EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.2.2017.

COM(2017) 103 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o primjeni Uredbe (EU) br. 98/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te delegiranju ovlasti na temelju te Uredbe

1.    UVOD

Uredba (EU) br. 98/2013 1 o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva (dalje u tekstu „Uredba”) stupila je na snagu 1. ožujka 2013., a postala primjenjiva 2. rujna 2014. Njome se uspostavljaju usklađena pravila o stavljanju na raspolaganje, uvođenju, posjedovanju i uporabi kemijskih tvari i smjesa koje bi se mogle zlouporabiti za nezakonitu proizvodnju eksploziva kućne izrade. Kontrole i ograničenja utvrđeni u Uredbi primjenjuju se na tvari navedene u njezinim prilozima te na smjese i tvari koje ih sadržavaju.

Člankom 18. stavkom 1. Uredbe Komisija se poziva da do 2. rujna 2017. Europskom parlamentu i Vijeću predstavi izvješće u kojem ispituje sve probleme nastale kao rezultat primjene te Uredbe te poželjnost i izvedivost predlaganja zakonodavnih izmjena kojima bi se sustav dodatno ojačao i uskladio. Izmjene uključuju mogućnost proširenja područja primjene Uredbe na profesionalne korisnike i uključenja prekursora eksploziva koji nisu na popisu u Prilog II.

Osim toga, člankom 14. stavkom 2. od Komisije se traži da sastavi izvješće s obzirom na delegiranje ovlasti koja joj je dodijeljena na razdoblje od pet godina od 1. ožujka 2013. „ne kasnije od devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja”, tj. do 1. lipnja 2017.

Ovim se izvješćem nastoje ispuniti zahtjevi određeni u dva prethodno navedena članka. Radi pojednostavnjenja postupka izvješćivanja te s obzirom na to da je delegiranje ovlasti sredstvo za zakonodavne izmjene, Komisija smatra korisnim i relevantnim da se ta dva izvješća povežu u jedno. Ovim se izvješćem žele prenijeti i informacije kojima bi se poboljšalo poštovanje odredaba Uredbe u gospodarskim subjektima i nacionalnim tijelima te povećala transparentnost postupka donošenja politika Komisije.

Komisija je ovo izvješće pripremila na temelju rasprava i savjetovanja u Stalnom odboru za prekursore, stručnoj skupini Komisije 2 koja obuhvaća nadležna tijela država članica EU-a i zemalja izvan EU-a koje su dio EGP-a te predstavnike lanca opskrbe kemikalijama i maloprodajnog opskrbnog lanca, kao i na temelju Komisijinih razmatranja.

2.    KONTEKST

2.1.    Poštovanje odredaba Uredbe

Na datum 1. siječnja 2017. utvrđeno je da većina država članica poštuje zahtjeve Uredbe:

sve države članice uspostavile su najmanje jednu nacionalnu kontaktnu točku s jasno obilježenim telefonskim brojem i adresom elektroničke pošte za prijavu sumnjivih transakcija i značajnih nestanaka i krađa (članak 9. stavak 2.);

23 države članice potpuno poštuju odredbe jer su utvrdile pravila o sankcijama (članak 11.), redovito distribuirale smjernice koje je pripremio Stalni odbor za prekursore (članak 9. stavak 6.) i, prema potrebi, priopćavale Komisiji mjere koje su poduzele za provođenje izuzeća u režimu za izdavanje dozvola ili režimu za registraciju (članak 4. stavak 4.) ili postojeće režime (članak 13. stavak 4.);

pet država članica djelomično poštuje odredbe – nisu utvrdile pravila o sankcijama.

Kako bi osigurala potpuno poštovanje Uredbe u državama članicama, Komisija je pokrenula bilateralne rasprave o pitanju poštovanja i započela postupke zbog povrede propisa 3 protiv nekih država članica te će prema potrebi nastaviti održavati te rasprave.

Uredba je značajna za EGP te se stoga primjenjuje i na Island, Lihtenštajn i Norvešku. Nadzorno tijelo EFTA-e nadležno je za praćenje primjene Uredbe u tim zemljama. U Norveškoj i Lihtenštajnu Uredba se poštuje, no Island nije poduzeo potrebne mjere da uključi Uredbu u svoj pravni poredak te je stoga Nadzorno tijelo EFTA-e protiv njega pokrenulo postupak na Sudu EFTA-e 17. studenoga 2016. 4

Naposljetku, Švicarska nije obvezana odredbama Uredbe, ali ipak razmatra donošenje mjera za kontrolu i ograničenje prekursora eksploziva na nacionalnoj razini. Već je odredila nacionalnu kontaktnu točku za prijavu sumnjivih transakcija te značajnih nestanaka i krađa.

2.2.    Nacionalne provedbene mjere

Člankom 4. stavkom 1. Uredbe zabranjuje se da se ograničeni prekursori eksploziva (navedeni u Prilogu I. Uredbi) stavljaju na raspolaganje pojedincima te da ih oni uvode, posjeduju ili koriste. Države članice svejedno mogu uspostaviti i zadržati režim izdavanja dozvola i/ili režim za registraciju kojima se omogućuje kontrolirano stavljanje na raspolaganje ograničenih prekursora eksploziva pojedincima (članak 4. stavci 2. i 3.).

Na datum 1. siječnja 2017. režimi izdavanja dozvola i/ili režimi za registraciju bili su uspostavljeni u 16 država članica, dok je u preostalih 12 država članica zadržana zabrana 5 . Iz dosadašnje primjene Uredbe vidljivo je da nema dogovora na razini EU-a o tome treba li zabraniti ograničene prekursore eksploziva ili ih staviti na raspolaganje na kontroliran način.

Među državama članicama koje su zadržale režime izdavanja dozvola postoje velike razlike u postupcima za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola, kriterijima po kojima se oni odobravaju ili odbijaju te duljini i vrsti valjanosti dozvola. Neke države članice smatraju da se zahtjevi za izdavanje dozvola trebaju odobravati osim ako postoji konkretan razlog protiv toga, dok druge primjenjuju suprotan pristup i odbijaju izdavanje osim ako za njega postoji određen razlog. Posljedica je toga da se u državama članicama koje su Komisiji dostavile informacije postotak odobrenih i odbijenih zahtjeva za dozvole uvelike razlikuje. Do sad nisu zabilježeni slučajevi da države članice uzajamno priznaju dozvole.

Kad god je to moguće, neke države članice predlažu alternativne tvari ili razine koncentracije koje se mogu iskoristiti u zakonite svrhe. Iz iskustava država članica vidljivo je da za mnoge zakonite oblike uporabe, ako ne i za većinu njih, postoje druge mogućnosti.

Neke države članice donijele su i druge mjere osim minimalnih zahtjeva iz Uredbe, kojima se primjerice od gospodarskih subjekata zahtijeva da se registriraju pri nadležnim tijelima i periodički prijave sve transakcije, uključujući uvoz, kojima se područje primjene Uredbe proširuje na profesionalne korisnike, utvrđuju uvjeti za skladištenje, predviđa razmjena bitnih prekograničnih informacija s drugim državama članicama ili utvrđuje uloga carinskih tijela.

Osim toga, neke države članice primjenjuju ograničenja i kontrole na prekursore eksploziva koji nisu na popisu ili stroža ograničenja za tvari s popisa. U svim su aktualnim slučajevima u državama članicama ograničenja i kontrole bili uspostavljeni prije donošenja Uredbe.

Usporedno s donošenjem i provedbom nacionalnih mjera većina država članica izvijestila je tome da provodi kampanje za podizanje razine svijesti gospodarskih subjekata uključenih u opskrbni lanac prekursora eksploziva s popisa. Kampanjama se nastoji podići razina svijesti o obvezi ograničavanja i prijave sumnjivih transakcija. Neke države članice aktivno uključuju internetske dobavljače i tržišta.

Još je prerano za donošenje zaključaka iz dobivenih podataka o dozvolama, registraciji, prijavama sumnjivih transakcija i provedbi. U budućnosti će Komisija nastojati prikupiti i analizirati relevantne podatke kako bi na razini EU-a utvrdila potencijalne prijetnje, dobre prakse i područja koja bi se mogla ojačati ili uskladiti.

2.3.    Stalni odbor za prekursore

Od svojeg osnutka na temelju Akcijskog plana EU-a za jačanje sigurnosti eksploziva iz 2008. 6 Stalni odbor za prekursore aktivno radi na jačanju zaštite od uporabe prekursora eksploziva za proizvodnju eksploziva kućne izrade u Europi.

Od donošenja Uredbe 2013. Odbor se redovito sastaje kako bi pojednostavnio i pratio njezinu provedbu. Najvažnije, Odbor državama članicama i predstavnicima gospodarskih subjekata u opskrbnom lancu služi kao platforma za razmjenu informacija i mišljenja o Uredbi te njezinoj praktičnoj provedbi.

Druga postignuća Odbora uključuju donošenje i redovito preispitivanje Smjernica 7 te pripremni rad za tri delegirana akta kojima su tvari koje predstavljaju prijetnju dodane u Prilog II. (vidjeti odjeljak 4.). Odbor je omogućio i veću prekograničnu razmjenu informacija o prijavama sumnjivih transakcija, nestanaka i krađa te odobravanju i odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvola te podupire rad na podizanju razine svijesti u kemijskoj industriji i sektoru maloprodaje. Od 2013. do 2015. četiri člana Odbora zajednički su vodila projekt Sigurnost prodaje visokorizičnih kemikalija, financiran sredstvima EU-a, u okviru kojeg su razvijene smjernice za trgovce na malo na fizičkim lokacijama i na internetu te za nadležna tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva.

3.    PREISPITIVANJE

„Eksplozivi kućne izrade i dalje su omiljeno oružje terorista, uz uobičajeno vatreno oružje, zbog svoje dostupnosti, jednostavnosti i djelotvornosti”, navodi se u izvješću Europola o stanju i trendovima u području terorizma u EU-u iz 2016. Međutim, u tom izvješću i njegovim verzijama iz 2015., 2014. i 2013. zabilježena je smanjena uporaba improviziranih eksploziva ili eksploziva kućne izrade u odnosu na uporabu vatrenog oružja i/ili zapaljivih naprava.

Stupanje na snagu Uredbe pridonijelo je smanjenju prijetnje koju predstavljaju prekursori eksploziva u Europi. Na sastancima i savjetovanjima Stalnog odbora za prekursore te u studiji koju je proveo neovisni stručni konzorcij 8 zaključeno je sljedeće:

količina se prekursora eksploziva dostupnih na tržištu smanjila. To je djelomično zato što mnogi gospodarski subjekti primjenjuju ograničenja i djelomično jer su ih neki proizvođači dobrovoljno prestali proizvoditi, a neki gospodarski subjekti prodavati. U opskrbnom lancu nisu prijavljene znatne smetnje ili gospodarski gubici kao posljedica toga. Isto tako, u nekim su državama članicama koje zadržavaju režime izdavanja dozvola tijela izvijestila da je broj zahtjeva za izdavanje dozvola trenutačno znatno niži nego prve godine primjene Uredbe. To znači da su pojedinci uspješno počeli primjenjivati alternativne (neosjetljive) tvari za nastavak svojih zakonitih neprofesionalnih djelatnosti,

kapacitet se nadležnih tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva za istraživanje sumnjivih incidenata koji su uključivali prekursore eksploziva povećao. Države članice izvijestile su o povećanju broja prijavljenih sumnjivih transakcija, nestanaka i krađa zbog veće razine svijesti gospodarskih subjekata koji rukuju prekursorima eksploziva. Osim toga, neke su države članice na ad hoc osnovi razmjenjivale informacije o prijavama i odbijale zahtjeve za izdavanje dozvola. Naposljetku, nadležna tijela u državama članicama koje zadržavaju režime izdavanja dozvola bolje su upućena u to koji pojedinci posjeduju ograničene tvari i u koju ih svrhu planiraju upotrijebiti.

Još nije moguće detaljnije procijeniti učinak Uredbe. Međutim, niz slučajeva koje su države članice prijavile upućuje na to da je primjena Uredbe pridonijela njihovim naporima na sprječavanju terorističkih napada koji uključuju eksplozive kućne izrade.

3.1.    Izazovi proizašli iz primjene Uredbe

Unatoč sveukupnom pozitivnom učinku Uredbe na smanjenje pristupa prekursorima eksploziva i povećanje kontrole nad njima iz njezine je primjene proizašlo nekoliko problema i izazova. Primjeri navedeni u ovom odjeljku nisu nužno odraz iskustava svih ili većine država članica i gospodarskih subjekata. Međutim, imali su dovoljno širok učinak da se ne mogu pripisati posebnim okolnostima pojedinih država članica ili subjekata.

Glavni je izazov za nadležna tijela država članica velik broj subjekata na koje utječu ograničenja i kontrole iz Uredbe. Budući da su mnoge kemijske tvari i smjese na koje se Uredba odnosi kućanski proizvodi, opskrbni lanac znatno je veći od lanca drugih proizvoda koji podliježu posebnim odredbama o kontroli (npr. prekursori za droge). Posljedica je toga da je nadležnim tijelima bio izazov doprijeti do svih gospodarskih subjekata u opskrbnom lancu prekursora eksploziva kako bi ih obavijestila o njihovim obvezama. Međutim, nadležna su tijela u suradnji s udrugama koje predstavljaju kemijsku industriju i sektor maloprodaje provodila kampanje za podizanje razine svijesti i surađivala s velikim brojem subjekata, od proizvođača do trgovaca na malo, od velikih poduzeća do malih neovisnih trgovina te od internetskih prodavatelja do internetskih tržišta.

Drugi je izazov za tijela država članica provesti ograničenja i kontrole u pogledu internetske prodaje, uvoza i kretanja unutar EU-a. Proizvodi većeg obujma često se prevoze i prodaju u većim količinama (npr. gnojiva) i stoga se relativno lakše otkrivaju i kontroliraju. S druge strane, drugi se proizvodi prodaju u manjim količinama i manjem obujmu te ih je stoga teže presresti kad se isporučuju u Europu i prevoze diljem nje. Kako bi riješila taj problem, tijela za izvršavanje zakonodavstva ulažu veće napore u utvrđivanje slučajeva nezakonitog nabavljanja i posjedovanja, primjerice povećavanjem međuagencijske suradnje i razmjenom informacija na razini EU-a.

Glavni je izazov za gospodarske subjekte, posebno one u sektoru maloprodaje, utvrditi koji su proizvodi obuhvaćeni područjem primjene Uredbe. Proizvodi koji sadržavaju ograničene prekursore eksploziva moraju se označiti na odgovarajući način. Kad se to ne učini na početku opskrbnog lanca, subjektima na maloprodajnoj razini teško je pravilno utvrditi je li oznaka pričvršćena te primjenjuje li se ograničenje. Osim toga, prekursori eksploziva navedeni u Prilogu II. Uredbi koji nisu ograničeni ne moraju biti označeni. Gospodarski subjekti, posebno oni s velikom fluktuacijom zaposlenika, moraju posvetiti mnogo vremena utvrđivanju potencijalno problematičnih proizvoda i odgovarajućem osposobljavanju svojeg osoblja.

Gospodarski subjekti koji posluju preko unutarnjih granica EU-a suočavaju se s izazovom prilagođavanja posebnoj prirodi različitih režima u svakoj državi članici. Uredbom se tijelima država članica omogućuje da definiraju ključne aspekte njezine primjene na njihovu državnom području. Kao rezultat toga, gospodarski subjekti moraju biti upućeni u vrstu režima koji se primjenjuje u određenoj državi članici u koju se proizvod isporučuje te u skladu s tim moraju prijaviti prodaju, provjeriti dozvolu ili zabraniti prodaju. Neka poduzeća imaju stroge unutarnje postupke za identifikaciju kojima se olakšava poštovanje složenih regulatornih okvira. Međutim, za poduzeća koja takve postupke nemaju, a to su često manja poduzeća, to je dugotrajan proces.

Naposljetku, gospodarski subjekti koji svoje proizvode prodaju pojedincima i drugim vrstama krajnjih korisnika prijavljivali su poteškoće u procjeni, s razumnim stupnjem sigurnosti, nabavlja li određena osoba ograničenu tvar za potrebe svoje trgovačke, poslovne ili profesionalne djelatnosti. U Uredbi se ne navode kriteriji za ocjenjivanje onoga što se može smatrati profesionalnim ili za provjeru stručnih kvalifikacija. To je prepušteno državama članicama pa se stoga kriteriji mogu razlikovati na različitim državnim područjima.

Trajni je izazov za Komisiju pratiti rastuću sigurnosnu prijetnju. Kako bi se Uredbu prilagodilo uporabi novih kemijskih tvari ili novih koncentracija tvari s popisa, Komisija se oslanja na informacije i podatke od država članica. Napori u obliku rada Stalnog odbora za prekursore 2016. doveli su do toga da se tri tvari koje predstavljaju prijetnju dodaju u Prilog II. (vidjeti odjeljak 4.).

Rješavanje prethodno navedenih izazova za Komisiju je prioritet. U bliskoj suradnji s Odborom Komisija će iskoristiti alate koji su joj na raspolaganju (uključujući zakonodavne akte, smjernice i praktičnu potporu) radi poboljšanja kapaciteta tijela u državama članicama i gospodarskih subjekata da s punim povjerenjem vrše svoje dužnosti.

3.2.    Poželjnost i izvedivost daljnjeg jačanja i usklađivanja sustava

Određene kemikalije – prekursore eksploziva – teroristi upotrebljavaju za proizvodnju eksploziva kućne izrade, što predstavlja veliku i stalno rastuću prijetnju. Komisijin je prioritet, osim potpune provedbe postojećih odredaba, odrediti kojim bi se mjerama i aktivnostima sustav u budućnosti mogao ojačati 9 .

Izmjenama Uredbe moglo bi se stvoriti dodatno opterećenje za javna tijela, gospodarske subjekte i potrošače. Kako bi se osiguralo da to opterećenje ne bude nerazmjerno u odnosu na postavljene ciljeve, Komisija će 2017. procijeniti učinak, troškove i koristi za sve dionike te eventualni potencijal za pojednostavnjenje mjera kojima se nastoji:

postrožiti ograničenja i kontrole dodavanjem novih potencijalno problematičnih tvari u područje primjene Uredbe te postroživanjem ograničenja za tvari koje su već na popisu,

povećati kapacitet nadležnih tijela u državama članicama za praćenje prodaje i posjedovanja prekursora eksploziva. Nadležna bi tijela trebala znati tko su gospodarski subjekti koji stavljaju prekursore eksploziva na tržište i koji pojedinci nabavljaju, posjeduju ili upotrebljavaju ograničene prekursore eksploziva. Ti pojedinci uključuju širu javnost i one koji djeluju u svrhe povezane sa svojom strukom. S tim ciljem Komisija će ispitati učinak mjera poput zahtjeva za gospodarske subjekte da se registriraju pri nadležnom tijelu i nadležnim tijelima redovito podnose registar transakcija. Komisija će razmotriti i učinak utvrđivanja zajedničkih kriterija za dozvole kako bi se uskladili uvjeti za odobravanje i odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvola te olakšalo uzajamno priznavanje u državama članicama,

povećati kapacitet nadležnih tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva u državama članicama za otkrivanje i istraživanje mogućih kršenja Uredbe. Komisija će razmotriti mjere za jačanje sustava za prijavljivanje sumnjivih transakcija, nestanaka i krađa, primjerice osiguranjem da se razmjenjuju informacije koje bi mogle imati prekograničnu važnost. Komisija će razmotriti i mjere za jačanje sustava u pogledu uvođenja prekursora eksploziva iz trećih zemalja (npr. uvozom) i operativne uloge carinskih tijela na vanjskim granicama Unije,

povećati kapacitet gospodarskih subjekata u opskrbnom lancu. Komisija će razmotriti mjere za poboljšanje prijenosa informacija u lancu opskrbe kemikalijama i maloprodajnom opskrbnom lancu, primjerice ponovnom procjenom odredbe o označivanju u Uredbi. Kad god je to moguće, Komisija će također nastojati smanjiti pravnu nesigurnost za gospodarske subjekte.

Usporedno s tim Komisija će ponovno preispitati prijenos odredaba o amonijevu nitratu iz Uredbe REACH (EZ 1907/2006) 10 u Uredbu 11 te, kako je istaknuto u Prvom izvješću o napretku prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj Uniji 12 , ispitati i rezultate istraživačkih projekata koje financira EU, a koji imaju potencijal za smanjenje prijetnje koju predstavljaju eksplozivi kućne izrade, primjerice neutraliziranjem eksplozivnih svojstava određenih tvari i proizvoda.

Komisija će razmotriti i nezakonodavne mjere kojima bi se sustav mogao dodatno ojačati. To će učiniti primjerice jačanjem uloge Europola, osnivanjem ad hoc podskupina u okviru Stalnog odbora za prekursore kako bi raspravljale o konkretnim izazovima (npr. o dostupnosti i kontroli internetske prodaje ili ulozi carine), posredovanjem na sastancima nacionalnih kontaktnih točaka te podupiranjem napora na poboljšanju suradnje na regionalnoj razini.

3.3.    Poželjnost i izvedivost širenja područja primjene Uredbe na profesionalne korisnike

Ograničenja nametnuta Uredbom primjenjuju se samo na „pojedince”. Osobe koje djeluju u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom ili profesionalnom djelatnošću (obično se nazivaju i „profesionalni korisnici”) i dalje imaju pristup ograničenim prekursorima eksploziva bez ograničenja.

Izuzećem odobrenim profesionalnim korisnicima 1. podrazumijeva se da ta vrsta korisnika ne bi nezakonito upotrebljavala prekursore eksploziva za proizvodnju eksploziva kućne izrade i/ili 2. smatra se da bi proširenje ograničenja na tu vrstu korisnika gospodarskim subjektima stvorilo preveliko opterećenje.

Komisija ipak vidi mogući sigurnosni propust u izuzeću profesionalnih korisnika od ograničenja nametnutih Uredbom. Komisija će stoga razmotriti učinak novih mjera kojima se područje primjene Uredbe proširuje na profesionalne korisnike te istovremeno pomno ispitati opterećenje nametnuto gospodarskim subjektima. Primjerice, gospodarski subjekti možda će morati zabilježiti sve transakcije koje uključuju profesionalne korisnike i taj registar držati na raspolaganju za inspekcije nadležnih tijela.

Tako bi se nadležnim tijelima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućio bolji uvid u to tko pristupa kojim prekursorima i u koju svrhu. Olakšala bi se i rana istraga te kazneni progon slučajeva navodne zlouporabe.

Osim toga, Komisija će razmotriti uvođenje usklađene definicije „profesionalnog korisnika” i zajedničkih kriterija za utvrđivanje tko se može smatrati profesionalnim ili za provjeru stručnih kvalifikacija.

3.4.    Poželjnost i izvedivost uključenja prekursora eksploziva koji nisu na popisu u odredbe o prijavi sumnjivih transakcija, nestanaka i krađa

Komisija ne predviđa primjenu odredaba o prijavi sumnjivih transakcija, nestanaka i krađa na opću kategoriju „prekursora eksploziva koji nisu na popisu”. Time bi se gospodarskim subjektima nametnulo nerazmjerno opterećenje te neopravdana razina nesigurnosti jer oni ne znaju nužno koje se kemijske tvari u određenom trenutku mogu upotrijebiti kao prekursori eksploziva.

Ipak, Komisija smatra neophodnim ažurirati Prilog II., koliko god često je to potrebno, kako bi se dodale određene tvari koje predstavljaju prijetnju kao prekursori eksploziva te je već iskoristila svoje ovlasti za donošenje delegiranih akata u tu svrhu (vidjeti odjeljak 4.).

Osim toga, Komisija će procijeniti važnost dodavanja kategorija tvari u Prilog II. Primjerice, procijenit će učinak, uključujući i iz ekonomske perspektive, uključivanja svih hidrata nitratnih soli s popisa na sličan način kao što je to učinjeno u Uredbi (EZ) br. 273/2004 za soli prekursora za droge 13 te svih gnojiva s velikim udjelom dušika.

Prethodno navedenim dodacima uklonili bi se trenutačni nedostaci u Uredbi te bi se gospodarskim subjektima mogla olakšati zadaća pojednostavnjenjem smjernica o tome koje su tvari potencijalno problematične. Komisija će ipak prije donošenja bilo kakvog prijedloga procijeniti točan učinak dodataka na opskrbni lanac.

4.    IZVRŠAVANJE OVLASTI ZA DONOŠENJE DELEGIRANIH AKATA

U skladu s člankom 12. Uredbe Komisija ima ovlast za donošenje delegiranih akata u vezi s izmjenama graničnih vrijednosti u Prilogu I. u mjeri potrebnoj za uključivanje razvoja u zlouporabi tvari poput prekursora eksploziva ili na temelju istraživanja i ispitivanja. Može donositi i delegirane akte u vezi s dodavanjem tvari u Prilog II. ako je to potrebno za uključivanje razvoja zlouporabe tvari poput prekursora eksploziva.

Sljedeći su delegirani akti doneseni 2016. u okviru ovlasti Komisije radi dodavanja triju tvari u Prilog II.:

Delegirana uredba Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 98/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uvrštenja aluminijeva praha na popis prekursora eksploziva u Prilogu II. 14 ,

Delegirana uredba Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 98/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uvrštenja magnezijeva nitrata heksahidrata na popis prekursora eksploziva u Prilogu II. 15 i

Delegirana uredba Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 98/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uvrštenja magnezijeva praha na popis prekursora eksploziva u Prilogu II. 16 .

Dodavanje prethodno navedenih tvari u Prilog II. Stalnom odboru za prekursore predložile su države članice. Pri pripremi delegiranih akata Komisija se savjetovala sa svim relevantnim dionicima, posebno kemijskom industrijom i sektorom maloprodaje, kako se zahtijeva na temelju Uredbe, te je predstavila analizu kojom prikazuje da to dodavanje ne bi nametnulo nerazmjerno opterećenje gospodarskim subjektima ili potrošačima. Članovi Odbora i promatrači raspravljali su o dodacima i uglavnom su ih podržali. Prije njihova donošenja Komisija je podnijela nacrte delegiranih akata i na javno savjetovanje 17 . Tijekom postupka i procesa odlučivanja Komisija je osigurala pravovremen i primjeren prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovim izvješćem Komisija nije iskoristila svoje delegirane ovlasti za izmjenu ni jedne od graničnih vrijednosti iz Priloga I.

Iako Komisija u ovom trenutku još nije utvrdila dodatne tvari koje bi trebale podlijegati zahtjevu za prijavu ili ograničene prekursore eksploziva čija bi se granična vrijednost trebala izmijeniti, takve se potrebe mogu pojaviti u budućnosti i trebalo bi ih brzo riješiti putem delegiranih akata kako bi se zajamčila javna sigurnost. Stoga Komisija smatra da se ovlast donošenja delegiranih akata koja joj je dodijeljena Uredbom treba prešutno produljiti na razdoblje od pet godina, u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe.

5.    ZAKLJUČAK

Stupanje na snagu Uredbe (EU) br. 98/2013 pridonijelo je smanjenju pristupa opasnim prekursorima eksploziva koji se mogu zloupotrijebiti za proizvodnju eksploziva kućne izrade jer su njome uvedena ograničenja i kontrole ključnih potencijalno problematičnih tvari. Međutim, prijetnja koju predstavljaju eksplozivi kućne izrade još je uvijek velika te i dalje raste. U Uniji obilježenoj slobodnim kretanjem osoba, robe i usluga, europski građani i rezidenti očekuju mjere protiv terorizma na razini cijelog EU-a. Stoga Komisija, države članice i opskrbni lanac prekursora eksploziva u Europi moraju zajedno pojačati napore na potpunoj provedbi postojećih odredaba te utvrđivanju mjera i aktivnosti kojima se jača sustav u vezi s eksplozivima kućne izrade u budućnosti.

Komisija je, u bliskoj suradnji sa Stalnim odborom za prekursore, već započela reviziju Uredbe dodavanjem triju tvari koje su prekursori eksploziva u Prilog II. To je važan korak prema boljoj kontroli tvari koje predstavljaju prijetnju. Međutim, s obzirom na iskustvo praktične provedbe stečeno od 2. rujna 2014., uz globalni razvoj, neophodno je razmotriti dodatne izmjene Uredbe radi povećanja kapaciteta svih dionika uključenih u provedbu i izvršenje ograničenja i kontrola. S tim ciljem Komisija će pažljivo procijeniti učinak niza mogućih novih mjera koje mogu biti predložene u bliskoj budućnosti.

(1)

SL L 39, 9.2.2013., str. 1.

(2)

Referentni broj skupine E03245, vidjeti na poveznici http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetail&groupID=3245&NewSearch=1&NewSearch=1 .

(3)

U skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(4)

Predmet Suda EFTA-e E-18/16.

(5)

Popis mjera dostupan je na poveznici http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/crisis-and-terrorism/explosives/explosives-precursors/index_en.htm .

(6)

Dokument Vijeća 8311/08.

(7)

  http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/crisis-and-terrorism/explosives/explosives-precursors/docs/guidelines_on_the_marketing_and_use_of_explosives_precursors_en.pdf .

(8)

Pripremna studija o provedbi Uredbe (EU) 98/2013 o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva (studeni 2016.). Koordinirao ENCO za Europsku komisiju u skladu s Okvirnim ugovorom o uslugama HOME/2014/ISFP/PR/CBRN/0025 – serija 1.

(9)

COM(2015) 624 final.

(10)

SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(11)

Mišljenje Komisije o tom prijenosu zatraženo je u članku 18. stavku 2. Uredbe i izloženo u izvješću COM(2015) 122 final.

(12)

COM(2016) 670 final.

(13)

Uredba (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o prekursorima za droge (SL L 47, 18.2.2004., str. 1.).

(14)

C(2016) 7647 final.

(15)

C(2016) 7650 final.

(16)

C(2016) 7657 final.

(17)

Kao dio plana za bolju regulativu Komisija pozdravlja povratne informacije javnosti na nacrt zakonodavstva objavljen na poveznici https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/share-your-views_hr .