EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.7.2017.

COM(2017) 407 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Deveto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije

{SWD(2017) 278 final}

I.    UVOD

Ovo je deveto mjesečno izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije, koje obuhvaća promjene koje se odvijaju u okviru dvaju glavnih stupova: suzbijanje terorizma i organiziranog kriminala te infrastrukture kojom se podupiru i jačanje zajedničke obrane i otpornosti na te prijetnje.

U ovom se izvješću iznose zaključci Komisije temeljeni na sveobuhvatnoj procjeni aktivnosti Unije u području unutarnje sigurnosti koja se objavljuje zajedno s ovim izvješćem 1 . Cilj je te procjene, koja je pokrenuta u prosincu 2016., analizirati relevantnost i učinkovitost politika i instrumenata EU-a za potporu državama članicama u borbi protiv terorizma i sprečavanju radikalizacije, suzbijanju organiziranog kriminala i borbi protiv kiberkriminaliteta. Procjena djelovanja na razini EU-a u području unutarnje sigurnosti temelji se na internoj analizi službi Komisije, anketama koje se provode s tijelima država članica i agencijama EU-a te na uključivom dijalogu sa širokim rasponom dionika, uključujući Europski parlament, nacionalne parlamente, civilno društvo, trustove mozgova, akademsku zajednicu i predstavnike industrije.

Konačna ocjena sveobuhvatne procjene pozitivna je i potvrđuje uvažavanje i relevantnost glavnih instrumenata sigurnosne politike EU-a, no identificirani su i izazovi i nedostaci koji utječu na učinkovitu suradnju u sigurnosnoj uniji. U ovom se izvješću utvrđuje način koji Komisija smatra najboljim za rješavanje tih izazova i nedostataka kako bi se povećala djelotvornost sigurnosne politike EU-a. To podrazumijeva i potrebu za daljnjim razvijanjem i prilagođavanjem postojećih politika i alata kako bi se odgovorilo na rastuću prijetnju koju predstavlja terorizam, kako je istaknuto u zaključcima Europskog vijeća 2 od 22. i 23. lipnja 2017., akcijskom planu skupine G20 o borbi protiv terorizma 3 od 7. srpnja 2017. i izjavi sa sastanka na vrhu skupine G7 u Taormini 4 o borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma od 26. svibnja 2017.

U ovom se izvješću iznose i ažurirane informacije o napretku koji je postignut u provedbi prioritetnih dosjea u području sigurnosti i navode se sljedeći koraci za sprečavanje financiranja terorizma putem nezakonite trgovine kulturnim dobrima i poboljšanje razmjene informacija putem interoperabilnosti informacijskih sustava i njihove potpune provedbe. U pogledu nezakonodavnog djelovanja, u ovom se izvješću navode ažurirani podaci o mjerama koje su poduzete kako bi se spriječila radikalizacija na internetu, ojačala zaštita lakih meta i poduprlo nacionalno djelovanje osiguravanjem financijskih sredstava EU-a za politike unutarnje sigurnosti. Naposljetku, u ovom se izvješću opisuju nedavni događaji vezani uz vanjsku dimenziju koji su relevantni za djelovanje usmjereno na učinkovitu i istinsku sigurnosnu uniju.

II.    SVEOBUHVATNA PROCJENA SIGURNOSNE POLITIKE EU-A

1. Opća ocjena: Djelovanje na razini EU-a donosi dodanu vrijednost u pogledu potpore državama članicama

Sveobuhvatna procjena pokazuje da dionici smatraju da su djelovanje Unije u području unutarnje sigurnosti i instrumenti koji se primjenjuju prikladni, relevantni i učinkoviti u pogledu postizanja pozitivnih rezultata. Smatra se da politike EU-a u području unutarnje sigurnosti donose dodanu vrijednost pri pružanju potpore djelovanju država članica, u skladu s operativnom odgovornošću država članica u pogledu jamčenja sigurnosti i potpornom ulogom povjerenom institucijama EU-a i agencijama EU-a u Ugovorima. Nisu utvrđene znatne negativne posljedice niti značajno udvostručavanje ili preklapanje.

Značajno je to što se u sveobuhvatnoj procjeni ističe dodana vrijednost djelovanja EU-a u olakšavanju razmjene informacija i operativne suradnje. Instrumenti i alati poput Schengenskog informacijskog sustava, zajedničkih istražnih timova, europskog uhidbenog naloga i uzajamne pravne pomoći nacionalnim tijelima pružaju potporu u prikupljanju i razmjeni informacija i dokaza, omogućuju im usklađeno operativno djelovanje i pomažu u privođenju počinitelja pravdi. Osim toga, prema sveobuhvatnoj procjeni, mjere EU-a pridonijele su poboljšanju nacionalnih kapaciteta za borbu protiv terorizma, teškog i organiziranog kriminala te kiberkriminaliteta, među ostalim i putem osposobljavanja, razmjene najboljih praksi i prekogranične suradnje. Okviri za suradnju, poput ciklusa politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala, pomažu u definiranju zajedničkih prioriteta za operativno djelovanje tijela država članica na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Agencije EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova postali su glavni akteri u svojim područjima nadležnosti, kao što se vidi iz potpore koju pruža Europol putem svojih specijaliziranih centara 5 ili uloge Eurojusta u olakšavanju provedbe europskog uhidbenog naloga i europskog istražnog naloga.

U pogledu zakonodavstva EU-a, sveobuhvatna procjena pokazuje da su dionici općenito zadovoljni s okvirom EU-a u području unutarnje sigurnosti i pravnom sigurnosti koju pruža. Pravni okvir EU-a za politiku unutarnje sigurnosti razvijao se postupno i pokazao se kadrim prilagoditi rastućim prijetnjama. Iako nema velikih nedostataka u zakonodavstvu, na temelju sveobuhvatne procjene utvrđena je potreba za ciljanim izmjenama i dopunama okvira EU-a radi rješavanja problema rastućih prijetnji ili kako bi se postojeća pravila pojednostavnila i postala manje složena za one koji ih primjenjuju na terenu (vidjeti odjeljak II. točku 2. u nastavku, također o zaključcima Komisije na temelju tih rezultata).

Sveobuhvatna procjena potvrđuje da je poštovanje temeljnih prava ključna značajka sigurnosne politike EU-a, u skladu s pravnom obvezom iz Ugovora. Uz učinkovitu sudsku kontrolu koju provodi Sud Europske unije, Komisija je razvila nekoliko mehanizama za integraciju temeljnih prava u formulaciju zakonodavnih prijedloga i prijedloga politika. To obuhvaća procjenu učinka planiranih mjera politika na temeljna prava u sklopu procjena učinka u okviru bolje regulative 6 ili angažiranje Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Agencije EU-a za temeljna prava u ranoj fazi rada na određenim inicijativama. Trenutačni rad na interoperabilnosti informacijskih sustava primjer je uzimanja u obzir doprinosa i smjernica Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Agencije EU-a za temeljna prava u ranoj fazi razvoja novog političkog pristupa 7 . Temeljna prava uzimaju se u obzir i pri procjenjivanju utjecaja i učinkovitosti instrumenata i politika EU-a kako bi se provjerilo jesu li još uvijek potrebni, razmjerni i primjereni. Komisija pomaže i nacionalnim tijelima da osiguraju poštovanje temeljnih prava pri provedbi relevantnog zakonodavstva EU-a. Komisija će nastaviti s primjenom i daljnjim razvojem tih mehanizama kako bi osigurala potpuno poštovanje temeljnih prava u području sigurnosne politike EU-a, u skladu sa shvaćanjem da se zaštita sigurnosti građana i poštovanje temeljnih prava međusobno nadopunjuju.

2. Glavni izazovi za postizanje učinkovite sigurnosne politike EU-a i kako ih riješiti

Iako je konačna ocjena sveobuhvatne procjene pozitivna, identificirani su i izazovi i nedostaci koji nepovoljno utječu na suradnju u sigurnosnoj uniji. Ti izazovi i nedostaci mogu se sažeti na sljedeći način:

·nepotpuna provedba nekih politika i instrumenata EU-a na nacionalnoj razini smanjuje njihovu učinkovitost,

·složenost nekih instrumenata i alata EU-a nacionalnim tijelima otežava njihovu punu primjenu,

·zbog ograničenih kapaciteta na nacionalnoj razini potrebno je dodatno udruživati resurse i stručno znanje na razini EU-a te stvarati sinergije među različitim područjima politika,

·zbog rastućih prijetnji EU treba ažurirati svoje instrumente i alate.

Sveobuhvatnom procjenom, kojom se identificiraju ovi izazovi i nedostaci, potvrđuje se niz političkih inicijativa koje je Komisija nedavno pokrenula i poziva se na daljnje djelovanje. Komisija će poduzeti daljnje mjere povezane s tim rezultatima, u skladu s načelima bolje regulative.

Potpora punoj provedbi mjera EU-a

Sveobuhvatna procjena pokazuje da nekoliko ključnih politika i instrumenata EU-a u području unutarnje sigurnosti nije u potpunosti provedeno na nacionalnoj razini u državama članicama. Primjeri za to su zakonodavstvo u području organiziranog kriminala 8 ili okvir iz Prüma 9 za razmjenu informacija o DNK-u, otisaka prstiju i podataka iz registra vozila. Zbog nepotpune primjene tih instrumenata njihova je učinkovitost smanjena te države članice ne mogu iskoristiti njihov puni potencijal.

Komisija će i dalje pružati potporu državama članicama u provedbi zakonodavstva EU-a tijekom razdoblja za prenošenje zakonodavstva. Primjer za to je potpora za provedbu Direktive o europskoj evidenciji podataka o putnicima 10 koju treba provesti do 25. svibnja 2018. Komisija je predstavila plan provedbe 11 , osigurala dodatna financijska sredstva i organizirala redovite sastanke sa stručnjacima iz država članica radi razmjene povezanog znanja, stručnosti i najboljih praksi (vidjeti odjeljak III. točku 1. u nastavku). Drugi primjer je trenutačna primjena Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, koju treba provesti do 9. svibnja 2018. 12 Budući da je na temelju sveobuhvatne procjene utvrđeno da su neki dionici naglasili rizik od poteškoća u provedbi tih instrumenata, u skladu s rezultatima te procjene Komisija će obratiti posebnu pozornost na provedbu Direktive o suzbijanju terorizma 13 i novog zakonodavstva o financiranju terorizma 14 .

Komisija će i dalje izvršavati svoju ulogu čuvarice Ugovora i započeti postupak zbog povrede kad god je to potrebno kako bi se osigurala puna primjena prava EU-a u području unutarnje sigurnosti. U skladu s rezultatima sveobuhvatne procjene, Komisija će i dalje kombinirati uporabu tih provedbenih ovlasti s provedbom mjera namijenjenih razmjeni znanja i stručnosti s predmetnim državama članicama. Primjer toga je tehnička podrška koju pruža Europska komisija usporedno s pokretanjem postupaka zbog povrede protiv nekoliko država članica koje još nisu provele okvir iz Prüma (vidjeti odjeljak III. točku 1. u nastavku).

Tijela država članica kao važne razloge za kašnjenja u postupku provedbe, osobito u slučaju novih ili unaprijeđenih informacija, navela su nedostatak tehničkog stručnog znanja i financijskih sredstava. Komisija napominje da su financijska sredstva EU-a dostupna u okviru Fonda za unutarnju sigurnost – policija, ali bi trebalo poboljšati apsorpciju u državama članicama, sa stopom izvršenja od 26 % 15. lipnja 2017. (vidjeti također odjeljak III. točku 2. u nastavku). Komisija će i dalje pružati potporu državama članicama u području iskorištavanja dostupnih financijskih sredstava na najbolji način.

Smanjenje složenosti instrumenata i alata EU-a

Prema sveobuhvatnoj procjeni, u slučaju nekih instrumenata EU-a složenost zakonodavstva EU-a kojim se uređuju ti instrumenti nacionalnim tijelima otežava njihovu učinkovitu primjenu. Primjer toga je niz različitih pravila EU-a o pristupu tijela kaznenog progona informacijskim sustavima EU-a ili postojeći pravni okviri za ostvarivanje prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima, koji su odraz tradicionalnih pojmova teritorijalnosti te im stoga prekogranična priroda elektroničkih usluga i prijenosa podataka predstavlja izazov. Razlog tomu djelomično je to što su se različiti instrumenti razvijali tijekom duljeg razdoblja, što je u nekim slučajevima dovelo do složene mreže instrumenata koja nacionalnim tijelima otežava uporabu tih alata. Osim toga, zakonodavstvo EU-a nije uvijek sadržavalo dovoljno jasne definicije, što je dovelo do različitih propisa u državama članicama koji onemogućuju operativnu suradnju. To je bio osobito slučaj u području borbe protiv terorizma prije donošenja Direktive o suzbijanju terorizma 15 kojom se kriminaliziraju djela poput financiranja terorizma, osposobljavanja ili putovanja u terorističke svrhe te organiziranje ili omogućavanje takvog putovanja.

Komisija je već poduzela mjere za rješavanje problema složenosti zakonodavstva EU-a što je naglašeno u sveobuhvatnoj procjeni. U području razmjene informacija Komisija je ustanovila da složeno okruženje informacijskih sustava kojima se različito upravlja predstavlja prepreku radu nacionalnih tijela 16 i predložila je daljnje korake kako bi se ta prepreka prevladala osiguravanjem interoperabilnosti informacijskih sustava 17 , što podrazumijeva uvođenje jednostavnijih pravila za pristup u svrhu kaznenog progona, poštujući temeljna prava, posebice zaštitu podataka. Komisija je revidirala i mehanizme za ostvarivanje prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima. Na toj osnovi Komisija provodi praktične mjere za poboljšanje prekograničnog pristupa u okviru postojećeg zakonodavnog okvira, istovremeno radeći na procjeni učinka kako bi se prikupili podaci za moguće zakonodavne mjere u budućnosti 18 . 

Komisija će također preispitati zakonodavne akte za koje je sveobuhvatna procjena pokazala da su možda zastarjeli. U studenom 2014. Komisija je predložila stavljanje izvan snage 24 akta u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima 19 . Suzakonodavci su prihvatili prijedloge 20. siječnja 2016., a ukupno je 26 akata stavljeno izvan snage 20 .

Sveobuhvatna procjena pokazuje i važnost osposobljavanja kako bi se povećalo znanje krajnjih korisnika o postojećim instrumentima EU-a i njihova sposobnost da ih koriste učinkovito. Dionici su spomenuli i dodanu vrijednost programa razmjene i upućivanja nacionalnih dužnosnika kao načina za razmjenjivanje najboljih praksi u području uporabe instrumenata EU-a. Komisija blisko surađuje s Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) kako bi se osiguralo da je program osposobljavanja u skladu s prioritetima Unije u području sigurnosti i da Agencija pridonosi tomu da nacionalni službenici steknu znanja i vještine koje su im potrebne kako bi učinkovito surađivali sa svojim kolegama u drugim državama članicama, pri čemu treba u potpunosti iskoristiti novi mandat agencija od 1. srpnja 2016. 21 Komisija podržava cijeli niz programa osposobljavanja koje je razvila Europska mreža za pravosudno osposobljavanje (EJTN) za tužitelje i suce koji provode zakonodavstvo Unije u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.

Izgradnja kapaciteta na razini EU-a udruživanjem sredstava i stručnog znanja te iskorištavanjem sinergija

Prema rezultatima sveobuhvatne procjene, ima prostora za daljnje udruživanje sredstava na razini EU-a. Ako pojedina država članica nema određeno stručno znanje ili resurse, razvoj zajedničkih kapaciteta na razini EU-a mogao bi biti koristan. Dionici su posebno spomenuli područja koja se oslanjaju na tehnologiju, poput kibersigurnosti, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (CBRN) materijala i analize velikih količina podataka ili otvorenih izvora. Agencije EU-a imaju ključnu ulogu u pružanju zajedničkih resursa pojedinačnim državama članicama. Primjerice, Europski centar za kibernetički kriminal (EC3) pri Europolu pruža potporu nacionalnim tijelima u borbi protiv kiberkriminaliteta i odgovoru tijela za kazneni progon na kibernetičke napade velikih razmjera pružajući stručno znanje u području forenzike ili informacije povezane s kiberkriminalitetom dobivene iz javnih, privatnih i otvorenih izvora. Europski centar za borbu protiv terorizma i Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata pri Europolu na sličan način pružaju potporu u svojim područjima. Još jedan takav primjer je uloga Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) u pružanju podrške suradnji među državama članicama na temelju Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava. Sveobuhvatna procjena pokazala je da dionici potporu agencija EU-a smatraju vrlo vrijednom. Komisija je nastojala agencijama EU-a na raspolaganje staviti dostatna sredstva kako bi mogle pružati tu potporu.

Mreže na razini EU-a još su jedan način udruživanja stručnog znanja u posebnim područjima unutarnje sigurnosti. Sveobuhvatna procjena naglašava dodanu vrijednost europskih mreža ili struktura za suradnju kojima se nadopunjuje rad agencija EU-a i jača operativna suradnja. Među njima su mreže specijalizirane za kaznena djela protiv okoliša (EnviCrimeNet), trgovinu drogom (Centar za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama – narkotici), sprečavanje kriminala (Europska mreža za sprečavanje kriminala), specijalne intervencijske jedinice (mreža ATLAS), kemijske, biološke, radiološke i nuklearne materijale (savjetodavna skupina za CBRN) i sigurnost prijevoza putnika i robe (Airpol i Railpol). Komisija će se i dalje po potrebi koristiti tim mrežnim pristupom, kao što je to slučaj s nedavno osnovanom europskom skupinom za politiku zaštite lakih meta, kako bi se omogućila strukturiranija razmjena informacija i dijeljenje najboljih praksi u pogledu operativnih aktivnosti za zaštitu lakih meta.

Prema sveobuhvatnoj procjeni, zbog izazova povezanih s terorizmom, teškim kaznenim djelima i kiberkriminalitetom koji proizlaze iz različitih područja, ima prostora za daljnje iskorištavanje sinergija na razini EU-a između sigurnosne politike i povezanih područja politike. Primjeri uključuju potrebu za tješnjom suradnjom među policijskim tijelima, službenicima graničnog nadzora i carinskim tijelima, kao i veze između sigurnosne politike i rada prometne policije u područjima poput sigurnosti u zračnom i pomorskom prometu. Komisija je na tu potrebu za međusektorskim djelovanjem odgovorila uspostavljanjem posebnog portfelja povjerenika za sigurnosnu uniju kojem će pomagati međusektorska radna skupina koja će se koristiti stručnim znanjem cijele Komisije.

U sveobuhvatnoj procjeni ističe se i dodana vrijednost koju EU pruža nacionalnim tijelima putem suradnje različitih aktera izvan javnog sektora. Dionici upućuju na važnost suradnje javnih tijela i industrije u području borbe protiv kiberkriminaliteta i radikalizacije na internetu i na važnost uključivanja lokalnih stručnjaka, znanstvenika i istraživača u nastojanja da se spriječi nasilna radikalizacija u zajednicama. Komisija će i dalje podupirati te aktivnosti uključivanjem, primjerice, Internetskog foruma EU-a ili Centra za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji. Razmotrit će i organiziranje redovitih strateških dijaloga o sigurnosnoj politici s različitim dionicima.

Rješavanje rastućih prijetnji

Općeniti izazov u pogledu sigurnosne politike EU-a jest potreba da se instrumenti i alati ažuriraju kako bi se rješavale rastuće sigurnosne prijetnje. Prema sveobuhvatnoj procjeni, nove prijetnje u više su navrata zahtijevale ciljanu reviziju postojećih instrumenata EU-a ili zakonodavstva u području unutarnje sigurnosti. U smislu borbe protiv terorizma opći konceptualni okvir za djelovanje EU-a u području unutarnje sigurnosti i dalje je valjan i omogućuje da se na nagle promjene u sigurnosnom okruženju odgovara prilagodbom pojedinačnih instrumenata i alata.

Komisija će i dalje procjenjivati potrebu za ciljanim izmjenama postojećih instrumenata i alata u području unutarnje sigurnosti. Nedavni primjeri uključuju osnivanje stručne skupine na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije 22 kako bi se olakšao daljnji razvoj politike EU-a kao odgovor na dosad nezapamćenu razinu radikalizacije i nadolazeću reviziju Strategije EU-a za kibersigurnost iz 2013. kako bi se osigurao ažuran i djelotvoran odgovor na sve veću prijetnju koju predstavlja kiberkriminalitet.

I predstojeći sastanak Posebnog odbora Europskog parlamenta za borbu protiv terorizma 23 bit će prilika da se provede daljnja analiza postojećih protuterorističkih mjera EU-a i da se vidi omogućuju li one odgovarajuću reakciju na rastuće terorističke prijetnje u Europi, kao i da se utvrdi koje praktične i pravne prepreke valja ukloniti. Komisija će aktivno pridonijeti radu posebnog odbora koji treba utvrditi temelje za daljnje zajedničko djelovanje s Odborom Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) i Vijećem.

III.    PROVEDBA PRIORITETNIH DOSJEA U PODRUČJU SIGURNOSTI

1. Zakonodavna inicijativa:

Komisija je 13. srpnja 2017. donijela Prijedlog 24 uredbe o sprečavanju uvoza i skladištenja u EU-u kulturnih dobara nezakonito izvezenih iz trećih zemalja, čime bi se smanjila nezakonita trgovina kulturnim dobrima, nastavila borba protiv terorizma i zaštitilo kulturno nasljeđe. To je još jedan korak u provedbi Akcijskog plana iz veljače 2016. za jačanje borbe protiv financiranja terorizma 25 , a ujedno je odgovor na poziv Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 26 na poduzimanje koraka za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima, posebice ako potječu iz oružanih sukoba, ako njima trguju terorističke skupine ili ako njima koristi. Kada suzakonodavci donesu prijedlog Komisije, njime će se uspostaviti zajednička definicija kulturnih dobara pri uvozu, osigurati da uvoznici posvećuju dužnu pažnju pri kupovanju kulturnih dobara iz trećih zemalja, odrediti standardne informacije za potvrđivanje zakonitosti dobara i utvrditi učinkovite mjere odvraćanja od nezakonite trgovine. Komisija poziva suzakonodavce da rad na prijedlogu smatraju prioritetom.

Postignut je i daljnji napredak u radu na jačim i pametnijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost. Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) i Odbor stalnih predstavnika (COREPER) Vijeća potvrdili su dogovor o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES). Taj sustav, čiju je uspostavu Komisija predložila u travnju 2016. 27 , registrirat će podatke o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice EU-a i na taj način pridonijeti boljem upravljanju vanjskim granicama i unutarnjoj sigurnosti. Politički dogovor o sustavu ulaska/izlaska važan je korak prema postizanju pune interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a do 2020., u skladu s novim pristupom Komisije upravljanju podacima u području nadzora granica i sigurnosti. 28 . Na neformalnom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove u Tallinnu održanom 6. i 7. srpnja 2017. države članice ponovno su istaknule svoju predanost tome da rad na interoperabilnosti informacijskih sustava postane prioritet. Komisija poziva suzakonodavce da ubrzaju rad na povezanim zakonodavnim prijedlozima za informacijske sustave o kojima se trenutačno raspravlja 29 .

Nastavlja se i rad na provedbi postojećih sustava i maksimiziranju njihovih prednosti, što je još jedno ključno područje djelovanja za razvoj jačih i pametnijih informacijskih sustava za granice i sigurnost. U sklopu podrške provedbi Direktive o evidenciji podataka o putnicima (PNR) službe Komisije održale su 22. lipnja 2017. peti sastanak sa stručnjacima iz država članica na kojem su razmijenile svoje znanje, stručnost i najbolje prakse. Budući da je do roka za prenošenje (25. svibnja 2018.) preostalo manje od godinu dana, Komisija je ponovno potaknula države članice da pojačaju napore kako bi se osigurala pravovremena uspostava funkcionalnog sustava podataka o putnicima kao važnog instrumenta za odgovaranje na terorističke prijetnje. Komisija je uputila dopise državama članicama koje su, čini se, manje napredovale u postupku provedbe kako bi se riješile moguće prepreke s kojima se mogu suočiti i procijenilo je li moguće pružiti dodatnu potporu, uključujući bilateralnu potporu koju nude mnoge države članice koje se nalaze u naprednoj fazi provođenja Direktive o evidenciji podataka o putnicima (PNR).

Iako su neke države članice ostvarile napredak u provedbi Prümskih odluka 30 , Komisija je morala upotrijebiti svoje ovlasti u pogledu povrede propisa kako bi osigurala potpunu provedbu. Stoga je 18. svibnja 2017. uputila obrazložena mišljenja Hrvatskoj, Irskoj i Italiji. Uz primjenu svojih ovlasti u skladu s Ugovorima, Komisija nastavlja pružati potporu državama članicama osiguravanjem financijskih sredstava za provedbu u sklopu nacionalnih programa u okviru Fonda za unutarnju sigurnost – policija. Komisija će u 2017. osigurati dodatnih 22 milijuna EUR za te nacionalne programe, a ta se financijska sredstva mogu koristiti za provedbu Prümskih odluka.

Ministri pravosuđa 7. srpnja 2017. raspravljali su o Komisijinom prijedlogu o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje imovine 31 na neformalnom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održanom u Tallinnu. Komisija poziva suzakonodavce da brzo donesu odluku vezanu uz taj prijedlog kako bi se postignuo napredak u području oduzimanja nezakonito stečene imovine u prekograničnim slučajevima.

2. Provedba nezakonodavnih mjera

Sprečavanje radikalizacije na internetu ostaje prioritet u borbi protiv terorizma, a Komisija ubrzava rad kako bi pružala potporu državama članicama u rješavanju tog izazova. Nakon sastanka Internetskog foruma EU-a 32 na razini visokih dužnosnika održanog 27. lipnja 2017. članovi Internetskog foruma EU-a 17. srpnja 2017. donijeli su Akcijski plan za borbu protiv terorističkog sadržaja na internetu. Taj plan uključuje mjere za poboljšanje automatiziranog otkrivanja nezakonitih terorističkih sadržaja na internetu, dijeljenje odgovarajuće tehnologije i alata s manjim poduzećima, potpuno uvođenje „baze podataka o hashtagovima” i korištenje njome te osnaživanje civilnog društva uporabom alternativnog diskursa. S obzirom na hitnost, službe Komisije u rujnu će sazvati još jedan sastanak Internetskog foruma EU-a na razini visokih dužnosnika, a o napretku u provedbi akcijskog plana izvijestit će u jednom od sljedećih izvješća o napretku prema uspostavi sigurnosne unije.

Zbog nedavnih terorističkih napada naglasak je ponovno stavljen na potrebu za jačanjem zaštite lakih meta, za što su potrebna inovativna rješenja za zaštitu mjesta s mnogo ljudi. Službe Komisije bile su 30. i 31. svibnja domaćini radionice na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz država članica i trećih zemalja, a cilj je radionice bio razmjena dobre prakse i stečenih iskustava u području zaštite lakih meta. Radionica je organizirana u okviru Globalnog foruma za borbu protiv terorizma i služila je kao dopuna nastojanjima za razvijanje platforme za politike EU-a i stručnjake čiji bi cilj bio poboljšanje otpornosti EU-a na napade na lake mete, pokrenutima u veljači 2017. Komisija je podržala i praktičnu mjeru u sklopu koje su belgijske i nizozemske policijske specijalne interventne snage 29. lipnja 2017. provele prekograničnu vježbu za zaštitu lakih meta, koja je uključivala simulaciju istovremenih terorističkih napada na državne škole. Cilj te vježbe, u koju su bile uključene policijske snage, službe koje prve reagiraju na krizne situacije i državne službe za hitne intervencije, bio je provjeriti spremnost i funkcije upravljanja u kriznim situacijama u slučaju istovremenih napada u susjednim zemljama. Službe Komisije organizirat će posebne sastanke u svim državama članicama radi širenja najboljih praksi naučenih na temelju ove vježbe.

Financijska sredstva EU-a važan su alat za potporu državama članicama u provedbi mjera potrebnih za izgradnju učinkovite i istinske sigurnosne unije. S obzirom na rastuću prijetnju koju predstavljaju terorizam, organizirani kriminal i kiberkriminalitet, Komisija će osigurati 90 milijuna EUR u 2017. za potporu mjerama Unije u okviru Fonda za unutarnju sigurnost – policija 33 , što je iznos dvostruko veći od iznosa koji je osigurala 2016. Cilj je pripadajućeg godišnjeg programa rada 34 , u kojemu se navode prioriteti za financiranje za ciljane prekogranične aktivnosti u području unutarnje sigurnosti, podupirati nastojanja država članica u borbi protiv terorizma provođenjem projekata za sprečavanje financiranja terorizma, suzbijanje radikalizacije, pružanje potpore civilnom društvu u širenju alternativnog diskursa i jačanje zaštite ključne infrastrukture. Komisija isto tako namjerava osigurati sredstva za financiranje prekograničnih projekata za borbu protiv prioritetnih prijetnji kriminala, poput trgovanja ljudima, trgovanja drogom, trgovanja vatrenim oružjem i kaznenih djela protiv okoliša 35 .

Prvi put u okviru Fonda za unutarnju sigurnost – policija u sklopu godišnjeg programa rada za 2017. nastoje se osigurati financijska sredstva za projekte u borbi protiv kiberkriminaliteta. To je odraz činjenice da su kibernetičke prijetnje u porastu, što pokazuju nedavni kibernapadi, i činjenice da se u gotovo svim vrstama organiziranog kriminala zločinci sve vještije i učinkovitije koriste tehnologijom. Kako bi ojačala razmjenu informacija, Komisija namjerava osigurati financijska sredstva za projekte kojima se nastoji maksimalno iskoristiti pogodnosti postojećih informacijskih sustava EU-a. To je prioritet u radu na razvoju jačih i pametnijih informacijskih sustava za granice i sigurnost 36 i služit će kao potpora nastojanju da informacijski sustavi EU-a postanu interoperabilni 37 . Naposljetku, Komisija želi osigurati financijska sredstva za jačanje prekogranične policijske suradnje, u skladu s preporukom o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru iz svibnja 2017. 38 .

Ta sredstva nadovezuju se na potporu državama članicama putem njihovih nacionalnih programa u okviru Fonda za unutarnju sigurnost – policija. Za razdoblje od 2014. do 2020. Komisija osigurava ukupno 754 milijuna EUR za 26 država članica namijenjenih financiranju mjera za borbu protiv kriminala i upravljanje rizicima i krizama 39 . Ta financijska sredstva mogu se upotrebljavati za velik broj inicijativa čiji je cilj osigurati visoku razinu sigurnosti u EU-u, poput uspostavljanja informacijskih sustava, kupnje operativne opreme, promicanja programa osposobljavanja i osiguravanja operativne suradnje. Međutim, ima mjesta za poboljšanje u načinu na koji države članice apsorbiraju ta sredstva. Komisija stoga poziva države članice da ta sredstva u potpunosti iskoriste radi provedbe prioriteta sigurnosne unije.

3. Vanjska dimenzija

Na sastanku na vrhu održanom 7. i 8. srpnja 2017. u Hamburgu čelnici skupine G20 donijeli su Akcijski plan o borbi protiv terorizma. Akcijskim se planom poziva na suočavanje s rastućom prijetnjom povratka stranih terorističkih boraca, olakšavanje razmjene informacija, borbu protiv financiranja terorizma i borbu protiv radikalizacije i uporabe interneta u terorističke svrhe te se njime na taj način potvrđuju trenutačni prioriteti djelovanja EU-a u sigurnosnoj uniji. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje nastavit će blisko surađivati s partnerima izvan EU-a u provedbi tih politika.

Sud Europske unije 26. srpnja 2017. dao je svoje mišljenje o usklađenosti sporazuma Europske unije i Kanade o prijenosu i obradi podataka iz evidencije podataka o putnicima s Ugovorima 40 . Sporazum je potpisan 2014, a Vijeće je od Europskog parlamenta zatražilo da ga odobri. Europski parlament odlučio je proslijediti predmet Sudu kako bi se utvrdilo je li predviđeni sporazum usklađen s pravom EU-a kojim se jamči poštovanje privatnog i obiteljskog života te zaštita osobnih podataka. Komisija će to pitanje ponovno razmotriti u sljedećem izvješću o napretku prema uspostavi sigurnosne unije u rujnu 2017.

Na neformalnom sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja Istočnog partnerstva u Tallinnu, održanom 7. srpnja, naglasak je bio na borbi protiv kiberkriminaliteta, borbi protiv korupcije i nužnoj reformi pravosuđa. Ministri su ponovno izrazili svoju predanost da poduzmu daljnje korake u borbi protiv kiberkriminaliteta i ojačaju kibersigurnost. Raspravljali su o zakonodavnim i operativnim izazovima u borbi protiv kiberkriminaliteta, o mogućnosti poboljšanja suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini i o daljnjem djelovanju u okviru radne skupine Istočnog partnerstva za vladavinu prava.

Vijeće za vanjske poslove 19. lipnja 2017. donijelo je zaključke o vanjskim aspektima pomorske sigurnosti u kojima se ističe uloga EU-a kao globalnog čimbenika pomorske sigurnosti i poziva na bolju razmjenu informacija, razmjenu dobre prakse, bolju koordinaciju inicijativa EU-a i međunarodnu suradnju na moru radi suočavanja s novim izazovima i prijetnjama na moru.

Vijeće za vanjske poslove 17. srpnja 2017. raspravljalo je o prioritetima u području provedbe Globalne strategije EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku za razdoblje 2017.–2018. Ministri su naglasili potrebu za dodatnim jačanjem poveznice između unutarnje i vanjske dimenzije u području sigurnosti, borbe protiv terorizma i suzbijanja hibridnih prijetnji. Postigli su sporazum i o dva dodatna područja u kojima će nastaviti rad na globalnom upravljanju i regionalnoj suradnji, među ostalim o jačanju pomorske sigurnosti i jačanju kibernetičke sigurnosti Unije.

Komisija i Visoka predstavnica EU-a 19. srpnja 2017. predstavili su izvješće 41 o napretku u provedbi Zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji iz travnja 2016. 42  U njemu se opisuje napredak u pogledu 22 aktivnosti namijenjene podizanju svijesti o hibridnim prijetnjama, jačanju otpornosti na te prijetnje i jačanju suradnje EU-a i NATO-a.

U kontekstu strateškog partnerstva i suradnje EU-a i NATO-a, Vijeće za vanjske poslove 19. lipnja 2017. donijelo je zaključke o napretku u provedbi zajedničkih prijedloga (42 aktivnosti) koje su 6. prosinca 2016. odobrili ministri EU-a i NATO-a. U izvješću o napretku naglašava se potreba za suradnjom te dvije organizacije u postojećem strateškom okruženju, u kojemu su i EU i NATO suočeni s nezapamćenim sigurnosnim izazovima, a nemaju sve instrumente potrebne za njihovo samostalno rješavanje. Izvješće pokazuje da se aktivnosti tih dviju organizacija međusobno nadopunjuju i pridonose ostvarenju zajedničkog cilja. Daljnjem jačanju suradnje EU-a i NATO-a pridonose i novoosnovani Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji u Helsinkiju i osnivanje jedinice EU-a za otkrivanje hibridnih prijetnji te njezina interakcija s novoosnovanim NATO-vim odjelom za analizu hibridnih prijetnji.

IV.    ZAKLJUČAK

U ovom se izvješću posebno osvrće na zaključke Komisije temeljene na sveobuhvatnoj procjeni aktivnosti Unije u području unutarnje sigurnosti koja se objavljuje zajedno s ovim izvješćem. Iako je konačni rezultat sveobuhvatne procjene pozitivan i potvrđuje važnost i učinkovitost djelovanja Unije u području unutarnje sigurnosti, Komisija će i dalje poduzimati radnje za uklanjanje utvrđenih prepreka i nedostataka: (1) podupiranjem potpune provedbe mjera EU-a, (2) smanjenjem složenosti instrumenata i alata EU-a, (3) izgradnjom dodatnih kapaciteta na razini EU-a putem udruživanja resursa i (4) rješavanjem rastućih prijetnji. Komisija će predstaviti sveobuhvatnu procjenu Europskom parlamentu i Vijeću, a te institucije potiče na dijalog radi ispitivanja njezinih zaključaka.

Sljedeće izvješće o napretku sigurnosne unije bit će objavljeno u rujnu 2017.

(1)

     SWD(2017) 278 final (26.7.2017.).

(2)

      http://www.consilium.europa.eu/en/meetings/european-council/2017/06/22-23-euco-conclusions_pdf/ .

(3)

      http://www.consilium.europa.eu/press-releases-pdf/2017/7/47244662401_en.pdf . 

(4)

    http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/05/26-statement-fight-against-terrorism/ . 

(5)

     Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC), Europski centar za kibernetički kriminal (EC3) i Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata (EMSC).

(6)

     Vidjeti radni dokument službi Komisije o operativnim smjernicama o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka (SEC(2011 567 final, 6.5.2011.)).

(7)

     Vidjeti Sedmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 261 final, 16.5.2017).

(8)

     Posebno Okvirna odluka o borbi protiv organiziranog kriminala (Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP, 24.10. 2008.).

(9)

     Odluke Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP (23.6.2008.).

(10)

     Direktiva (EU) 2016/681 (27.4.2016.).

(11)

     SWD(2016) 426 final (28.11.2016.).

(12)

     Direktiva (EU) 2016/1148 (6.7.2016.).

(13)

     Direktiva (EU) 2017/541 (15.3.2017.).

(14)

     Direktiva (EU) 2015/849 (20.5.2015).

(15)

     Direktiva (EU) 2017/541 (15.3.2017.).

(16)

     Vidjeti Komunikaciju o jačim i pametnijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost (COM(2016) 205 final, 6.4.2016.).

(17)

     Vidjeti Sedmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 261 final, 16.5.2017).

(18)

     Vidjeti Osmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 354 final, 29.6.2017.).

(19)

     COM(2014) 713 final, COM(2014) 714 final i COM(2014) 715 final (28.11.2014.). Prijedlozi su se temeljili na procjeni pravnih akata povezanih s područjem slobode, sigurnosti i pravde koja je provedena u kontekstu isteka prijelaznih odredaba utvrđenih u Protokolu br. 36 Ugovora iz Lisabona.

(20)

     Uredba (EU) 2016/93, Uredba (EU) 2016/94 i Uredba (EU) 2016/95 (20.1.2016.).

(21)

     Uredba (EU) 2015/2219 (25.11.2015.).

(22)

   Vidjeti Osmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 354 final, 29.6.2017.).

(23)

      http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20170629IPR78658/special-committee-to-tackle-deficiencies-in-the-fight-against-terrorism .

(24)

     COM(2017) 375 final (13.7.2017.).

(25)

     COM(2016) 50 final (2.2.2016.). Za pregled stanja provedbe akcijskog plana vidjeti Osmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 354 final, 29.6.2017.).

(26)

     Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2347 (24.3.2017.)

(27)

     COM(2016) 194 final (6.4.2016.).

(28)

     Vidjeti Sedmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 261 final, 16.5.2017.).

(29)

     Radi se o prijedlogu o uspostavi sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) (COM(2016) 731 final, 16.11.2016.), prijedlozima za jačanje Schengenskog informacijskog sustava (COM(2016) 881 final, 882 final i 883 final, 21.12.2016.), prijedlogu o Eurodacu (COM(2016) 272 final, 4.5.2016.) i dodatnom prijedlogu kojim bi se olakšala razmjena kaznene evidencije državljana trećih zemalja u EU-u upotrebom Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) (COM(2017) 344 final, 29.6.2017.).

(30)

     U tim se Odlukama Vijeća (odluke Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP, 23.6.2008.) osobit naglasak stavlja na suzbijanje terorizma i prekograničnog kriminala. U njima su navedena pravila i postupci kojima se državama članicama omogućuje brzo uzajamno pretraživanje datoteka za analizu DNK, sustava za identifikaciju otisaka prstiju i podataka o registriranim vozilima. Države članice te bi odluke Vijeća trebale u potpunosti provesti do kolovoza 2011.

(31)

     COM(2016) 819 final (21.12.2016.).

(32)

     Komisija je posljednje dvije godine radila s ključnim internetskih platformama, državama članicama i drugim dionicima u okviru Internetskog foruma EU-a kako bi osigurala dobrovoljno uklanjanje terorističkih sadržaja na internetu i pružala potporu civilnom društvu pri širenju alternativnog diskursa.

(33)

     Uredba (EU) br. 513/2014 (16.4.2014.).

(34)

     U rujnu 2017. Komisija namjerava donijeti godišnji program rada za 2017. za mjere Unije u okviru Fonda za unutarnju sigurnost – policija.

(35)

     Vidjeti prioritetne prijetnje kriminala navedene u Šestom izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 213 final, 12.4.2017.).

(36)

     COM(2016) 205 final (6.4.2016.).

(37)

     Vidjeti Komisijin novi pristup upravljanju podacima za granice i sigurnost naveden u Sedmom izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 261 final, 16.5.2017.).

(38)

     C(2017) 3349 final (12.5.2017.).

(39)

     Sve države članice osim Danske i Ujedinjene Kraljevine sudjeluju u provedbi Fonda za unutarnju sigurnost – policija.

(40)

      https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2017-07/cp170084en.pdf .

(41)

     JOIN (2017) 30 final (19.7.2017.).

(42)

     JOIN (2018) 18 final (6.4.2016.).