7.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 174/19

Izvjestitelj

G. Gusty GRAAS, član Izvršnog vijeća općine Bettembourg (LU/ADLE)

Referentni dokument

Samoinicijativno mišljenje

1.

ističe da će, prema predviđanjima Međunarodne agencije za energiju, potrošnja energije na svjetskoj razini do 2035. godine porasti za jednu trećinu, prvenstveno zbog porasta potražnje novoindustrijaliziranih zemalja;

2.

naglašava da tržište energije prolazi kroz veliku promjenu jer novi proizvođači prirodnog plina ulaze na tržište a proizvodnja energije iz obnovljivih izvora znatno raste u mnogim državama članicama. Smjernice za dodjelu državnih potpora treba stoga prilagoditi, kako bi države članice od 2014. godine imale jasna pravila koja uređuju politiku potpora na području energije. Ova jasnoća važna je kako bi ulagači mogli realizirati svoje projekte;

3.

ističe činjenicu da se u Europskoj uniji ciljevi koje je Komisija u Okviru za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju do 2030. g. predložila, moraju uskladiti s različitim resursima i s ponekad različitim interesima država članica;

4.

ističe da konkurencija i postojanje slobodnog tržišta energije nisu sami sebi svrha, nego sredstva za postizanje viših ciljeva Europske unije određenih u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji;

5.

imajući u vidu zaključke nezavisnog odvjetnika od 28. siječnja 2014. u vezi s predmetom C-573/12 Ålands Vindkraft, predlaže da Europska komisija odgodi objavljivanje svojih novih smjernica do presude Suda EU-a. Nezavisni odvjetnik predlaže Sudu da poništi članak 3. stavak 3. iz Direktive 2009/28 koji – u okviru nacionalnog sustava proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije – dopušta izdavanje potvrda za struju zelenim proizvođačima struje koji postoje u dotičnoj državi članici. Poništenje tog članka ponovo bi otvorilo pitanje organizacije sustava potpore razvoju obnovljive energije u velikom broju država članica te bi vjerojatno učinilo nevažećim smjernice ako budu objavljene prije presude Suda, čime bi se stvorila pravna nesigurnost.

6.

potvrđuje ciljeve EU-a u pogledu klimatske i energetske politike koji su utvrđeni u Direktivi o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora 2009/28/EZ. Države članice i lokalne i regionalne vlasti osmislile su prakse i mjere za ispunjavanje ovih normi klimatske i energetske politike do 2020. g. Nove smjernice za državne potpore na području zaštite okoliša i energije ne smiju stajati na putu ovim čvrsto utvrđenim ciljevima i regulatornim instrumentima te mjerama za postizanje ovih ciljeva;

7.

ističe u tom sklopu potrebu postizanja ravnoteže između raznolikosti energetskih izvora i potpornih mehanizama za obnovljivu energiju s jedne strane, i zajedničkih pravila EU-a za izbjegavanje poremećaja na tržištu s druge; zabrinut je stoga da bi prijedlozi Europske komisije u savjetodavnom dokumentu mogli previše ograničiti mogućnosti razlikovanja, posebice kada je riječ o mogućnosti podupiranja održive proizvodnje energije iz obnovljivih izvora

8.

prima na znanje savjetodavni dokument o novom nacrtu smjernica o državnim potporama na području okoliša i energije za razdoblje od 2014.–2020. iz prosinca 2013.; žali zbog činjenice da je dotični dokument izdan samo na jednom službenom jeziku EU-a, a da je krajnji rok za odgovor na savjetovanje praktično skraćen na šest tjedana, umjesto uobičajenih osam; plaši se da će zbog takvih uvjeta odgovori vjerojatno biti manje reprezentativni;

9.

žali što Komisijin savjetodavni dokument uopće ne spominje Europsku povelju o pravima potrošača energije;

10.

naglašava da je na razini EU-a potrebno usvojiti cjelovit pristup politikama na području okoliša i energije;

11.

smatra da se klimatske promjene i energetska politika ne mogu razmatrati odvojeno niti se s njima može postupati odvojeno;

12.

naglašava da je Direktivom 2003/87/EZ od 13. listopada 2003. uspostavljen sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (ETS) kako bi se „na gospodarski učinkovit i djelotvoran način poticalo smanjenje emisija stakleničkih plinova”. Treća faza (za razdoblje od 2013.–2020.) treba dodatno razviti sustav u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20% do 2020. godine (u odnosu na 1990.); OR, međutim, napominje da pretjeran broj dodijeljenih emisijskih kvota smanjuje učinkovitost ovog mehanizma;

13.

nada se da će smjernice o državnim potporama na području energije također uzeti u obzir ciljeve postavljene za 2030. i namjeru da se postigne većinski udio obnovljive energije do 2050.;

14.

uvjeren je da su borba protiv klimatskih promjena, dobitak na energetskoj učinkovitosti, poticanje proizvodnje obnovljivih izvora energije te smanjenje negativnog učinka na okoliš sami po sebi ciljevi od zajedničkog interesa;

15.

mišljenja je da razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora nudi stvarne mogućnosti za poticanje zelenog rasta i stvaranje stabilnih radnih mjesta;

16.

izražava zadovoljstvo što europski strukturni i investicijski fondovi sve više pažnje pridaju energiji, klimi i ekološkim ciljevima;

17.

podsjeća na to da Europska komisija želi da se 20% europskih fondova za regionalni razvoj u razvijenim regijama i 6% u manje razvijenim regijama uloži u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije;

18.

podržava nastojanja EU-a na međunarodnoj razini da zadrži vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena;

19.

odobrava načelo po kojem su državne potpore opravdane u slučaju da samo tržište nije u mogućnosti znatno poboljšati zaštitu okoliša; dijeli mišljenje Komisije da državne potpore mogu biti odgovarajući instrument za postizanje ambicioznih ciljeva za smanjenje emisije CO2;

20.

s obzirom da visoki trošak proizvodnje nekih vrsta obnovljive energije ne dopušta poduzećima da zaračunavaju konkurentne cijene na tržištu, smatra da su u tim slučajevima državne potpore opravdane, ako se može očekivati da će se korištena tehnologija i tržište moći u potpunosti razviti; ipak, trebalo bi ih po mogućnosti uskladiti na razini Europske unije i među državama članicama, te u obzir uzeti posebnosti različitih regija;

21.

u načelu podržava Komisiju u njezinim nastojanjima da u dodjelu potpora uključi više tržišnih mehanizama i preporučuje da se za to iskoriste lokalne i regionalne agencije za energiju.

22.

smatra da državne potpore na području energije treba razmotriti i u smislu gospodarskih i socijalnih posljedica koje imaju na regionalnoj i lokalnoj razini. Pozitivne i negativne, kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne vanjske čimbenike treba u što većoj mjeri uključiti u stvarni trošak energije, kako bi se smanjilo narušavanje tržišnog natjecanja;

23.

podsjeća da u cilju osiguravanja inovativnih sposobnosti na području visoke tehnologije Europska unija mora omogućiti uvođenje sustava u kojem se razne tehnologije natječu na tržištu energije.

24.

smatra da dodjela državnih potpora mora biti transparentna kako bi države članice, Komisija, gospodarski subjekti, lokalne i regionalne vlasti i javnost imali pristup neophodnim informacijama;

25.

ističe da potpore za fosilna goriva treba u kratkom roku ukinuti jer dovode do narušavanja tržišnog natjecanja i do znatnih ekoloških troškova;

26.

imajući na umu da je iskorištavanje plina i nafte iz škriljevca metodom hidrauličnog lomljenja kontroverzna tehnika, ali da će je neke države tijekom ove godine početi komercijalno razvijati, smatra da se rasprave o državnim potporama na ovoj razini ne mogu izbjeći;

27.

mišljenja je da smjernice za državne potpore na području energije ne bi trebale uključivati posebne odredbe koje omogućuju državne potpore za nuklearnu energiju; istovremeno tržišna načela treba primjenjivati i na nuklearnu tehnologiju;

28.

želi istaknuti da svi izvori obnovljive energije kao što su energija vjetra, sunčeva energija, geotermalna energija, hidroenergija, biomasa, plinovi s odlagališta, plinovi iz postrojenja za preradu otpadnih voda i biološki plinovi zahtijevaju posebnu pažnju. Proizvodnja biogoriva se može podržati dok god ono zadovoljava kriterije ekološke održivosti na način na koji je to navedeno u odredbama EU-a.

29.

naglašava da električna struja proizvedena u hidroelektranama može pridonijeti pohrani energije i uravnoteženju mreže, i može se podržati, pod uvjetom da je zajamčeno da su odgovarajući kriteriji održivosti ispunjeni;

30.

pita se je li posebno spominjanje tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) sukladno načelu tehnološke neutralnosti koje Komisija drugdje zagovara;

31.

smatra da bi EU trebao postaviti zajednički pravni okvir za racionalniju uporabu energije i potporu za energiju iz obnovljivih izvora;

32.

poziva na veću energetsku učinkovitost na razini EU-a, veći udio obnovljive energije, bolju energetsku mješavinu i regulatorni okvir koji bi dionicima pružio pravednije uvjete;

33.

upozorava na poteškoću usklađivanja, s jedne strane, okvira kojima je tržišno natjecanje uređeno na razini EU-a, a nad kojim Europska unija ima isključivu nadležnost, te, s druge strane, temeljnih načela energetske politike EU-a koji su posebice definirani u članku 194. UFEU-a i predviđaju podjelu odgovornosti između EU-a i država članica uz obavezu poštovanja načela supsidijarnosti i važne uloge lokalnih i regionalnih vlasti, posebice lokalnih i regionalnih agencija za energiju;

34.

uviđa da i dalje postoje rizici od prekida opskrbe električnom energijom. stoga ne može previdjeti činjenicu da, u cilju jamčenja neprekidnosti opskrbe električnom strujom, treba dopustiti neke oblike javnih potpora: prvo, za uspostavu pametnih energetskih mreža koje potiču fleksibilnu proizvodnju i potrošnju energije na decentraliziranoj osnovi; drugo, za uspostavu energetski učinkovite pohrane i, konačno, za izgradnju fleksibilnih ekološki i klimatski prihvatljivih elektrana koje bi igrale uravnotežujuću ulogu. Te se takozvane „rezervne” elektrane, za koje bi mogle biti potrebne potpore u obliku državnih naknada, ipak ne bi smjele natjecati s obnovljivim izvorima i trebale bi koristiti najsuvremenije tehnologije kako bi se njihova proizvodnja CO2 zadržala na najnižoj mogućoj razini; Za razliku od toga, OR smatra da se za izgradnju novih centrala na ugljen državne potpore ne bi više trebale dodjeljivati. prije no što se razmotre rezervni kapaciteti, OR predlaže da se potrošače više potakne na korištenje električne energije izvan vršnih razdoblja. Komisija procjenjuje da postoji manevarski prostor od 10%.

35.

uvođenje pametnih brojila i spajanje priključaka na internet omogućilo bi daljnje usklađivanje ponude i potražnje na tržištu električne struje, dok bi pad troškova pohrane za dobavljače koji bi uslijedio mogao doprinijeti smanjenju cijena struje za potrošače;

36.

utvrđuje da bi ekološki porezi u načelu mogli doprinijeti smanjenju emisije CO2; međutim, smatra da bi, u određenim okolnostima, ekološki porezi također mogli ugroziti konkurentnost određenih poduzeća te da bi stoga oslobađanje od plaćanja takvih poreza moglo ojačati njihovu poziciju na tržištu. Izuzeća koja bi mogla uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja između država i regija trebala bi se izbjeći, pogotovo kad također dovode do većeg opterećenja za određene skupine potrošača ili društvo u cijelosti. Kao alternativa za poreze odnosno oslobođenja od poreza potrebno je uvesti propise ili granične vrijednosti, koje vrijede za sve sudionike na tržištu i koje bi mogle pomoći podići ekološku svijest, a dugoročno smanjiti negativni utjecaj ekološkog otiska;

37.

priznaje da je uvođenje ekoloških poreza za određene proizvode posebice prikladno ako su na tržištu dostupni alternativni proizvodi s manje negativnim učinkom po okoliš, pa potrošači imaju određeni izbor;

38.

od država članica traži da, pri dodjeli državnih potpora, vode više računa o posebnim značajkama svojih regija, uključujući klimatska, demografska i kulturna obilježja, posebice u slučaju najmanje razvijenijih regija kako se ne bi kočio njihov energetski razvoj. potrebno je zajamčiti cjelovitiju zaštitu stečenih prava za već ostvarene projekte. Također se u obzir moraju uzeti posebni uvjeti energetskih udruga građana i privatnih malih investitora za predaju ponuda i izravni plasman na tržište. U vezi s time države članice moraju zadržati odgovarajući manevarski prostor za oblikovanje.

39.

stoga je zabrinut da bi prijedlozi Komisije sustav fiksnih poticajnih tarifa za obnovljive izvore energija, koji se primjenjuje u velikom broju država članica za poticanje obnovljivih izvora energije i za postizanje klimatskih ciljeva, ograničili na vrlo mala postrojenja, odnosno količine proizvedene energije, te je zabrinut zbog toga što se koristi kruta definicija tehnologija koje su dosegle zrelost na tržištu, a koja se određuje temeljem njihovog udjela na tržištu diljem Europe; ova definicija nije prilagođena različitim situacijama u državama članicama i njihovim regijama te ugrožava razvoj potencijala za održivu energiju;

40.

napominje da je bitno zajamčiti raspon dobavljača energije kako bi se uspostavilo tržište koje ispravno djeluje, s obzirom da njihova raznolikost ne samo da osigurava neprekidnost proizvodnje i potrošnje energije, nego također promiče uporabu novih tehnologija, zahvaljujući konkurenciji utemeljenoj na tržištu.

41.

podržava Komisijin pristup po kojem bi vlade, prije promišljanja o bilo kakvom mehanizmu javnih potpora, trebale analizirati uzroke nedovoljne proizvodnje energije i, po potrebi, ukloniti poremećaje koji sprečavaju tržište da potiče ulaganja u proizvodne kapacitete;

42.

ističe da, bez obzira na izabrani način, načelo tehnološke neutralnosti ne smije ni u kojem slučaju ugroziti postizanje dugoročnih ekoloških i energetskih ciljeva;

43.

smatra da bi općine i regije trebale imati određen manevarski prostor za financijsku potporu projektima čiji tržišni potencijal nije kratkoročno izvjestan, ali koji nude zanimljivu tehnologiju koja bi u budućnosti mogla dovesti do učinkovitije uporabe energije i do više razine zaštite okoliša;

44.

smatra da je potrebno obratiti posebnu pozornost lokalnim i regionalnim zadrugama građana za daljnje promicanje obnovljive energije, prvo kako bi se stvorili dodatni dobavljači energije, a drugo kako bi igrale bitnu obrazovnu ulogu u jačanju svijesti o racionalnoj uporabi energije. Ovaj poticajni učinak treba stoga smatrati pozitivnim vanjskim svojstvom koje tržište treba uzeti u obzir; nove smjernice za državnu potporu moraju stoga dozvoliti razvojne perspektive za energetske pogone organizirane od strane zadruga građana;

45.

predlaže poštivanje socioekonomskih posebnosti malih mreža za koje su pozivi za podnošenje ponuda koje izdaju države članice neodgovarajući jer ova metoda sudionicima ne jamči ravnopravne uvjete;

46.

izražava zadovoljstvo zbog predloženih produženja izuzeća (GBER) za potpore kojima se podržavaju inicijative na području gradskog grijanja i poboljšane energetske učinkovitosti zgrada;

47.

zahtijeva također posebne uvjete što se tiče potpore za formiranje osoblja koje bi pružalo tehničku podršku i savjete lokalnim i regionalnim vlastima;

48.

ohrabruje sudjelovanje građana ne samo u ekološkim i energetskim raspravama nego i u inicijativama za praktičnu proizvodnju, posebice putem zadruga;

49.

suzdržan je prema namjeri Komisije da poticajne tarife (feed-in tariffs) iz obnovljivih izvora, uz pomoć koje proizvođači zelene energije dobivaju fiksnu cijenu po kWh-u, zamijeni poticajnim premijama (feed-in premium). Treba poštovati legitimno povjerenje ulagača u rentabilnost postojećih uloga, kako bi se zajamčio njihov dugoročni angažman; zalaže se za mogućnost da se model poticajnih tarifa koji se koristi u 19 država članica zadrži.

50.

traži da se gornja granica podobnosti za potpore postrojenjima za proizvodnju alternativne energije koja po prvi puta ulaze u komercijalni promet i malim postrojenjima povisi na 5MW, a za vjetroelektrane na 15MW;

51.

upozorava da bi glomazan administrativni postupak za ocjenjivanje prikladnosti državnih potpora mogao dovesti do dodatnih troškova, posebice za inicijative malih razmjera;

52.

pozdravlja namjeru Komisije da također podrži buduću upotrebu biomase, posebice stoga što brojne lokalne i regionalne vlasti upravljaju takvim elektranama te s obzirom na radna mjesta koja otvara svaki instalirani MW; Osim toga, predlaže da se razmotri pravna i financijska podrška javnim i privatnim poduzetničkim inicijativama za održivo iskorištavanje šuma kako bi se dobila kvalitetna biomasa;

53.

slaže se s mišljenjem CEDEC-a (Europske federacije lokalnih energetskih kompanija) da se olakšaju ulaganja u tehnologije pametne distribucije na razini mreža za električnu energiju jer one potiču učinkovito korištenje energije krajnjeg korisnika. Istovremeno ova ulaganja u energetsku infrastrukturu jamče sigurnost nabave;

54.

smatra da bi općine i regije država članica trebale uspostaviti ili unaprijediti sustav za olakšavanje ulaganja u energetsku učinkovitost, na primjer pružanjem potpora za izolaciju vanjskih zidova nastambi, toplinsku izolaciju zidova naslonjenih na zemlju ili naleglih na negrijani prostor nastambi, toplinsku izolaciju kosog ili ravnog krova nastambi, toplinsku izolaciju poda pod negrijanim potkrovljima, zamjenu prozora i vrata nastambi, ugradnju solarnih i fotonaponskih kolektora topline, ugradnju centralnog grijanja na drvene pelete ili cjepanice, ugradnju kontrolirane ventilacije s povratom topline, instalaciju energetskih rješenja na temelju geotermike i ugradnju toplinske crpke.

55.

podsjeća da je kogeneracija topline i električne energije najučinkovitiji način za istodobnu proizvodnju topline i električne energije. Stoga OR poziva općine da postave kongeneracijske elektrane. Lokalne vlasti koje ulažu u vrlo učinkovita kongeneracijska postrojenja trebale bi dobiti potpore;

56.

pozdravlja zamisao da će se od sada nadalje u smjernicama promicati uporaba javnih potpora za prekograničnu energetsku infrastrukturu ili provođenje projekata koji doprinose regionalnoj koheziji;

57.

smatra da potpore treba dodjeljivati i za ekološke studije koje poduzimaju lokalne i regionalne vlasti na sljedećim područjima: poboljšanju standarda EU-a ili povećanju razine ekološke zaštite u nedostatku takvih standarda; traži da se, u određenim slučajevima, potpora za studije koje nisu izravno povezane s ulaganjima, poput studija o potpori eko-izgradnji ili eko-dizajnu, može dodijeliti u okviru sustava de minimis. Isto tako, Europska komisija mora pokrenuti posebne programe za promicanje primijenjenog istraživanja i tehnološkog razvoja u kojima će zajedno sudjelovati poduzeća iz energetskog sektora, sveučilišta i istraživački centri;

58.

ističe znatnu ulogu koju u primjeni novih tehnologija na području energije moraju preuzeti sveučilišta i istraživački zavodi, tehnološki centri i agencije za energiju. Stoga im na raspolaganje treba staviti odgovarajuća sredstva kako bi postigli te ciljeve;

59.

smatra da je zbog velikog udjela troškova istraživanja i razvoja u relativno novim obnovljivim izvorima energije i tehnologijama energetske učinkovitosti kao i nedovoljne internalizacije eksternih troškova proizvodnje korisne energije iz fosilnih energenata, što je posljedica aktualnih cijena za emisijske jedinice stakleničkih plinova, potreban sustav generacijske solidarnosti za poticanje ulaganja u ove tehnologije.

60.

traži da se lokalni i regionalni korisnici uključe u osmišljavanje sustava potpora;

61.

zalaže se za pojednostavljivanje administrativnih postupaka za odobravanje državnih subvencija;

62.

preporučuje da se osigura transparentnost svih odluka koje se trebaju donijeti u vezi s državnim potporama na području energetike te da se ocijene višestruke prednosti koje mogu proizaći iz upotrebe mjera izrađenih za dobivanje državne potpore. K tome, potrebno je provjeravati kako bi se osiguralo da nema preklapanja djelatnosti financiranih iz različitih okvira;