|
Sažetak
|
|
Sažetak procjene učinka za Prijedlog uredbe o interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a za upravljanje sigurnošću, granicama i migracijama
|
|
A. Potreba za djelovanjem
|
|
Zašto? Koji se problem rješava? najviše 11 redaka
|
|
Nedostatak interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a otežava rad ovlaštenim korisnicima (službenika graničnog nadzora, službenika tijela za kazneni progon, službenika za izdavanje viza ili pravosudnih tijela). Rascjepkana arhitektura upravljanja podacima za granice i sigurnost, u kojoj se informacije pohranjuju odvojeno u nepovezanim sustavima, dovodi do stvaranja slijepih točaka koje utječu na unutarnju sigurnost EU-a. Granične kontrole nad osobama na vanjskim granicama nisu djelotvorne koliko bi trebale biti da se omogući učinkovito upravljanje migracijama i pridonese unutarnjoj sigurnosti. Dokaz su za to nezakoniti prelasci granice u EU te rastuća prijetnja unutarnjoj sigurnosti, što je pokazao niz terorističkih napada.
U tom kontekstu utvrđeni su sljedeći konkretni problemi:
-nedostatak brzog, dosljednog i sustavnog pristupa potrebnim informacijama za ovlaštene korisnike;
-ovlašteni korisnici ne mogu otkriti višestruke identitete i prijevare povezane s identitetom;
-ograničen pristup informacijskim sustavima za potrebe provjere identiteta na državnom području država članica; i
-različiti i složeni postupci za ostvarivanje pristupa sustavima za upravljanje granicama za tijela kaznenog progona.
Analizirana su četiri uzroka problema:
-neprikladna organizacija pristupa informacijskim sustavima;
-neravnoteža između operativnih potreba i zaštitnih mjera koje se primjenjuju na pristup tijela kaznenog progona;
-restriktivno tumačenje svrhe sustava za upravljanje granicama; i
-višekratno i odvojeno pohranjivanje istih osobnih podataka u različitim sustavima.
|
|
Što se nastoji postići ovom inicijativom? najviše 8 redaka
|
|
Dva su opća cilja:
•poboljšanje upravljanja vanjskim granicama schengenskog područja, na osnovama Europskog migracijskog programa i kasnijih komunikacija, uključujući komunikaciju o očuvanju i jačanju schengenskog prostora;
•doprinos unutarnjoj sigurnosti Europske unije, na osnovama Europskog programa sigurnosti i Komisijina rada na učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji.
Četiri su posebna cilja:
•osigurati da krajnji korisnici, posebno službenici graničnog nadzora, policijski djelatnici, imigracijski službenici i pravosudna tijela imaju brz, dosljedan, sustavan i kontroliran pristup informacijama koje su im potrebne za izvršavanje njihovih zadaća, istodobno osiguravajući da se poštuju prava pristupa utvrđena u odgovarajućim pravnim instrumentima EU-a;
•osigurati rješenje za otkrivanje višestrukih identiteta povezanih s istim skupom biometrijskih podataka, s dvojnom svrhom olakšavanja provjere identiteta osoba koje putuju u dobroj vjeri i suzbijanja prijevara povezanih s identitetom;
•olakšati ovlaštenim službenicima provjere identiteta državljana trećih zemalja na državnom području država članica;
•olakšati i pojednostavniti pristup tijela kaznenog progona informacijskim sustavima izvan područja kaznenog progona na razini EU-a, prema potrebi, u cilju sprječavanja, istrage, otkrivanja i kaznenog progona teških kaznenih djela i terorizma.
|
|
Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? najviše 7 redaka
|
|
Ključne zajedničke baze podataka na razini EU-a, kojima upravlja Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), već su uspostavljene ili se uspostavljaju. Temeljni ciljevi unaprijeđene interoperabilnosti mogu se učinkovitije i sustavnije postići na razini EU-a zbog opsega, učinka i utjecaja predviđenog djelovanja. Posebno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da strategija EU-a za razmjenu informacija na razini EU-a u svrhu suzbijanja zločina i terorizma ima veliku potporu javnosti.
|
|
B. Rješenja
|
|
Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto? najviše 14 redaka
|
|
Opcije su se razmatrale kako bi se izravno odgovorilo na pozive Vijeća i Europskog parlamenta da se otklone strukturni nedostaci povezani s postojećim informacijskim sustavima i kako bi se poboljšala razmjena informacija. Za poboljšanje interoperabilnosti postojećih i budućih sustava potrebno je zakonodavstvo. Opcije su se procjenjivale u odnosu na osnovni scenarij (opciju 1), trenutačno postojeće (SIS, Eurodac, VIS) te planirane ili predložene (EES, ETIAS, ECRIS-TCN) sustave. U opciji 2 procjenjivale su se moguće komponente interoperabilnosti koje je Komisija podržala u sedmom izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije:
•Europski portal za pretraživanje (ESP), koji bi omogućio istodobno pretraživanje više sustava, u prvom redu upotrebom biografskih podataka o identitetu.
•Zajednička usluga uspoređivanja biometrijskih uzoraka (zajednički BMS) omogućuje pretraživanje biometrijskih podataka iz nekoliko središnjih sustava
•Zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR) okupio bi postojeće biografske podatke o identitetu (državljana trećih zemalja) koji su inače pohranjeni u različitim središnjim sustavima.
Opcija 3 nadgradnja je opcije 2 dodavanjem detektora višestrukih identiteta (MID) kako bi se omogućila provjera višestrukih identiteta, uspostavljanjem pravila o upotrebi informacijskih sustava EU-a za provjere unutar državnih područja te olakšavanjem pristupa informacijskim sustavima EU-a za potrebe kaznenog progona upotrebom mehanizma označivanja. Kombinacija opcija 2 i 3 omogućit će potpuno postizanje svih ciljeva.
|
|
Tko podržava koju opciju? najviše 7 redaka
|
|
Kao što je prethodno navedeno, i Vijeće i Europski parlament izrazili su opću potporu mjerama za poboljšanje interoperabilnosti i razmjene informacija. U odgovorima na javno savjetovanje općenito je izražena potpora osnovnim načelima ovog prijedloga o interoperabilnosti. Većina ispitanika složila se da su u savjetovanju utvrđena prava pitanja te da su ciljevi koji se žele ostvariti paketom interoperabilnosti ispravni. Uz potporu inicijativi ispitanici su dosljedno isticali potrebu za snažnim i jasnim mjerama za zaštitu podataka.
|
|
C. Učinci najpoželjnije opcije
|
|
Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? najviše 12 redaka
|
|
Općenito, interoperabilnost je sredstvo za poboljšanje sigurnosti EU-a, koja je nužna za rast turizma. Glavni društveni učinak mjere bit će unaprjeđivanje upravljanja granicama i poboljšana unutarnja sigurnost, te stoga povećanje povjerenja građana EU-a. Utjecaj na policijsku suradnju i kazneni progon trebao bi biti vrlo pozitivan zbog dosljednijeg upravljanja identitetima i pojednostavnjenog pristupa sustavima za nadzor granice i imigraciju. Uz to, iz interoperabilnosti proizlaze izravne uštede, koje se procjenjuju na 77,5 milijuna EUR godišnje i koje će gotovo sve ostvariti uprave država članica. Uštede nastaju uglavnom zbog smanjenja ponavljajućih troškova osposobljavanja i ušteda ostvarenih uklanjanjem potrebe za rješavanjem slučajeva višestrukih identiteta i otkrivanja prijevara povezanih s identitetom.
|
|
Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? najviše 12 redaka
|
|
Neposredni gospodarski učinci prijedloga bit će ograničeni na projektiranje i rad novih funkcionalnosti nadograđenih na postojeće sustave. Troškove će pokrivati proračun EU-a i nadležna tijela država članica koja se koriste sustavima. Jednokratni ukupni trošak procjenjuje se na 169,8 milijuna EUR. Procjenjuje se da će se troškovi raspodijeliti na dva gotovo jednaka dijela: 50,3 % će snositi države članice, a 49,7 % će na središnjoj razini snositi EU. Za tekuće godišnje troškove u iznosu od 28,5 milijuna EUR udio će biti bliži 60 % za države članice.
|
|
Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća? najviše 8 redaka
|
|
Očekuje se da predložene mjere neće imati izravan učinak na mala i srednja poduzeća. Učinak će biti pozitivan u odnosu na zračne i morske luke te prijevoznike, posebno zbog ubrzane granične kontrole.
|
|
Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? najviše 4 retka
|
|
Procjenjuje se da će države članice uštedjeti otprilike 76 milijuna EUR godišnje zbog smanjenih troškova za izobrazbu i IT te zahvaljujući otkrivanju višestrukih identiteta. Jednokratni troškovi uspostave u državama članicama procjenjuju se na 85,5 milijuna EUR.
|
|
Hoće li biti drugih bitnih učinaka? najviše 6 redaka
|
|
Budući da je riječ o osobnim podacima, interoperabilnost će utjecati na pravo na zaštitu osobnih podataka. Interoperabilnost će biti projektirana i provedena uz puno poštovanje zakonodavstva, primjerice Opće uredbe o zaštiti podataka, a načela tehničke zaštite podataka bit će unaprijed ugrađena i popraćena nizom zaštitnih mjera. Mjere su razmjerne i minimum su nužan za ostvarivanje cilja.
|
|
D. Daljnje mjere
|
|
Kad će se ta politika preispitati? najviše 4 retka
|
|
Svake četiri godine agencija eu-LISA izvješćivat će o tehničkom funkcioniranju komponenata interoperabilnosti. Godinu dana nakon toga Komisija će izraditi cjelovitu procjenu njihova učinka, uključujući i učinke na temeljna prava.
|