29.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 252/121

—

uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio V. – Revizorski sud,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2012: „Upravljanje sukobom interesa u odabranim agencijama EU-a”,

—

uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0151/2017),

A.

budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.

cijeni suradnju između Revizorskog suda i Odbora za proračunski nadzor Parlamenta te pozdravlja redovite povratne informacije koje se temelje na zahtjevima Parlamenta; pozdravlja nedavnu praksu kojom se Parlamentu omogućava da Revizorskom sudu podnosi prijedloge za njegov godišnji program rada; poziva na još bolje strukturiranu godišnju raspravu između predsjednika Revizorskog suda i Konferencije predsjednika odbora Parlamenta;

2.

konstatira da financijske izvještaje Revizorskog suda revidira nezavisni vanjski revizor kako bi se primjenjivala ista načela transparentnosti i odgovornosti koja Revizorski sud primjenjuje u svojim revizijama; prima na znanje mišljenje revizora da financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Revizorskog suda;

3.

napominje da je 2015. konačna razina odobrenih sredstava Revizorskog suda ukupno iznosila 132 906 000 EUR (u odnosu na 133 498 000 EUR 2014. godine) te da je ukupna stopa izvršenja proračuna bila 98,68 %; ističe da je stopa izvršenja bila manja nego 2014. godine (98,8 %);

4.

ističe da je proračun Revizorskog suda isključivo administrativne naravi i da se veliki iznosi izdvajaju za rashode povezane s osobama koje rade u toj instituciji; međutim, ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun institucije u cjelini već bi ono trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (određenih, mjerljivih, dostižnih, odgovarajućih i vremenski utvrđenih ciljeva) za godišnje planove pojedinačnih službi, odjela i osoblja; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da Revizorski sud u svojem svakodnevnom poslovanju provodi načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

5.

podsjeća Revizorski sud da prema zajedničkom pristupu za decentralizirane agencije koji su u srpnju 2012. usvojili Parlament, Vijeće i Komisija (u stavku 54.) revizija decentraliziranih agencija „ostaje u punoj odgovornosti Revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; potiče Revizorski sud da predstavi prijedloge rješavanja pitanja revizije agencija u kontekstu aktualne revizije Financijske uredbe i naknadne revizije Okvirne financijske uredbe; smatra da to pitanje treba razjasniti kako bi se smanjilo prekomjerno administrativno opterećenje decentraliziranih agencija bez narušavanja nužnosti i učinkovitosti rada Revizorskoga suda;

6.

prima na znanje reformu Revizorskog suda provedenu 2015. i činjenicu da je Revizorski sud smatra uspješnom; sa zanimanjem iščekuje srednjoročnu procjenu strategije Revizorskog suda za razdoblje od 2013. do 2017., uključujući analizu postignutih glavnih ciljeva reforme;

7.

pozdravlja pristup dodane vrijednosti Unije koji Revizorski sud primjenjuje u svojim izvješćima; poziva na dodatnu suradnju s ostalim institucijama Unije radi izrade pokazatelja uspješnosti i prioriteta za dobro financijsko upravljanje;

8.

napominje da je revizijom članka 163. Financijske uredbe predviđeno da se „posebna izvješća sastave i donesu u primjerenom roku […] 13 mjeseci” (1); primjećuje da 2015. godine taj rok nije bio poštovan; potiče Revizorski sud da poštuje to vremensko ograničenje i da pritom kvaliteta izvješća ne bude upitna; u tom pogledu potiče Revizorski sud da poboljša preporuke u okviru svojih tematskih izvješća kako bi bile još usmjerenije;

9.

smatra da bi institucije kojima su namijenjena trebale pridavati više važnosti tematskim izvješćima Revizorskog suda te bi trebala postojati godišnja takva izvješća; ističe da bi se učinkovitost zasebnih tematskih izvješća mogla povećati kad bi se ona s vremenom grupirala u vezi s pojedinim političkim područjima, čime bi se omogućilo da Parlament posveti ad hoc izvješća tim tematskim izvješćima Revizorskoga suda izvan ciklusa razrješnica;

10.

žali zbog činjenice što Revizorski sud dosad nije predstavio posebno izvješće o sukobu interesa u svim agencijama, posebno u onima koje su povezane sa sektorom industrije, unatoč ponovljenim zahtjevima Parlamenta u rezolucijama o razrješnicama od 2012.; snažno potiče Revizorski sud da pripremi i objavi prvo tematsko izvješće o sukobima interesa do kraja lipnja 2017. a sva sljedeća izvješća nakon toga jednom godišnje; smatra sastavljanje godišnjih izvješća Revizorskog suda o sukobima interesa presudnim za integritet institucija, tijela i agencija Unije, te za izbjegavanje sukoba interesa između agencija Unije, osobito onih koje se odnose na industriju, i grupa koje lobiraju;

11.

napominje da Revizorski sud poštuje međuinstitucijski sporazum u pogledu smanjenja broja zaposlenika za 5 % tijekom razdoblja od pet godina; traži da ga se do lipnja 2017.obavijesti o tome na koji je način spomenuto smanjenje usklađeno s novim zaposlenjima u Revizorskom sudu 2015. godine i postotkom novih zaposlenja tijekom 2015.;

12.

žali što je među članovima Revizorskoga suda tijekom 2015. zabilježena neravnoteža spolova s pet žena u odnosu na 23 muškarca i što je broj žena 2016. pao na tri; nadalje žali što u Revizorskom sudu i dalje postoji neravnoteža spolova na pozicijama višeg ili srednjeg rukovodstva (30,4 % žena prema 69,6 % muškaraca); poziva Revizorski sud da promiče ravnotežu spolova, osobito na rukovodećim radnim mjestima; nadalje poziva Revizorski sud da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o poduzetim mjerama i o postignutim rezultatima u tom pogledu, a da pritom ne dovodi u pitanje svoju misiju;

13.

naglašava da geografska uravnoteženost, to jest proporcionalan odnos između broja osoblja određenog državljanstva i veličine odnosne države članice, mora ostati važan element upravljanja ljudskim resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji 2004. ili nakon te godine; pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud ostvario općenito uravnotežen sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije 2004. i iz država članica koje su pristupile 2004. i nakon te godine; no ističe da države članice koje su Uniji pristupile 2004. i nakon te godine i dalje nisu dovoljno zastupljene na višim razinama uprave i na upravljačkim položajima, u čemu je napredak još uvijek nuždan;

14.

zabrinut je zbog visokog broja dana koje osoblje provodi na bolovanju; poziva Revizorski sud da svoje aktivnosti za dobrobit usmjeri tako da se zajamči dobrobit članova osoblja kako bi kvalitetnije izvršavali svoju osnovnu misiju;

15.

prima na znanje metodu kojom Revizorski sud računa bolovanje osoblja; smatra da ta metoda nije prikladna za učinkovito računanje odsutnosti zbog bolesti; poziva Revizorski sud da primijeni sustav izračuna na temelju radnih dana kada je pojedini zaposlenik bio odsutan, kao što to čine ostale institucije;

16.

prima na znanje da je Revizorski sud organizirao pet dana provedenih izvan radnog mjesta, uglavnom u okviru pripreme reforme Revizorskog suda, s niskim udjelom sudjelovanja članova osoblja (samo 107); poziva Revizorski sud da kvalitetnije usmjeri svoje aktivnosti dobrobiti kako bi obuhvatile aktivan i pozitivan razvoj ljudskih resursa, uz sudjelovanje što većeg broja članova osoblja;

17.

prima na znanje pojačani etički okvir Revizorskog suda za sprečavanje sukoba interesa, ali i za povredu dužnosti osoblja i članova; poziva Revizorski sud da Parlamentu podnese izvješće o reviziji svojih internih pravila protiv uznemirivanja;

18.

potiče Revizorski sud da provede podnošenje izjava o financijskim interesima umjesto izjava o nepostojanju sukoba interesa, s obzirom na to da je samoprocjena postojanja sukoba interesa sama po sebi sukob interesa; smatra da procjenu situacije u kojoj postoji sukob interesa mora provesti neovisna treća strana; traži od Revizorskog suda da do lipnja 2017. izvijesti o uvedenim promjenama i da navede tko provjerava slučajeve sukoba interesa; ponovno naglašava da su integritet i transparentnost ključni za stjecanje povjerenja javnosti; poziva Revizorski sud da uspostavi jasna pravila o načelu „rotirajućih vrata” i da utvrdi mjere i odvraćajuće sankcije, kao što je smanjenje mirovina ili zabrana rada na najmanje tri godine u sličnim tijelima, kako bi se spriječila praksa „rotirajućih vrata”;

19.

podsjeća Revizorski sud da decentralizirane agencije Unije moraju donijeti kodekse dobrog administrativnog postupanja i da ih treba potaknuti da se koriste registrom transparentnosti kao referentnim instrumentom za njihovu interakciju s relevantnim predstavnicima;

20.

poziva Revizorski sud da sudjeluje u međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti;

21.

pozdravlja stvaranje portala transparentnosti na internetskim stranicama Revizorskoga suda te činjenicu da Revizorski sud već primjenjuje pravila o zviždačima; preporučuje Revizorskom sudu da taj pravilnik podijeli članovima osoblja kako bi ih zaposlenici bili svjesni; traži od Revizorskoga suda da do lipnja 2017. dostavi detalje o predmetima iz 2015. povezanima sa zviždačima te o tome kako su obrađeni i riješeni;

22.

prima na znanje da je 2015. Revizorski sud imao u vlasništvu tri zgrade: K1, K2 i K3; traži od Revizorskog suda da u svoje godišnje izvješće o radu uvrsti planiranje radova na nadogradnji tih zgrada i da se tijekom nadogradnje osigura provedba najviših mogućih standarda energetske učinkovitosti;

23.

prima na znanje prikaz politike upravljanja nekretninama Revizorskog suda u njegovu godišnjem izvješću o radu i poziva da se u budućnosti pruže detaljnije informacije o tom pitanju;

24.

prima na znanje povećanu količinu prevedenog materijala 2015., gotovo 3 % više nego 2014.; napominje da je u okviru reforme Revizorskog suda optimizirana i struktura uprave za prevođenje; poziva Revizorski sud da obrazloži na koji je način ta uprava unaprijedila svoj rad;

25.

prima na znanje pregovore između Revizorskog suda i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o razmatranju mogućnosti administrativnog sporazuma; poziva Revizorski sud da izvještava o napretku u tom dijelu pregovora;

26.

ponovno poziva Revizorski sud da u svoja godišnja izvješća o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uvrsti rezultate i posljedice zaključenih slučajeva OLAF-a u kojima je predmet istrage bio Revizorski sud ili bilo koji član njegova osoblja;

27.

prima na znanje preporuke Službe za unutarnju reviziju o racionalnijoj uporabi službenih vozila Revizorskog suda; poziva Revizorski sud da riješi to pitanje u suradnji sa Sudom Europske unije te da izvijesti Parlament o poduzetim mjerama za racionalizaciju upravljanja voznim parkom;

28.

pozdravlja trud i postignuća Revizorskog suda u smanjenju njegova ekološkog otiska; napominje da je Revizorski sud 2013. pokrenuo sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) u cilju stjecanja certifikata EMAS do kraja 2016.; pozdravlja činjenicu da je 13. studenoga 2015. Revizorski sud usvojio politiku okoliša kojom se formalizira njegovo sudjelovanje u inicijativi visokokvalitetnog upravljanja okolišem; izražava zabrinutost zbog kašnjenja u stjecanju certifikata EMAS.

29.

naglašava važnost širenja suradnje sa sveučilištima u Uniji radi otvaranja specijaliziranih studija o europskom revizijskom sustavu; poziva Revizorski sud da redovno obavještava Parlament o događanjima i rezultatima u okviru te buduće proširene suradnje;

30.

poziva Revizorski sud da predvidi mogućnost pružanja preporuka o boljem informiranju o proračunu Unije, njegovim funkcijama i njegovoj misiji te o tome kako ga učinkovitije objasniti građanima Unije.