(-1.)

Jednako porezno postupanje za sve, osobito za sva poduzeća, uvjet je sine qua non jedinstvenog tržišta. Koordiniran i usklađen pristup provedbi nacionalnih poreznih sustava ključan je za ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, doprinio bi sprečavanju izbjegavanja poreza i premještanja dobiti.

(-1.a)

Izbjegavanjem plaćanja i utajom poreza te premještanjem dobiti uskraćuju se vladama i građanima potrebna sredstva kojima se, među ostalim, jamči opći besplatan pristup javnom obrazovanju, uslugama zdravstvene skrbi i državnim socijalnim uslugama te se uskraćuje državama mogućnost da osiguraju povoljno stanovanje, javni prijevoz i izgradnju infrastrukture, što je od ključne važnosti za ostvarenje socijalnog razvoja i gospodarskog rasta. Ukratko, takvim se postupanjem pridonosi nepravdi, nejednakosti te ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom jazu.

(-1.b)

Kako bi se odgovorilo na hitnu potrebu za progresivnom i pravednom globalnom poreznom politikom, potrebno je uspostaviti pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća kojim se potiče raspodjela bogatstva i borba protiv nejednakosti.

(1)

Zadnjih se godina znatno povećao izazov povezan s izbjegavanjem plaćanja poreza na dobit poduzeća te je postao velik izvor zabrinutosti u Uniji i u svijetu. Europsko je vijeće u svojim zaključcima od 18. prosinca 2014. priznalo hitnu potrebu za pojačavanjem napora u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza na svjetskoj razini i na razini Unije. Komisija je u svojim komunikacijama pod nazivom „Program rada Komisije za 2016. – Vrijeme je za drugačiji način rada” (16) i „Program rada Komisije za 2015. – Novi početak” (17) utvrdila kao svoj prioritet potrebu za prelaskom na sustav u kojem je zemlja u kojoj se dobit ostvaruje ujedno i zemlja u kojoj se plaća porez. Komisija je osim toga odredila kao prioritet potrebu za odgovaranjem na poziv naših društava na pravednost i  poreznu transparentnost .

(1)

Transparentnost je ključna za neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Zadnjih se godina znatno povećao izazov povezan s izbjegavanjem plaćanja poreza na dobit poduzeća te je postao velik izvor zabrinutosti u Uniji i u svijetu. Europsko je vijeće u svojim zaključcima od 18. prosinca 2014. priznalo hitnu potrebu za pojačavanjem napora u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza na svjetskoj razini i na razini Unije. Komisija je u svojim komunikacijama pod nazivom „Program rada Komisije za 2016. – Vrijeme je za drugačiji način rada” (16) i „Program rada Komisije za 2015. – Novi početak” (17) utvrdila kao svoj prioritet potrebu za prelaskom na sustav u kojem je zemlja u kojoj se dobit ostvaruje ujedno i zemlja u kojoj se plaća porez. Komisija je osim toga odredila kao prioritet potrebu da odgovori na zahtjeve europskih građana u pogledu transparentnosti, a time i  potrebu da djeluje kao uzor ostalim zemljama. Ključno je da se u okviru transparentnosti uzme u obzir i uzajamnost među konkurentnima .

(2)

Europski je parlament u svojoj rezoluciji od 16. prosinca 2015. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije politika poreza na dobit u Uniji (18) istaknuo da se većom transparentnošću u području oporezivanja poduzeća može poboljšati naplata poreza, učiniti rad poreznih tijela učinkovitijim te osigurati veće javno povjerenje i pouzdanje u porezne sustave i vlade.

(2)

Europski je parlament u svojoj rezoluciji od 16. prosinca 2015. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije politika poreza na dobit u Uniji (18) istaknuo da se većom transparentnošću , suradnjom i konvergencijom u području politike oporezivanja poduzeća u Uniji može poboljšati naplata poreza, učiniti rad poreznih tijela učinkovitijim , dati potpora tvorcima politika u procjeni sadašnjih poreznih sustava kako bi se izradilo buduće zakonodavstvo, osigurati veće javno povjerenje i pouzdanje u porezne sustave i vlade te poboljšati postupak donošenja odluka o ulaganjima na temelju točnijih profila rizika poduzeća .

(2.a)

Javno izvješćivanje po zemljama učinkovit je i prikladan alat za povećanje transparentnosti poslovanja multinacionalnih poduzeća i davanje prilike javnosti da ocijeni njihov utjecaj na realno gospodarstvo. Ono će također poboljšati sposobnost dioničara da ispravno procijene rizike kojima se izlažu poduzeća, dovesti do strategija ulaganja koje se temelje na točnim informacijama i povećati sposobnost donositelja odluka da ocijene učinkovitost i utjecaj nacionalnog zakonodavstva.

(2.b)

Izvješćivanje po zemljama također će pozitivno utjecati na prava radnika na obavješćivanje i savjetovanje kako je predviđeno Direktivom 2002/14/EZ, kao i na kvalitetu aktivnog dijaloga u poduzećima zahvaljujući povećanju znanja o poslovanju poduzeća.

(4)

Pozivajući na pravedan i moderan međunarodni porezni sustav na svjetskoj razini u studenome 2015., skupina G20 odobrila je Akcijski plan OECD-a za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (Base Erosion and Profit Shifting – BEPS), kojem je cilj bio pružiti vladama jasna međunarodna rješenja za postupanje s prazninama i neusklađenostima u postojećim propisima, koje omogućuju premještanje dobiti poduzeća u zemlje s niskim porezom ili bez poreza, gdje ne može doći do istinskog stvaranja vrijednosti. Točnije, mjerom 13. BEPS-a za određena multinacionalna poduzeća uvode se izvješća po zemljama koja se podnose poreznim tijelima na povjerljivoj osnovi. Komisija je 27. siječnja 2016. donijela „Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza”. Jedan je od ciljeva tog paketa prenijeti u pravo Unije mjeru 13. BEPS-a izmjenom Direktive Vijeća 2011/16/EU (20).

(4)

Pozivajući na pravedan i moderan međunarodni porezni sustav na svjetskoj razini u studenome 2015., skupina G20 odobrila je Akcijski plan OECD-a za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (Base Erosion and Profit Shifting – BEPS), kojem je cilj bio pružiti vladama jasna međunarodna rješenja za postupanje s prazninama i neusklađenostima u postojećim propisima, koje omogućuju premještanje dobiti poduzeća u zemlje s niskim porezom ili bez poreza, gdje ne može doći do istinskog stvaranja vrijednosti. Točnije, mjerom 13. BEPS-a za određena multinacionalna poduzeća uvode se izvješća po zemljama koja se podnose poreznim tijelima na povjerljivoj osnovi. Komisija je 27. siječnja 2016. donijela „Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza”. Jedan je od ciljeva tog paketa prenijeti u pravo Unije mjeru 13. BEPS-a izmjenom Direktive Vijeća 2011/16/EU (20). Međutim, da bi se mogla oporezivati dobit ondje gdje se stvara vrijednost, potreban je sveobuhvatniji pristup izvješćivanju po zemljama koji se temelji na javnom izvješćivanju.

(4.a)

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) trebao bi dopuniti mjerodavne Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) kako bi se olakšalo uvođenje zahtjeva javnog izvješćivanja po zemljama.

(4.b)

U Uniji javno izvješćivanje po zemljama već je uvedeno za bankarski sektor Direktivom 2013/36/EU te za ekstraktivnu industriju i industriju sječe šuma Direktivom 2013/34/EU.

(4.c)

Dosad neviđenim uvođenjem izvješćivanja po zemljama Unija je pokazala da je postala globalni predvodnik u borbi protiv izbjegavanja poreza.

(4.d)

Budući da borba protiv utaje poreza, izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja može biti uspješna samo zajedničkim djelovanjem na međunarodnoj razini, od ključne je važnosti da Unija ostane globalni predvodnik u toj borbi i koordinira svoje aktivnosti s međunarodnim dionicima, primjerice okvirom OECD-a. Jednostrane aktivnosti, čak i one vrlo ambiciozne, nemaju stvarne izglede za uspjeh, a osim toga, dovode u opasnost konkurentnost europskih poduzeća i narušavaju ulagačku klimu u Uniji.

(4.e)

Većom transparentnošću u objavljivanju financijskih informacija svi su na dobitku jer će se povećati učinkovitost poreznih uprava, uključenost civilnog društva i informiranost zaposlenika te će se kod ulagača smanjiti sklonost riziku. Osim toga, poduzeća će imati koristi od boljih odnosa s dionicima, što će dovesti do veće stabilnosti i jednostavnijeg pristupa financiranju zbog jasnijeg profila rizika i poboljšanog ugleda.

(5)

Poboljšan javni nadzor poreza na dobit poduzeća koji su dužna platiti multinacionalna poduzeća koja posluju u Uniji neophodan je element kako bi se dodatno potaknula odgovornost poduzeća, pridonijelo blagostanju zahvaljujući porezima, promicala pravednija porezna konkurencija u Uniji zasnovana na informiranijoj javnoj raspravi te kako bi se vratilo povjerenje javnosti u pravednost nacionalnih poreznih sustava. Takav je javni nadzor moguće ostvariti izvješćivanjem o informacijama u vezi s porezom na dobit, bez obzira na to gdje krajnje matično poduzeće multinacionalne grupe ima poslovni nastan.

(5)

Osim povećane transparentnosti dobivene slanjem izvješća po zemljama nacionalnim poreznim tijelima, poboljšan javni nadzor poreza na dobit poduzeća koji su dužna platiti multinacionalna poduzeća koja posluju u Uniji neophodan je element za promicanje korporativne odgovornosti i daljnje poticanje društvene odgovornosti poduzeća, doprinošenje blagostanju zahvaljujući porezima, promicanje pravednije porezne konkurencije u Uniji zasnovane na informiranijoj javnoj raspravi te za vraćanje povjerenja javnosti u pravednost nacionalnih poreznih sustava. Takav je javni nadzor moguće ostvariti izvješćivanjem o informacijama u vezi s porezom na dobit, bez obzira na to gdje krajnje matično poduzeće multinacionalne grupe ima poslovni nastan. Međutim, javni nadzor treba provoditi bez narušavanja ulagačke klime ili konkurentnosti poduzeća u Uniji, posebno malih i srednjih poduzeća kako je određeno ovom Direktivom te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako je određeno Uredbom (EU) 2015/1017 (1.a), koja bi trebala biti isključena iz obveze izvješćivanja određene ovom Direktivom.

(5.a)

Komisija je definirala društveno odgovorno poslovanje (DOP) kao odgovornost poduzeća za njihov utjecaj na društvo. DOP se mora voditi na razini poduzeća. Javna tijela mogu imati sporednu ulogu putem promišljene ponude dobrovoljnih političkih mjera i po potrebi dopunskih propisa. Poslovanje poduzeća može postati društveno odgovorno tako da se poštuju zakoni ili integriraju pitanja povezana sa socijalnim, etičkim, potrošačkim i ljudskim pravima i pravima u području zaštite okoliša u poslovne strategije ili poslovanje ili tako da se učini oboje.

(6)

Javnost bi trebala moći nadzirati sve aktivnosti grupe kada ona ima određene poslovne jedinice u Uniji . Za grupe koje u Uniji posluju samo preko poduzeća kćeri ili podružnice, poduzeća kćeri i podružnice trebali bi objavljivati i učiniti dostupnim izvješće krajnjeg matičnog poduzeća. Međutim, zbog proporcionalnosti i djelotvornosti, obveza da se izvješće objavi i učini dostupnim trebala bi biti ograničena na srednja ili velika poduzeća kćeri s poslovnim nastanom u Uniji ili na podružnice usporedive veličine otvorene u državi članici. Područje primjene Direktive 2013/34/EU trebalo bi stoga proširiti na podružnice koje je u državi članici otvorilo poduzeće s poslovnim nastanom izvan Unije.

(6)

Javnost bi trebala moći nadzirati sve aktivnosti grupe kada ona ima određene poslovne jedinice u Uniji i  izvan nje. Grupe s poslovnim jedinicama u Uniji trebale bi se pridržavati načela dobrog poreznog upravljanja Europske unije. Multinacionalna poduzeća posluju diljem svijeta i njihovo korporativno ponašanje ima veliki utjecaj na zemlje u razvoju. Osiguranjem pristupa informacijama po zemlji građani i porezne uprave u njihovim zemljama dobili bi mogućnost da nadziru, ocjenjuju i pozivaju poduzeća na odgovornost. Javnom dostupnosti informacija za svaku poreznu jurisdikciju u kojoj posluje multinacionalno poduzeće povećala bi se usklađenost razvojne politike Unije i ograničili mogući sustavi za izbjegavanje poreza u zemljama za koje se utvrdilo da je mobilizacija nacionalnih sredstava ključna sastavnica razvojne politike Unije.

(8)

Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit trebalo bi pružati informacije o svim aktivnostima poduzeća ili svih povezanih poduzeća grupe koju kontrolira krajnje matično poduzeće. Informacije bi se trebale temeljiti na izvještajnim specifikacijama iz mjere 13. BEPS-a te bi trebale biti ograničene na ono što je neophodno za to da omogući djelotvoran javni nadzor, kako bi se osiguralo da zbog objavljivanja ne nastanu nerazmjerni rizici ili nedostaci. U izvješće bi trebao biti uključen i kratak opis prirode aktivnosti. Taj bi se opis mogao temeljiti na kategorizaciji iz tablice 2. u Prilogu III. poglavlju V. dokumenta OECD-a „Smjernice za transferne cijene u dokumentaciji”. U izvješće bi trebalo biti uključeno sveobuhvatno obrazloženje u slučaju bitnog nesklada na razini grupe između iznosa obračunanog i plaćenog poreza, uzimajući pritom u obzir odgovarajuće iznose iz prethodnih financijskih godina.

(8)

Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit trebalo bi pružati informacije o svim aktivnostima poduzeća ili svih povezanih poduzeća grupe koju kontrolira krajnje matično poduzeće. Informacijama bi se trebale uzeti u obzir izvještajne specifikacije iz mjere 13. BEPS-a te bi trebale biti ograničene na ono što je neophodno da se omogući djelotvoran javni nadzor, kako bi se osiguralo da zbog objavljivanja za dotično poduzeće ne nastanu nerazmjerni rizici ili nedostaci u smislu konkurentnosti ili pogrešnog tumačenja . U izvješće bi trebao biti uključen i kratak opis prirode aktivnosti. Taj bi se opis mogao temeljiti na kategorizaciji iz tablice 2. u Prilogu III. poglavlju V. dokumenta OECD-a „Smjernice za transferne cijene u dokumentaciji”. U izvješće bi trebalo biti uključeno sveobuhvatno obrazloženje , uključujući u slučaju bitnog nesklada na razini grupe između iznosa obračunanog i plaćenog poreza, uzimajući pritom u obzir odgovarajuće iznose iz prethodnih financijskih godina.

(9)

Da bi se osigurala razina preciznosti koja omogućuje građanima bolju procjenu toga kako MNP pridonosi blagostanju države članice, informacije bi trebalo raščlaniti po državama članicama. Osim toga informacije o poslovanju multinacionalnih poduzeća trebale bi se prikazivati vrlo detaljno kad je riječ o određenim poreznim jurisdikcijama koje donose posebne izazove. Informacije o poslovanju u svim drugim zemljama trebale bi se prikazati na zbirnoj osnovi .

(9)

Da bi se osigurala razina preciznosti koja omogućuje građanima bolju procjenu toga kako MNP-i pridonose blagostanju u jurisdikcijama u kojima djeluju, i unutar Unije i izvan nje, ne ugrožavajući pritom konkurentnost poduzeća , informacije bi trebalo raščlaniti po jurisdikcijama. Izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit mogu se smisleno razumjeti i upotrebljavati samo ako su informacije raščlanjene zasebno za svaku poreznu jurisdikciju.

(9a)

Ako bi poduzeće moglo smatrati da su informacije koje se objavljuju osjetljive poslovne informacije, ono bi trebalo moći zatražiti odobrenje od nadležnog tijela kojim se utvrđuje da se ne otkriva puni opseg informacija. U slučajevima u kojima nacionalno nadležno tijelo nije porezno tijelo nadležno porezno tijelo trebalo bi sudjelovati u donošenju odluke.

(11)

Kako bi se osiguralo da se slučajevi neusklađenosti javno objavljuju, jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava trebali bi provjeriti je li izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostavljeno i predstavljeno u skladu sa zahtjevima iz ove direktive te je li dostupno na odgovarajućem web-mjestu poduzeća ili povezanog poduzeća.

(11)

Kako bi se osiguralo da se slučajevi neusklađenosti javno objavljuju, jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava trebali bi provjeriti je li izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostavljeno i predstavljeno u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive te je li dostupno na odgovarajućem web-mjestu poduzeća ili povezanog poduzeća i jesu li javno objavljene informacije u skladu s revidiranim financijskim podacima poduzeća u roku predviđenom ovom Direktivom .

(11.a)

Slučajevi kršenja obveza izvješćivanja o informacijama u vezi s porezom na dobit poduzeća i podružnica, za koje države članice izriču sankcije, u skladu s Direktivom 2013/34/EU, trebali bi se evidentirati u javnom registru kojim upravlja Komisija. Te bi sankcije mogle uključivati, među ostalim, upravne novčane kazne ili zabranu sudjelovanja u javnim pozivima na podnošenje ponuda i zabranu dobivanja financijskih sredstava iz strukturnih fondova Unije.

(13)

Da bi se utvrdilo određene porezne jurisdikcije za koje su potrebne vrlo detaljne informacije, nadležnost za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu sastavljanja zajedničkog Unijina popisa tih poreznih jurisdikcija trebalo bi delegirati Komisiji. Taj bi se popis trebao sastaviti na temelju određenih kriterija, utvrđenih na temelju Priloga I. Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM (2016) 24 final). Osobito je važno da Komisija tijekom pripreme provede primjereno savjetovanje, među ostalim i na stručnoj razini, i da ta savjetovanja budu u skladu s načelima utvrđenima Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva, koji su usuglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija i koji čeka službeno potpisivanje. Osobito radi osiguravanja ravnomjernog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće zaprimaju sve dokumente u isto vrijeme kad i stručnjaci država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima Komisijinih stručnih skupina zaduženih za pripremu delegiranih akata.

(13.a)

Radi osiguravanja ujednačenih uvjeta za provedbu članka 48.b stavaka 1., 3., 4. i 6. te članka 48.c stavka 5. Direktive 2013/34/EU, Komisiji bi trebalo također dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (1a).

(14)

Budući da cilj ove direktive ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, već ga se zbog njegova učinka može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(14)

Budući da cilj ove direktive ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, već ga se zbog njegova učinka može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Djelovanje Unije stoga je opravdano kako bi se uredila prekogranična dimenzija u slučaju agresivnog poreznog planiranja i aranžmana za transferne cijene. Ova je inicijativa odgovor na zabrinutost koju su zainteresirane strane izrazile u pogledu potrebe za rješavanjem poremećaja na jedinstvenom tržištu, s tim da se ne narušava konkurentnost Unije. Njome se ne bi trebalo uzrokovati nepotrebno administrativno opterećenje za poduzeća, ne stvaraju se daljnji porezni sukobi te zbog nje ne nastaje rizik dvostrukog oporezivanja. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja , barem u pogledu veće transparentnosti .

(15)

Ovom se direktivom poštuju temeljna prava i priznaju načela koja su posebno utvrđena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.

(15)

Općenito, u okviru ove Direktive, opseg objavljenih informacija razmjeran je ciljevima povećanja javne transparentnosti i javnog nadzora. Stoga se smatra da se ovom Direktivom poštuju temeljna prava i priznaju načela koja su posebno utvrđena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.

(16)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s obrazloženjima od 28. rujna 2011. (24), države članice obvezuju se, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje dostaviti dokument ili dokumente u kojima se objašnjava odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove direktive zakonodavac smatra da je prijenos tih dokumenata opravdan.

(16)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjima od 28. rujna 2011. (24), države članice obvezale su se da će , u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje dostaviti dokument ili dokumente u kojima se objašnjava odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje , primjerice u obliku usporedne tablice . U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra da je prijenos tih dokumenata opravdan kako bi se ostvario cilj ove Direktive i spriječili potencijalni propusti i nedosljednosti u pogledu provedbe unutar država članica sukladno njihovim nacionalnim zakonodavstvima .

(a)

poduzeće koje je otvorilo podružnicu poduzeće je povezano s grupom koju kontrolira krajnje matično poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice i koje ima konsolidirani neto prihod veći od 750 000 000  EUR ili je poduzeće koje nije povezano i koje ima neto prihod veći od 750 000 000  EUR;

(a)

poduzeće koje je otvorilo podružnicu poduzeće je povezano s grupom koju kontrolira krajnje matično poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice i koje na svojoj bilanci stanja ima konsolidirani neto prihod u iznosu od 750 000 000  EUR ili više ili je poduzeće koje nije povezano i koje ima neto prihod u iznosu od 750 000 000  EUR ili više ;

(b)

krajnje matično poduzeće iz točke (a) nema srednje ili veliko poduzeće kćer iz stavka 3.

(b)

krajnje matično poduzeće iz točke (a) nema srednje ili veliko poduzeće kćer iz stavka 3. na koje se već primjenjuju obveze izvješćivanja.

(a)

kratak opis prirode aktivnosti;

(a)

ime krajnjeg poduzeća i, kad je to primjenjivo, popis svih njegovih poduzeća kćeri, kratak opis prirode njihovih aktivnosti i njihovu geografsku lokaciju ;

(b)

broj zaposlenih;

(b)

broj zaposlenih na puno radno vrijeme ;

(ba)

dugotrajnu imovinu osim novca ili novčanih ekvivalenata;

(c)

iznos neto prihoda, koji uključuje ostvareni prihod u odnosu na povezane strane;

(c)

iznos neto prihoda, uključujući razliku između ostvarenog prihoda u odnosu na povezane strane i ostvarenog prihoda u odnosu na nepovezane strane;

(ga)

prijavljeni kapital;

(gb)

podatke o primljenim javnim doprinosima i eventualnim donacijama političarima, političkim organizacijama i političkim zakladama;

(gc)

ostvaruju li poduzeća, poduzeća kćeri ili podružnice korist od povlaštenog poreznog tretmana u okviru poreznih režima za patente ili istovjetnih sustava.

(1)

transparentnost i razmjenu informacija, uključujući razmjenu informacija na zahtjev i automatsku razmjenu informacija o financijskim računima;

(2)

pošteno tržišno natjecanje u području poreza;

(3)

standarde koje su utvrdili G20 i/ili OECD;

(4)

druge mjerodavne standarde, uključujući međunarodne standarde koje utvrdi Radna skupina za financijske mjere.

(2.a)

umeće se sljedeći članak:

—

poduzeća i podružnica od kojih se zahtijeva da izvješćuju o informacijama u vezi s porezom na dobit, posebno o tome bi li trebalo proširiti područje primjene ovog poglavlja kako bi uključivalo velika poduzeća definirana u članku 3. stavak 4. i velike grupe definirane u članku 3. stavku 7. ove Direktive;

—

sadržaja izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit, kako je predviđeno u članku 48.c;

—

privremenog odstupanja iz članka 48.c stavka 3. podstavaka od 3.a do 3.f.

(2.b)

umeće se sljedeći članak:

(3.a)

U članku 51. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: