EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.4.2016.

COM(2016) 182 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o utjecaju genetskog odabira na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o utjecaju genetskog odabira na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa

1.    KONTEKST    

2.    SEKTOR PILEĆEG MESA    

2.1. Proizvodnja, trgovina i potrošnja u EU-u    

2.2. Odabir za uzgoj    

3.    GENETSKI ODABIR I NJEGOV UČINAK NA DOBROBIT BROJLERA    

3.1. Genetski odabir: nasljednost i pritisak odabira    

3.2. Utjecaj na dobrobit životinja    

3.3. Ciljevi u pogledu dobrobiti životinja i odabira    

4.    TRENUTAČNO STANJE    

4.1. Dostupni podatci o programima odabira    

4.2. Genetska raznolikost    

5.    ZAKLJUČCI    

PRILOG I.: PROIZVODNJA PILEĆEG MESA U EU-u U RAZDOBLJU 2010. – 2014. (u tisućama tona)    

PRILOG II.: BROJ GOSPODARSTAVA KOJA SU UZGAJALA BROJLERE U 2010. NA PODRUČJU EU-27    

PRILOG III. PIRAMIDALNA STRUKTURA KRIŽANJA ZA KOMERCIJALNE BROJLERE    

PRILOG IV. OBILJEŽJA KOJA SE UZIMAJU U OBZIR U TRENUTAČNIM PROGRAMIMA ODABIRA BROJLERA    

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o utjecaju genetskog odabira na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa

1.KONTEKST

U članku 6. stavku 1. Direktive (EZ) 2007/43/EZ 1  o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa navodi se sljedeće:

„Na temelju znanstvenog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane, Komisija najkasnije do 31. prosinca 2010. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o utjecaju genetskih parametara na otkrivene nedostatke koji uzrokuju slabu dobrobit pilića. To izvješće može biti popraćeno odgovarajućim zakonodavnim prijedlozima, ako je to potrebno.”

Ovo izvješće predstavlja odgovor Komisije na tu obvezu.

Za potrebe izrade ovog izvješća Komisija je 2010. od Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) 2 zatražila znanstveno mišljenje koje je ažurirano 2012. 3 te je naručila provođenje ekonomske studije 4 koja je dovršena 2013.

Ovo se izvješće odnosi isključivo na piliće u području primjene Direktive 2007/43/EZ 5 .

Kašnjenje u donošenju ovog izvješća objašnjeno je neočekivanim dodatnim vremenom koje je bilo potrebno za dobivanje sveobuvatnih znanstvenih i gospodarskih podataka.

2.SEKTOR PILEĆEG MESA

2.1. Proizvodnja, trgovina i potrošnja u EU-u

Proizvodnja pilećeg mesa u EU-u u 2014. (piliće za proizvodnju mesa naziva se i „brojlerima”) dostigla je 10,5 milijuna tona, što predstavlja oko 6,5 milijardi ptica 6 i oko 12 % svjetske proizvodnje 7 .

Za tri četvrtine proizvodnje EU-a zaslužno je sedam država članica: Poljska, Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Španjolska, Italija i Nizozemska (vidi Prilog I.).

Na području EU-27 u 2010. postojalo je više od 2,2 milijuna gospodarstava koja uzgajaju brojlere. Međutim, samo je 20 000 gospodarstava držalo više od 5 000 brojlera (vidi Prilog II).

Stupanj samodostatnosti 8 u EU-u iznosio je 103,9 % u 2014. Trgovina unutar EU-a uglavnom se temelji na svježem pilećem mesu. Nizozemska dominira trgovinom pilećeg mesa unutar EU-a (oko 30 % ukupnih prekograničnih kretanja unutar EU-a), a slijede je Francuska, Njemačka i Poljska.

Glavni su kupci pilećeg mesa u EU-u Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka i Francuska. Te su četiri zemlje zaslužne i za 62 % sveg uvoza pilećeg mesa u EU-u, uglavnom zamrznutih svježih prsa iz Brazila ili zamrznutih kuhanih prsa iz Tajlanda.

S prosječnom potrošnjom od 26,8 kg godišnje po osobi u 2014., pileće meso drugo je najčešće konzumirano meso u EU-u (oko 30 % ukupne potrošnje mesa, nakon svinjskog mesa 9 ). Potrošnja piletine nastavlja rasti u gotovo svim državama članicama.

2.2. Odabir za uzgoj

Sustav proizvodnje pilećeg mesa vrlo je sofisticiran i započinje još prije valenja pilića. Pilići koji se uzgajaju za proizvodnju mesa rezultat su složenih genetskih kombinacija koje se provode nekoliko generacija unaprijed.

Genetskim odabirom utvrđuje se koje su ptice najprikladnije da postanu roditelji sljedeće generacije. Utvrđuju se obilježja radi kojih se odabire određena linija kako bi se zadovoljili zahtjevi tržišta.

Proizvodnja brojlera rezultat je križanja u četiri koraka (vidi Prilog III.). Početna je točka u ovom piramidalnom proizvodnom postupku genetski odabir nekoliko čistih linija (naziva ih se i  pedigre) koji izvršava uzgajivač. Ptice odabranih čistokrvnih linija međusobno se pare i čuvaju na visokoj razini biosigurnosti s posebnim statusom slobodnih od patogena te geografski raširene kako bi se izbjegla kontaminacija koja bi mogla dovesti do znatnih gospodarskih i genetskih gubitaka.

Kod čistokrvnih ptica koje će pridonijeti sljedećoj generaciji nakon odabira započinje postupak razmnožavanja. Tim su postupkom obuhvaćena tri koraka: prvi na razini jata pradjedova, drugi na razini jata djedova, a treći na razini roditeljskog jata kako bi se proizveli jednodnevni pilići koji će postati komercijalni brojleri.

Trenutačno svjetskim tržištem brojlera za rasplod dominira nekoliko društava. Ta društva Komisiji nisu otkrila pojedinosti o mjestima uzgoja ili pticama koje uzgajaju uglavnom zbog toga što te informacije smatraju komercijalno osjetljivima.

2.3. Modeli proizvodnje pilića u EU-u

Industrija pilića u EU-u uglavnom funkcionira unutar dvaju organizacijskih modela, vertikalno integrirane proizvodnje i neovisnih karika u lancu proizvodnje.

U okviru vertikalno integriranog modela društvo integrator kontrolira nekoliko poveznica s proizvodnjom, ili sve njih (uzgoj, valenje, smještaj, mlin za hranu za životinje, pogon za preradu). Integrator osigurava jednodnevne piliće, hranu za životinje te ponekad smještaj i vlasnik je ptica u svakom trenutku. Poljoprivrednicima se isplaćuje fiksni iznos za rad i varijabilne troškove. Taj se sustav upotrebljava u Ujedinjenoj Kraljevini, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj.

U okviru drugog modela, neovisnih karika, sve karike djeluju na otvorenom tržištu i same preuzimaju rizike. Poljoprivrednik je vlasnik ptica te se izravnije suočava s promjenama cijena hrane i potražnje za pilećim mesom. Taj se sustav upotrebljava u Nizozemskoj i Belgiji, dok u Njemačkoj postoje oba modela.

Genetski odabir uglavnom je usmjeren na ispunjavanje potreba za brzo rastućim pticama, a to je prevladavajući sustav proizvodnje u EU-u.

U tu se svrhu u sektoru pilećeg mesa EU-a upotrebljavaju brzo rastući brojleri. Ti brojleri postižu ciljnu živu masu od 2 do 2,5 kg za otprilike 35 do 45 dana. Međutim, postoje razlike ovisno o zemlji, regiji ili tržišnom segmentu koji treba opskrbiti. U Europi se brojlere odabrane za brz rast uobičajeno drži u zatvorenom i kontroliranom smještaju sa steljom i automatskom opskrbom hranom i vodom.

Međutim, dio je te proizvodnje, a samim time i genetski odabir, osmišljen za sporo rastuće ptice.

Sporo rastući brojleri (od 70 do 81 dana) posljednjih su godina sve popularniji u brojnim državama članicama EU-a. Ti se brojleri upotrebljavaju u slobodnom uzgoju i organskoj proizvodnji, a drži ih se u malom broju te sa stalnim pristupom otvorenom prostoru. Međutim, stručnjaci iz industrije smatraju da će sporo rastući pilići ostati tržišna niša. Nadalje, postoji i certificirana proizvodnja brojlera, koja uključuje sporo rastuće brojlere koje se drži u zatvorenom prostoru do starosti od 56 dana, a radi se o načinu proizvodnje koji je između uobičajene proizvodnje brojlera i organske proizvodnje. Nisu dostupni statistički podaci o točnom broju brojlera iz alternativne proizvodnje (sporo rastući ili certificirani brojleri) u EU-u, ali stručnjaci iz industrije procjenjuju da je udio te proizvodnje na tržištu između 5 i 10 % ukupne proizvodnje 10 .

3.GENETSKI ODABIR I NJEGOV UČINAK NA DOBROBIT BROJLERA

Genetski odabir brojlera u posljednjih se 50 godina znatno izmijenio. Točnije, povećala se stopa rasta komercijalnih brojlera te danas standardni brojleri postižu tjelesnu masu od 1,5 kg u manje od 30 dana, dok je 1950-ih godina za to bilo potrebno 120 dana. U početku je odabir bio usmjeren na veću stopu rasta i veći udio mesa. Međutim, kako bi se izbjegle nepoželjne posljedice jednostranog odabira za proizvodnju, posljednjih se godina provodi i odabir u odnosu na osjetljivost u pogledu određenih vrsta bolesti i obilježja vezana uz dobrobit.

Do većine problema u pogledu dobrobiti kod brojlera dolazi zbog brojnih čimbenika, kao što su okolišni čimbenici, čimbenici upravljanja i genetički čimbenici. Međutim, u znanstvenim se mišljenjima prepoznaje da su određeni problemi u pogledu dobrobiti u biti povezani s genetskim čimbenicima, a ostale se uglavnom povezuje s okolišnim čimbenicima i čimbenicima upravljanja poput gustoće držanja i kvalitete stelje, svjetla i oskudne sredine.

3.1. Genetski odabir: nasljednost i pritisak odabira

Programi uzgoja ustrojeni su tako da opskrbljuju komercijalna jata jednodnevnim brojlerima u okviru piramide razmnožavanja (vidi odjeljak 2.2.). Rasplodnom se piramidom olakšava križanje genetski različitih linija radi odabira određenih obilježja uključenih u genetski program. Odgovor na jednu generaciju odabira ovisi o nasljednosti 11  obilježja i primijenjenom pritisku odabira (udio ptica s upotrijebljenim određenim obilježjem kao roditelja iduće generacije). Nadalje, napredak ostvaren zahvaljujući genetskom odabiru u čistokrvnim jatima ne jamči da će se slična promjena uočiti kod komercijalnih brojlera jer se komercijalni brojleri ne drže u istim sredinama kao jata kod uzgajivača 12 .

Postoje znatne poteškoće u dobivanju podataka o nasljedivosti odabranog obilježja jer je, s jedne strane, potrebno nekoliko stotina ptica kako bi se dobili pouzdani podatci, a s druge strane, razdoblje potrebno za pojavu genetskih razlika u komercijalnim jatima nikad nije kraće od četiri godine (vidi Prilog III.).

Kad se odabir istovremeno odnosi na nekoliko obilježja, odgovor na odabir po obilježju sporiji je no što bi bio da je to obilježje bilo jedino koje se biralo te se time smanjuje pritisak odabira. Na primjer, pretpostavi li se da program odabira A uključuje stopu rasta i otpornost na bolesti, a program odabira B uključuje samo stopu rasta, odgovor na odabir u pogledu stope rasta u programu A bit će sporiji no u programu B.

U prošlosti su obilježja vezana uz proizvodnju bila jedini kriteriji za programe uzgoja i odabira. Budući da su troškovi za hranu za životinje glavni čimbenik koji utječe na isplativost proizvodnje pilećeg mesa, učinkovitost konverzije hrane 13 glavni je kriterij za odabir. Međutim, posljednjih godina dolazi do promjena te se naglasak sve više stavlja na obilježja koja nisu vezana uz proizvodnju, kao što su kvaliteta kostiju, kardiovaskularna učinkovitost i otpornost na nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini (ascites) (vidi Prilog IV.).

Način na koji su ta obilježja uključena u programe genetskog odabira komercijalno je osjetljiva informacija te je stoga društva uzgajivači ne otkrivaju. Stoga nije poznat točan pritisak odabira na obilježja koja su vezana uz proizvodnju i ona koja nisu.

3.2. Utjecaj na dobrobit životinja

Posljednjih je desetljeća velik broj obilježja metabolizma i ponašanja u brojlerima izmijenjen genetskim odabirom te je to dovelo do različitih problema u pogledu dobrobiti koji su navedeni u nastavku:

Noge i lokomocija

Problemi s nogama koji utječu na mišićno-koštani sustav, kao što su deformacije kostiju i šepavost, glavni su uzrok slabe dobrobiti brojlera, a do njih može doći iz genetskih razloga. EFSA je istaknula da su kod oko 30 % komercijalnih brojlera iz intenzivnog uzgoja zabilježene anomalije nogu. Ta su biomehanička ograničenja vjerojatno posljedica morfoloških promjena poput brzog rasta prsnog mišića koji pomiče težište unaprijed i relativno kratkih nogu u odnosu na tjelesnu masu ptice.

U tom je znanstvenom mišljenju dokazano da su kosti brzo rastućeg odabranog soja poroznije i sadržavaju manje minerala od kostiju kontrolnog soja sporijeg rasta. Nadalje, ispitivanja su pokazala da sporo rastući brojleri koji se uzgajaju do starosti od 56 dana imaju znatno bolju sposobnost hodanja od onih uzgajanih do starosti od 42 dana.

Ptice s teškim anomalijama u hodu otežano se kreću i vjerojatno je da će kod njih doći do promjena aktivnosti hranjenja, odnosno više će vremena provoditi u ležećem položaju zbog boli koju im uzrokuje kretanje te će zbog toga kod njih biti izraženija prisutnost kontaktnog dermatitisa (vidi u nastavku).

Ascites i sindrom iznenadne smrti

Ascites je nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini, poremećaj metabolizma koji proizlazi iz proširenja i hipertrofije srca koji dovode do zatajenja srca i promjena u funkciji jetre. Sindrom iznenadne smrti najčešći je uzrok smrti u jatima brojlera, a najčešći je kod brzo rastućih muških jedinki ptica 14 . Općenito se smatra da oboje uzrokuje nedostatna opskrba kisikom ili prevelika potreba za kisikom. Dodatni čimbenici poput ishrane, kvalitete zraka ili uvjeti u pogledu svjetla isto tako mogu utjecati na pojavu ascitesa i sindroma iznenadne smrti.

Nekoliko je ispitivanja koje navodi EFSA pokazalo da je osjetljivost na ascites genetska. Zbog brzih stopa rasta postignutih genetskim odabirom povaćava se rizik od tih dviju bolesti jer povećana potreba za kisikom opterećuje kardiopulmonarni sustav. U nekoliko je ispitivanja postignut zaključak da kod brzo rastućih brojlera (zaklanih u starosti od 42 dana) postoji veći postotak smrti uzrokovane ascitesom nego kod sporo rastućih brojlera (zaklanih u starosti od 56 dana).

Kontaktni dermatitis

Kožna oboljenja poput kontaktnog dermatitisa (erozije prsa, skočnog zgloba i nogu mogu prerasti u ulceracije i može doći do zaraze) uglavnom su povezana s praksama u pogledu upravljanja jer se čini da su mokra stelja i sastav hrane (u manjoj mjeri) bili najvažniji čimbenici za sprječavanje njihove pojave 15 . Međutim, nekoliko je ispitivanja pokazalo da je kontaktni dermatitis umjereno nasljedan te da bi se stoga genetskim odabirom mogao ublažiti taj problem dobrobiti.

3.3. Ciljevi u pogledu dobrobiti životinja i odabira

S genetskog stajališta, poželjan rezultat odabira bit će ptica kod koje su učinkovito povezana obilježja vezana uz proizvodnju, razmnožavanje, zdravlje i dobrobit. Procjena genetske korelacije između obilježja vezanih uz proizvodnju i dobrobit koja se upotrebljavaju kao kriteriji za odabir u programima uzgoja životinja bila bi od pomoći u predviđanju kako će izravni odabir utjecati na druga obilježja.

Korelacija bi mogla biti niža ili viša između određenih obilježja vezanih uz zdravlje i dobrobit s jedne strane i proizvodnju s druge strane. Ako je korelacija između dvaju obilježja visoka, to znači da se genetski odabir ne može provoditi odvojeno. Ako kod obilježja vezanih uz proizvodnju postoji visoka negativna korelacija s obilježjima vezanima uz zdravlje i dobrobit, to znači da će unaprjeđenje određenog obilježja vezanog uz proizvodnju (npr. stopa rasta) ugroziti druga obilježja (npr. ascites). To je izazov koji je moguće riješili u uravnotoženom programu uzgoja upotrebom odgovarajućih indeksa odabira.

U idealnom bi se slučaju programima uzgoja trebalo povezivati obilježja u indeks odabira kojim se uzimaju u obzir učinci različitih obilježja ptica.

U pogledu prethodno opisanih glavnih utjecaja na dobrobit, znanstvena ispitivanja koja je navela EFSA pokazala su sljedeće:

Genetskom korelacijom između obilježja kao što su određeni problemi s kostima i rast trebalo bi omogućiti genetsko poboljšanje zdravlja nogu uz neprestano, iako umjerenije, poboljšanje u pogledu stope rasta.  

Moguće je razviti liniju otpornu na ascites jer se čini da je samo nekoliko gena odgovorno za osjetljivost na ascites te su ti geni u znatnoj mjeri nasljedni. Sindrom iznenadne smrti dovodi se u korelaciju s ascitesom.

Niska je genetska korelacija između kontaktnog dermatitisa (na jastučićima nogu i na tarzalnim zglobovima) i tjelesne mase, što ukazuje na činjenicu da bi odabir kojim bi se spriječila osjetljivost na dermatitis na jastučićima nogu trebao biti moguć, bez štetnog učinka na masu.

U tom su smislu već vidljive pozitivne naznake bolje integracije pitanja u pogledu dobrobiti u postupak odabira u okviru programa uzgoja. Na primjer, nedavnim je istraživanjima komercijalnih jata utvrđeno smanjenje pojavnosti problema s nogama i ascitesa u posljednjih 10 godina. Podatci industrije ukazuju na to da su takvi rezultati postignuti zbog integriranja obilježja vezanih uz zdravlje i dobrobit u programe odabira.

4.TRENUTAČNO STANJE

4.1. Dostupni podatci o programima odabira

Nove tehnologije temeljene na genetskim markerima mogu se uključiti u genetski odabir radi utvrđivanja ptica koje imaju poželjne gene. Genetskim odabirom u programima uzgoja pridonijelo se osiguravanju konkurentne proizvodnje brojlera u EU-u, ali razinu genetskih poboljšanja pojedinačnih obilježja u ovome izvješću nije moguće kvantificirati zbog nemogućnosti pristupa povjerljivim podatcima uzgajivača.

Nadalje, ti se postupci odabira uglavnom temelje na jatima koja kontroliraju društva uzgajivači. Samo nekoliko društava uzgajivača u svijetu bavi se opskrbom brojlerima za rasplod i brojler pilićima 16 . Proizvođači imaju ograničen pristup detaljnim informacijama u pogledu kriterija odabira u programu uzgoja.

Nadalje, zbog tržišnog pritiska društva uzgajivači trenutačno nemaju dovoljno poticaja pridati više značaja obilježjima vezanima uz dobrobit u svojim programima uzgoja.

Konkurencija je na tržištu pilećeg mesa uglavnom usmjerena na smanjenje cijena. Hrana za životinje čini oko 65 % troškova proizvodnje pa se genetski odabir uglavnom temelji na brzo rastućim stopama radi smanjenja troškova. Zbog nižeg stupnja učinkovitosti konverzije hrane kod brojlera odabranih radi obilježja vezanih uz dobrobit dolazi do povećanja troškova proizvodnje.

4.2. Genetska raznolikost

Programi odabira korisni su alat za poboljšanje određenih obilježja vezanih uz proizvodnju u komercijalnim linijama. Međutim, istovremeno dovode do gubitka genetske raznolikosti, zbog čega može doći do neželjenog gubitka genetskih obilježja koja bi mogla biti korisna u budućnosti ako se promijene uvjeti proizvodnje (otpornost na nove bolesti, novi klimatski uvjeti itd.).

Zbog toga se programom Zajednice (EU-a) za očuvanje, opisivanje, sakupljanje i uporabu genetskih resursa u poljoprivredi promiče genetska raznolikost. U tom je kontekstu Komisija financirala projekt Globaldiv 17 čiji je glavni cilj okupljanje međunarodnih stručnjaka za različita područja povezana s opisivanjem genetskih resursa domaćih životinja radi preispitivanja glavnih pokretača gubitka bioraznolikosti i strategija za očuvanje.

5.ZAKLJUČCI

Uzgajivači u svojim programima uzgoja postupno uzimaju u obzir obilježja povezana sa zdravljem i dobrobiti pilića.

Trenutačnim se zakonodavstvom omogućuje sustav praćenja pokazatelja dobrobiti životinja 18 u komercijalnim uvjetima, koji bi se moglo dodatno iskoristiti u kontekstu genetskog odabira.

Potrošači pokazuju sve više zanimanja za brojlere odabrane radi obilježja povezanih s dobrobiti, koji se proizvode uz uvećane troškove.

Dostupnost informacija o dobrobiti životinja na različitim razinama i prilagođeno određenoj vrsti javnosti (škole, mediji...) mogla bi pridonijeti povećanju potražnje za proizvode proizvedene u skladu s pravilima za dobrobit životinja.

U ovom trenutku nije potreban nikakav zakonodavni prijedlog. Europska komisija, u skladu s mandatom za dobrobit životinja te s pomoću postojećih alata, želi omogućiti poboljšanja u tom području.

PRILOG I.: PROIZVODNJA PILEĆEG MESA U EU-u U RAZDOBLJU 2010. – 2014. (u tisućama tona)

PRILOG II.: BROJ GOSPODARSTAVA KOJA SU UZGAJALA BROJLERE U 2010. NA PODRUČJU EU-27

PRILOG III. PIRAMIDALNA STRUKTURA KRIŽANJA ZA KOMERCIJALNE BROJLERE

PRILOG IV. OBILJEŽJA KOJA SE UZIMAJU U OBZIR U TRENUTAČNIM PROGRAMIMA ODABIRA BROJLERA

(1)

     SL L 182, 12.7.2007., str. 19.

(2)

     Odbor EFSA-e za zdravlje i dobrobit životinja: Znanstveno mišljenje o utjecaju genetskih parametara na dobrobit komercijalnih brojlera i njihovu otpornost na stres. EFSA Journal 2010; 8(7):1666. [str. 82]. doi:10.2903/j.efsa.2010.1666. Dostupno na internetu na poveznici: www.efsa.europa.eu

(3)

     de Jong I, Berg C., Butterworth A., Estevéz I.; Scientific report updating the EFSA opinions on the welfare of broilers and broiler breeders. Supporting Publications 2012:EN-295. Dostupno na internetu na poveznici: www.efsa.europa.eu/publications

(4)

     Studija o utjecaju genetskog odabira na dobrobit pilića koji se uzgajaju i drže za proizvodnju mesa (siječanj 2013.): http://ec.europa.eu/food/animals/docs/aw_practice_farm_broilers_653020_final-report_en.pdf

(5)

     Vidi članak 1. stavak 1. točku (b) i članak 1. stavak 2. prvi podstavak Direktive 2007/43/EZ.

(6)

     Izvor: Eurostat.

(7)

     http://www.avec-poultry.eu/system/files/archive/new-structure/avec/Communication/Study%20final%20version.pdf

(8)

     Stupnjem samodostatnosti izražava se količina proizvodnje EU-a u odnosu na domaću upotrebu (stupanj samodostatnosti = proizvodnja / (proizvodnja + uvoz – izvoz).

(9)

     http://ec.europa.eu/agriculture/external-studies/2013/origin-labelling/fulltext_en.pdf

(10)

      http://www.avec-poultry.eu/system/files/archive/new-structure/avec/Communication/Study%20final%20version.pdf

(11)

     Nasljednost odražava udio razlika među pojedincima do kojih je došlo zbog genetike. Njome se analizira relativni doprinos razlika u genetskim čimbenicima i onima koji nisu genetski ukupnim uočljivim odstupanjima u populaciji. Na primjer, neke su osobe u populaciji više od drugih, a nasljednošću se pokušava utvrditi koliku je ulogu genetika imala u tome da je dio populacije viši.

(12)

     Studija o utjecaju genetskog odabira na dobrobit pilića koji se uzgajaju i drže za proizvodnju mesa (siječanj 2013.): http://ec.europa.eu/food/animals/docs/aw_practice_farm_broilers_653020_final-report_en.pdf

(13)

     Stopa konverzije hrane: količina hrane konzumirana radi povećanja tjelesne mase za jedan kilogram.

(14)

     Maxwell i Robertson (1997.; 1998.) zaključili su da je bilo zahvaćeno 4,7 % brojlera diljem svijeta.

(15)

     Pojavnost kontaktnog dermatitisa varira, a rezultati su se razlikovali ovisno o starosti ptica u trenutku procjene.

(16)

     Oko 60 do 70 % uzgoja brojlera provode društva u Europi, a potražnja je za njihovim proizvodima u rastu, posebno u zemljama u razvoju (Kina, Brazil, Indija).

(17)

     http://ec.europa.eu/agriculture/genetic-resources/actions/f-067/067-executive-summary_en.pdf

(18)

     Vidi članak 6. stavak 2. Direktive Vijeća 2007/43/EZ.