27.10.2015

HR

Službeni list Europske unije

C 355/28

---

Objava u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u pogledu zajamčeno tradicionalnog specijaliteta

(2015/C 355/08)

U skladu s člankom 26. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 (1), Litva je dostavila (2) naziv „Lietuviškas skilandis” kao naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (ZTS), što je u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012. Naziv „Skilandis” prethodno je registriran (3) bez rezervacije naziva u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 509/2006 (4) kao zajamčeno tradicionalni specijalitet i trenutačno je zaštićen u skladu s člankom 25. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

Nakon nacionalnog postupka prigovora iz članka 26. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Skilandis” dopunjen je izrazom „Lietuviškas” koji označava njegova tradicionalna i posebna svojstva, u skladu s člankom 26. stavkom 1. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

U svjetlu navedenog, Komisija ovime objavljuje naziv

u cilju omogućivanja njegove registracije u registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

Ovom se objavom dodjeljuje pravo protivljenja unosu naziva „Lietuviškas skilandis” u registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1151/2012, u skladu s člankom 51. te Uredbe.

Ako se naziv „Lietuviškas skilandis” unese u registar u skladu s člankom 26. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012, specifikacija proizvoda ZTS-a „Skilandis” smatra se specifikacijom iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1151/2012 za ZTS „Lietuviškas skilandis” i stoga se zaštićuje s rezervacijom naziva.

Radi potpunosti i u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, ovo objavljivanje uključuje specifikaciju ZTS „Skilandis” kako je već objavljeno u Službenom listu Europske unije  (5).

ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU ZAJAMČENO TRADICIONALNOG SPECIJALITETA (ZTS)

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 509/2006

o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao garantirano tradicionalnim specijalitetima  (6)

„SKILANDIS”

EZ br.: LT-TSG-007-0032-15.06.2005.

1.   Naziv i adresa skupine koja podnosi zahtjev

Naziv skupine i/ili organizacije	:	Lietuvos mėsos perdirbėjų asociacija.
Adresa	:	A. Vienuolio g. 8 LT-01104 Vilnius LIETUVA/LITVA
Tel.	:	+370 52126814
Faks	:	+370 52126814
E-pošta	:	lmpa@takas.lt

2.   Država članica ili treća zemlja

Litva

3.   Specifikacija proizvoda

3.1   Naziv (nazivi) koji se registrira(ju) (članak 2. Uredbe (EZ) br. 1216/2007)

3.2   Naziv

—	☒	koji je sam po sebi poseban
—	☐	kojim se označavaju osobita svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

Referentni materijal u Litavskom etnografskom muzeju u gradu Rumšiškės upućuje na to da se riječ „skilandis” spominje u pisanim dokumentima datiranim u razdoblju od 16. do 18. stoljeća, iz različitih mjesta u Velikoj Vojvodini Litvi. Naziv je naveden u rječniku Theodora Lepnera „Prūsų-lietuvių kalbų žodynas” (prusko-litavski rječnik) iz 1680. te u litavsko-njemačkim rječnicima koje su izdali Philipp Ruhig 1747., Christian Moeleke 1800. i Friedrich Kurschat 1883. Upotrebljava se za označivanje proizvoda diljem Litve. Naziv je proizvoda jedinstven, odupro se vremenu te se i dalje upotrebljava.

3.3   Zahtjev za rezervaciju naziva u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006

—	☐	registracija s rezervacijom naziva
—	☒	registracija bez rezervacije naziva

3.4   Vrsta proizvoda

Razred 1.2.: Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.5   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 3.1. (članak 3. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1216/2007)

Kobasica „skilandis” dimljeni je mesni proizvod u prirodnom ovitku, zavezan špagom, nepravilne grube površine, u obliku spljoštene suze ili manje tikvice. Promjera je najmanje 80 mm, a njegova masa može varirati. Nekada se ovitak kobasice „skilandis” proizvodio od svinjskog želuca, no od početka 20. stoljeća za to se upotrebljavaju svinjski mjehuri ili goveđa slijepa crijeva. Domaća kobasica „skilandis” obično se proizvodi samo od svinjskog mesa, dok se za njegovu proizvodnju u tvornicama za preradu mesa upotrebljavaju i svinjsko i goveđe meso.

Svojstva su kobasice „skilandis” kiselkasti, začinjeni, slasni, slani okus te posebni miris i aroma koji se razvijaju tijekom zrenja i sušenja te boja kod presjeka koja varira od ružičastocrvene do tamnocrvene, a prema rubovima može biti i intenzivnija. Ima prepoznatljivo začinjenu i pomalo dimljenu aromu. Krute je konzistencije. Komadi masti ne veći od 20 mm neravnomjerno su raspodijeljeni u krtom mesu.

Fizikalno-kemijska svojstva kobasice „skilandis” sljedeća su:

—   maksimalni udio vlage: 40 %,

—   minimalni udio mesnih bjelančevina, bez kolagena: 16 %,

—   maksimalni udio soli: 5 %,

—   maksimalni udio masti: 35 %,

—   pH: 5,0 ili više,

—   masa proizvoda: 0,4 – 2,0 kg.

Kobasica „skilandis” u prodaju se može staviti i u polovicama ili narezana, vakuumirana ili pakirana u modificiranoj atmosferi.

3.6   Opis metode proizvodnje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 3.1. (članak 3. stavak 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1216/2007)

Sastojci:

—	krto svinjsko meso u kojem udio vidljive međumišićne masti koji nije veći od 5 %. Mogu se upotrebljavati sljedeći dijelovi trupa: but, lopatica bez potkoljenice i slabinskog dijela. Krto svinjsko meso čini oko polovice kobasice „skilandis”;

—

do 60 % krtog svinjskog mesa može se zamijeniti jednakom količinom krtog goveđeg mesa u kojem udio vidljive masti i malih krvnih žila ne prelazi 5 %. Mogu se koristiti sljedeći dijelovi trupa: unutarnji dio bez sala, vanjski dio, koljenica, poleđina, meki dio buta, pržolica, potplećka, plećka i file;

—	polumasno svinjsko meso u kojem udio međumišićne i potkožne masti ne prelazi 30 %. Mogu se koristiti sljedeći dijelovi trupa: unutarnji dio lopatice, donja polovina lopatice i vrat;

—	masno svinjsko meso bez kože u kojem udio masti ne prelazi 55 %. Polumasno i masno svinjsko meso zajedno čine otprilike jednu četvrtinu kobasice „skilandis”.

—	leđno salo bez kože. Leđno salo čini otprilike jednu četvrtinu kobasice „skilandis”;

—	sol: 26 – 30 g na 1 kg mesa;

—	začini, tj. crni papar, bijeli papar i piment: 2 – 3 g na 1 kg mesa. Oni se nadodaju mljeveni ili cijeli, kao papar u zrnu:

—	češnjak: 2 – 3 g na 1 kg mesa;

—	šećer: 2 – 5 g na 1 kg mesa;

—	konzervans E 250 (natrijev nitrit): 50 – 180 mg na 1 kg mesa;

—	antioksidansi E 300 (askorbinska kiselina) i E 301 (natrijev askorbat): 0,5 – 1 g na 1 kg mesa;

—	kim, mljeveni lovorov list i mljeveni muškatni oraščić mogu se dodati u količini do 2 – 3 g na 1 kg mesa.

Metoda proizvodnje:

Kobasica „skilandis” proizvodi se tradicionalnom metodom. Preporučuje se uporaba mesa odraslih životinja.

Rashlađeno svinjsko meso reže se na komade veličine 10 – 30 mm ručno ili s pomoću posebnih strojeva te se salo reže na komade veličine 5 – 20 mm. Rashlađeno goveđe meso melje se u stroju za mljevenje mesa s diskom s otvorima veličine 2 – 5 mm.

Nasjeckano i mljeveno meso miješa se sa soli i natrijevim nitritom, šećerom, začinima i prehrambenim aditivima u blenderu ili mješalici za meso. Miješanje traje najmanje 10 minuta. Na taj način dobivena smjesa pušta se da odstoji najmanje šest sati na temperaturi ne većoj od +4 °C. S pomoću strojeva za punjenje meso se puni u prirodne svinjske mjehure ili kravlja slijepa crijeva promjera većeg od promjera ovitaka koji se obično upotrebljavaju za hladno dimljene kobasice. Prilikom punjenja mesa u mjehur ili slijepo crijevo vrlo je važno spriječiti dotok zraka. Tijekom sljedeće faze postupka proizvodnje unutarnji dijelovi kobasice „skilandis” polagano se suše te su podvrgnuti intenzivnoj fermentaciji, što određuje karakteristična organoleptička svojstva kobasice „skilandis”. Smjesa se polagano stavlja u ovitak i tiska u mjehur ili slijepo crijevo. Ako tijekom punjenja uđe zrak, uklanja se pritiskanjem ovitka. Ovitak se mora čvrsto napuniti kako zbog smanjenja smjese tijekom dimljenja i sušenja ne bi ostalo praznih dijelova između površine proizvoda i ovitka.

Punjeni mjehur ili slijepo crijevo vežu se prirodnom debelom trakom ili špagom. Punjeni se proizvod ručno veže špagom po dužini dijeleći tako proizvod na četiri dijela. Ako se puni u slijepo crijevo, proizvod se dodatno veže poprečno svakih 4 –5 cm.

Zavezane kobasice „skilandis” vješaju se na okvire tako da se međusobno ne dodiruju te najmanje tri dana dozrijevaju na temperaturi ne većoj od +4 °C. Tijekom ovog postupka punjenje u ovitku postaje kompaktnije, boja se proizvoda stabilizira te dolazi do selektivnog razvoja mikroorganizama, što pogoduje stvaranju uvjeta za nastajanje posebnog okusa i arome proizvoda.

Nakon zrenja kobasica „skilandis” podvrgava se dimljenju na 18 – 30 °C u dimu dobivenom sagorijevanjem piljevine drva listopadnog drveća (joha, jasika, breza, bukva, jablan, hrast). Početno zrenje i dimljenje mogu se odvijati u klimatskim komorama i u strojevima za sušenje u raznim izvedbama. Kobasica „skilandis” dimljena je na prekide, u vremenskim razmacima tijekom kojih se suši na temperaturi od 18 – 28 °C. Postupk dimljenja može trajati 2 – 15 dana (uključujući vremenske razmake), a ovisi o upotrebljavanoj opremi za dimljenje te o veličini kobasice „skilandis”. Vremensko razdoblje tijekom kojeg je kobasica „skilandis” dimljena određuje intenzitet njezine boje te na kraju postupka proizvod dobiva svojstven dimljeni miris.

Dimljena kobasica „skilandis” suši se na temperaturi od 8 – 18 °C i na relativnoj vlazi 90 – 75 %. Biokemijski procesi pokrenuti razvojem mikroorganizama i djelovanje fermenata tkiva nastavljaju se tijekom postupka sušenja, zbog čega kobasica „skilandis” dobiva svoj svojstveni okus i aromu. Kobasica „skilandis” suši se najmanje 30 dana, dok ne dosegne potreban udio vlage i tipična organoleptička svojstva.

Kobasica „skilandis” ostavlja se visjeti na zatvorenom na temperaturi od 0 – 15 °C.

3.7   Osobita svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda (članak 3. stavak 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 1216/2007)

Najvažnija su osobita svojstva kobasice „skilandis” sljedeća:

Izgled: kobasica „skilandis” proizvod je od dimljenog mesa u ovitku od prirodnog svinjskog mjehura ili goveđeg slijepog crijeva, zavezan špagom, nepravilne grube površine, u obliku spljoštene suze ili manje tikvice. Promjera je najmanje 80 mm i mase 0,4 – 2 kg.

Izgled u poprečnom presjeku: boja šnita varira od ružičastocrvene do tamnocrvene te može biti intenzivnija na rubovima. Komadi masti ne veći od 20 mm neravnomjerno su raspodijeljeni u krtom mesu. Razni začini mogu biti vidljivi.

Metoda proizvodnje: svinjsko i goveđe meso grubo se režu ručno ili se grubo melju u stroju za mljevenje, dodaju im se tradicionalni začini te se njima puni prirodni ovitak od svinjskog mjehura ili goveđeg slijepog crijeva. Nakon sušenja kobasica „skilandis” dimljena je nekoliko puta u dimu od drva listopadnog drveća te se nakon dimljenja suši najmanje 30 dana.

Okus i miris: svojstvene su značajke kobasice „skilandis” kiselkast, začinjen, slasni, slani okus te posebni miris i aroma koji nastaju zbog posebnog i iznimnog procesa fermentacije koji se događa tijekom zrenja i sušenja. Ima prepoznatljivo začinjenu i pomalo dimljenu aromu. Prethodno navedeni procesi fermentacije bitno ovise o upotrijebljenim sastojcima predviđenima u receptu, a obično ih se može pronaći na područjima s litavskom klimom.

Tradicija konzumiranja: najčešće se poslužuje na zabavama i okupljanjima te u posebnim prigodama i u vrijeme velikih poljoprivrednih radova. Tanko se reže i jede s crnim kruhom.

3.8   Tradicionalna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda (članak 3. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 1216/2007)

Kobasica „skilandis” smatra se litavskim nacionalnim jelom. Prvi je od nekoliko tradicionalnih mesnih proizvoda koji se spominju u djelu Lietuvos kulinarijos paveldas autora B. Imbrasienė (izdanje Baltos lankos, 2008.). Još se davno u litavskim selima stavljao na stranu i čuvao za vrijeme velikih poljoprivrednih radova ljeti (priprava sijena, žetva raži) te se posluživao gostima. Litavski autor Simonas Daukantas napisao je u djelu Būdas senovės lietuvių, kalnėnų ir žemaičių, izdanom 1845., da je u staroj Litvi kobasica „skilandis” bila hrana koja se posluživala gostima. „Skilandis” se spominje i u mnogim drugim klasicima litavske književnosti 19. i 20. stoljeća. Na zemljovidu u atlasu „Lietuvių kalbos atlasas” (Atlas litavskog jezika, Vilnius 1977.) prikazana je raspodjela riječi „skilandis” te je vidljivo da je naziv tog prehrambenog proizvoda bio poznat u svim dijelovima Litve, osim u njezinom sjeverozapadnom dijelu.

Nekada se ovitak kobasice „skilandis” proizvodio od svinjskog želuca, no od početka 20. stoljeća za to se upotrebljavaju svinjski mjehuri ili goveđa slijepa crijeva. Domaća se kobasica „skilandis” obično proizvodi samo od svinjskog mesa, dok se za njezinu proizvodnju u tvornicama za preradu mesa upotrebljavaju i svinjsko i goveđe meso.

U enciklopediji „Lietuviška tarybinė enciklopedija” (Sovjetska litavska enciklopedija, Vilnius 1983.) kobasica „skilandis” opisana je kako slijedi: „Sirova ili dimljena kobasica od grubo nasjeckanog mesa. Napravljena je od polumasnog svinjskog (≈ 85 %) i goveđeg (≈ 15 %) mesa. Meso se reže na komade veličine 2 – 3 cm puta 1,5 cm. Dodaju se sol (≈ 3,5 % mesne smjese), salitra (natrijev nitrat), šećer, crni papar, piment i češnjak. Smjesa se tiska u ovitak od svinjskog želuca ili mjehura ili od goveđeg rektuma ili slijepog crijeva. Obično je dimljena. Proizvodi se u tvornicama za preradu mesa ili u kućama.”

3.9   Minimalni zahtjevi i postupci za provjeru osobitih svojstava (članak 4. Uredbe (EZ) br. 1216/2007)

Provedene provjere obuhvaćaju:

—	sukladnost sirovina s utvrđenim zahtjevima;

—	poštovanje ispravnog redoslijeda koraka u postupku proizvodnje;

—	usklađenost s parametrima postupka proizvodnje;

—	vrijeme sušenja proizvoda;

—	organoleptička svojstva gotovog proizvoda (izgled, okus, aroma, boja, konzistencija);

—	fizikalno-kemijski pokazatelji gotovog proizvoda (udio vlage, udio bjelančevina bez kolagena, udio soli, pH, udio masti);

—	skladištenje konačnog proizvoda. Okolna temperatura i vlažnost provjeravaju se tijekom skladištenja.

Nadležno nadzorno tijelo provest će potrebne provjere koje se provode najmanje jednom godišnje. Nadležno nadzorno tijelo preispitat će proizvođačke sustave praćenja i provjere kritičnih kontrolnih točaka te će provjeriti dokumentacije proizvođača.

4.   Nadležna tijela koja provjeravaju sukladnost sa specifikacijom proizvoda

4.1   Naziv i adresa

Naziv	:	Lietuvos Respublikos valstybinė maisto ir veterinarijos tarnyba
Adresa	:	Siesikų g. 19 LT-07170 Vilnius LIETUVA/LITVA
Tel.	:	+370 52404361
E-pošta	:	vvt@vet.lt

☒ Javno

☐ Privatno

4.2   Posebne zadaće nadležnog tijela

Nadležno nadzorno tijelo iz točke 4.1. odgovorno je za praćenje svih kriterija navedenih u specifikaciji.

---

(1)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenog 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(2)  EZ br. LT-TSG-0107-01274 – 10.11.2014.

(3)  EZ br. LT-TSG-007-0032 – 15.6.2005. (Vidjeti SL C 106, 8.5.2009., str. 27.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 509/2006 od 20. ožujka 2006. o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao garantirano tradicionalnim specijalitetima (SL L 93, 31.3.2006., str. 1.). Uredba stavljena izvan snage i zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(5)  Vidjeti bilješku 3.

(6)  Vidjeti bilješku 4.

---