Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52017IP0063

Rezolucija Europskog parlamenta od 2. ožujka 2017. o Uredbi Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014. – 2020. (2015/2329(INI))

SL C 263, 25.7.2018, p. 28–33 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

25.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 263/28

P8_TA(2017)0063

Provedba programa Europa za građane

Rezolucija Europskog parlamenta od 2. ožujka 2017. o Uredbi Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014. – 2020. (2015/2329(INI))

(2018/C 263/04)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članke 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u kojima se navodi da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije”, da „institucije građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije” i da „institucije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom”,

—

uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014. – 2020. (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a (2),

—

uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi, rezultatima i općoj procjeni programa „Europa za građane” za razdoblje 2007. – 2013. (COM(2015)0652),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za ustavna pitanja (A8-0017/2017),

A.

budući da je program Europa za građane jedinstven i izrazito simboličan program, odnosno primjer slušanja rasprave civilnog društva, s obzirom na to da se njime potiče kritičko razmišljanje o europskom projektu, njegovoj povijesti te povijesti pokreta i ideja kojima se taj projekt promicao te s obzirom na to da taj program doprinosi boljem poznavanju europskih postupaka odlučivanja, čime se poboljšavaju uvjeti za građansko i demokratsko sudjelovanje na razini Unije;

B.

budući da je program Europa za građane usmjeren na jačanje osviještenosti o europskom građanstvu i osjećaja pripadnosti, povećanje solidarnosti, uzajamne tolerancije i poštovanja, promicanje boljeg razumijevanja EU-a, njezina osnutka i razvoja, njezinih vrijednosti, institucija i nadležnosti te poticanje aktivnog dijaloga među građanima EU-a; budući da se aktivnosti u okviru programa mogu smatrati neformalnim cjeloživotnim obrazovanjem na području građanstva;

C.

budući da je kampanja „jedan euro po građaninu” u sklopu programa Europa za građane usmjerena na slanje snažne simboličke poruke o slušanju glasova europskih građana;

D.

budući da trenutni porast euroskepticizma, koji se očituje u činjenici da protueuropske snage propitkuju samo postojanje europskog projekta i koji je kulminirao nedavnim glasovanjem u korist Brexita, ističe važnost takvih programa i jača potrebu za poticanjem razvoja zajedničkog osjećaja europskog identiteta, za razmišljanjem o uzrocima gubitka vjerodostojnosti Europske unije, za poticanjem sudjelovanja građana i pokretanjem dubinske rasprave o europskim vrijednostima, koja bi trebala uključivati cjelokupno civilno društvo te same institucije, kao i obrazovnu kampanju o funkcioniranju institucija EU-a, uz istovremeno isticanje mogućnosti koje nudi pripadnost EU-u;

E.

budući da je prije pristupanja neke zemlje Europskoj uniji potrebna temeljita i sveobuhvatna priprema u pogledu tema sjećanja, pomirenja s prošlošću te jamčenja aktivnog sudjelovanja građana u javnom životu dotične zemlje;

F.

budući da su u skladu s člankom 11. UEU-u institucije EU-a obvezne građanima i predstavničkim udrugama dati priliku da javno iznesu svoja gledišta o svim područjima djelovanja Unije; budući da ta odredba podrazumijeva i obvezu institucija EU-a o vođenju otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s civilnim društvom te dužnost Komisije da provodi podrobno savjetovanje sa svim dionicima;

G.

budući da se člankom 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuje temeljni status građanstva Unije i iznose pojedinosti o pravima koja su s njim povezana te budući da je bolje razumijevanje EU-a i njegovih vrijednosti važan preduvjet za osvještavanje građana o njihovim pravima kako bi ih mogli u potpunosti uživati;

H.

budući da su aktivno građanstvo, građanski odgoj i međukulturni dijalog ključni za izgradnju otvorenih, uključivih i otpornih društava;

I.

budući da se sadašnji program temelji na članku 352. UFEU-a kojim je Parlamentu tek dano pravo da izrazi mišljenje u okviru postupka suglasnosti, čemu se on oštro usprotivio u trenutku kada je Komisija podnijela prijedlog jer je to u suprotnosti s demokratskim karakterom programa;

J.

budući da je evaluacijom ex post koju je provela Komisija potvrđena relevantnost ciljeva programa i činjenica da su, s obzirom na to da je drugačiji od drugih programa u pogledu područja primjene, ciljeva, aktivnosti i ciljanih skupina, njime omogućene inicijative koje se drugdje ne bi mogle financirati;

K.

budući da je slijedom proračunskih rezova kao posljedice pregovora o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2014. – 2020., financijska omotnica za program Europa za građane smanjena za oko 29,5 milijuna EUR i da ograničena financijska omotnica od 185,47 milijuna EUR za program predstavlja tek 0,0171 % VFO-a;

L.

budući da je primijećeno da se države članice često povuku iz sufinanciranja tih projekata i da se zbog toga lokalna tijela nađu u teškoj situaciji kad je riječ o europskim projektima s visokim stopama sufinanciranja;

M.

budući da je uslijed smanjenja financijske omotnice broj projekata koji su se mogli financirati u 2014. pao za gotovo 25 % u usporedbi s prijašnjim programom;

N.

budući da neformalno i informalno učenje, kao i volontiranje, sport, umjetnost i kultura nude mnoge mogućnosti za građanski odgoj i aktivno građanstvo;

O.

budući da su potrebne daljnje sinergije s ostalim programima i bolja komunikacija s ostalim glavnim upravama kako bi se smanjilo preklapanje i pojačao učinak programa;

P.

budući da je dokazana vrijednost postojećeg međunarodnog bratimljenja gradova i općina (Bratimljenje gradova – Mreže gradova), čime se povećava međusobno razumijevanje građana i potiču prijateljstvo i suradnja;

Glavni zaključci

1.

 ističe da su sveukupna financijska sredstva (185,47 milijuna EUR) dostupna za jedini program u potpunosti posvećen europskom građanstvu, odnosno za program Europa za građane, zanemariva u usporedbi sa sredstvima za ostale programe iz područja obrazovanja i kulture, kao što su Kreativna Europa (1,46 milijarde EUR) i Erasmus + (14,7 milijarde EUR), što će dovesti do razočaranja podnositelja prijava;

2.

 pozdravlja činjenicu da u prve dvije godine novog ciklusa financiranja program „Europa za građane”, čiji je cilj premostiti jaz između institucija EU-a i europskih građana, dobro funkcionira, bilježi sve veći broj prijava, veliku kvalitetu projekata te njihovu solidnu provedbu;

3.

 uviđa da je glavna prepreka uspješnoj provedbi programa nedovoljan iznos dodijeljenih financijskih sredstava te duboko žali zbog njegova smanjenja za 13,7 % u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020., čime je drastično smanjen broj projekata koji se mogu financirati, što znači da se ne može zadovoljiti velika potražnja i što uzrokuje frustraciju kandidata s kvalitetnim projektima;

4.

 napominje da je zbog proračunskih ograničenja ukupan broj financiranih projekata premalen kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi programa te da se 2015. uspjelo financirati samo oko 6 % projekata iz potprograma Europsko sjećanje i Civilno društvo, što je vrlo malo u usporedbi s rezultatima programa Kreativna Europa za istu godinu (19,64 % za potprogram Kultura i 45,6 % za potprogram MEDIA); napominje da bi se sredstva za financiranje ovih dvaju potprograma programa Europa za građane trebala znatno povećati, u skladu ambicijama programa;

5.

 uviđa uspjeh projekata bratimljenja gradova diljem EU-a te poziva države članice da takve projekte promiču među općinama i olakšaju suradnju;

6.

 pozdravlja bilten programa Europa za građane i bazu podataka financiranih projekata koje je pokrenula Komisija;

7.

 ističe da nacionalne kontaktne točke u okviru programa Europa za građane imaju važnu ulogu u podizanju razine osviještenosti te pružanju potpore i smjernica potencijalnim podnositeljima prijava (posebno onima iz ciljanih zemalja koji se prvi put prijavljuju), kao i europskim i nacionalnim udruženjima lokalnih i regionalnih vladinih organizacija i organizacija civilnog društva;

8.

 pozdravlja multidisciplinaran pristup programa, njegov jasan i jednostavan obrazac za prijavu, uvjete u pogledu izvještavanja o napretku projekata te njegov fokus na određene aktivnosti;

9.

 pozdravlja činjenicu da su prioriteti obaju potprograma, Europsko sjećanje i Demokratski angažman i građansko sudjelovanje, koji su se prethodno revidirali jednom godišnje, sada postali višegodišnji i da će se primjenjivati u preostalom razdoblju programa od 2016. do 2020.;

10.

 prima na znanje činjenicu da je utjecaj programa i dalje razmjerno velik, što potkrepljuje činjenica da je 2015. u 408 izabranih projekata prema procjeni sudjelovalo 1 100 000 sudionika; također smatra da velik broj podnositelja prijava, 2 087 u 2014. i 2 791 u 2015., i kvaliteta projekata ukazuju na visoku razinu interesa za program i činjenicu da je programu potrebno posvetiti više ljudskih i financijskih resursa kako bi se povećao broj projekata koji primaju potporu;

Preporuke

Pravni aspekti provedbe

11.

 preporučuje da se sljedeća generacija programa Europa za građane donese s pravnom osnovom kojom bi se Europskom parlamentu omogućilo da kao suzakonodavac u okviru redovnog zakonodavnog postupka sudjeluje u donošenju programa kao institucija ravnopravna Vijeću; poziva Komisiju da razmisli o mogućim rješenjima za postizanje tog cilja;

Financijski aspekt provedbe

12.

 smatra da su neki visokokvalitetni projekti odbijeni zbog nedovoljnih financijskih sredstava u okviru programa Europa za građane, poput onih iz potprograma Europsko sjećanje i Civilno društvo (stopa uspješnosti 6 %, u odnosu na 19,64 % za potprogram Kultura i 45,6 % za potprogram MEDIA programa Kreativna Europa); s obzirom na presudnu ulogu tog programa kao preduvjeta za sudjelovanje građana u demokratskom životu Unije, smatra da je za postizanje veće ciljane stope potrebno znatno povećanje postojećeg proračuna; stoga poziva Komisiju, Vijeće i države članice da razmisle o ukupnoj financijskoj omotnici od otprilike 500 milijuna EUR za program Europa za građane u okviru sljedećeg VFO-a, što predstavlja samo 1 euro po građaninu;

13.

 prepoznaje zajednički cilj i moguće sinergije između europske građanske inicijative i programa Europa za građane u pružanju mogućnosti građanima da izravno sudjeluju u razvoju politika EU-a; međutim, poziva Komisiju da zajamči da se europska građanska inicijativa ne financira u okviru ograničenog proračuna programa Europa za građane, kao što je to sada slučaj, te poziva države članice da budu više uključene u pružanje financijske potpore objema mjerama;

14.

 napominje da bi se sustavom paušalnih iznosa trebale u obzir uzeti cjenovne razlike diljem EU-a, ovisno o troškovima života u državama članicama; preporučuje da se ta shema i smanjenje pretfinanciranja ponovno razmotre kako bi se zajamčila održivost financiranih projekata te pružila veća potpora suradnji među lokalnim upravama ili organizacijama na širem području, a posebno kako bi se olakšalo sudjelovanje malih organizacija ograničenih financijskih kapaciteta te sudionika s posebnim potrebama;

15.

 traži od Komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) da redovno ocjenjuju utjecaj niza proračunskih mjera na podnositelje prijava i potencijalne prihvatljive podnositelje prijava; posebice zahtijeva da se procijeni jesu li smanjenom stopom pretfinanciranja (s 50 % na 40 % za projekte, a s 80 % na 50 % za bespovratna sredstva za poslovanje i nacionalne kontaktne točke) primijenjenom 2015. zbog ozbiljnog manjka odobrenih sredstava za plaćanje, potrebe za sufinanciranjem i primjene istih parametara neovisno o stvarnim troškovima života i geografskoj udaljenosti, možda neke vrste organizacija i određene države članice stavljene u nepovoljan položaj i je li možda i dalje tako; nadalje, zahtijeva razvijanje daljnjih strategija s ciljem približavanja europskih institucija građanima te boljeg informiranja građana o raznim politikama EU-a;

16.

 napominje da bi u sustav pušalnih iznosa trebalo uključiti dodatni parametar kako bi se na djelotvorniji način vodilo računa o osobama s posebnim potrebama, s obzirom na to da je kako bi se omogućilo sudjelovanje osobama s invaliditetom potreban puno veći broj članova osoblja, a često i dodatne mjere, što za sobom povlači više troškove;

17.

 ističe da se bespovratnim sredstvima za poslovanje jamči neovisnost korisnika (tj. skupine za strateško promišljanje) te nudi mogućnost dugoročnog planiranja u cilju realizacije vizionarskih aktivnosti i razvijanja stručnosti; preporučuje korištenje određenih kriterija i pokazatelja te godišnje izvještavanje kako bi se pratio napredak projekata i zajamčilo da te sheme financiranja ne dovedu do ovisnosti korisnika o Komisiji;

18.

 poziva Komisiju i EACEA-u da javno odgovaraju za troškove nastale u sklopu potprograma 3. u sklopu horizontalnog djelovanja (Vrednovanje) za analizu, širenje i korištenje rezultata projekta;

19.

 poziva Komisiju i EACEA-u da u privremenu evaluaciju, koja se očekuje do 31. prosinca 2017., uključe temeljitu procjenu financijske i proračunske provedbe programa te da iz nje izvedu pouke u cilju redefiniranja budućih ciljeva i prilagodbe proračunskih zahtjeva programa u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira;

Koordinacijski i komunikacijski aspekti

20.

 poziva Komisiju da sakupi sve korisne informacije o programu Europa za građane (priručnik za korisnike programa, prioriteti, pozivi na podnošenje prijava, tekući i prošli projekti, rezultati i pouke, bilten) te ostalim programima, akcijama, bespovratnim sredstvima i strukturnim fondovima koji su obuhvaćeni tematskim područjem europskog građanstva (poput europske građanske inicijative i Europske volonterske službe) i objedini ih na jedinstvenom i za korištenje jednostavnom komunikacijskom portalu (internetska platforma „sve na jednom mjestu”) koji će biti dostupan i osobama s invaliditetom; preporučuje da se ta platforma koristi kao javni registar kontaktnih podataka korisnika te kao instrument za pristup opisima projekata i pronalaženje partnera u drugim zemljama;

21.

 naglašava da se na odbijene prijave treba odgovoriti na zadovoljavajući način i da u odgovoru treba navesti razlog odbijanja, pogotovo kad subjekt koji je podnio prijavu traži objašnjenje; predlaže da se, kad je to moguće, razmotri utvrđivanje prioritetnih pitanja iz sličnih odbijenih prijava;

22.

 naglašava da su određeni ciljevi programa Europa za građane slični ciljevima europske građanske inicijative ili da se s njima međusobno nadopunjavaju, posebno kad je riječ o želji da se potakne sudjelovanje građana u EU-u; stoga smatra da bi trebalo nastojati slijediti zajednički pristup pri oblikovanju politika EU-a u području sudjelovanja građana i participativne demokracije, koji bi bio popraćen dosljednom komunikacijskom strategijom, kako bi se na jednom mjestu okupili svi programi Komisije povezani s europskim građanstvom, primjerice promicanjem i unaprjeđivanjem izravnih iskustava i sudjelovanja lokalnih dionika;

23.

 ističe da je potrebno sastaviti otvoren popis potencijalnih partnera u svakoj državi članici kako bi se olakšalo sklapanje partnerstava među onima koji bi željeli pristupiti programu Europa za građane;

24.

 također preporučuje stvaranje internetske platforme za glavne organizacije koje djeluju u području građanstva i koje su korisnice programa, radi prikupljanja dobrih praksi, jačanja kapaciteta i povećanja vidljivosti nakon završetka projekata;

25.

 poziva Komisiju da poveća prepoznatljivost programa i osviještenost javnosti o njegovim ciljevima provođenjem poticajne komunikacijske strategije na temu europskog građanstva – putem društvenih mreža, radija, televizijskih oglasa i reklamnih plakata – te da ojača lokalni angažman aktivnim uključivanjem nacionalnih kontaktnih točaka, stalnim ažuriranjem sadržaja i privlačenjem nove publike u zemljama sudionicama, uz posvećivanje posebne pažnje zemljama u kojima je razina sudjelovanja niža te mladima, osobama s invaliditetom i ranjivim osobama;

26.

 smatra da bi se programom također trebalo oglašavati postojeće kanale izravnog sudjelovanja u Europskoj uniji, kao što su europska građanska inicijativa, građanski forumi i javna savjetovanja, kako bi se građanima približile mogućnosti izravnog sudjelovanja koje se nude u institucijskom okviru EU-a;

27.

 poziva zemlje sudionice koje to još nisu učinile da odrede nacionalnu kontaktnu točku; preporučuje jačanje koordinacije i sinergije među tim zemljama, državama članicama i Komisijom;

28.

 priznaje da je najveći izazov ostvariti sadašnje ambiciozne ciljeve uz ograničena sredstva koja su na raspolaganju; naglašava važnost država članica, regija i lokalnih vlada u povećanju djelotvornosti i popularnosti programa, među ostalim optimizacijom potencijala nacionalnih kontaktnih točaka s pomoću razmjene iskustava sa subjektima odgovornim za slične projekte, primjerice za Erasmus + i za program Kreativna Europa; potiče EACEA-u da kad god je to moguće olakšava i potiče sinergije programa EU-a kao što su Kreativna Europa, Erasmus + i Europski socijalni fond radi poboljšanja učinka;

29.

 poziva Komisiju da dodatno poveća napore koje ulaže u pojednostavnjenje administracije, s obzirom na to da je vrlo malim organizacijama katkad teško zadovoljiti formalne uvjete i da se one ne bi smjele diskriminirati iz birokratskih razloga;

30.

 preporučuje da se sredstva dodijeljena za komunikaciju ne koriste u svrhu institucionalne komunikacije o političkim prioritetima Unije, kako je trenutno utvrđeno člankom 12. sadašnjeg programa, nego smatra da bi se trebala koristiti za oglašavanje samog programa u zemljama sudionicama, posebno u onima u kojima je razina sudjelovanja niža;

Fokus i ciljevi programa

31.

 preporučuje, u okviru sljedeće generacije programa, formaliziranje višegodišnjeg pristupa utvrđivanjem prioriteta i poticanjem sinergija između potprograma i sastavnica programa; naglašava da bi se svaka izmjena strukture programa trebala uvesti na način da se spriječi mogućnost nejasnoća za krajnje korisnike koje bi narušile njegov učinak;

32.

 pozdravlja jaku usredotočenost na građane i društvene aspekte EU-a, čime se institucijama EU-a omogućava da izravno dođu u dodir s civilnim društvom; među prioritetima programa ističe važnost projekata usmjerenih na rješavanje trenutnih izazova u Europi, odnosno na pitanja poput raznolikosti, migracija, izbjeglica, sprječavanja radikalizacije, poticanja socijalne uključenosti, međukulturnog dijaloga, rješavanja problema s financiranjem i utvrđivanja zajedničkog europskog kulturnog nasljeđa; poziva Komisiju i države članice da ojačaju veze među prioritetima i politikama povezanima s europskim građanstvom te svakodnevnim životom europskih građana;

33.

 smatra da bi program trebao biti usmjeren na širi raspon sudionika te da bi se njime trebalo jamčiti sudjelovanje osoba s posebnim potrebama i promicati sudjelovanje marginaliziranih i obespravljenih osoba, uključujući migrante, izbjeglice i tražitelje azila;

34.

 mišljenja je da bi se po potrebi program trebao nadograđivati na postojeće uspješne lokalne inicijative kao što je bratimljenje gradova;

35.

 ističe da je u okviru potprograma Europsko sjećanje potrebno razviti europski identitet koji bi trebao biti usmjeren na budućnost, a ne samo na prošlost te koji bi trebao biti pluralan, transkulturalan i otvoren migracijskim tokovima i utjecajima iz ostatka svijeta, u cilju postizanja zajedničke integracije utemeljene na europskim vrijednostima te europskoj sekularnoj i duhovnoj baštini; ističe da je potrebno zajamčiti da se povijest ne koristi kao instrument razdora, nego kao prilika za rješavanje suvremenih izazova pažljivim tumačenjem i dobro osmišljenim, ciljanim obrazovnim programima; naglašava važnost poticanja međugeneracijskih projekata kojima se omogućuju razmjene iskustava među starijim i mlađim generacijama;

36.

 ističe da je potrebno poticati projekte kojima se uvode novi formati rasprave s građanima, atraktivnog oblika i stila, uz višedimenzionalan pristup;

37.

 predlaže da Komisija na godišnjoj osnovi objavljuje sintetizirano izvješće u koje će uvrstiti glavne prijedloge za poboljšanje europskog projekta koje su izrazili sudionici u projektima koji se financiraju u okviru programa Europa za građane;

38.

 ističe da je program potrebno obogatiti prijedlozima o sudjelovanju građana u demokratskom procesu i donošenju odluka na razini EU-a, tako da se doprinosi poticanju građana na ostvarivanje njihovih prava, na primjer provedbom e-demokracije; kako bi se to ostvarilo, poziva Uniju i njezine države članice da osmisle mjere i politike u cilju jačanja vještina prenosivog, kritičkog i kreativnog razmišljanja, kao i digitalne i medijske pismenosti, uključivanja građana i poticanja znatiželje, posebno među djecom i mladima, kako bi mogli donositi utemeljene odluke i pozitivno doprinositi demokratskim procesima;

39.

 ističe da sudjelovanje država koje su zatražile članstvo u EU-u u ovom programu vodi do boljeg međusobnog razumijevanja i bliže suradnje; preporuča veću internacionalizaciju programa, naročito na način da se pozovu sve zemlje članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) i Europskog gospodarskog prostora (EGP), države pristupnice i kandidatkinje da surađuju s državama članicama EU-a u prijavama za projekte, te poziva na veću suradnju između nevladinih organizacija iz EU-a, zemalja Istočnog i Južnog partnerstva i potencijalnih država kandidatkinja kako bi se EU približio građanima; predlaže promicanje suradnje u području europskih vrijednosti među organizacijama u EU-u i u susjednim zemljama;

40.

 ističe da je potrebno razviti program bratimljenja gradova, uz usredotočenje na pronalazak načina za bolje iskorištavanje i promicanje programa te njegove bolje rezultate, uključujući primjerenu dodjelu financijskih sredstava;

o

o o

41.

 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)  SL L 115, 17.4.2014., str. 3.

(2)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.

Top