13.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 204/76

—

uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir članak 6. točku (a), članak 8., članak 10., članak 153. stavak 1., članak 153. stavak 2. i članak 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članke 7., 9., 23., 24. i 33. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju od 3. svibnja 1996., a posebno njezin dio I., dio II. i članke 2., 4., 16. i 27. o pravima radnika imaju obiteljske odgovornosti na jednakost šansi i tretmana,

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (1) (Direktiva o rodiljnom dopustu),

—

uzimajući obzir prijedlog Komisije za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive o rodiljnom dopustu (COM(2008)0637),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 20. listopada 2010. radi donošenja Direktive 2011/…/EU Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 92/85/EEZ o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje i o uvođenju mjera za pomoć radnicima pri postizanju ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života (2), kojom se među ostalim traži dvotjedni očinski dopust,

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (3),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2013/62/EU od 17. prosinca 2013. o izmjeni Direktive 2010/18/EU o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC zbog izmjene statusa Mayottea u odnosu na Europsku uniju (4),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (5),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (6),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenog 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (7),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta u Godišnjem pregledu rasta za 2016. (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2015. o rodiljnom dopustu (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o primjeni načela o jednakim plaćama radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o iskorjenjivanju rodnih stereotipa u EU-u (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2013. (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015. (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o primjeni Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. o novoj strategiji za prava žena i jednakost spolova u Europi nakon 2015. (16),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2016. o primjeni Direktive Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (17),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. lipnja 2011. o predškolskom obrazovanju i skrbi: pružanje najboljeg mogućeg početka našoj djeci za svijet budućnosti (18),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. lipnja 2015. o mogućnostima za ostvarivanje jednakih prihoda za žene i muškarce: uklanjanje rodnog jaza u mirovinama,

—

uzimajući u obzir Europski pakt za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020. koji je Vijeće Europske unije usvojilo u zaključcima 7. ožujka 2011. (19),

—

uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća održanog u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002.,

—

uzimajući u obzir izjavu trija predsjedatelja EU-a (Nizozemska, Slovačka i Malta) od 7. prosinca 2015. o rodnoj ravnopravnosti,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije: pod nazivom „Plan za novi početak u cilju suočavanja s izazovima u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života u zaposlenim obiteljima” (prosinac 2015.) te javno savjetovanje i savjetovanje s dionicima,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Program rada Komisije za 2016.: Vrijeme je za drugačiji način rada” (COM(2015)0610),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Pokretanje javne rasprave o europskom stupu socijalnih prava” (COM(2016)0127),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083) i njezine preporuke 2013/112/EU od 20. veljače 2013.naslovljene „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti”,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Udvostručenje napora u cilju veće ravnoteže između poslovnog, privatnog i obiteljskog života”, (COM(2008)0635),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. veljače 2011. o predškolskom obrazovanju i skrbi: Pružanje najboljeg mogućeg početka našoj djeci za svijet budućnosti (COM(2011)0066),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 29. svibnja 2013. o napretku u ostvarivanju ciljeva iz Barcelone naslovljeno „Razvoj objekata za skrb o maloj djeci u Europi s ciljem održivog i uključivog rasta” (COM(2013)0322),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016. – 2019.”, a posebno njezino poglavlje 3.1 o povećanju sudjelovanja žena na tržištu rada i jednakoj ekonomskoj neovisnosti žena i muškaraca,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije iz 2015. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji (SWD(2016)0054), a posebno poglavlje o jednakoj ekonomskoj neovisnosti,

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi 2015.”od 21. siječnja 2016., a posebno poglavlje III.2 o socijalnoj zaštiti,

—

uzimajući u obzir studije Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta naslovljene „Radno vrijeme i ravnoteža poslovnog i privatnog života iz perspektive životnog vijeka” (2013.), „Skrb o djeci i uzdržavanima: učinci na karijere mladih radnika” (2013.) i „Rad i skrb: mjere za usklađivanje u razdoblju demografskih promjena” (2015.) te šesto Europsko istraživanje o radnim uvjetima (2016.),

—

uzimajući u obzir studiju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta naslovljenu „Razvoj radnog vremena u 21. stoljeću” iz 2015. godine,

—

uzimajući u obzir studiju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pod nazivom „Poticanje očeva na roditeljski i očinski dopust”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske mreže tijela za ravnopravnost (Equinet) od 8. srpnja 2014. naslovljeno „Promicanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života za sve u okviru tijela za ravnopravnost”,

—

uzimajući u obzir indeks Europskog instituta za ravnopravnost spolova o rodnoj ravnopravnosti za 2015. godinu i njegovo izvješće iz 2015. „Usklađivanje posla, obitelji i privatnog života u Europskoj uniji: revizija politike”,

—

uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz svibnja 2015. pod nazivom „Rodna ravnopravnost u pitanjima zapošljavanja i rada – Direktiva 2006/54/EZ, evaluacija provedbe na razini Europe”,

—

uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog Parlamenta za unutarnju politiku Unije pod nazivom „Rodiljni, očinski i roditeljski dopust: Podaci o trajanju i stopama naknade u Europskoj uniji”,

—

uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku Unije naslovljenu „Troškovi i naknade za rodiljni i očinski dopust”,

—

uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku Unije naslovljenu „Diskriminacija generirana na rodnom aspektu i invaliditetu”,

—

uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku Unije iz ožujka 2016. naslovljenu „Razlike između muškaraca i žena na poslu te u pogledu skrbi i slobodnog vremena”,

—

uzimajući u obzir strategiju za njegovatelje mreže Eurocarers „Omogućivanje njegovateljima da njeguju” 2014.,

—

uzimajući u obzir Europski pakt za mentalno zdravlje i dobrobit iz 2008. i „mentalno zdravlje na radnom mjestu” kao njegov prioritet,

—

uzimajući u obzir Konvenciju 156 Međunarodne organizacije rada o obiteljskim obvezama (1981.) i Preporuku 165 Međunarodne organizacije rada o radnicima s obiteljskim obvezama (1981.),

—

uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada o radu na nepuno radno vrijeme iz 1994., Konvenciju Međunarodne organizacije rada o radu kod kuće iz 1996., Konvenciju Međunarodne organizacije rada o zaštiti majčinstva iz 2000. i Konvenciju Međunarodne organizacije rada o radnicima u domaćinstvu iz 2011.,

—

uzimajući u obzir izvješće Međunarodne organizacije rada naslovljeno „Majčinstvo i očinstvo u radu: pravo i prakse diljem svijeta” (2014.),

—

uzimajući u obzir dogovorene zaključke Komisije UN-a za status žena od 24. ožujka 2016. sa 60. sjednice, posebno točke od (e) do (g),

—

uzimajući u obzir zajednički radni dokument Međunarodne organizacije rada i UNICEF-a od 8. srpnja 2013. naslovljen „Pomaganje radnicima s obiteljskim obvezama: povezivanje razvoja djeteta i plana za dostojanstven rad”,

—

uzimajući u obzir OECD-ov indeks poboljšanja životnih uvjeta iz 2015.,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir zajednička razmatranja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova u skladu s člankom 55. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0253/2016),

A.

budući da se prema najnovijim podatcima Eurostata stopa nataliteta u EU-u smanjila posljednjih desetljeća te da je EU suočen s dosad neviđenim demografskim izazovima (20) na koje države članice moraju odgovoriti; budući da su politike koje podržavaju obiteljski život ključne za poticanje pozitivnih demografskih trendova jer nesigurnost rada i teški radni uvjeti mogu imati negativan učinak na planiranje obitelji;

B.

budući da je 2014. godine 5,1 milijun djece rođeno u 28 država članica EU-a, u skladu sa stopom nataliteta od 10,1; budući da je, za usporedbu, ta stopa bila 10,6 u 2000., 12,8 u 1985. i 16,4 u 1970.; budući da se EU susreće s ozbiljnim demografskim izazovom jer se stopa nataliteta stalno smanjuje u svim državama članicama, postupno pretvarajući Uniju u gerontokratsko društvo, stvarajući izravnu prijetnju društvenom i gospodarskom rastu i razvoju;

C.

budući da su tradicionalni koncept uloge žena i muškaraca te nuklearne obitelji i dalje stavljeni pred izazov zbog povećanja broja obitelji s jednim roditeljem, obitelji koje se temelje na istospolnim zajednicama, majki adolescentica itd. u EU-u; budući da nepriznavanje te raznolikosti rezultira daljnjom diskriminacijom i negativno utječe na ljude koji žive u EU-u i njihove obitelji;

D.

budući da je jednakost između muškaraca i žena temeljno načelo za Europsku uniju, a članci 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima brane svaki oblik diskriminacije na temelju spola te zahtijevaju da se zajamči jednakost između muškaraca i žena u svim područjima, uključujući postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

E.

budući da je plan koji je predstavila Komisija polazište; budući da ta prilika mora poslužiti početku postupka reorganizacije situacije za žene i muškarce u Europi u pogledu ravnoteže između poslovnog i privatnog života te mora znatno pridonijeti postizanju viših razina rodne jednakosti;

F.

budući da dobro osmišljene i provedene politike usklađivanja poslovnog i privatnog života treba smatrati kao temeljno poboljšanje radnog okruženja kojim se omogućuju dobri radni uvjeti i društvena i poslovna dobrobit; budući da dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života istovremeno potiče gospodarski rast, konkurentnost, ukupno sudjelovanje na tržištu rada, rodnu jednakost, smanjenje rizika od siromaštva i međugeneracijsku solidarnost te se njome odgovara na izazove sve starijeg društva i pozitivno utječe na stope nataliteta u EU-u; budući da politike koje je potrebno provesti za postizanje ovih ciljeva moraju biti moderne, usredotočiti se na poboljšanje pristupa žena tržištu rada i jednaku podjelu kućanskih poslova i skrbi između žena i muškaraca te se moraju temeljiti na uspostavljanju dosljednog političkog okvira koji se oslanja na kolektivno pregovaranje i kolektivne ugovore radi postizanja bolje ravnoteže između skrbi, poslovnog i privatnog života;

G.

budući da usklađivanje poslovnog i privatnog života uvelike ovisi o radnom vremenu na radnom mjestu; budući da postoje sumnje u to ima li koristi od duljeg radnog vremena za gospodarstvo u pogledu povećane produktivnosti; budući da značajan postotak radnika u EU-u ima netipično radno vrijeme, uključujući rad vikendom i državnim praznicima, smjene i noćni rad te da je gotovo polovica radnika tijekom 2015. radila u svoje slobodno vrijeme; budući da je iz aktualnih pokazatelja vidljivo da se radno vrijeme redovito mijenja za 31 % zaposlenika, često bez prethodne najave (21); budući da to može stvoriti zabrinutost za zdravlje i sigurnost s povećanim rizikom od nesreća na poslu i dugoročno slabijim zdravljem te radnicima može otežati usklađivanje posla s obvezama prema djeci i drugim uzdržavanim osobama; budući da su neki sektori, kao što su maloprodajne usluge, gdje su većina zaposlenika žene, ugroženiji;

H.

budući da bi Komisija i države članice trebale pokrenuti konkretne mjere za fleksibilne i učinkovite modele radne učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru, čime bi se radnicima omogućilo da postignu ravnotežu između poslovnog i privatnog života;

I.

budući da je 2015. u 28 država članica EU-a stopa zapošljavanja muškaraca iznosila 75,9 % u usporedbi sa stopom zapošljavanja žena od 64,3 % (22), unatoč činjenici da su žene obrazovanije; budući da je broj žena kao radne snage još i niži kada se uzme u obzir stopa zapošljavanja na puno radno vrijeme, s obzirom na to da je udio zaposlenja na pola radnog vremena među ženama vrlo visok u nekim državama članicama; budući da su 2013. muškarci tjedno bili plaćeni za 47 sati rada, a žene za 34 sata; budući da su, ako zbrojimo sate plaćenog i neplaćenog rada kod kuće, mlade žene u prosjeku radile 64 sata, a mladi muškarci 53 sata (23); budući da se gubici BDP-a po stanovniku koji se mogu pripisati razlikama u pogledu spola na tržištu rada procjenjuju do 10 % u Europi;

J.

; budući da u trenutačnom kontekstu politika zapošljavanja, društveno-gospodarskih politika i politika ravnopravnosti EU-a strategija Europa 2020. i ciljevi koji su prethodno postavljeni ne mogu biti ostvareni; budući da bez proaktivnih politika koje su osmišljene i provedene kako bi pomogle ženama da pristupe tržištu rada, osobito politika koje promiču bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, nijedan cilj postavljen na razini EU-a ne može biti ostvaren;

K.

budući da su europska tržišta rada podijeljena po spolu (24); budući da Komisija u svojoj komunikaciji od 8. ožujka 2016. o europskom stupu socijalnih prava (COM(2016)0127, Prilog I.) napominje da su žene „i dalje nedovoljno zastupljene na radnim mjestima, većina su među radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu, a satnica im je slabije plaćena, čak i kad rade isti posao kao i muškarci, iako su ih prestigle kad je riječ o formalnom obrazovanju”;

L.

budući da se makroekonomskim politikama koje provodi EU i mjerama štednje nametnutima kao odgovor na gospodarsku krizu produbljuje siromaštvo i povećavaju nejednakosti;

M.

budući da usklađivanje obiteljskog i poslovnog života predstavlja osobit izazov za samohrane roditelje, među kojima prevladavaju samohrane majke; uzimajući u obzir da čak 34 % samohranih majki iz 28 država EU-a prijeti siromaštvo te da djeci koja potječu iz takvih obitelji u znatno većoj mjeri prijeti tzv. međugeneracijski prijenos siromaštva;

N.

budući da negativne posljedice tzv. „feminizacije siromaštva” najviše pogađaju djecu za koju skrbe samohrane majke koje nailaze na znatne poteškoće u usklađivanju dužnosti jedinoga hranitelja obitelji i roditeljskih obveza;

O.

budući da jednakost između muškarca i žena na tržištu rada ne pogoduje samo ženama, već i gospodarstvu i društvu u cjelini jer predstavlja važnu gospodarsku prednost za promicanje pravednog i uključivog gospodarskog rasta i smanjenje profesionalnih nejednakosti, kao i učinkovitost i fluidnost tržišta rada; budući da žene koje počinju raditi ili ponovno počinju raditi omogućuju veće obiteljske prihode, povećanje potrošnje, doprinosa za socijalno osiguranje i prikupljenih poreza; budući da su žene i dalje suočene s diskriminacijom prilikom pristupa zapošljavanju i zadržavanja posla, kao i s uskraćivanjem radnih prava, posebice zbog trudnoće i majčinstva;

P.

budući da razlika u plaćama između spolova trenutačno iznosi 16,3 % i budući da se žene više nego muškarci zapošljavaju na temelju netipičnih i nesigurnih oblika ugovora o radu;

Q.

budući da nejednakost na tržištu rada ima doživotne posljedice i učinak na prava žena, kao što su mirovine, čemu svjedoči razlika u mirovinama od 39 %, koja predstavlja više od dvostruke razlike u plaćama među spolovima od 16 %;

R.

budući da među različitim radnim kategorijama samozaposlene osobe i poslovne žene imaju posebne poteškoće u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života; budući da se žene koje se žele baviti poduzetništvom često suočavaju s teškoćama u dobivanju kredita jer financijski posrednici oklijevaju odobriti im pozajmicu zato što smatraju da su žene izloženije riziku i da je manje vjerojatno da će pod njihovim vodstvom poduzeće rasti;

S.

budući da stereotipi koje društvo prenosi ženi daju podređenu ulogu u društvu; budući da ti stereotipi nastaju još u djetinjstvu te se očituju u izboru osposobljavanja i obrazovanja pa sve do tržišta rada; budući da žene prečesto obavljaju „ženske” poslove koji su često loše plaćeni; budući da te podjele na tržištu rada stvaraju stereotipe koji nameću da uglavnom žene moraju izrazito mnogo skrbiti o djeci, zbog čega žene provode dva do deset puta više vremena na neplaćenu skrb od muškaraca (25); budući da rodni stereotipi i rodna diskriminacija imaju negativne posljedice za osobnu, društvenu i ekonomsku neovisnost žena i njihove izglede te uzrokuju veću koncentraciju žena u radu na nepuno radno vrijeme, prekide karijera i veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, posebice za samohrane majke, što utječe na neovisnost žena;

T.

budući da su dopusti povezani s obitelji i dalje često osnova za diskriminaciju i stigmatizaciju žena i muškaraca usprkos postojećem političkom okviru i zakonodavstvu na razini EU-a i nacionalnoj razini, što osobito utječe na žene kao glavne skrbnike koji se koriste dopustima povezanima s obitelji;

U.

budući da razlika u stopi iskorištenog roditeljskog dopusta između žena i muškaraca ukazuje na postojanje rodne diskriminacije; budući da je udio u kojem očevi iskoriste pravo na roditeljski dopust u državama članicama i dalje nizak, sa samo 10 % očeva koji iskoriste najmanje jedan dan dopusta, dok 97 % žena iskoristi dopust predviđen za oba roditelja; budući da dostupni podatci potvrđuju da neplaćeni ili slabo plaćeni obiteljski dopust ima kao posljedicu nisku stopu sudjelovanja; budući da se roditeljskim dopustom koji je u potpunosti ili djelomično neprenosiv i prikladno plaćen potiče ravnomjernije korištenje tog dopusta oba roditelja, što doprinosi smanjivanju diskriminacije žena na tržištu rada; budući da samo nekoliko država članica potiče očeve da u potpunosti iskoriste očinski ili roditeljski dopust, zbog čega je muškarcima uskraćena prilika da u jednakoj mjeri sudjeluju u skrbi za svoju djecu i provođenju vremena s njima;

V.

budući da je od temeljne važnosti uvesti mjere koje će omogućiti da očevi iskoriste dopust, tim više što očevi koji uzimaju obiteljski dopust grade bolju vezu sa svojom djecom i vjerojatnije je da će imati aktivnu ulogu u budućim zadatcima povezanima s njihovim obrazovanjem;

W.

budući da su studije Eurofounda pokazale aspekte koji utječu na postotak u kojem očevi uzimaju obiteljski dopust, a to su: razina naknade, prilagodljivost sustava dopusta, dostupnost informacija, dostupnost i fleksibilnost usluga skrbi za djecu i strah da će zbog uzimanja dopusta biti isključeni s tržišta rada;

X.

budući da su dostupnost i pristup pristupačnom, primjerenom i kvalitetnom obrazovanju i čuvanju male djece i skrbi za druge nesamostalne osobe te kvalitetne socijalne službe ključni čimbenici koji utječu na sudjelovanje žena na tržištu rada; budući da postoji nedostatak dostatne infrastrukture koja nudi kvalitetne i pristupačne usluge dječje skrbi za sve razine prihoda; budući da je za 27 % Europljana loša kvaliteta skrbi o djeci otežala pristup tim uslugama (26); budući da postizanje kvalitetnih usluga znači ulaganje u osposobljavanje radne snage za dječju skrb (27); budući da je samo 11 država članica ispunilo prvi cilj iz Barcelone (dječja skrb dostupna za barem 90 % djece u dobi između tri godine i obvezne školske dobi), a samo 10 država članica ispunilo je drugi cilj (barem 33 % djece mlađe od tri godine) (28);

Y.

budući da predškolsko obrazovanje i skrb te iskustva djece u dobi od 0 do 3 godine imaju presudan utjecaj na njihov kognitivni razvoj, s obzirom na to da im se ključne sposobnosti razviju u prvih pet godina;

Z.

budući da bi politike u pogledu ravnoteže između posla i privatnog života trebale omogućiti roditeljima da ispune svoju odgovornost naspram svoje djece, jamčeći potrebna financijska sredstva, vrijeme i podršku za majke i očeve;

AA.

budući da je Europa kontinent s najvećim brojem starijih građana i procesom starenja koji će se nastaviti u sljedećim desetljećima; budući da mnogim državama članicama nedostaje dostatnih objekata za dugoročnu skrb kako bi odgovorile na povećane potrebe skrbi ili zaustavile smanjivanje pokazatelja godina zdravog života; budući da su za većinu poslova službene kućne njege za starije članove obitelji plaće niske te su potrebne niske razine kvalifikacija (29);

AB.

budući da u EU-u 80 % potreba u pogledu skrbi pružaju neformalni njegovatelji; budući da je oko 3,3 milijuna Europljana u dobi između 15 i 34 godine moralo odustati od rada na puno radno vrijeme jer nedostaje ustanova za skrb o uzdržavanoj djeci ili starijim članovima obitelji;

AC.

budući da su IKT i tehnologije u nastajanju promijenile rad i radno okruženje, organizacijske kulture i strukture diljem sektora; budući da oblikovanje politika mora biti u koraku s tehnološkim razvojima kako bi zajamčilo da socijalni standardi i rodna jednakost napreduju, a ne nazaduju u tim novim okolnostima;

AD.

budući da kombinacija skrbi i plaćenog rada ima važan učinak na održivost rada i stopa zaposlenosti, osobito za žene koje bi se u nekoj fazi života mogle susresti s odgovornosti u pogledu skrbi za unuke i/ili starije roditelje (30);

AE.

budući da neki pravni sustavi u EU-u održavaju neindividualizaciju poreznog sustava i sustava socijalne zaštite, a ženama su odobrena samo izvedena prava preko njihovih odnosa s muškarcima, uključujući pristup uslugama zdravstva i mirovinama; budući da države članice koje nameću ovisnost žene/majke nameću izravnu diskriminaciju žena te uskraćuju potpuna građanska prava ženama preko selekcijskog načina na koji se dodjeljuju javne usluge;

AF.

budući da su potrebni ciljano tržište rada i politike kako bi se uzele u obzir višedimenzionalne prepreke s kojima se susreću ranjive žene u pogledu ravnoteže poslovnog i privatnog života te poslovne sigurnosti, kao što su žene s invaliditetom, mlade žene, migrantice i izbjeglice, žene koje pripadaju etničkim manjinama i žene pripadnice skupine LGBTI;

AG.

budući da omogućavanje slobodnog vremena radnicima za osobni razvoj i osposobljavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja bez njihova diskriminiranja koristi njihovoj dobrobiti, ali je pozitivno i za njihov doprinos gospodarstvu zbog većeg broja vještina i veće produktivnosti (31);

AH.

budući da sama provedba politika uravnoteženosti poslovnog i privatnog života neće donijeti nikakve koristi radnicima ako nije popraćena politikama za poboljšanje životnih uvjeta zajedno s politikama za poticanje i promicanje kulturnih, rekreacijskih, sportskih i drugih užitaka;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

uzevši u obzir da su neke države članice već poduzele proaktivne mjere u pogledu očinskog dopusta i dopusta za njegovatelje;

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.