14.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 133/17

Izvjestitelj:

Daniel MAREELS

1.1.

Budući da je gospodarski oporavak u Europi još uvijek spor i krhak, a razina ulaganja još uvijek niska, potrebno je – i to treba biti prioritet – upotrijebiti sva sredstva kako bi se pospješio zdrav i stabilan oporavak u ujednačenijem okruženju. EGSO smatra da bi unija tržišta kapitala doprinijela tom cilju te stoga pozdravlja „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala”.

1.2.

Odbor podržava ciljeve Akcijskog plana. Riječ je o tome da se kapital u Europi mobilizira i usmjeri na sva poduzeća, svu infrastrukturu i sve dugoročno održive projekte koji imaju pozitivan učinak na zapošljavanje. Ulagačima bi trebalo pružiti više mogućnosti i veću zaštitu.

1.3.

Širenje i diversifikacija izvora financiranja ključni su za veća ulaganja i rast, kao i za stvaranje radnih mjesta. To je potrebno provesti u okviru jedinstvenog tržišta kapitala. Odbor zastupa mišljenje da maksimalna harmonizacija i ujednačenost pravila trebaju biti na prvome mjestu. Stoga je nužno da sve države članice uvedu, primijene i nadziru različite mjere Akcijskog plana na isti način.

1.4.

Odbor smatra da uspjeh unije tržišta kapitala ovisi o sposobnosti kombiniranja najvećih prednosti trenutnog stanja sa što većim rasponom novih mogućnosti. Prioriteti pritom trebaju biti jednostavan, prikladan i raznolik pristup financiranju, ravnomjernija raspodjela kapitala i niži troškovi kapitala. Potrebno je osigurati konkurentnost i privlačnost Europe na međunarodnoj sceni.

1.5.

Bankovno financiranje će u budućnosti i dalje igrati značajnu ulogu u financiranju gospodarstva. Banke imaju važnu ulogu ne samo kao osiguravatelji kredita, već i kao posrednici na tržištu kapitala. Odbor smatra da bi trebalo detaljnije proučiti mogućnosti koje pružaju određena nova tržišta, posebice tržište nenaplativih kredita, s obzirom na to da bi ona mogla povećati količinu dostupnih sredstava, naročito malim i srednjim poduzećima.

1.6.

Financiranje malih i srednjih poduzeća za EGSO predstavlja važno pitanje, posebice kad je riječ o malim poduzećima i mikropoduzećima koja čine srž europskog gospodarstva i od ključnog su značaja za zapošljavanje. Nadalje, Odbor izražava zabrinutost u pogledu relevantnosti i učinkovitosti unije tržišta kapitala za mala i srednja poduzeća.

1.6.1.

Mikropoduzeća i mala poduzeća u pravilu nemaju mogućnosti za pristup tržištima kapitala. Tim je poduzećima potrebno omogućiti da odaberu načine financiranja koji im najviše odgovaraju. U tu svrhu treba osigurati uspostavu što je moguće šireg spektra mogućnosti ulaganja i financiranja, kao i što veću diversifikaciju financijskog ekosustava.

1.6.2.

Treba također primijetiti da je tradicionalno bankovno financiranje, koje treba nastaviti podržavati, posebice u pogledu jamstava, obilježeno nacionalnim posebnostima. Unija tržišta kapitala ne smije dovesti u pitanja provjerene strukture. Financijska regulacija ubuduće treba u većoj mjeri uzeti u obzir provjerene nacionalne posebnosti kako se ne bi ugrozilo kreditiranje malih i srednjih poduzeća na regionalnoj razini.

1.6.3.

Osim toga, potrebno je istražiti sva korisna alternativna rješenja te, kad god je to moguće, razviti nove pristupe, kao što je Junckerov plan. Pored toga, mogla bi se dodatno povećati uloga Europske investicijske banke na području instrumenata (sustava jamstava itd.) namijenjenih financiranju gospodarstva (1). Prijedlozi za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu (STS) sekuritizaciju (2) predstavljaju korak u dobrom smjeru.

1.6.4.

Za ostale MSP-ove je važno, kao i za sva druga poduzeća, da pristup tržištu kapitala bude učinkovit. Krediti moraju biti povoljniji, a s njima povezani troškovi manji. Potrebno je riješiti trenutno vrlo raširen problem nedostatka informacija, a okvir u većoj mjeri prilagoditi potrebama MSP-ova. Pritom bi bilo dobro rukovoditi se „najboljim praksama”.

1.7.

Odbor smatra da gospodarska i financijska stabilnost EU-a mora biti jedan od prioriteta unije tržišta kapitala. Proširenje i diversifikacija izvora financiranja u okviru jedinstvenog tržišta omogućit će zdravu raspodjelu rizika te bi europska gospodarstva trebala postati čvršća i otpornija.

1.8.

Odbor smatra da odgovarajući regulatorni i nadzorni okvir treba omogućiti da tržišta kapitala u potpunosti razviju svoje prednosti, istodobno ograničavajući njihove slabosti, kao što je preuzimanje pretjeranog i nerazmjernog rizika. Novi sustav mora biti otporan na negativne učinke eventualne nove krize. Taj zahtjev također podrazumijeva više konvergencije i suradnje na polju mikrobonitetnog i makrobonitetnog nadzora kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini.

1.9.

Taj bi se okvir trebao primjenjivati i na bankarstvo u sjeni te bi se rizik regulatorne arbitraže trebao ograničiti. Također je važno za sve aktere koji na tržištima provode slične financijske aktivnosti osigurati ravnopravne uvjete i opću primjenu načela „isti rizik, ista pravila”.

1.10.

Tržišta kapitala također otvaraju nove mogućnosti ulagačima na tržištu kapitala. Odbor to smatra pozitivnim pod uvjetom da se osigura bolji i prikladniji zaštitni okvir. Stoga bi trebalo dodatno pojednostaviti financijske instrumente i informacije te povećati njihovu transparentnost i usporedivost, a od takvog poboljšanja mogu imati koristi i poduzeća koja su u potrazi za financiranjem. Također bi trebalo uložiti više napora u financijsko obrazovanje.

1.11.

Što se tiče provedbe Akcijskog plana, Odbor se slaže s usvojenim pristupom koji se odvija postupno, od baze prema vrhu, ali istodobno smatra da bez odlaganja treba poduzeti daljnje korake, oslanjajući se na zamah i podršku koji su nastali nakon Zelene knjige. EGSO ističe da je stvaranje unije tržišta kapitala veliki projekt čiji će uspjeh u potpunosti ovisiti o detaljima i jamstvima. Povrh toga, olakšavanje pristupa kreditima nipošto ne predstavlja problem u svim državama članicama, a olakšicama na razini ponude neće se moći riješiti problem na razini potražnje. Stoga na uniju tržišta kapitala ne smijemo gledati kao na sredstvo za rješavanje svih problema u EU-u.

1.12.

Sada je potrebno zadržati čvrstu usredotočenost na ciljeve i redovno bilježiti napredak. Odbor je zabrinut jer smatra da će biti potrebno dosta vremena kako bi se došlo do konačnog rezultata, ne samo zato što se plan sastoji od velikog broja sastavnih dijelova, već i zbog toga što velike razlike među državama članicama ne mogu odmah nestati. Podržava redovito ocjenjivanje tijekom provedbe te će mu rado i sam doprinijeti.

2.1.

Kako bi ostvarila svoje glavne prioritete – rast, radna mjesta i ulaganja – Junckerova Komisija je po stupanju na dužnost razradila „Plan ulaganja za Europu”. Taj plan ima tri stupa, od kojih je jedan posvećen „stvaranju okružja pogodnog za ulaganja” (3). Postupna uspostava unije tržišta kapitala je, pored jedinstvenog digitalnog tržišta i energetske unije, jedan od najvažnijih ciljeva trećeg stupa.

2.1.1.

Komisija je krajem rujna 2015. objavila „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” (4), nakon savjetovanja koje je o toj temi provedeno na temelju zelene knjige i u kojem su sudjelovali brojni dionici, uključujući i EGSO (5). U Akcijskom se planu postavljaju temelji za uspostavu integrirane unije tržišta kapitala koja će 2019. godine nesmetano funkcionirati i obuhvaćati sve države članice.

2.1.2.

Ovi sastavni dijelovi plana, kojih je 33 i koji će se pravovremeno objaviti, prvenstveno se odnose na sljedeća područja i pitanja (6):

2.1.3.

Prema Akcijskom planu svaki od njegovih sastavnih dijelova sam po sebi doprinosi realizaciji postavljenih ciljeva, ali je značajan i njihov kumulativni utjecaj.

2.2.

Unija tržišta kapitala zamišljena je tako da ostvaruje više ciljeva, uključujući jačanje veze između štednje i rasta.

2.2.1.

Unija tržišta kapitala treba mogućnosti financiranja u Europi proširiti s banaka i na druge izvore financiranja, tako što će dodijeliti veću ulogu financijskim tržištima. To bi značilo diversificirati izvore financiranja gospodarstva istovremenim korištenjem nebankarskih izvora financiranja. Unijom tržišta kapitala trebala bi se pospješiti mobilizacija kapitala u Europi i njegovo usmjeravanje prema svim poduzećima, infrastrukturi i održivim dugoročnim projektima.

2.2.2.

Cilj je unije tržišta kapitala produbiti jedinstveno tržište financijskih usluga. Izgradnja unije tržišta kapitala dovest će do veće i jače financijske integracije i jače konkurencije. Tržišta kapitala imat će koristi od prednosti koje pruža veliko jedinstveno tržište i istodobno će postati likvidnija i konkurentnija.

2.2.2.1.

Ta unija treba doprinijeti rastu i financijskoj stabilnosti. Olakšavanjem pristupa financiranju za poduzeća ta će unija podržati rast i stvaranje novih radnih mjesta. Diversifikacija rizika učinit će cijeli sustav stabilnijim.

2.2.3.

Građani i potrošači također će od toga imati znatne koristi, između ostalog, putem novih mogućnosti ulaganja i investiranja.

3.1.

Pokretanje Akcijskog plana treba pozdraviti. Ne samo da je pozitivno to što je Akcijski plan predstavljen tek nešto više od šest mjeseci nakon izdavanja Zelene knjige, nego je još i pozitivnije to što se sve poduzima da se, kao prioritet, gospodarstvo potakne širenjem i poboljšavanjem mogućnosti njegova financiranja i tako pruži novi poticaj rastu i stvaranju dostojnih radnih mjesta.

3.2.

Odbor se slaže s ciljevima Akcijskog plana i područjima koja se navode kao prioritetna:

Nije samo važno da se veliki broj koraka poduzetih za izgradnju unije tržišta kapitala svede pod jedinstveni plan, već je jednako ključno da postoji jasna volja za raspravu i spremnost za uklanjanje prepreka koje priječe daljnji razvoj europskoga financijskog sustava.

3.3.

Diversifikacija financijskih izvora ne smije ići na štetu bankarskom sustavu. Bankovno i tržišno financiranje trebaju ići ruku pod ruku te ih treba smatrati komplementarnima. Banke, između ostaloga, imaju ulogu posrednika na tržištu kapitala.

3.3.1.

Jačanje sposobnosti banaka da kreditiraju gospodarstvo jedno je od prioritetnih područja Akcijskog plana. Nenaplativi krediti (7) i dalje su izvor zabrinutosti u EU-u i onemogućuju mobilizaciju kapitala koji bi se, kad ne bi bio blokiran, mogao upotrijebiti za dodjelu većeg broja kredita. Odbor smatra da bi Komisija trebala poduzeti mjere kako bi oslobodila potencijal bilanci banaka, poticanjem sekuritizacije nenaplativih kredita i stvaranjem tržišta za „imovinu umanjene vrijednosti”. Kad bi se uspostavila ili – u slučaju da već postoje – obnovila duboka i transparentna tržišta za „kreditne dugove poduzeća u teškoćama”, banke bi ponovno bile u mogućnosti davati kredite.

3.4.

Razvijena, likvidna i učinkovita tržišta kapitala mogu donijeti velike koristi svim operaterima i sudionicima na takvim tržištima.

3.4.1.

Dakle, za poduzeća u potrazi za financiranjem, tržišta kapitala mogu poboljšati pristup fondovima i dovesti do boljih uvjeta i time nižih troškova kapitala zbog veće konkurencije između ulagača. Financiranje je također bolje osigurano tijekom teških razdoblja, s obzirom na to da se tržišta kapitala mogu bolje nositi s neizvjesnim okruženjima i rizičnim projektima.

3.4.2.

Tržišta državnih obveznica su iznimno važna u pogledu procjene različitih rizika. Stoga je integracija takvih tržišta nužna za ostvarenje unije tržišta kapitala. Integracija također podržava konvergenciju u troškovima kapitala privatnih izdavatelja. Odgovarajuće mjere u ovom području su stoga dobrodošle.

3.4.3.

Realizacija unije tržišta kapitala bit će uspješna samo ako su njezini sastavni dijelovi dovoljno čvrsti i pouzdani. To znači da treba uzeti u obzir specifičnosti postojećeg financijskog okruženja, istodobno stvarajući dovoljan broj novih prilika i mogućnosti za financiranje. Rezultat također mora jamčiti konkurentnost i atraktivnost Europe na međunarodnoj razini.

3.4.4.

Mala i srednja poduzeća predstavljaju posebno velik izazov. Postavlja se pitanje kako da novac stigne do njih. Bit će teško MSP-ovima omogućiti da pristupe tržištima kapitala te mogućnostima i instrumentima financiranja, kao i da te mogućnosti i instrumente na dobar način iskoriste. Ta su poduzeća često suočena s nedostatkom informacija što im dodatno otežava položaj (8). Stoga će novi okvir trebati ocijeniti u smislu mogućnosti koje on nudi MSP-ovima.

3.4.5.

Poduzeća i MSP-ovi – i posebno mikropoduzeća – koji nemaju pristup tržištima kapitala moraju u svakoj fazi razvoja imati mogućnost odabrati način financiranja koji je za njih najprikladniji. Stoga je za mala poduzeća i mikropoduzeća potrebno postići najširu moguću diversifikaciju financijskog ekosustava kako bi na raspolaganju imala što širi raspon struktura i mogućnosti financiranja, uključujući zakup. Potrebno je razmotriti sve opcije. Rješenja ne treba tražiti samo u bankovnom i tržišnom financiranju, već i izvan njega. U tom smislu Junckerov plan predstavlja dobar početak. Pored toga, Europska investicijska banka bi na tom polju trebala imati aktivniju ulogu (izravno ili neizravno, npr. jamstvom).

3.4.6.

Ulagačima će se otvoriti dodatne mogućnosti za ulaganja. Šira ponuda financijskih proizvoda omogućit će im da bolje prate svoje investicijske ciljeve, da vode računa o diversifikaciji rizika i njegovom upravljanju i poboljšaju svoj odnos rizika i dobiti.

3.4.7.

Ulagači imaju pravo na odgovarajuću zaštitu. Stoga je prijeko potreban odgovarajući okvir za zaštitu, a treba poduzeti i veliki broj drugih inicijativa, na primjer na području financijske edukacije te pružanja veće količine kvalitetnijih informacija. Za početak, trebalo bi raditi na pojednostavljenju, povećanju transparentnosti i poboljšanju usporedivosti financijskih instrumenata na tržištu, što također može imati prednosti za sve one koji su u potrazi za financijskim sredstvima.

3.5.

Kako bi se zaista došlo do jedinstvenog tržišta potrebno je ne samo ukloniti postojeće prekogranične prepreke i fragmentaciju, već spriječiti i nove. Odbor maksimalnu harmonizaciju i ujednačenost pravila smatra prioritetima zbog kojih se velika pažnja mora posvetiti i izboru korištenih sredstava. Stoga je nužno da sve države članice uvedu, primijene i nadziru različite mjere Akcijskog plana na isti način.

3.6.

Unija tržišta kapitala mora europsko gospodarstvo učiniti jačim i otpornijim. U pitanju je ekonomska i financijska stabilnost EU-a. Zbog toga je nužan odgovarajući regulatorni okvir. Pri tome se jake strane unije tržišta kapitala, kao što su kvalitetna podjela i diversifikacija rizika, moraju razvijati na odgovarajući način, a slabe se strane moraju čvrsto držati pod kontrolom. Cjelokupan financijski sustav mora biti otporniji na eventualno izbijanje nove krize. Ako dođe do takvog razvoja događaja, posljedice takve krize potrebno je brže i na precizniji način ublažiti.

3.7.

Kako zbog potencijalnih rizika, tako i zbog ekonomske i financijske stabilnosti, potrebno je osigurati adekvatan nacionalni i europski mikrobonitetni i makrobonitetni nadzor u relevantnim segmentima tržišta kapitala. Novi kanali financiranja trebaju se temeljiti na načelu „isti rizik, ista pravila”.

3.8.

Treba rješavati i pitanje bankarstva u sjeni. Odbor je već ranije napomenuo da bi i njega trebalo obuhvatiti regulatornim okvirom (9) i napomenuo da treba izbjeći rizik regulatorne arbitraže (10). Odbor zapravo smatra da bankarstvo u sjeni ne bi trebalo postojati. Drugim riječima, bankarstvo u sjeni bi trebalo zadovoljavati iste propise i bonitetne zahtjeve kao ostale financijske ustanove (11). Odbor istodobno smatra da bankarstvo u sjeni predstavlja dodatni alternativni način financiranja koji bi se mogao pokazati korisnim za realno gospodarstvo (12).

3.9.

U pogledu realizacije Akcijskog plana, treba podržati usvojeni postupni pristup od baze prema vrhu s obzirom na to da on omogućuje oslanjanje na doprinos tržišnih sudionika, određivanje prioriteta i rad s kombinacijom kratkoročnih i dugoročnih inicijativa i mjera.

3.10.

Sada je važno iskoristiti zamah i široku podršku koju je unija tržišta kapitala dobila prilikom javnog savjetovanja o Zelenoj knjizi te brzo doći do konkretnih rezultata.

3.11.

U sljedećem će razdoblju biti važno nastaviti voditi računa o utvrđenim ciljevima i redovno bilježiti napredak. Važno je da se postignu konkretni i pozitivni rezultati u svim područjima na koje se Akcijski plan odnosi. U tom kontekstu EGSO pozdravlja namjeru Komisije da redovno izvještava o napretku Akcijskog plana te da ga se 2017. godine ocijeni u cjelini, pri čemu je moguće da će biti potrebne dodatne mjere i prilagodbe u rasporedu.

3.12.

Postavlja se pitanje je li postavljeni rok za realizaciju unije tržišta kapitala do 2019. zaista realan i ostvariv. Potrebno je učiniti još mnogo toga te je opravdan strah da se postojeće razlike između članica ne mogu tek tako lako ukinuti i ukloniti. Različiti dijelovi Akcijskog plana mogu samo pružiti dobar temelj, no samo tržište je ono što će odrediti uspjeh ili neuspjeh unije tržišta kapitala.