSO pozdravlja činjenicu da će europski stup socijalnih prava služiti kao opći orijentacijski okvir EGF-a, kojim se Uniji omogućuje primjena relevantnih načela u slučaju velikih restrukturiranja. S obzirom na to da je teško izdvojiti konkretan čimbenik koji uzrokuje otpuštanja, EGSO predlaže da se mobilizacija EGF-a ubuduće ponajprije temelji na kriteriju važnosti učinka restrukturiranja povezanog ne samo s procesom globalizacije već i s drugim velikim promjenama, kao što su dekarbonizacija, digitalizacija i industrija 4.0 te tehnološke promjene i s njima povezani procesi transformacije, kao i promjene uzrokovane širokim rasponom čimbenika poput preseljenja ili velikih otpuštanja te financijskih ili gospodarskih kriza. U tom kontekstu EGSO posebice pozdravlja proširenje područja primjene EGF-a na rizike na tržištu rada uzrokovane strukturnim promjenama zbog digitalizacije i kretanja u području dekarbonizacije.

3.12.

EGSO je uvjeren da EGF treba bolje uskladiti s drugim politikama EU-a te da je potrebno unaprijed iznijeti više detalja o načinima zajedničkog djelovanja EGF-a i drugih fondova i programa (npr. FEAD-a, ESF-a, EaSI-ja, Zdravstvenog programa EU-a), kao i njihovoj interakciji.

3.13.

Uzimajući u obzir aktualni naziv fonda i proturječne ciljeve koji su mu dodijeljeni te u interesu zadržavanja engleske kratice EGF, EGSO predlaže izmjenu naziva „Europski fond za prilagodbu globalizaciji” u „Europski fond za prilagodbu i globalizaciju” ili drugi sličan naziv koji odgovara kratici EGF.

3.14.

Odbor smatra da bi bilo korisno u predstojećem razdoblju proširiti područje djelovanja EGF-a na potporu programima kao što su programi na nacionalnoj razini koji se odnose na kratkotrajno zapošljavanje (njem. Kurzarbeit) ili djelomičnu nezaposlenost (eng. short time).

4.   Mala i srednja poduzeća

4.1.

Mala i srednja poduzeća osiguravaju otprilike 80 % radnih mjesta u EU-u, a istodobno su među najranjivijima kada dođe do krize ili transformacije. Stoga Odbor zahtijeva od vlada država članica da u suradnji s Komisijom na nacionalnoj razini uspostave mehanizme i ojačaju kapacitete upravnih struktura kako bi se priprema zahtjeva malih i srednjih poduzeća za intervenciju EGF-a i pružanje pomoći radnicima koji su žrtve gubitka zaposlenja učinili jednostavnijima i učinkovitijima.

4.2

EGSO podupire prijedlog koji se odnosi na izjednačavanje zaposlenih radnika i samozaposlenih radnika (članak 7.), pod uvjetom da ne postoji kombinacija samozapošljavanja i plaćenog rada te u slučaju prestanka glavne djelatnosti.

4.3.

Odbor odobrava zaštitu vlasnika veoma malih poduzeća koji bi mogli ostati bez posla zbog financijske i gospodarske krize ili zbog tehnoloških promjena, kao i mogućnost da i te osobe dobiju potporu iz EGF-a. To ne bi trebalo značiti da je „samozaposlena osoba” definirana kao „osoba koja je zapošljavala manje od 10 radnika”, kao što je navedeno u članku 4. Prijedloga uredbe koji je podnijela Komisija. Ta bi definicija mogla imati brojne različite učinke na zakonodavne akte EU-a, s obzirom na to da se njome jednako kvalificiraju različite kategorije profesionalnih i gospodarskih aktivnosti. Pozivamo Komisiju da pronađe drugo rješenje za postizanje cilja zaštite vlasnika vrlo malih poduzeća, koji Odbor podržava.

4.4.

EGSO Komisiji predlaže da u suradnji s državama članicama poboljša rezultate EGF-a s pomoću kampanje za informiranje također namijenjene malim i srednjim poduzećima, kako bi se njihovim zaposlenicima omogućilo da lakše iskoriste mogućnosti potpore iz EGF-a.

4.5.

EGSO pozdravlja novu konfiguraciju intervencijskih kriterija (članak 5.), koja posebnu pozornost posvećuje situaciji u malim i srednjim poduzećima koja predstavljaju veliki dio plaćenog rada. Bez obzira na prag od 250 zaposlenika potrebno je osobito uzeti u obzir pojam grupe i/ili teritorijalne jedinice jer mnogo poduzeća kćeri iste grupe, koja su suočena s otpuštanjima, pojedinačno ne dosežu taj prag.

5.   Posebne napomene

5.1.

EGSO predlaže da se razmotri uvođenje veće fleksibilnosti u izračunu broja otpuštanja i prestanaka djelatnosti (članak 6.), prihvatljivih korisnika (članak 7.) i prihvatljivih mjera (članak 8.), kako bi potpora što brže stigla do dotičnih radnika.

5.2.

Odbor također predlaže maksimalno pojednostavljenje administrativnih koraka povezanih s podnošenjem zahtjeva (članak 9.) te tako i ubrzanje cijelog postupka. Pojednostavljenje dokumentacije i uspostava tehničke pomoći za države članice, kada je potrebna, elementi su kojima se proširuje opseg djelovanja Fonda.

5.3.

Odbor je uvjeren da je neophodno pojednostaviti administrativne mjere (točka 2. Priloga Prijedlogu uredbe), a posebice odredbe koje se odnose na praćenje i izvješćivanje, sustave upravljanja i nadzora i mjere sprečavanja prijevara i nepravilnosti.

5.4.

EGSO odobrava ograničavanje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a iz članka 8. stavka 2. točke (b), gdje se navodi da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti odgovornost koju snose poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora. Tom odredbom ne bi se trebale općenito isključiti tržišne mjere temeljene na kolektivnim ugovorima iz mogućeg područja potpore iz EGF-a.

5.5.

Odbor se nada da će Komisija, u okviru predviđene ex post evaluacije EGF-a, veliku pozornost posvetiti analizi uzroka nejednake uporabe EGF-a među državama članicama EU-a, a posebice uzroka koji su doveli do toga da ga se slabo upotrebljava ili se to uopće ne čini u sljedećim državama: Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina.

5.6.

EGSO ponavlja svoj zahtjev za sudjelovanje socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva u postupku traženja financijskih sredstava od početka postupka i tijekom svih faza obrade zahtjeva za potporu u okviru EGF-a, kako na razini poduzeća tako i na razini regija, država članica i EU-a. Regionalne strukture i općine mogle bi također imati važnu ulogu, s obzirom na njihovo detaljno poznavanje situacije i lokalnih posebnosti.

5.7.

EGSO preporučuje Komisiji da u uredbi izričito navede da pojam „zaposlenici” obuhvaća i zaposlenike koji su članovi zadruga.

---

(1)  SL L 406, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.

(3)  SL C 318, 23.12.2006., str. 38.

(4)  SL C 228, 22.9.2009., str. 141.

(5)  SL C 376, 22.12.2011., str. 92.

(6)  SL C 143, 22.5.2012., str. 17.