31.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 288/91

Izvjestitelj:

Alfred GAJDOSIK

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije za novi model tržišta, uredbu o pripremljenosti za rizike i novu organizaciju suradnje energetskih regulatora. Te mjere predstavljaju daljnji odmak od tržišta koja su regulirana na nacionalnoj razini i korak prema tržišnom pristupu električnoj energiji u EU-u i kojim se jamči sigurnost opskrbe uz najmanje moguće troškove, čime se zadovoljavaju glavni interesi svih europskih potrošača električne energije, uključujući industrijske, komercijalne i stambene korisnike. Međutim, taj se cilj može ispuniti samo prijelazom na veću elektrifikaciju gospodarstva jer to predstavlja najučinkovitiji i najfleksibilniji način za njegovo ostvarenje.

1.2.

Sukladno prethodnim mišljenjima, Odbor ističe da su tržišta električne energije koja dobro funkcioniraju preduvjet za postizanje ciljeva energetske unije (1). EGSO se slaže sa stajalištem Komisije da su za dobro funkcioniranje tržišta nužne znatne promjene modela tržišta, posebno zbog sve veće uporabe promjenjivih obnovljivih izvora električne energije (2). Integracija obnovljivih izvora energije u postojeće tržište neće pomoći. Potrebno je novo tržište. Odbor smatra da je, općenito gledajući, paket o modelu tržišta dobar odgovor na potrebu za tim promjenama, čime se priprema teren za isplativu i financijski održivu energetsku tranziciju.

1.3.

EGSO cijeni opći pristup paketa o modelu tržišta, osobito ciljeve stavljanja potrošača u središte energetskog tržišta, povećanja opskrbe električnom energijom i jačanja regionalne suradnje. Odgovarajuća prilagodba tržišnih pravila i regulatornog okvira važan je korak prema stabilnoj opskrbi čistom energijom za sve europske potrošače po najnižim mogućim cijenama. Neovisno o tome, u nekim su aspektima moguća daljnja poboljšanja. Konkretno, potrebna su preciznija pravila (3).

1.4.

Dekarbonizacija je jedan od strateških ciljeva energetske unije te je stoga potrebno podržati cilj poticanja ulaganja u dekarbonizaciju tržišta električne energije. Međutim, najbolji način da se radi na tome su jednaki i pravedni tržišni uvjeti koji su povoljni i za potrošače i za prelazak na zeleno gospodarstvo. Potpuna internalizacija vanjskih troškova proizvodnje električne energije iz konvencionalnih izvora, koja uključuje štetne učinke povezane s klimatskim promjenama i štetne učinke za ljudsko zdravlje, ključna je za učinkovitu i djelotvornu dekarbonizaciju. Odgovarajuće oporezivanje najbolji je pristup za usmjeravanje ulaganja u zelenu električnu energiju.

1.5.

EGSO se snažno zalaže za to da svi potrošači, uključujući industriju, poduzeća i privatna kućanstava, imaju pravo samostalno proizvoditi, skladištiti i prodavati energiju te da lokalne energetske zajednice imaju pravo na podršku, razvoj ili iznajmljivanje mreža zajednice. Međutim, potrebna su konkretnija pravila kako bi se ta prava potvrdila i prevladale postojeće prepreke (pristup mreži, nepoštene i neprimjerene naknade za korištenje mreže, pravne i administrativne prepreke itd.).

1.6.

Nadalje, cilj mora biti da se europskim potrošačima omogući da u potpunosti sudjeluju u cijelom tržištu električne energije, a time i u trgovini i opskrbi električnom energijom. U prijedlogu Komisije nedostaju posebna pravila kojima bi se odredili nužni uvjeti za to. Potrebno je uspostaviti decentralizirana mjesta i strukture trgovanja koji otvaraju mogućnosti za izravno trgovanje čak i malim energetskim jedinicama. Iako je decentralizacija opskrbe i trgovanja električnom energijom preduvjet za potpuno uključivanje potrošača u tržište, ona ne podrazumijeva rascjepkanost europskog tržišta električne energije.

1.7.

Iako se Komisija ispravno odnosi prema cilju jačanja kratkoročnih tržišta, to dugoročno neće biti dovoljno da bi se ulaganja u obnovljive izvore električne energije temeljila na tržišnim mehanizmima. Zbog toga električna energija iz obnovljivih izvora mora dobiti priliku da se i njome trguje s pomoću naprednih i budućih trgovinskih opcija na decentraliziranim tržištima, što će postati moguće samo ako se proizvodima uravnoteženja trguje služeći se opcijama fleksibilnosti.

1.8.

Budući da danas u mnogim europskim zemljama problem nije nedostatak kapaciteta za proizvodnju, nego višak tog kapaciteta, mehanizme za razvoj kapaciteta konvencionalne proizvodnje električne energije trebalo bi upotrebljavati samo kao kratkoročno rješenje ako se pokaže da proizvodi uravnoteženja ne mogu ponuditi sigurnost opskrbe imajući na umu stabilnost ulaganja za sve sudionike na tržištu.

1.9.

EGSO podsjeća na to da problem energetskog siromaštva treba uzeti u obzir u kontekstu buduće politike za društvo s niskim emisijama ugljika. Proizvodnja-potrošnja može biti jedan pristup rješavanju ovog problema sve dok je osjetljivim skupinama potrošača omogućen pristup potrebnom kapitalu u vidu javnih zajmova ili pomoći općina, regija ili drugih tijela poput nevladinih organizacija.

1.10.

EGSO ističe da, s obzirom na uobičajeno male udjele proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije u postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije, sve važnije postaju djelotvorne, moderne i pametne distribucijske mreže. Nacionalni propisi moraju omogućiti mrežnim operaterima da poduzmu nužna ulaganja i poticati ih na to. Osim toga, nužna su ulaganja u poboljšanje međusobne povezanosti nacionalnih elektroenergetskih mreža. Oboje će pridonijeti osiguravanju opskrbe električnom energijom i stvoriti nova radna mjesta u Europi.

1.11.

EGSO ističe da cilj osiguravanja visokog stupnja sigurnosti opskrbe električnom energijom, u tržišnom okruženju u kojem potrošači imaju središnju ulogu, iziskuje znatno korištenje IKT-a (informacijskih i komunikacijskih tehnologija), nove metode planiranja i nove instrumente upravljanja električnim sustavom, čime će se omogućiti utvrđivanje potreba potrošača i mreža u stvarnom vremenu i za što su potrebna velika ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije (vidi točku 3.13.).

1.12.

Kad je riječ o fleksibilnosti, električnoj mobilnosti, skladištenju i drugim mogućnostima uravnoteženja, EGSO podupire stajalište Komisije da neovisnim dionicima na tržištu treba dati ovlasti da razviju ta važna tržišta prije nego što se operatorima mreže dopusti da preuzmu ulogu upravitelja ili operatora dotičnih postrojenja.

2.1.

Komisija u predloženom paketu ističe da ostvarivanje ciljeva energetske unije podrazumijeva temeljitu reformu tržišta električne energije. Integracija obnovljivih izvora energije u postojeće tržište neće pomoći. Potrebno je novo tržište.

2.2.

Europska komisija gradi svoju novu tržišnu politiku na dvama načelima:

2.3.

Prijedlog Komisije također je usmjeren na pitanje kako ojačati sigurnost opskrbe s pomoću pristupa pripremljenosti za rizike.

2.4.

Četvrti je aspekt reforma regulatornog nadzora kojom se ponovno definiraju uloga i ovlasti Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).

3.1.

Za dekarbonizaciju cjelokupnog energetskog sustava, uključujući grijanje i sektor mobilnosti, bit će potreban razmjerno visok udio energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. U tom je kontekstu pristup Komisije u osnovi ispravan: europsko tržište električne energije mora se razviti kako bi bilo kompatibilno s energijom iz obnovljivih izvora. EGSO cijeni taj jasan pristup kao važan korak za postizanje europskog tržišta električne energije koje doprinosi prevladavanju postojećih prepreka kao što su fizička ograničenja zbog nedovoljne međupovezanosti te regulatorne i porezne razlike među državama članicama.

3.2.

Važna polazna činjenica jest da su promjenjivi obnovljivi izvori energije po svojoj prirodi decentralizirani, odnosno:

Iste se značajke često odnose i na druge tehnologije, kao što je kogeneracija u postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije, koje će zahvaljujući svojoj visokoj učinkovitosti imati važnu ulogu kao opcije fleksibilnosti i uravnoteženja na budućim tržištima energije.

3.3.

S jedne strane, te značajke donose određene prednosti, koje Europska komisija u određenoj mjeri spominje u svojem prijedlogu o novom modelu tržišta. Međutim, prijedlog Komisije mogao bi biti dosljedniji i sažetiji kad je riječ o izradi tržišnih pravila u odnosu na te prednosti. U tom kontekstu treba skrenuti pozornost na stajališta EGSO-a sadržana u mišljenju o reviziji Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (TEN/622) (4). Za izradu modela tržišta posebno je važna činjenica da obnovljivi izvori i druge decentralizirane tehnologije pridonose znatnom povećanju likvidnosti tržišta.

3.4.

Odlika novog energetskog tržišta, kao što Komisija to s pravom naglašava, bit će znatno veći broj proizvodnih jedinica u usporedbi s konvencionalnom strukturom proizvodnje koju karakterizira vrlo mali broj elektrana. Kao posljedica toga, znatno će porasti broj različitih subjekata uključenih u proizvodnju električne energije. U tom je slučaju ključno da potrošači postanu aktivniji sudionici. Proizvodnja i kogeneracija električne energije iz obnovljivih izvora omogućuje potrošačima da postanu proizvođači, što je Komisija potvrdila u svojem prijedlogu.

3.5.

Važno je napomenuti da se ideja „pretvaranja potrošača u aktivne potrošače” odnosi na sve kategorije potrošača, uključujući komercijalne i industrijske potrošače energije koji mogu ostvariti znatne uštede ulaganjem u tehnologiju decentralizirane proizvodnje koja je osmišljena za potrošnju vlastite energije. Stoga će aktivacija potrošača dovesti ne samo do likvidnijih tržišta električne energije nego i do daljnjih ekonomskih poticaja: mala i velika poduzeća mogu ostvariti korist od konkurentskih prednosti, dodana vrijednost stvarat će se na lokalnoj razini i moći će se poticati otvaranje novih radnih mjesta. S druge strane, brojna privatna kućanstva ne raspolažu financijskim sredstvima potrebnim da bi postali proizvođači-potrošači. Tu bi od pomoći mogli biti zajmovi povoljni za potrošače i aktivna pomoć općina i regija.

3.6.

Međutim, aktiviranje potrošača otežavaju tri elementa.

3.6.1.

Kao prvo, gotovo se nikakvi vanjski troškovi elektrana na ugljen i nuklearnih elektrana ne internaliziraju. Među njima posebnu pozornost treba obratiti na troškove povezane sa štetnim učinkom na zdravlje i sa štetom uzrokovanom klimatskim promjenama. Izostanak internalizacije tih troškova stavlja energiju iz obnovljivih izvora koja ne uzrokuje usporedive vanjske učinke u konkurentno jako nepovoljan položaj na tržištu. S obzirom na to da prvenstveno energija iz obnovljivih izvora potrošačima omogućuje da postanu aktivniji, nameće se zaključak da je ograničeno sudjelovanje potrošača poželjno iz političkih razloga, ili ga se u najmanju ruku dobrovoljno tolerira. U cijelom zimskom paketu nije uložen nikakav trud da bi se ispravilo takvo narušavanje tržišta. To narušavanje još je izraženije jer neinternalizacija vanjskih troškova električne energije iz konvencionalnih izvora povećava potrebu za masovnim subvencioniranjem obnovljivih izvora energije.

3.6.2.

Postoji još jedan razlog zašto su decentralizirane tehnologije, kao što su proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ili postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije, sustavno u nepovoljnijem položaju u odnosu na konvencionalne elektrane. Postojeći model veleprodajnih tržišta prednost daje velikim proizvodnim jedinicama. Zbog svoje u prosjeku znatno manje veličine, postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kombiniranu proizvodnju topline i električne energije nemaju potrebnu ekonomiju razmjera i nalaze se u nepovoljnom položaju po pitanju konkurentnosti.

3.6.3.

Naposljetku, mnogi mali subjekti ne mogu pristupiti tržištu trgovanja energijom zbog pravnih ograničenja, administrativnih propisa, licenciranja i birokratskih zahtjeva. To utječe na privatna kućanstva u jednakoj mjeri kao i na komercijalne, pa čak i industrijske potrošače.

3.7.

Uz političku volju ta se tri nedostatka postojećeg tržišta električne energije mogu odmah ispraviti. Međutim, EGSO je zabrinut da predložena pravila Komisije nisu dovoljno jasna.

3.8.

Ispravno oporezivanje emisija CO2, koje predstavljaju jedan od najistaknutijih problema u pogledu ranije spomenutih vanjskih troškova, najmanje je što se može napraviti ako se žele ukloniti poremećaji na tržištu koji pogoduju konvencionalnoj proizvodnji električne energije kako je opisana u točki 3.6.1. EGSO je u nekoliko navrata pozivao na to (5).

3.9.

Tržište električne energije treba otvoriti većem broju decentraliziranih struktura, posebno u pogledu trgovanja s ciljem kompenzacije za nepovoljni položaj naveden u točkama 3.6.2. i 3.6.3.

3.10.

Decentralizacija ne smije podrazumijevati rascjepkanost europskog sustava električne energije. Pretpostavka Komisije da bi trebalo omogućiti „slobodan prijenos električne energije na mjesta gdje je najpotrebnija” u osnovi je ispravna. Međutim, za poboljšanje međupovezanosti nacionalnih mreža potrebna su znatna ulaganja i osmišljavanje modela refinanciranja koji potrošače neće suviše opteretiti.

3.11.

Proizvodnja električne energije usmjerena na potražnju, uključujući uz pomoć opcija fleksibilnosti i uravnoteženja kao što je baterijsko skladištenje, pretvorba energije u toplinu, energije u plin i povezanost vozila s mrežom, najbolji je pristup za držanje troškova širenja mreže na minimumu. To objašnjava zašto su proizvodnja-potrošnja, izravne transakcije između proizvođača i potrošača električne energije i jačanje odgovornosti za uravnoteženje koje je predložila Komisija važni alati koji pridonose jamčenju sigurnosti opskrbe.

3.12.

Prijedlog Europske komisije općenito odražava te mehanizme. EGSO podržava taj pristup, koji će imati pozitivan utjecaj posebno na nedovoljno razvijena tržišta električne energije na koja negativno utječe naglašena prekomjerna regulacija u pojedinim državama članicama.

3.13.

Međutim, u tom kontekstu prijedlog Komisije uvelike zanemaruje potencijal digitalizacije. Digitalizacija omogućuje elektroničko bilježenje podataka o potrošnji i proizvodnji na pojedinačnoj razini, uključujući najmanje jedinice (tj. pojedinačne kilovate). Bilježenje konkretnih i pojedinačnih profila potrošača pomoću pametnih brojila, a u budućnosti pomoću interneta stvari, zajedno s nizom različitih sudionika u proizvodnji energije, doslovno daju svakom potrošaču priliku da postane svoj upravitelj uravnoteženja. Programi obrazovanja i osposobljavanja važni su za poticanje što većeg broja potrošača na preuzimanje te uloge čime se uklanja strukturni nedostatak (točnije, ograničena likvidnost tržišta) decentraliziranih oblika trgovine, kao što su transakcije među pojedincima.

3.14.

Kao prvi korak potrebno je prilagoditi pravila za električnu energiju uravnoteženja (članci 4. i 5. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final) kako bi se i samo nekoliko kilovat-sati moglo zabilježiti uz visoku razinu vremenske preciznosti. Potrebno je uspostaviti posebna kratkoročna tržišta za trgovanje tim najmanjim količinama energije. Članci 6. i 7. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final trebaju se izmijeniti i dopuniti u skladu s tim.

3.15.

Nažalost, Europska komisija nije predložila nikakvu inicijativu u tom pogledu. Umjesto toga, u članku 3. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final navodi se da se tržišno sudjelovanje potrošača i malih poduzeća omogućuje posredstvom agregatora. Agregatori se uglavnom opravdavaju učincima portfelja i troškovima transakcije. Međutim, oni bi nestali kad bi se trgovanje električnom energijom decentraliziralo, a potrošači električne energije i mala poduzeća imali bi priliku u potpunosti i izravno sudjelovati na tržištu električne energije ako žele imati aktivnu ulogu i ako su u mogućnosti to ostvariti. Indikativno je da Europska komisija ne spominje trgovinu električnom energijom kada spominje ravnopravno sudjelovanje u članku 3. stavku 1. točki (i).

3.16.

U tom se kontekstu čini da su izravne transakcije između proizvođača i potrošača posebno obećavajuće u ekonomskom smislu jer u jednom cjenovnom signalu mogu odražavati razne sastavnice cijene koje se, za razliku od trenutačne situacije u mnogim državama članicama, uvelike oblikuju prema tržištu. Na primjer, cjenovni signal izravnih transakcija može odražavati niz čimbenika, kao što su:

3.17.

Poslovni modeli za decentraliziranu trgovinu električnom energijom ne razvijaju se samo u nekim državama članicama (npr. Nizozemska i Estonija); zapravo, postoje vrlo ambiciozni modeli koji se već upotrebljavaju na nekoliko tržišta izvan Europe, primjerice u SAD-u i Australiji. Jasno je da je riječ o svjetskom trendu. Europa može maksimalno iskoristiti svoje prilike za izvoz na globalna tržišta energije samo ako europska poduzeća razviju uvjerljive modele za decentraliziranu, digitaliziranu trgovinu električnom energijom. No, Europska unija bi također trebala svojim trgovačkim društvima dati priliku da te modele u početku primjenjuju na svojim domaćim tržištima.

4.1.

EGSO pozdravlja jasnu predanost Europske komisije dekarbonizaciji tržišta električne energije. Međutim, s obzirom na razloge iz točke 3.6. ograničenje prioritetnog dispečiranja, kako je navedeno u članku 11. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final, otežava postizanje tog cilja barem dok vanjski troškovi konvencionalne proizvodnje električne energije ne budu potpuno internalizirani. Iako je u načelu ispravno uspostaviti tehnološku neutralnost kao temeljno pravilo za upravljanje dispečiranjem, to podrazumijeva jednake uvjete za sve. Zbog neinternalizacije vanjskih troškova proizvodnje električne energije iz konvencionalnih izvora, ne postoje ravnopravni uvjeti. Prije pokušaja ozbiljnog ograničavanja prioritetnog dispečiranja, kako je predviđeno u prijedlogu Komisije, nužno je potpun internalizirati vanjske troškove.

4.2.

Stoga treba propisati da se na ograničeno razdoblje prioritetno dispečiranje zadrži u svim državama članicama u kojima je udio energije iz obnovljivih izvora manji od 15 %. Države članice s većim udjelom trebale bi Europskoj komisiji dostaviti odgovarajući okvir za dispečiranje na razmatranje. Taj okvir za dispečiranje ne bi smio narušavati mehanizam slobodnog tržišta za niskougljične i isplative opcije fleksibilnosti. Europska komisija trebala bi preispitati taj okvir kako bi procijenila je li moguće podržati dekarbonizaciju.

4.3.

U svakom slučaju, za usklađenu politiku, de minimis vrijednosti utvrđene u članku 11. stavku 3. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final treba zamijeniti odgovarajućim navedenim iznosima (bilješke 125. i 127. Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju (6)) kako bi se malim sudionicima na tržištu omogućilo da i dalje imaju priliku za pravedno tržišno natjecanje.

4.4.

Pravila o redispečiranju i ograničavanju u skladu s člankom 12. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final predstavljaju daljnju prepreku postizanju cilja dekarbonizacije. Budući da osobito elektrane na ugljen imaju razmjerno visoke troškove uključivanja i isključivanja, operatori tih elektrana uračunat će te troškove u svoje ponude za redispečiranje. Postrojenja koja upotrebljavaju energiju vjetra i sunca nemaju te troškove. Rezultat toga jest da se postrojenja koja upotrebljavaju energiju vjetra i sunca češće isključuju iz mreže, što za Europu predstavlja nazadovanje u pogledu dekarbonizacije. Stoga se redispečiranje utemeljeno na tržištu treba ograničiti na energiju proizvedenu iz neobnovljivih izvora.

4.5.

EGSO podržava stajalište Europske komisije da u interesu potrošača treba izbjegavati narušavanja tržišta. Potiče Europsku komisiju da učini više u pogledu sprečavanja trenutačnih i budućih poremećaja na tržištu. Mehanizmi za razvoj kapaciteta konvencionalnih elektrana, kao što je navedeno u uredbi COM(2016) 861 final, mogli bi dovesti do dodatnih ozbiljnih poremećaja na tržištu, što priznaje i sama Komisija. Stoga se mehanizme za razvoj kapaciteta mora smatrati posljednjom opcijom za jamčenje sigurnosti opskrbe i kratkoročnim rješenjem. Hitno su potrebna mnogo konkretnija pravila koja određuju kad su mehanizmi za razvoj kapaciteta dopustivi.

4.6.

Treba imati na umu da električna energija iz nestalnih obnovljivih izvora (vjetar i sunčevo zračenje) ne može jednostavno sudjelovati u mehanizmima za razvoj kapaciteta i da se njome ne može trgovati na tržištima budućnosnica. Iako je zbog toga ispravno jačati trgovanje dan unaprijed i unutardnevno trgovanje, posebna troškovna struktura energije sunca i vjetra (tj. granični troškovi jednaki nuli) znači da to neće dovesti do refinanciranja ulaganja i energije iz obnovljivih izvora. Električna energija iz obnovljivih izvora mora dobiti priliku da se i njome trguje na tržištima budućnosnica. Jedini predvidljiv način da se to postigne jest povezivanje energije iz obnovljivih izvora s opcijama fleksibilnosti i uravnoteženja. Kao i u slučaju baterijskog skladištenja, to uglavnom obuhvaća tehničke opcije kao što su pretvorba energije u toplinu i pretvorba energije u plin (7).

4.7.

Međutim, zapravo postoje znatne regulatorne prepreke na razini država članica i, kao rezultat toga, proizvodi uravnoteženja trenutačno ne pronalaze poslovne modele. Zakonodavni tekstovi o modelu tržišta ne nude nikakva rješenja u tom pogledu. Potrebno je barem dodati tekst članku 3. stavku 1. točki (f) prijedloga uredbe COM(2016) 861 final u smislu da bi tržišna pravila i okvir dispečiranja koji bi uspostavile države članice trebali dati poticaj za upotrebu opcija fleksibilnosti. To također može pridonijeti rješavanju problema/izbjegavanju uskih grla.

4.8.

U tom kontekstu EGSO poziva na određivanje jasnih prioriteta. Trebalo bi biti moguće iskoristiti mehanizme za razvoj kapaciteta za konvencionalne elektrane samo ako države članice mogu pokazati da se uska grla u pogledu kapaciteta ne mogu ukloniti uravnoteženjem električne energije uz pomoć opcija fleksibilnosti. Tu je obvezu potrebno uključiti u članak 8. prijedloga direktive COM(2016) 864 final, a članak 14. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final trebao bi se izmijeniti i dopuniti u skladu s tim.

4.9.

Takvi koncepti uravnoteženja imaju dvije dodatne prednosti. Budući da je zbog njih moguće trgovati električnom energijom iz obnovljivih izvora na tržištima budućnosnica, oni su trenutačno jedina opcija koja obećava da se ulaganja u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora mogu refinancirati na tržištu. Drugo, lokalno su usmjereni i iskorištavaju činjenicu da je energija iz obnovljivih izvora dostupna gotovo posvuda (vidjeti točku 3.2.) i tako povećavaju lokalnu dodanu vrijednost energije iz obnovljivih izvora.

4.10.

Decentralizirana proizvodnja električne energije može rasteretiti mrežu ako su dostupni pravi tržišni poticaji. Međutim, to nije slučaj. Potrebno je barem izmijeniti i dopuniti izračun naknada za mrežu (članak 16. COM(2016) 861 final) kako bi se pružio poticaj za proizvodnju u neposrednoj blizini potrošača koje odražavaju stvarnu upotrebu. Općenito govoreći, specifični troškovi mreže za pojedinačne transakcije proizvodnje i potrošnje mogu se utvrditi s pomoću pametnih brojila; prema načelu odražavanja stvarne upotrebe, ta bi brojila trebala predstavljati osnovu za izračun naknada za mrežu.

4.11.

Proizvodnja električne energije koja je prilagođena potrošnji također je olakšana zahvaljujući preciznim cjenovnim područjima. EGSO tako u potpunosti podržava stajališta o toj temi navedena u uvodnoj izjavi 14. i članku 13. prijedloga COM(2016) 864 final. No ako se prijedlog iz točke 4.10. ne provede, učinkovitost postignuta zahvaljujući preciznijim cjenovnim područjima mogla bi se poništiti i izgubiti zbog naknada za mrežu koje se određuju na način koji ne odražava stvarnu upotrebu. Tu bi od dodatne pomoći mogla biti europska referentna vrijednost za oporezivanje energije koja jača cjenovne signale.

4.12.

Ne valja pogrešno pomisliti da preciznija cjenovna područja znače odmak od potrebe za dobro povezanom europskom mrežom koja je najbolji način postizanja visoke sigurnosti opskrbe na isplativ način.

4.13.

Kako je navedeno u točki 3.14, omogućavanje potrošačima i proizvođačima-potrošačima da trguju električnom energijom važno je za potpuno sudjelovanje u energetskom tržištu. Stoga je potrebno pojasniti članak 3. prijedloga direktive COM(2016) 864 final. Sudjelovanje potrošača, koje je u članku 3. stavku 1. ograničeno na proizvodnju, skladištenje i elektromobilnost, također mora obuhvaćati trgovinu električnom energijom. U članku 3. stavku 2. potrebno je jasnije odrediti prepreke ulasku na tržište. Prema točki 3.6.3 ovog mišljenja, te prepreke uglavnom obuhvaćaju ekonomije razmjera i administrativne prepreke.

4.14.

Jedan od načina ublažavanja tih prepreka jest da države članice uspostave posebne trgovinske strukture za male proizvođače, potrošače i proizvođače-potrošače. Agencija za suradnju energetskih regulatora treba biti odgovorna za praćenje provedbe tog zahtjeva. Osim toga, pojednostavljena pravila za obračun za udruženja malih potrošača-proizvođača mogu biti obuhvaćena člankom 4. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final. Naposljetku, riječ „trgovati” trebala bi zamijeniti riječ „prodati” u članku 15. stavku (1.) točki (a) prijedloga direktive COM(2016) 864 final.

4.15.

Kad je riječ o energetskom siromaštvu (uvodna izjava 14. i članak 5. prijedloga direktive COM(2016) 864 final i članci 28. i 29. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final), EGSO je nekoliko puta jasno naveo da problem energetskog siromaštva treba riješiti, a buduće mjere politika usmjerene prema društvu s niskim emisijama ugljika taj problem moraju uzeti u obzir. EGSO podržava stajalište koje je Odbor izrazio u svojem prethodnom mišljenju o tom pitanju (8). U tom pogledu, EGSO također podržava stajalište Komisije i posebne prijedloge. Međutim, EGSO ističe stajalište izneseno u prethodnim mišljenjima (9) da energija iz obnovljivih izvora i, posebno, proizvodnja-potrošnja mogu, u određenim okolnostima, predstavljati održivu metodu za sprečavanje dugotrajnog energetskog siromaštva pod uvjetom da se osjetljivim skupinama potrošača osigura pristup javnim zajmovima i bolji pristup kapitalu uz pomoć lokalnih tijela vlasti, kao što su regije ili općine, ili privatnih dionika poput nevladinih organizacija. U tom je kontekstu također potrebno razumjeti važnost pravila o aktivnim potrošačima i lokalnim energetskim zajednicama navedenih u člancima 15. i 16. prijedloga direktive COM(2016) 864 final. Proizvodnju-potrošnju kao mogući način izbjegavanja energetskog siromaštva treba posebno spomenuti u članku 5. stavku 2. prijedloga direktive COM(2016) 864 final.

4.16.

Kad je riječ o potrošačkim pravima, EGSO pozdravlja to što je osnaživanju i zaštiti potrošača u prijedlogu direktive COM(2016) 864 final posvećeno zasebno poglavlje. U članku 10. također valja izričito navesti da potrošači moraju imati pravo na izražavanje preferencija u pogledu svoje opskrbe električnom energijom te osigurati da se one uvaže. Članku 15. stavku 1. točki (b) potrebno je dodati tekst o tome da naknade za mrežu moraju biti konkretne, odnosno takve da se potrošačima mogu naplatiti samo posebni troškovi mreže koji su nastali zbog aktivnosti svakog od njih pojedinačno, odnosno zbog proizvodnje, skladištenja, potrošnje električne energije ili trgovanja njome. Isto tako, sustav naknada za korištenje mreže trebao bi poticati aktivnosti koje su „pogodne za mrežu”, kao što prijenos opterećenja, potrošnja vlastite proizvodnje ili skladištenje. Države članice moraju pokazati kako je izračunata naknada za mrežu u skladu sa stvarnom upotrebom. U tom je kontekstu za potrošače ključna predvidljivost kako bi se osigurala odgovarajuća ulaganja.

4.17.

EGSO pozdravlja činjenicu da se člankom 16. prijedloga direktive COM(2016) 864 final određuju lokalne energetske zajednice i da im se dodjeljuju odgovarajuća prava. Odbor je na to pozivao u mišljenju „Energija i energetske zadruge proizvođača-potrošača” (10). Međutim, naknade iz članka 16. stavka 1. točke (d) moraju odražavati stvarnu upotrebu, tj. u skladu s istim načelom iz točke 4.16. ovog mišljenja u odnosu na članak 15. prijedloga direktive COM(2016) 864 final.

4.18.

Iako odobrava to što energetske zajednice imaju pravo na upravljanje vlastitim mrežama, EGSO se zalaže za to da energetske zajednice također imaju pravo djelovati kao osnovni opskrbljivači. U tim će se slučajevima na njih primjenjivati sve odgovarajuće dužnosti.

4.19.

Članci 15. i 16. prijedloga direktive COM(2016) 864 final zaslužuju upozorenje: pretvaranje potrošača u aktivnije potrošače i stvaranje lokalnih energetskih zajednice zahtijeva upotrebu energije iz obnovljivih izvora. Ako se problemi opisani u točki 3.6. i nedostatci u prijedlogu (11) o energiji iz obnovljivih izvora ne isprave, postupak pretvaranja potrošača u aktivnije potrošače i stvaranja lokalnih energetskih zajednica, bit će znatno oslabljen, pa čak i ugrožen.

4.20.

Kad je riječ o podacima dobivenima pametnim mjerenjem, digitalizacija predstavlja veliku priliku, što je detaljno izneseno u točki 3.13. ovog mišljenja. Istodobno, ona sa sobom donosi određene rizike u pogledu zaštite i sigurnosti podataka. EGSO pozdravlja činjenicu da se Europska komisija bavi tim pitanjem u člancima 19. – 23. prijedloga direktive COM(2016) 864 final.

4.21.

EGSO odobrava činjenicu da Komisija daje odgovarajući značaj učinkovitoj zaštiti podataka koji nastaju u pametnim brojilima i da će se standard EU-a za zaštitu podataka također primjenjivati na podatke o potrošnji električne energije. Međutim, zapostavljaju se upravljanje podacima, vlasništvo nad podacima i otvoreni podaci. Stoga bi člankom 23. trebalo zajamčiti da ti podaci, ne dovodeći u pitanje njihovu zaštitu i privatnost, budu dostupni svim zainteresiranim stranama na anoniman i dovoljno agregiran način. Za aktiviranje punog potencijala digitalizacije potrebni su programi obrazovanja i osposobljavanja koji mogu doprinijeti rješavanju pitanja digitalne nepismenosti i isključenosti potrošača.

4.22.

Kad je riječ o ulozi mrežnih operatora, decentralizacija općenito znači da će distribucijske mreže dobiti stratešku važnost kao i međusobno povezivanje nacionalnih mreža. Od ključne je važnosti da države članice razviju okvir pomoću kojeg se mrežnim operatorima daju djelotvorni i učinkoviti poticaji za ulaganja u poboljšanje europskih mreža električne energije. Time će se također potaknuti gospodarski rast i otvoriti dodatna radna mjesta. EGSO u tom kontekstu podržava prijedlog Komisije da se ojačaju nadležnosti ACER-a koji bi trebao nadgledati nacionalne politike u tom pogledu.

4.23.

Operatorima distribucijskih sustava, u skladu s člancima 32., 33. i 36. prijedloga direktive COM(2016) 864 final, daju se uvjetna prava u pogledu funkcioniranja opcija fleksibilnosti i stanica za punjenje električnih automobila. Iako EGSO pozdravlja brz napredak u pogledu fleksibilnosti, elektromobilnosti i tržišnog proboja postrojenja za skladištenje, važno je da se prava neovisnih dionika na tržištu, predložena u okviru prijedloga Komisije, doista ostvare i da ih operatori distribucijskih sustava i nacionalna regulatorna tijela poštuju. Isto vrijedi za operatore prijenosnih sustava i njihovo upravljanje postrojenjima za skladištenje (članak 54. prijedloga direktive COM(2016) 864 final).

4.24.

Osnivanje europske organizacije za operatore distribucijskih sustava (tijelo EU-a za ODS-ove), kako se navodi u članku 50. prijedloga uredbe COM(2016) 861 final, ne bi trebalo rezultirati samostalnim određivanjem mrežnih pravila, jer će to dodatno ojačati potencijalnu tržišnu snagu operatora distribucijskih sustava. Nadležnosti za razvijanje prikladnog okvira treba dati ACER-u, a nacionalna regulatorna tijela u tom pogledu treba ojačati.