29.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 252/372

—

uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2015.,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)338 i SWD(2016)339),

—

uzimajući u obzir godišnja tematska izvješća (1) Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji decentraliziranih agencija za financijsku godinu 2015.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (2), a posebno njezin članak 208.,

—

uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3), a posebno njezin članak 110.,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda br. 12/2016 naslovljeno „Način na koji agencije upotrebljavaju bespovratna sredstva nije uvijek primjeren ili dokazano djelotvoran”,

—

uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0149/2017),

A.

budući da ova Rezolucija za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 sadrži horizontalne primjedbe priložene odlukama o razrješnici u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 i člankom 3. Priloga IV. Poslovniku Parlamenta,

B.

budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.

naglašava da agencije imaju znatan utjecaj na donošenje politika i odluka te provedbu programa u područjima od ključne važnosti za europske građane poput zdravlja, okoliša, ljudskih i socijalnih prava, migracija, izbjeglica, inovacija, financijskog nadzora, sigurnosti i zaštite; ponavlja važnost zadaća koje agencije izvršavaju i njihova izravnog učinka na svakodnevni život građana Unije; ustraje u stajalištu da agencije imaju ključnu ulogu u povećanju vidljivosti Unije u državama članicama; ponavlja također važnost neovisnosti agencija, osobito regulatornih agencija i onih s funkcijom neovisnog prikupljanja informacija; podsjeća da je glavni razlog za uspostavu agencija bila provedba neovisnih tehničkih ili znanstvenih procjena;

2.

prima na znanje iz sažetog prikaza rezultata godišnjih revizija za 2015. godinu, koje je Revizorski sud proveo nad agencijama Unije i drugim tijelima („sažetak Revizorskog suda”), da je proračun agencija za 2015. iznosio otprilike 2,8 milijardi EUR, što predstavlja rast od 7,7 % u usporedbi s 2014. te otprilike 2 % općeg proračuna Unije; ističe da se najveći dio proračuna agencija financira subvencijama Komisije, dok se ostatak financira prihodima od pristojbi ili iz drugih izvora, koji čine gotovo jednu trećinu;

3.

prima na znanje da agencije zapošljavaju 9 965 stalnih, privremenih, ugovornih ili upućenih djelatnika, što predstavlja osjetno povećanje od 6,25 % u usporedbi s prethodnom godinom, čime postaje potrebno pomno pratiti zbivanja u tom pogledu; međutim, ističe da se broj osoblja povećao u većini agencija koje se bave pitanjima povezanima s migracijama i sprječavanjem teških kaznenih djela i terorizma, odnosno pitanjima koja su obnovljena i ojačana kao prioriteti Unije za 2015.;

4.

iz sažetka Revizorskog suda prima na znanje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za sve agencije osim za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex); također napominje da su transakcije povezane s računovodstvenom dokumentacijom agencija bile zakonite i pravilne za sve agencije osim za Europski institut za inovacije i tehnologiju, za koji je Revizorski sud izrazio uvjetno mišljenje;

5.

priznaje da su 2015. agencije provodile svoje programe rada kao što bilo predviđeno; međutim, prima na znanje da tekuće rasprave o reviziji Financijske uredbe i budućeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. predstavljaju vrijednu priliku za pogled unaprijed i iskorištavanje tih prilika za provedbu pozitivnih promjena u vezi s upravljanjem proračunom, rezultatima i višegodišnjim programima rada agencija;

6.

podsjeća da rasprava u nadležnim odborima o nacrtima godišnjih programa rada i višegodišnjim strategijama agencija treba doprinijeti postizanju uravnoteženosti programa i strategija, te tome da budu odraz aktualnih političkih prioriteta i doprinose postizanju ciljeva postavljenih u strategiji Europa 2020.;

7.

sa zadovoljstvom napominje da neke agencije već surađuju po tematskim skupinama, primjerice agencije u području pravosuđa (4) i unutarnjih poslova i europska nadzorna tijela (5); potiče druge agencije koje to još nisu učinile da kad god je to moguće dodatno surađuju s drugim agencijama iz iste tematske skupine, ne samo uspostavom zajedničkih službi i sinergija, nego i u okviru svojih zajedničkih političkih područja; potiče Revizorski sud da razmotri predstavljanje panoramskih pregleda zajedničkih političkih područja agencija; poziva Komisiju i Vijeće da prilikom donošenja odluke o premještaju agencija sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini da uzmu u obzir mogućnosti za bolju suradnju s drugim agencijama koje se bave istom tematikom te da uvedu zajedničke službe;

8.

smatra da bi u okviru rasprava o novom pristupu za proračun Unije utemeljen na rezultatima, kao i na osnovi napretka postignutog u poboljšanju tematske suradnje i vježbe koju su agencije provele u izvješću naslovljenom „Kako agencije i druga tijela EU-a doprinose strategiji Europa 2020. i programu Junckerove Komisije?”, sve uključene institucije Unije, odnosno Komisija, Parlament i Revizorski sud, trebale uzeti u obzir taj tematski pristup u godišnjem postupku davanja razrješnice, u skladu s prijedlogom iz priloga ovoj Rezoluciji;

9.

sa zabrinutošću primjećuje da regulatorne agencije Unije zadužene za procjenu rizika reguliranih proizvoda, a posebno Europska agencija za sigurnost hrane, Europska agencija za kemikalije ili Europska agencija za lijekove ne raspolažu s financijskim i pravnim sredstvima kako bi ispunile svoje zadaće na odgovarajući način;

10.

podsjeća na to da su Parlament, Vijeće i Komisija u srpnju 2012. usvojili zajednički pristup za decentralizirane agencije („Zajednički pristup”), politički sporazum o budućem upravljanju agencijama i njihovoj reformi; također podsjeća na to da je Zajednički pristup proveden u okviru plana Komisije iz prosinca 2012. („Plan”);

11.

prima na znanje drugo izvješće o napretku u vezi s provedbom zajedničkog pristupa (COM(2015)179) i pozdravlja napredak ostvaren u mnogim područjima u pogledu racionalizacije njihova funkcioniranja; pozdravlja uložen trud Komisije i agencija te napredak postignut u provedbi plana;

12.

napominje da je većina mjera iz Plana koje su agencije provele pomogle u unaprjeđenju njihove odgovornosti i transparentnosti, što dodatno svjedoči o znatnim naporima koje su agencije poduzele kako bi provele zajednički pristup, unatoč pritisku u smislu resursa te pokazuje da su agencije odgovorne i transparentne; nadalje, prima na znanje od mreže agencija Unije („Mreža”) da je provedba mjera predviđenih u okviru Zajedničkog pristupa dovršena;

13.

ipak je zabrinut da je provedba mjera imala i negativne učinke na učinkovitost agencija, kao i da je u određenim područjima provedba dovela do znatnog povećanja troškova, i u smislu ljudskih i u smislu financijskih resursa; nadalje napominje da su se ti veći troškovi manifestirali tijekom provedbe mjera, ali da će se takvo kontinuirano stanje nastaviti u budućnosti;

14.

prepoznaje administrativno opterećenje za agencije uzrokovano Planom, kao i eksternalizaciju većeg broja zadaća povezanih s prikupljanjem i konsolidacijom podataka agencija i njihova dostavljanja u Mrežu, posebno kad je riječ o proračunskom postupku i postupku davanja razrješnica; poziva Komisiju i proračunsko tijelo da prepoznaju te napore i da osiguraju dodatne resurse u radnom planu agencija, naročito u vezi s funkcijama stalnog tajništva Mreže;

15.

napominje da bi u kontekstu provedbe novih mehanizama za poboljšanje postupaka izvješćivanja trebalo ukinuti dosadašnje mehanizme izvješćivanja kako bi se izbjegli udvostručavanje zadaća i dvostruki sustavi izvješćivanja i postigla veća učinkovitost;

16.

smatra da bi agencije, u uskoj suradnji s Komisijom, Parlamentom i Revizorskim sudom, trebale nastaviti razvijati sveobuhvatne pokazatelje kojima se mjere ukupni rezultati i učinkovitost njihovih aktivnosti; napominje da bi ukupni cilj trebao biti uravnotežen broj pokazatelja kojima se povećava transparentnost i odgovornost agencija te se podržavaju odluke proračunskog tijela u vezi s proračunom i raspodjelom osoblja;

17.

podsjeća da je načelo jedne godine jedno od triju glavnih računovodstvenih načela, zajedno s načelom jedinstva i načelom ravnoteže, koji su nužni za osiguravanje učinkovite provedbe proračuna Unije; prima na znanje iz sažetka Revizorskog suda da je visoka razina prenesenih rezerviranih odobrenih sredstava i dalje jedan od najčešćih problema u upravljanju proračunom i financijama koji utječe na 32 agencije, u usporedbi s 2014. kad je taj broj iznosio 28; od Revizorskog suda prima na znanje da je on nastavio izvješćivati o tim pitanjima na temelju praga koji je na unutarnjoj razini utvrđen za različite glave proračuna agencija;

18.

međutim, napominje da ti prijenosi mogu često biti djelomično ili potpuno opravdani zbog višegodišnje prirode operativnih programa agencija te nužno ne upućuju na nedostatke u planiranju i provedbi proračuna, niti da su uvijek u suprotnosti s proračunskim načelom jedne godine; priznaje činjenicu da su prijenose proizašle iz tih operativnih programa agencije u većini slučajeva unaprijed planirale i priopćile Revizorskom sudu, čime se olakšava jasno razlikovanje između planiranih i neplaniranih prijenosa;

19.

naglašava da se Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) načelno dogovorila o transparentnom razlikovanju između „planiranih” i „neplaniranih” prijenosa koje već godinama slijedi Eurofound; potiče Mrežu, agencije i Revizorski sud da istraže bi li se mogao uspostaviti postupak za razlikovanje između „planiranih” i „neplaniranih” prijenosa i za njihovo jasno priopćavanje, sve dok to pitanje ne bude uvršteno u Financijsku uredbu;

20.

ističe da razina ukidanja prijenosa pokazuje u kojoj su mjeri agencije pravilno predvidjele svoje financijske potrebe te je bolji pokazatelj dobroga proračunskog planiranja nego razina prijenosa;

21.

stoga naglašava potrebu za uspostavom jasnih definicija „planiranih i priopćenih” prijenosa kako bi se pojednostavilo izvješćivanje Revizorskog suda o tom pitanju i da bi se tijelu nadležnom za davanje razrješnica omogućilo da razlikuje između prijenosa koji pokazuju loše proračunsko planiranje i prijenosa kao proračunskog alata kojim se podržavaju višegodišnji programi i planiranje nabave;

22.

u tom pogledu traži da se u sljedeću reviziju Financijske uredbe i Okvirne financijske uredbe uvrsti definicija „planiranih i priopćenih” prijenosa te ostale potrebne smjernice; poziva Komisiju, Revizorski sud i Mrežu da rasprave o tom pitanju i predlože moguća rješenja, kako bi se pojednostavilo, ponajprije, financijsko upravljanje u području izrade višegodišnjih programa i nabave;

23.

primjećuje da se izvješća o izvršenju proračuna nekih agencija nad kojima je provedena revizija razlikuju u pogledu razine detaljnosti u odnosu na većinu drugih agencija, što pokazuje da postoji potreba da se agencijama dostave jasne smjernice o proračunskom izvješćivanju; prima na znanje da su agencije kod kojih je zabilježeno drugačije izvješćivanje funkciju računovodstvenog službenika prenijele na računovodstvenog službenika Komisije te da je različita razina detaljnosti rezultat primjene Komisijine prakse izvješćivanja; podržava Komisiju u njenoj namjeri utvrđivanja smjernica za agencije u vezi s izvješćivanjem o izvršenju proračuna za 2016.; poziva Mrežu i Komisiju da obavješćuju tijelo nadležno za davanje razrješnice o daljnjem razvoju događaja u vezi s tim pitanjem;

24.

napominje da agencije u načelu dodjeljuju i isplaćuju bespovratna sredstva u skladu s pravilima; poziva agencije da poboljšaju upravljanje bespovratnim sredstvima i da se usmjere na mjerenje učinkovitosti dodijeljenih bespovratnih sredstava;

25.

apelira na sve agencije da zasebno izrade sveobuhvatne planove kontinuiteta poslovanja koji se odnose na rizike u pogledu proračuna i poslovne volatilnosti koja bi se mogla pojaviti kao posljedica neočekivanih i bitnih događaja ili okolnosti;

26.

pozdravlja nalaze i preporuke Revizorskog suda iz tematskog izvješća br. 12/2016 o načinima na koji agencije upotrebljavaju bespovratna sredstva;

27.

naglašava prednosti dijeljenja usluga koje omogućavaju dosljednu primjenu administrativnih provedbenih propisa i postupaka u vezi s ljudskim resursima i financijskim pitanjima, kao i potencijalne dobitke u pogledu učinkovitosti koji proizlaze iz dijeljenja usluga među agencijama, posebno ako uzmemo u obzir rezove u pogledu proračuna i broja osoblja s kojima se agencije suočavaju;

28.

sa zabrinutošću napominje da neke agencije imaju dvojna operativna i upravna sjedišta; smatra ključnim da bi se sva dvojna sjedišta koja nemaju nikakvu operativnu dodanu vrijednost prvom prilikom trebala ukinuti;

29.

prima na znanje od Mreže da su s ciljem jamčenja dobitaka u pogledu učinkovitosti u području financija i ljudskih resursa agencije radile na izbjegavanju udvostručavanja i jamčenju toga da informacije budu pouzdane, točne i lako dostupne; sa zadovoljstvom napominje da su ti napori rezultirali internetskim katalogom zajedničkih usluga i da se očekuje da će sve agencije iz Mreže sudjelovati u njemu, bilo nuđenjem ili predlaganjem novih usluga bilo traženjem usluga putem centralizirane platforme, te da je od siječnja 2017. godine 21 agencija ponudila ukupno 184 zajedničke usluge, uključujući razmjenu dokumentacije i sudjelovanje na stručnim forumima;

30.

nadalje prima na znanje da su Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) potpisali pilot-projekt za „dokazivanje koncepta” koji bi mogao poslužiti kao medij za istraživanje mogućnosti da EUIPO pruža usluge oporavka od katastrofe u području IT-a drugim agencijama unutar Mreže po vrlo niskoj cijeni; slaže se da bi se takvim mehanizmom mogle ostvariti prednosti ne samo u smislu boljih usluga informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i nižih operativnih troškova, već i u smislu jačanja Mreže i veće zrelosti u području IKT-a; poziva Mrežu da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o daljnjem razvoju događaja u vezi s tim pilot-projektom;

31.

primjećuje da je Europska agencija za sigurnost hrane u ime 20 agencija pokrenula zajednički otvoreni postupak javne nabave kako bi se odabrao pružatelj brokerskih usluga u području računalstva u oblaku; sa zadovoljstvom prima na znanje da bi, prema navodima Europske agencije za sigurnost hrane, ugovor dodijeljen u rujnu 2016. mogao agencijama omogućiti ukupnu financijsku uštedu od 2,5 milijuna EUR;

32.

prima na znanje da Mreža trenutačno razvija novi alat u području zajedničke nabave, koji je uključen u područje zajedničkih usluga na ekstranetu agencija EU-a; sa zadovoljstvom napominje da bi taj alat služio većem broju agencija te bi ih podržavao, čime bi dodatno doprinijelo dijeljenju zajedničkih vanjskih pružatelja usluga, uz naknadan učinak obujma i uštede resursa;

33.

naglašava važnost suradnje i razmjene ideja i praksi među agencijama u okviru mreže za poboljšanje rezultata agencija Unije, koja doprinosi uravnoteženijem upravljanju i njihovoj boljoj usklađenosti; ističe da ta mreža mora doprinijeti većoj učinkovitosti i da ne smije stvarati dodatne troškove i više birokracije;

34.

pozdravlja sve sustavniju suradnju između Europske zaklade za osposobljavanje i Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja, čime se u okviru njihova zajedničkoga godišnjeg programa rada stvara dodatna sinergija u njihovim mandatima, naročito izradom zajedničkog okvira za praćenje iz Rige i njihovom suradnjom s Međunarodnom organizacijom rada u finalizaciji rada na šest metodoloških priručnika o anticipiranju potrebnih vještina te instrumentima i metodama za prilagođavanje potrebama tržišta;

35.

podsjeća da se stavkom 27. međuinstitucionalnog sporazuma (6) zahtijeva progresivno smanjenje broja osoblja za 5 % u svim institucijama, tijelima i agencijama koje će se provesti između 2013. i 2017.; pozdravlja činjenicu da je većina agencija već postigla ili premašila smanjenje od 5 % na temelju svojih planova radnih mjesta iz 2012.;

36.

sa zabrinutošću navodi da je Komisija na agencije primijenila dodatni rez od 5 % osoblja kako bi stvorila fond za preraspodjelu iz kojeg bi radna mjesta dodijelila agencijama kojima su povjerene nove zadaće ili koje su u fazi osnivanja; naročito je zabrinut zbog toga što je zbog dodatnog smanjenja broja osoblja ispunjenje zadaća i godišnjih programa rada agencija dodatno otežano, posebno za agencije koje je Komisija kategorizirala kao „agencije koje provode postupke optimalnom brzinom”; poziva Komisiju i proračunsko tijelo da zajamče da se drugim potencijalnim mjerama za uštedu troškova ne ugrozi sposobnost agencija da djelotvorno ispune svoje zadaće; napominje da postoje mnogi slučajevi u kojima je sposobnost agencija da ispune svoje zadaće dovedena u pitanje, kao što je sposobnost Europske agencije za sigurnost hrane da osigura sigurnost hrane, ili sposobnost Eurofounda da preuzme nove zadaće povezane s migrantima i izbjeglicama;

37.

naglašava da bi geografska uravnoteženost odnosno povezanost državljanstva osoblja i veličine države članice, trebala i dalje biti važan element upravljanja resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji od 2004. te pozdravlja činjenicu da su agencije Unije ostvarile uravnoteženiji sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije i nakon 2004.; no ističe da te države članice i dalje nisu dovoljno zastupljene na višim razinama uprave i na upravljačkim položajima za koje se napredak još uvijek očekuje;

38.

uvjeren je da osoblje agencija koje se plaća iz industrijskih naknada, te slijedom toga nije financirano iz proračuna Unije, ne bi trebalo biti zahvaćeno dodatnim smanjenjem broja osoblja iznad 5 % koliko se zahtijeva u međuinstitucionalnom sporazumu; potiče Komisiju i proračunsko tijelo da razlikuju agencije koje se prvenstveno financiraju iz proračuna Unije i da iznesu poseban okvir za one agencije koje se uglavnom financiraju iz industrijskih naknada, koje trebaju biti razmjerne troškovima usluga koje obavlja dotična agencija;

39.

napominje da provedbom projekata i programa koje financira Unija agencije imaju izravnu ulogu u stvaranju radnih mjesta u Uniji; primjećuje, nadalje, da se radna mjesta stvaraju posredstvom nekoliko različitih programa financiranja Unije na vrlo različite načine, uključujući korištenje poticaja poput isplata bonusa, što dovodi do znatnih razlika u kvaliteti radnih mjesta otvorenih u Uniji; apelira na Komisiju da provede temeljitu i sveobuhvatnu procjenu učinka fondova, programa i projekata koji se financiraju iz proračuna Unije na izravno stvaranje novih radnih mjesta; traži od Komisije da takvu procjenu objavi što je prije moguće i da je predstavi Parlamentu;

40.

prima na znanje napore poduzete kako bi oba spola bila jednako zastupljena među osobljem, članovima i upravi agencije; potiče one agencije čija evidencija osoblja i dalje ukazuje na nezadovoljavajuću ravnotežu spolova da tu ravnotežu dodatno isprave i priopći rezultate tijelu nadležnom za davanje razrješnice što je brže moguće;

41.

prima na znanje od Mreže da su sve agencije već donijele pravila o zviždačima kao dio etičkih smjernica o zviždačima te u skladu s odredbama pravilnika o osoblju; međutim, sa zabrinutošću napominje da je samo 65 % agencija donijelo dodatna unutarnja pravila o zviždačima; prima na znanje iz primjedbe Mreže da je, u slučajevima u kojima relevantna pravila još nisu donesena, taj postupak u tijeku i da se očekuje usvajanje tih pravila; napominje da u nekoliko slučajeva agencije čekaju smjernice ili doprinos Komisije prije finalizacije svojih pravila; također prima na znanje da bi se pravila trebala finalizirati i provesti u prvoj polovici 2017.; poziva one agencije koje još uvijek nisu usvojile interna pravila o zviždačima da to učine bez odgode, čime će se osnažiti njihove unutarnje politike za zviždače kako bi se poticala kultura transparentnosti i odgovornosti na radnom mjestu, zaposlenici redovito informirali i educirali o svojim dužnostima i pravima, zviždači zaštitili od odmazde, pravovremeno reagiralo na slučajeve koje su prijavili zviždači, obavještavajući i zviždača i sve potencijalno uključene osobe o tijeku postupka, te uspostavio kanal za anonimno interno prijavljivanje; poziva agencije da tijelo nadležno za davanje razrješnice jednom godišnje obavještava o broju slučajeva koji se odnose na zviždače te poduzetim mjerama; poziva agencije te Komisiju da osiguraju potrebne smjernice i daju odobrenje kad je to potrebno;

42.

napominje da je od 16 agencija koje se koriste uslugama stručnih skupina, znanstvenih panela i odbora, 13 njih u sklopu svojih politika o osoblju u obzir uzelo pitanja navedena u istrazi na vlastitu inicijativu Ombudsmana (OI/6/2014/NF) u pogledu sastava stručnih skupina Komisije; potiče preostale agencije da što prije uzmu u obzir zabrinutosti koje je izrazio Ombudsman;

43.

prima na znanje da je 84 % agencija objavilo životopise i izjave o financijskim interesima članova upravnog odbora, članova uprave i unutarnjih stručnjaka, dok je to prethodne godine učinilo 74 % agencija; također prima na znanje da 60 % agencija najmanje jednom godišnje provjerava činjeničnu ispravnost dostavljenih izjava o financijskim interesima stručnjaka, upravnog odbora i osoblja; poziva sve agencije da usvoje stroge smjernice za usklađenu politiku o sprečavanju i postupanju u slučaju sukoba interesa te za njihovu provedbu u skladu s Planom za praćenje zajedničkog pristupa; poziva preostale agencije koje još nisu uvele takvu politiku da redovito provjeravaju izjave kako bi se osigurao potreban javni nadzor i nadzor nad rukovodećim osobljem;

44.

pozdravlja napore agencija da u najvećoj mogućoj mjeri povećaju transparentnost objavljivanjem životopisa i izjava o financijskim interesima na svojim internetskim stranicama; napominje, međutim, da u nekoliko slučajeva, neki od tih dokumenata nedostaju; međutim, podsjeća da agencije nemaju odgovarajuće odredbe u svojim osnivačkim uredbama da bi se pružanje takvog dokumenta učinilo obveznim; stoga očekuje da će se prilikom bilo koje izmjene predmetnih uredba o osnivanju agencija propisati obavezno pružanje izjava o financijskim interesima i životopisa svakog člana odbora; također poziva Komisiju da iskoristiti tekuću reviziju Financijske uredbe kako bi se na sličan način riješilo to pitanje u najvećoj mogućoj mjeri;

45.

poziva agencije da u tom pogledu poduzmu daljnje korake prema većem transparentnom upravljanju; ističe da je stalan i učinkovit unutarnji nadzor od ključne važnosti za praćenje i otkrivanje mogućih sukoba interesa;

46.

napominje da su agencije pokazale predanost sprečavanju, otkrivanju i onemogućavanju prijevare i svake druge nepravilnosti te poduzimanju odgovarajućih mjera u slučaju njihova pojavljivanja; sa zadovoljstvom prima na znanje da je Mreža uspostavila radnu skupinu za suzbijanje prijevara u okviru Međuagencijske pravne mreže u cilju unaprjeđenja usklađenih i standardiziranih pristupa strategijama za suzbijanje prijevara među agencijama; prima na znanje iz primjedbi Mreže da je većina agencija navela veću razinu osviještenosti o sprečavanju prijevara; također prima na znanje da su s ciljem olakšanja i dijeljenja najboljih praksi govornici iz Europskog ureda za borbu protiv prijevara ili s Revizorskog suda redovito pozivani da sudjeluju u radu spomenute radne skupine Međuagencijske pravne mreže, kako bi predstavili stajalište svoje institucije te kako bi pružili podršku agencijama u pitanjima povezanima s prijevarom i podigli razinu svijesti o njoj;

47.

naglašava da bi sve agencije trebale imati uspostavljene kontrole i smjernice u pogledu pravnih troškova povezanih sa sudskim postupcima u kojima je agencija bila ili jest stranka; potiče agencije da razmjenjuju najbolje prakse u vezi s tim pitanjem;

48.

poziva agencije da izrade zajedničke smjernice za primjenu pristupa javnosti dokumentima, posebno u pogledu prava intelektualnog vlasništva;

49.

poziva agencije da dodatno poboljšaju svoju vidljivost i da nastave s razvojem različitih komunikacijskih kanala kojima bi se njihove aktivnosti i rad predstavili široj javnosti;

50.

u nekoliko su agencija članovi upravnog odbora i izvršnih tijela objavili izjavu o nepostojanju sukoba interesa umjesto izjave o financijskim interesima; ističe da nije u nadležnosti članova upravnog odbora ili izvršnih tijela da sebe proglašavaju slobodnima od postojanja sukoba interesa; ističe da to samo po sebi predstavlja sukob interesa; poziva na neovisnu provjeru izjava o financijskim interesima;

51.

prima na znanje da agencije aktivno promiču svoj rad različitim kanalima, a naročito redovnim ažuriranjem svojih internetskih stranica kako bi pružale informacije i promicale rezultate ostvarena rada; također napominje da društveni mediji sve više postaju standardni alat komunikacije agencija; primjećuje da su dani otvorenih vrata, ciljane kampanje i videozapisi koji objašnjavaju temeljni rad agencija neke od aktivnosti koje se koriste za educiranje građana i kojima se građanima nude mogućnosti da saznaju više o radu agencija i institucija Unije; prima na znanje da se općenite ili specijalizirane aktivnosti u području odnosa s medijima redovno mjere s pomoću različitih pokazatelja, kao i da svaka agencija ima svoj komunikacijski plan s posebnim aktivnostima koje su prilagođene njezinim potrebama;

52.

ponavlja svoj stav iz postupaka davanja razrješnica za 2013. i 2014. da su se u točki 54. Zajedničkog pristupa Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da svi aspekti eksternaliziranih vanjskih revizija „ostaju u punoj odgovornosti Revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; nadalje ponavlja da je novi revizijski pristup koji uključuje revizore iz privatnog sektora rezultirao znatnim povećanjem administrativnog opterećenja za agencije, kao i da je vrijeme utrošeno na postupak javne nabave i administraciju ugovora o reviziji stvorilo dodatne troškove čime su dodatno opterećeni sve oskudniji resursi agencija; izražava zabrinutost zbog mogućih sukoba interesa u slučajevima kada takvi privatni revizori ili njihova poduzeća također na sebe preuzimaju provedbu revizije ili pružanje savjetodavnih usluga za poduzeća iz privatnog sektora s jasnim poslovnim interesima s agencijama Unije; naglašava da je ključno riješiti to pitanje u kontekstu aktualne revizije Financijske uredbe i naknadne revizije Okvirne financijske uredbe; poziva sve strane koje su uključene u te revizije da hitno pojasne to pitanje kako bi se znatno smanjilo prekomjerno administrativno opterećenje i kako bi se vratilo na preferirani pristup programa javne revizije;

53.

iz sažetka Revizorskog suda prima na znanje da je ishod referenduma građana Ujedinjene Kraljevine (UK) o napuštanju Unije, koji se održao 23. lipnja 2016. i nakon datuma bilance stanja, zabilježen u stavku „Ostala pitanja” u godišnjim izvješćima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europske agencije za lijekove, čije je sjedište u Londonu, uz ostale prostorije Unije u UK-u, poput informacijskih ureda Unije; napominje da se u tom stavku pojašnjava da su računovodstvena dokumentacija i povezane bilješke tih dviju agencija pripremljene na temelju informacija koje su bile dostupne na datum potpisivanja njihove računovodstvene dokumentacije, kada rezultati glasovanja građana Ujedinjene Kraljevine još nisu bili poznati i još nije bila objavljena službena obavijest o pokretanju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji; za primjedbe u vezi s konkretnim implikacijama za Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku agenciju za lijekove u tom području upućuje na svoje rezolucije od 27. travnja 2017. (7) o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2015. i svoju rezoluciju od 27. travnja 2017. (8) o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2015.;

54.

prima na znanje istovremenu objavu prijedloga o reviziji uredbi o osnivanju triju tripartitnih agencija Unije u skladu s načelima izloženima u Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama; ističe važnost očuvanja i poboljšanja sadašnjeg, u potpunosti tripartitnog upravljanja tim agencijama, čime se osigurava aktivno sudjelovanje nacionalnih tijela, europskih organizacija zaposlenika i europskih radničkih organizacija u njihovu upravljanju i funkcioniranju; podsjeća da je smanjenje broja osoblja provedeno te ponovno izražava zabrinutost zbog toga što bi daljnji rezovi mogli ograničiti agencije u izvršavanju njihova mandata;

55.

prima na znanje aktualnu evaluaciju i provjeru prikladnosti četiriju agencija Unije u nadležnosti Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost (DG EMPL), koja je trebala početi u prosincu 2016. i čiji je završetak planiran u prosincu 2017. (9); smatra da bi te evaluacije trebale doprinijeti utemeljenim odlukama Parlamenta o učinkovitosti i utjecaju doprinosa agencija; također naglašava da je potrebno iskoristiti sinergije u aktivnostima četiriju agencija koje se preklapaju, kao i između agencija i Komisije, kako bi se izbjeglo dupliciranje rada;

56.

pozdravlja dobre rezultate i fleksibilnost koje su sve agencije ostvarile u području slobode, sigurnosti i pravde; pozdravlja fleksibilnost koju su agencije pokazale u pogledu prilagodbe promjenama političkih prioriteta i pružanja odgovora na nepredviđene događaje; izražava međutim žaljenje zbog činjenice da ne postoje stvarni pokazatelji kojima bi se prikazao učinak njihova djelovanja u pogledu unutarnje sigurnosti, migracija, upravljanja granicama i razvoja temeljnih prava; pozdravlja nastojanja više agencija da optimiziranjem korištenja proračunskim sredstvima i uvođenjem boljeg postupka za proračunsko planiranje poboljšaju svoje proračunsko upravljanje;

57.

pozdravlja činjenicu da su sve agencije za pravosuđe i unutarnje poslove preuzele obvezu dodatno poboljšati proračunske postupke, no naglašava da bi njihov prioritet ipak trebalo biti poboljšanje operativne učinkovitosti na terenu i rješavanje problema strukturne prirode koje su utvrdili Revizorski sud i Služba za unutarnju reviziju;

58.

prima na znanje velik broj agencija osnovanih u području slobode, sigurnosti i pravde, ali ponovno naglašava važnost misija koje provode i njihov izravan utjecaj na živote građana; ističe da su sve agencije osnovane kao odgovor na specifične potrebe; uvjeren je da sve agencije na tom području politike ispunjavaju samostalnu i važnu ulogu te pružaju dodanu europsku vrijednost;

59.

zahtijeva da sve agencije za pravosuđe i unutarnje poslove utvrde uska grla u pogledu financiranja te ostalih resursa ili pitanja koji priječe njihovu operativnu uspješnost i da na vrijeme zatraže potrebne prilagodbe;

60.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi agencijama koje podliježu ovom postupku razrješnice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).