(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 17. svibnja 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije („predmetna zemlja”) na temelju članka 10. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 4. travnja 2024. podnio Europacable („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije kabela od optičkih vlakana u smislu članka 10. stavka 6. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o subvencioniranju i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su bili dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Prije pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka Komisija je obavijestila vladu Indije („indijska vlada”) (3) da je zaprimila valjano dokumentiranu pritužbu te ju je pozvala na konzultacije u skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe. Savjetovanja s indijskom vladom održana su 15. svibnja 2024. Međutim, nije bilo moguće postići sporazumno rješenje.

(4)

Komisija je 16. prosinca 2024. uvela konačne antidampinške pristojbe i konačno naplatila privremene pristojbe uvedene na uvoz istog proizvoda podrijetlom iz Indije (4) u ispitnom postupku koji je pokrenut Obaviješću o pokretanju postupka objavljenom 16. studenog 2023. („zaseban antidampinški ispitni postupak”). Analiza gospodarskog stanja industrije Unije iz ove Uredbe jednaka je, mutatis mutandis, nalazima zasebnog antidampinškog ispitnog postupka jer su definicija industrije Unije, proizvođači iz Unije u uzorku, razmatrano razdoblje i razdoblje ispitnog postupka isti u oba ispitna postupka.

(5)

Komisija je 19. siječnja 2022. uvela kompenzacijske pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Kine (5) nakon pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka koji je pokrenut Obaviješću o pokretanju postupka objavljenom 21. prosinca 2020.

(6)

Kabeli od optičkih vlakana već su bili predmet antidampinškog ispitnog postupka u vezi s uvozom iz Kine. Komisija je 18. studenog 2021. uvela konačne antidampinške pristojbe na uvoz iz Kine (6). Komisija je 9. kolovoza 2023. prilagodila te antidampinške pristojbe nakon ispitnog postupka u pogledu apsorpcije (7).

(7)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2724 (8) uvela obvezno evidentiranje uvoza kabela od optičkih vlakana.

(8)

Budući da nisu uvedene privremene mjere kako je opisano u uvodnoj izjavi 22., Komisija nije provela analizu retroaktivne naplate pristojbi u skladu s člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe.

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i indijska tijela, poznate uvoznike, korisnike i trgovce, te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najveće količine proizvedenog i prodanog istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka, čime je postignuta i velika zemljopisna rasprostranjenost. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 50 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje i više od 75 % od procijenjene ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Budući da nije primljena nijedna primjedba, uzorak je potvrđen kao konačan.

(13)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(14)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da bude uključen u uzorak. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Indiji zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Republike Indije pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(16)

Jedanaest proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 27. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri skupine proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Grupe proizvođača izvoznika u uzorku ostvarile su više od 80 % ukupnog izvoza kabela od optičkih vlakana iz Indije u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s člankom 27. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima i tijelima predmetne zemlje.

(17)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima izvoznicima u uzorku, trima proizvođačima iz Unije u uzorku i poznatim korisnicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (9) na dan pokretanja postupka. Komisija je također poslala upitnik podnositelju pritužbe u kojem je zatražila makropokazatelje za industriju Unije.

(18)

Komisija je također poslala upitnik indijskoj vladi.

(19)

Komisija je primila odgovore na upitnik od indijske vlade, proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođača iz Unije u uzorku, podnositelja pritužbe i jednog korisnika.

(20)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje subvencije, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(21)

Ispitnim postupkom u vezi sa subvencioniranjem i štetom obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(22)

Komisija je 17. siječnja 2025., u skladu s člankom 29.a stavkom 2. osnovne uredbe, obavijestila zainteresirane strane da ne namjerava uvesti privremene mjere i da će nastaviti ispitni postupak.

(23)

Komisija je 18. ožujka 2025. obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indiije („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(24)

Primjedbe nakon konačne objave dostavljene su 2. travnja 2025.

(25)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održana su saslušanja s grupama MP Birla, HFCL i STL.

(26)

Komisija je 24. travnja 2025. dostavila dodatnu objavu.

(27)

Primjedbe nakon dodatne objave dostavljene su 25. travnja 2025.

(28)

Nakon dodatne objave grupa STL tvrdila je da ispitni postupak nije bio dovoljno transparentan jer Komisija nije odgovorila ni na jednu njezinu primjedbu na konačnu objavu u dokumentu o dodatnoj objavi. Grupa STL zaključila je da je taj nedostatak transparentnosti utjecao na njezina prava na obranu.

(29)

Komisija se nije složila s tvrdnjom da taj ispitni postupak nije bio dovoljno transparentan, a time ni s tvrdnjom o utjecaju na prava grupe STL na obranu. Svrha dodatne objave nije bila odgovoriti na sve primjedbe primljene od zainteresiranih strana nakon konačne objave, nego zainteresiranim stranama dati priliku da se očituju o eventualnim bitnim promjenama činjenica i nalaza nakon konačne objave. Na sve primjedbe koje je grupa STL dostavila nakon konačne objave odgovoreno je u ovoj Provedbenoj uredbi, naročito u uvodnim izjavama 75., 95., 134., 150. i 197. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(30)

Proizvod iz ispitnog postupka jesu kabeli od monomodnih optičkih vlakana, izrađeni od jednog ili više pojedinačno oplaštenih vlakana, sa zaštitnim kućištem, neovisno o tome sadržavaju li električne vodiče i jesu li opremljeni konektorima. Isključeni su sljedeći proizvodi:

(31)

Kabeli od optičkih vlakana upotrebljavaju se kao optički prijenosni medij u telekomunikacijskim mrežama na velikim udaljenostima, u gradovima te u pristupnim mrežama.

(32)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Indije, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 8544 70 00 (oznake TARIC 8544 70 00 10 i 8544 70 00 91).

(33)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(34)

Komisija je stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(35)

Na temelju informacija sadržanih u pritužbi, Obavijesti o pokretanju postupka i odgovora na upitnike Komisije ispitano je navodno subvencioniranje putem sljedećih programa indijske vlade:

(36)

U razdoblju ispitnog postupka nije utvrđena korist za tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(37)

U razdoblju ispitnog postupka nije utvrđena korist za tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(38)

Taj je program ukinut 2022. U razdoblju ispitnog postupka nije utvrđena korist za tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(39)

U razdoblju ispitnog postupka nije utvrđena korist za tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(40)

U razdoblju ispitnog postupka nije utvrđena korist za tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(41)

U razdoblju ispitnog postupka nije utvrđena korist za tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(42)

U razdoblju ispitnog postupka nije utvrđena korist za tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(43)

Komisija je utvrdila da su sve grupe proizvođača izvoznika u uzorku koristile M-SIPS tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(44)

Indijska vlada najavila je 2012. izmijenjeni program posebnih poticaja (M-SIPS) (10) („obavijest o M-SIPS-u iz 2012.”). Program je izmijenjen 2015. (11) („obavijest o M-SIPS-u iz 2015.”) i 2017. (12) („obavijest o M-SIPS-u iz 2017.”).

(45)

Program je dostupan proizvođačima elektroničkih proizvoda i dodataka navedenih u obavijesti o M-SIPS-u iz 2012. U obavijesti o M-SIPS-u iz 2015. uvjeti za sudjelovanje prošireni su na dodatne elektroničke proizvode.

(46)

Proizvođači kabela od optičkih vlakana ispunjavaju uvjete. Uvjete ispunjavaju i proizvođači optičkih vlakana, ulaznog materijala za proizvodnju kabela od optičkih vlakana, te proizvođači predoblika stakla, ulaznog materijala za proizvodnju optičkih vlakana.

(47)

Programom upravlja Ministarstvo elektronike i informacijske tehnologije („MeitY”). Iz programa se dodjeljuju bespovratna sredstva za ulaganja u nove objekte ili za povećanje kapaciteta postojećih objekata. Bespovratna sredstva iznose 20 % ulaganja u strojeve i opremu koja se provode u posebnim gospodarskim zonama i 25 % kapitalnih ulaganja izvan posebnih gospodarskih zona. Indijska vlada isplaćuje ta bespovratna sredstva u nekoliko obroka nakon što odobri puni iznos.

(48)

Podnositelji zahtjeva moraju podnijeti zahtjev putem interneta. Nakon odobrenja korisnik vladi podnosi zahtjeve za plaćanje u skladu s nastalim rashodima. Vlada isplaćuje poticaje korisniku na temelju tih zahtjeva za plaćanje. Kad je program uspostavljen plaćanja su se izvršavala jednom godišnje. Od obavijesti o M-SIPS-u iz 2015. plaćanja se mogu izvršavati svaka tri mjeseca.

(49)

Iz obavijesti o M-SIPS-u iz 2017. proizlazi da je rok za slanje zahtjeva istekao 31. prosinca 2018. Poticaji su trebali biti dostupni u roku od pet godina od odobrenja projekta.

(50)

U okviru programa M-SIPS pružaju se subvencije u obliku bespovratnih sredstva u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Isplate u okviru programa M-SIPS financijski su doprinosi indijske vlade jer ona korisniku izravno prenosi sredstva. Osim toga, korisnik ostvaruje korist od plaćanja u okviru programa M-SIPS jer prima naknadu za dio ulaganja koje je proveo.

(51)

M-SIPS se također smatra specifičnim jer je ispunjavanje uvjeta za sudjelovanje zakonom ograničeno na proizvođače navedene u odjeljku 3.3.1.1.2. i stoga se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 2. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(52)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da M-SIPS nije subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Konkretno, indijska vlada tvrdila je da: i. M-SIPS nisu bespovratna sredstva jer je djelomično nadoknadila troškove primatelja, ii. M-SIPS nije donio korist primatelju jer mu nije dao prednost u odnosu na ono što je bilo komercijalno dostupno i iii. M-SIPS nije specifičan jer se općenito primjenjuje na cijeli sektor proizvodnje elektronike.

(53)

Komisija se nije složila s tvrdnjom da M-SIPS nije subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Kad je riječ o prvoj tvrdnji, činjenica da je M-SIPS financirala indijska vlada kako bi djelomično nadoknadila troškove ulaganja primatelja nije bila relevantna za utvrđivanje da je M-SIPS financijski doprinos u obliku bespovratnih sredstava u isplaćenim iznosima. Kad je riječ o drugoj tvrdnji, Komisija je smatrala da je zahvaljujući plaćanju u okviru M-SIPS-a primatelj ostvario korist jer mu je nadoknađen trošak ulaganja koji bi inače morao snositi, a to je doprinijelo njegovoj likvidnosti. Kad je riječ o trećoj tvrdnji, M-SIPS se smatrao specifičnim jer je bio ograničen na društva koja posluju u sektoru proizvodnje elektronike i nije bio dostupan društvima koja posluju u drugim gospodarskim sektorima. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(54)

Iznos subvencije protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju iznosa koji je indijska vlada dodijelila korisnicima tijekom razdoblja koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih kapitalnih dobara u predmetnoj industriji. Tako izračunan iznos, koji se može pripisati razdoblju ispitnog postupka, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(55)

Nakon konačne objave grupa MP Birla je tvrdila da je Komisija koristila neprikladnu referentnu vrijednost za komercijalnu kamatnu stopu. Konkretno, grupa MP Birla tvrdila je: i. da se izvoru koji je koristila Komisija nije moglo pristupiti bez naknade i da stoga nije bio javno dostupan da se procijeni njegova prikladnost, i ii. da se predložena referentna vrijednost odnosila na kalendarsku godinu (2023.), a ne na razdoblje ispitnog postupka od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. Uz to, grupa MP Birla tvrdila je da su podaci koje je objavila Središnja banka Indije (RBI) (13) prikladniji jer su javno dostupni i omogućuju izračun specifične referentne vrijednosti za razdoblje ispitnog postupka. Grupa MP Birla predložila je da se referentna vrijednost izračuna kao prosjek minimalne dopuštene kamatne stope za kredite (engl. Marginal Cost of Fund Based Lending Rate (MLCR)) koja se primjenjuje na dospijeća od prekonoćnih do tri godine.

(56)

Komisija je ispitala podatke RBI-ja koje je predložila grupa MP Birla. Iako se informacije koje su dostupne nakon plaćanja naknade smatraju dostupnima zainteresiranim stranama, Komisija je u ovom slučaju smatrala da su dostupni besplatni službeni podaci najprikladniji izvor jer omogućuju izračun specifične referentne vrijednosti za razdoblje ispitnog postupka. Komisija je stoga ponovno izračunala odgovarajuće koristi. Međutim, napomenula je da predloženi podaci ne uključuju maržu koju poslovne banke obično naplaćuju svojim klijentima povrh MCLR-a koji je utvrdio RBI. Komisija je izračunala referentnu vrijednost kao prosječni MCLR za primjenjiva dospijeća od 1 i 3 godine jer se kraća dospijeća nisu smatrala relevantnima u kontekstu kupnje dugotrajne imovine.

(57)

Dok je grupa MP Birla koristila taj program za potporu proizvodnji kabela od optičkih vlakana, grupe HFCL, STL i MP Birla koristile su ga i za potporu proizvodnji ulaznih materijala. Stoga je Komisija raspodijelila odgovarajući iznos koristi za ulazne materijale na proizvođače kabela od optičkih vlakana, što je zatim upotrijebljeno za izračun iznosa subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju metode opisane u uvodnoj izjavi 54.

(58)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe Komisija je taj iznos subvencije raspodijelila na promet svih vrsta kabela od optičkih vlakana koje je proizveo izvoznik (14) ili na promet proizvoda iz ispitnog postupka koji je proizveo izvoznik, ovisno o slučaju, u razdoblju ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija nije odobrena upućivanjem proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(59)

Grupa MP Birla tvrdila je da je Komisija pretpostavila da je došlo do prijenosa koristi kad je korist koju je u okviru programa M-SIPS primio povezani dobavljač ulaznih elemenata Birla Furukawa Fibre Optics Private Ltd („Birla Furukawa”) rasporedila na proizvođače izvoznike koji su dio grupe MP Birla. Grupa MP Birla smatrala je da je to protivno nalazu povjerenstva u predmetu SAD – Softwood Lumber IV, koji je potvrdilo Žalbeno tijelo (15), prema kojem bi tijelo koje provodi ispitni postupak trebalo utvrditi da je korist dodijeljena proizvođaču ulaznih elemenata prenesena kad proizvođači ulaznih elemenata i prerađivači u nižem dijelu proizvodnog lanca posluju po tržišnim uvjetima. Grupa MP Birla tvrdila je da su cijene između društva Birla Furukawa i proizvođača izvoznika koji su dio grupe MP Birla u skladu s tržišnim cijenama, a kao dokaz je dostavila odluke upravnih odbora tri proizvođača izvoznika iz grupe MP Birla donesene u razdoblju ispitnog postupka i usporedbu s cijenama naplaćenima drugim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(60)

Komisija je prvo napomenula da se u argumentu grupe MP Birla pitanje prijenosa miješa sa zasebnim pitanjem raspodjele subvencije koju je primilo povezano društvo na predmetni proizvod. Naime, kad je strana (u ovom slučaju dobavljač ulaznih elemenata) povezana s proizvođačem izvoznikom, Komisija ne mora provesti analizu prijenosa. Zbog tog je odnosa Komisija umjesto toga samo trebala pravilno raspodijeliti korist koju je primilo društvo Birla Furukawa na predmetni proizvod.

(61)

Drugo, Komisija je podsjetila da joj je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 57., ključ za tu raspodjelu bila količina ulaznog elementa koju je povezani dobavljač ulaznih elemenata prodao proizvođačima izvoznicima. Komisija je smatrala da je pravilno raspodijelila primljene subvencije unutar grupe na predmetni proizvod na temelju količine prodaje među društvima. Nijedna zainteresirana strana nije osporila taj ključ za raspodjelu.

(62)

Komisija je također napomenula da se na temelju dokaza koje je dostavila grupa MP Birla ne može pouzdano i nepobitno ocijeniti jesu li cijene ulaznih elemenata među povezanim stranama doista bile u skladu s tržišnim cijenama. Konkretno, iako se u odlukama upravnih odbora navodi da se transakcije s društvom Birla Furukawa „moraju unositi po prevladavajućoj tržišnoj cijeni”, ta je cijena mogla varirati za +/– 20 % u financijskoj godini 2022./2023. i +/– 10 % u financijskoj godini 2023./2024. Mogućnost tih varijacija kosila se s tvrdnjom da su transakcije trebale biti izvršene po prevladavajućim tržišnim cijenama i da su stoga transferne cijene bile u skladu s tržišnim cijenama. K tome, kad je riječ o usporedbi cijena koju je dostavilo društvo Birla Furukawa, Komisija je napomenula da grupa Birla MP nije pokazala da su cijene prema nepovezanim kupcima bile u skladu s tržišnim cijenama i da su mogle biti prikladna referentna vrijednost za usporedbu s cijenama povezanih proizvođača. Nadalje, nije jasno kako su jedinične cijene za društva BCL, VTL i UCL odnosno za druge kupce izvedene iz podataka o prodaji društva Birla Furukawa. Konkretno, u dostavljenoj usporedbi cijena grupa MP Birla nije uzela u obzir da su među drugim društvima s kojima su uspoređene cijene prema grupi MP Birla bila i druga društva koja su, kao dio grupe Furukawa, povezana s društvom Birla Furukawa. Dakle, grupa MP Birla usporedila je cijene prema povezanim društvima kombinirajući cijene prema povezanim i nepovezanim društvima. Na kraju, činilo se da je grupa MP Birla selektivno birala određene vrste proizvoda iz ispitnog postupka kod kojih je razlika u jediničnoj cijeni između prodaje društvu MP Birla i drugim društvima išla u prilog njezinoj tvrdnji. Zaključno, grupa MP Birla nije dostavila pouzdane i nepobitne dokaze da su cijene između društva Birla Furukawa i proizvođača izvoznika iz grupe MP Birla bile u skladu s tržišnim cijenama. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(63)

Nakon konačne objave Komisija je utvrdila i ispravila administrativnu pogrešku u stopi subvencije za grupe HFCL i STL.

(64)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Izmijenjeni program posebnih poticaja

(65)

Komisija je utvrdila da su grupe proizvođača izvoznika STL i MP Birla koristile program IES u razdoblju ispitnog postupka. Za taj su program već uvedene kompenzacijske mjere u okviru postupka povezanog s kompenzacijskim pristojbama koji se odnosio na sustave grafitnih elektroda u Indiji (16) („konačna Uredba o sustavima grafitnih elektroda”), a posebno u uvodnim izjavama od 140. do 150.

(66)

„Program izjednačavanja kamata za kreditiranje izvoza u rupijama prije i poslije otpremanja” stupio je na snagu 1. travnja 2015., a Središnja banka Indije („RBI”) najavila ga je 11. veljače 2016. (17) („Okružnica RBI-ja iz 2016.”). IES je prvotno trebao isteći 31. ožujka 2020. Međutim, program je nekoliko puta produljen, među ostalim na razdoblje do 31. ožujka 2024. (18) („Obavijest o produljenju razdoblja ispitnog postupka za IES”), koje se poklapalo s razdobljem ispitnog postupka.

(67)

IES je dostupan za izvoz širokog raspona proizvoda, uključujući kabele od optičkih vlakana, neovisno o veličini proizvođača izvoznika ili trgovca izvoznika te za sve izvezene proizvode koje proizvode mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MMSP).

(68)

IES je program kojim upravlja Glavna uprava za vanjsku trgovinu (DGFT). Izvoznicima koji ispunjavaju uvjete program omogućuje da kompenziraju dio kamata plaćenih na kredite koje su im odobrile sudjelujuće banke, kako je navedeno u točki 2. Okružnice RBI-ja iz 2016. na stranici 4. U obavijesti o produljenju razdoblja ispitnog postupka za IES utvrđena je kompenzacija kamata od 3 % za proizvođače izvoznike MMSP-e koji izvoze proizvode iz svih stavki harmoniziranog sustava i 2 % za proizvođače izvoznike i trgovce izvoznike koji izvoze proizvode iz 410 stavki harmoniziranog sustava, uključujući kabele od optičkih vlakana, kako je navedeno u Okružnici RBI-ja iz 2016.

(69)

Sudjelujuće banke primaju naknadu od Središnje banke Indije kako bi se izvoznicima koji ispunjavaju uvjete osigurale niže kamate. Korist je dostupna od datuma isplate do datuma otplate ili do isteka roka dospijeća nepodmirenog izvoznog kredita. Međutim, IES je dostupan izvoznicima koji ispunjavaju uvjete samo tijekom razdoblja u kojem je program na snazi.

(70)

Kako je Komisija već utvrdila u uvodnoj izjavi 146. Uredbe o sustavima grafitnih elektroda, programom IES osiguravaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku kompenzacije kamata koje banke koje surađuju moraju primjenjivati na društva koja ispunjavaju uvjete kako je navedeno u uvodnoj izjavi 68.

(71)

Nadalje, kako je Komisija već utvrdila u uvodnoj izjavi 147. Uredbe o sustavima grafitnih elektroda, IES de iure ovisi o realizaciji izvoza jer se takva kompenzacija kamata ne može dobiti bez preuzimanja obveze izvoza kako je navedeno u uvodnoj izjavi 68. i obuhvaća samo izvezene proizvode. Stoga se smatra da je to specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(72)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da IES nije subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere zbog tri razloga: i. IES ne uključuje izravan prijenos sredstava jer indijska vlada bankama nadoknađuje samo dio smanjenja kamata. Osim toga, indijska vlada tvrdila je da banke potpuno samostalno odlučuju o odobrenju kredita, ii. IES ne donosi korist primateljima jer samo omogućuje prilagodbu troškova zaduživanja razumnim tržišnim razinama i iii. IES ne ovisi o izvozu jer primatelji ne moraju ispuniti zadane izvozne ciljeve.

(73)

Komisija je napomenula da je već utvrdila da je IES subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere u slučaju sustava grafitnih elektroda. Kad je riječ o prvoj tvrdnji, IES je financijski doprinos jer je indijska vlada bankama koje surađuju nadoknadila kompenzaciju kamatne stope koju one moraju, na temelju pravila indijske vlade, primjenjivati na kupce koji ispunjavaju uvjete. Kad je riječ o drugoj tvrdnji, IES donosi korist u obliku kompenzacije kamate od 2 % koju bi primatelji inače morali platiti. Kad je riječ o trećoj tvrdnji, Komisija nije smatrala da moraju postojati izvozni ciljevi da bi se utvrdilo da IES ovisi o izvozu. Kako je već utvrđeno u Uredbi o sustavima grafitnih elektroda, za IES je utvrđeno da ovisi o izvozu jer se ta kompenzacija kamate na kredit ne može dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(74)

Indijska vlada također je tvrdila je IES obustavljen 31. prosinca 2024. Grupa STL tvrdila je da se produljenje tog programa od 28. lipnja 2024. odnosilo samo na izvoznike koji su mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MMSP), a ne na velika društva. Indijska vlada i grupa STL tvrdile su da se IES ne bi trebao uzimati u obzir pri izračunu kompenzacijskih pristojbi jer izvoznici ubuduće neće moći ostvarivati korist od IES-a.

(75)

Komisija je ispitala dokaze koje je dostavila grupa STL, odnosno tri trgovinske obavijesti o produljenjima IES-a izdane 28. lipnja 2024., 31. kolovoza 2024. i 30. rujna 2024. Ti su dokazi potvrdili da je produljenje od 28. lipnja 2024. doista bilo ograničeno na izvoznike MMSP-e. Trgovinskom obavijesti od 30. rujna 2024. IES je produljen do 31. prosinca 2024. Komisija je napomenula da je IES od 2020. produljen najmanje osam puta, uključujući tri produljenja koje je prijavila grupa STL. Tijekom cijelog ispitnog postupka ni indijska vlada ni proizvođači izvoznici u uzorku nisu spomenuli trajnu obustavu IES-a, zbog čega Komisija primjerice nije mogla provjeriti učinak obustave na tekuće kredite za koje se mogu kompenzirati kamate u okviru IES-a. Osim toga, s obzirom na velik broj produljenja u prošlosti i navode pronađene u medijima 2025. o mogućnosti novog produljenja (19), Komisija je odbacila zahtjev da se IES ukloni iz izračuna koristi.

(76)

U skladu s člankom 6. točkom (b) osnovne uredbe smatra se da je korist za primatelja razlika između iznosa kamate koju društvo plaća na povlašteni zajam i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivi komercijalni zajam koji bi moglo dobiti na indijskom financijskom tržištu (drugim riječima, zakonom omogućena kompenzacija kamata). Zato se smatralo da je iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere jednak iznosu kamata u razdoblju ispitnog postupka koji je RBI kompenzirao, a grupe STL i MP Birla stoga uštedjele.

(77)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je taj iznos subvencije raspodijelila na prihod od izvoza proizvoda iz ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(78)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Program izjednačavanja kamata za financiranje izvoza

(79)

Programi AAS, RoDTEP i EPCGS temelje se na Zakonu o razvoju i regulativi vanjske trgovine iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Na temelju Zakona o vanjskoj trgovini indijska vlada nadležna je za izdavanje obavijesti o izvoznoj i uvoznoj politici. Te su obavijesti sažete u dokumentima o vanjskotrgovinskoj politici koje Ministarstvo trgovine i industrije izdaje svakih pet godina i prema potrebi ažurira.

(80)

Dva su dokumenta o vanjskotrgovinskoj politici relevantna za razdoblje ispitnog postupka: Vanjskotrgovinska politika u razdoblju 2015. – 2020. („FTP 2015. – 2020.”) i Vanjskotrgovinska politika za 2023. (20) („FTP 2023.”). Dokument FTP 2015.–2020. stupio je na snagu u travnju 2015., a prvotno je trebao isteći 31. ožujka 2020. Međutim, zbog pandemije bolesti COVID-19 u konačnici je produljen do 31. ožujka 2023. FTP 2023. je stupio na snagu 1. travnja 2023. Indijska vlada utvrdila je i postupke za FTP 2015. – 2020. i FTP 2023. u Priručniku o postupcima 2015. – 2020. („HOP 2015. – 2020.”) odnosno Priručniku o postupcima za 2023. (21) („HOP 2023”).

(81)

Program povrata carine (DDS) temelji se na odjeljku 75. Zakona o carini iz 1962., odjeljku 37. Središnjeg zakona o trošarinama iz 1944., odjeljcima 93.A i 94. Zakona o financijama iz 1994. te Pravilima za povrat carina, središnjih trošarina i poreza na usluge iz 1995, 2006. i 2017. Stope povrata objavljuju se i s vremenom su se mijenjale.

(82)

Komisija je utvrdila da su sve grupe proizvođača izvoznika u uzorku koristile RoDTEP tijekom razdoblja ispitnog postupka. Protiv tog programa već su uvedene kompenzacijske mjere u uvodnim izjavama od 118. do 132. Uredbe o sustavima grafitnih elektroda.

(83)

RoDTEP je naveden u poglavlju 4. dokumenta FTP 2015. – 2020., a od 1. travnja 2023. u poglavlju 4. dokumenta FTP 2023.

(84)

U tom programu mogu sudjelovati svi proizvođači izvoznici ili trgovci izvoznici.

(85)

Društvima koja ispunjavaju uvjete program RoDTEP omogućuje da izvoze proizvode koji nisu uvršteni na popis neprihvatljive robe/stavki/kategorija iz odjeljka 4.55. dokumenta FTP 2023. Kabeli od optičkih vlakana nisu bili isključeni s tog popisa.

(86)

U okviru programa društva koja ispunjavaju uvjete dobivaju rabat u određenom postotku vrijednosti FOB izvezenog proizvoda, s gornjom granicom po jedinici. Rabat se pruža u obliku prenosivog elektroničkog bona (e-bon) kojeg u elektroničkom obliku evidentira Središnji odbor za neizravne poreze i carine (CBIC). E-bonovi se mogu koristiti za plaćanje carina na uvezenu robu u skladu s Prvim dodatkom Zakonu o carinskoj tarifi iz 1975., tj. osnovne carinske pristojbe.

(87)

Stope RoDTEP-a objavljuju se u obliku obavijesti. Stopa RoDTEP-a za kabele od optičkih vlakana u razdoblju ispitnog postupka iznosila je 1,5 % vrijednosti FOB s gornjom granicom od 11,3 INR po kg (neto masa). Izvoznici ispunjavaju uvjete za dobivanje niže od te dvije stope.

(88)

Programom RoDTEP pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. E-bonovi u okviru RoDTEP-a financijski su doprinos indijske vlade jer će se u konačnici upotrijebiti za kompenzaciju uvoznih carina plaćenih na osnovna sredstva i time smanjiti prihod indijske vlade od carina koji bi inače ostvarila. Osim toga, e-bonovi u okviru RoDTEP-a korist su za izvoznika jer se na njih ne plaćaju te uvozne carine.

(89)

Nadalje, kako je već utvrđeno u uvodnoj izjavi 125. Uredbe o sustavima grafitnih elektroda i kako proizlazi iz odjeljka 4.54. dokumenta FTP 2023., RoDTEP de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i smatra se da se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(90)

Taj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat u slučaju zamjene) osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista upotrebljavati robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne elemente. E-bonovi nisu nužno povezani sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nisu kredit za carinu koji se može upotrijebiti samo za kompenzaciju uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina. Ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u postupku proizvodnje izvezenog proizvoda ni je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. osnovnoj uredbi.

(91)

Nadalje, indijska vlada za šest od sedam proizvođača izvoznika nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih elemenata i transakcija kako bi utvrdila je li došlo do prekomjernog plaćanja. Tijekom posjeta radi provjere Komisija je indijsku vladu pitala namjerava li provesti daljnja ispitivanja u pogledu tog i drugih programa, na što je indijska vlada odgovorila da nema daljnjih planova. Stoga Komisija od indijske vlade nije zatražila da dodatno ispita predmetne transakcije. Za jednog proizvođača izvoznika iz grupe STL indijska je vlada na zahtjev tog društva obavila provjeru za potrebe ovog ispitnog postupka. Kad je riječ o postupku te provjere, pisana obavijest indijske vlade proizvođaču izvozniku o posjetu na licu mjesta izdana je nekoliko dana nakon što je indijska vlada stvarno posjetila proizvođača izvoznika, a datum izvješća o provjeri bio je jednak datumu na koji je tim Komisije posjetio indijsku vladu radi provjere. Kad je riječ o sadržaju izvješća indijske vlade o provjeri, u izračunima prikazanima u izvješću upotrijebljene su ukupne količine ulaznih elemenata i izvoza, ali nije utvrđeno koji su stvarni ulazni elementi (domaći ili uvezeni) korišteni za proizvodnju stvarnih izvezenih proizvoda.

(92)

U ispitnom postupku stoga je utvrđeno da provjera koju su provela indijska tijela nije bila dovoljna za sprečavanje koristi i da se RoDTEP, kako je korišten u ovom predmetu, ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carine.

(93)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe Komisija je izračunala iznos subvencija protiv kojih se može uvesti kompenzacijska mjera s obzirom na korist za primatelja utvrđenu tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je u tom pogledu utvrdila da je korist za primatelja nastala kada ju je društvo dobilo u okviru navedenog programa. U tom je trenutku indijska vlada izdala e-bon koji su proizvođači izvoznici knjižili kao potraživanje koje ta društva mogu u bilo kojem trenutku kompenzirati za plaćene carine na bilo koji uvoz ili prijenosom e-bona drugom društvu. To je financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno i budući da nema pouzdanih dokaza o suprotnome, Komisija je smatrala primjerenim ocijeniti korist u okviru programa RoDTEP kao zbroj iznosa povrata koje su proizvođači izvoznici zaradili izvoznim transakcijama u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je uzela u obzir iznose koje su sve tri grupe proizvođača izvoznika u uzorku zaradile u okviru programa RoDTEP u svim prijavljenim izvoznim transakcijama proizvoda iz ispitnog postupka.

(94)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da se protiv programa RoDTEP ne bi trebale uvesti kompenzacijske mjere, u čemu je dobila podršku društava HFCL i STL (koja nisu iznijela svoje tvrdnje). Konkretno, indijska vlada tvrdila je: i. da Komisija nije izračunala je li došlo do prekomjernog otpusta, ii. da je dostavila dokaze, iako pritom nije navela koje je dokaze dostavila i kada, da su stope u okviru programa RoDTEP puno niže od stvarne razine poreza i pristojbi koje plaćaju izvoznici i iii. da ima „dostatan” sustav provjere koji uključuje zahtjev koji je uvela 23. listopada 2024. da joj izvoznici dostavljaju godišnja izvješća o programu RoDTEP.

(95)

Kad je riječ o prvoj tvrdnji, Komisija je napomenula da bez sustava sljedivosti nije mogla povezati uvezene ulazne elemente s izvezenim proizvodima i stoga se carine plaćene na te uvezene ulazne elemente nisu mogle uzeti u obzir u izračunu koristi. Kad je riječ o drugoj tvrdnji, Komisija je ponovno provjerila dokaze koje joj je dostavila indijska vlada, osobito izvješće o provjeri navedeno u uvodnoj izjavi 91. Ti su dokazi pokazali da indijska vlada nije na licu mjesta provjerila dokumentaciju na temelju koje je izradila izvješće, a koja je uključivala nekoliko radnih listova, jer ju je od proizvođača izvoznika zatražila nekoliko dana nakon što je obavila posjet radi provjere. Komisija te neprovjerene podatke stoga nije smatrala pouzdanima. Kad je riječ o trećoj tvrdnji, Komisija je napomenula da je nova obveza izvješćivanja uvedena više od godine dana nakon kraja razdoblja ispitnog postupka, pa se ta izvješća ne mogu iskoristiti za provjeru podataka u ovom slučaju. Zato je Komisija kao prekomjerni otpust utvrdila ukupni iznos primljenog povrata carina. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(96)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe Komisija je taj iznos subvencije raspodijelila na prihode tri grupe proizvođača izvoznika u uzorku od izvoza proizvoda iz ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(97)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Program otpusta carina i poreza na izvezene proizvode

(98)

Komisija je utvrdila da su grupe HFCL, STL i MP Birla koristile AAS tijekom razdoblja ispitnog postupka. Protiv tog programa uvedene su kompenzacijske mjere u nizu postupaka povezanih s kompenzacijskim pristojbama koji su se odnosili na Indiju, među ostalim u uvodnim izjavama od 28. do 55. Uredbe o sustavima grafitnih elektroda, u uvodnim izjavama od 126. do 153. Uredbe o hladnovaljanim plosnatim proizvodima od nehrđajućeg čelika (22) („Uredba o SSCR-u”), u uvodnim izjavama od 39. do 61. Uredbe o polietilen tereftalatu (23) („Uredba o PET-u”) i u uvodnim izjavama od 40. do 60. Uredbe o šipkama od nehrđajućeg čelika (24) („Uredba o SSBR-u”).

(99)

Program je detaljno opisan u poglavlju 4. dokumenta FTP 2015. – 2020. i dokumenta FTP 2023. te poglavlju 4. dokumenta HOP 2015. – 2020. i dokumenta HOP 2023.

(100)

U skladu sa stavkom 4.05. dokumenta FTP 2023., dozvole za prethodna odobrenja mogu se izdati proizvođačima izvoznicima ili trgovcima izvoznicima povezanima s pomoćnim proizvođačima.

(101)

Dozvole za prethodna odobrenja mogu se izdati za fizički izvoz, za intermedijarnu opskrbu, za isporuku određene robe i za procijenjeni izvoz.

(102)

Podnositelji zahtjeva moraju podnijeti zahtjev za dozvolu koja bi omogućila bescarinski uvoz ulaznih elemenata, pri čemu količina tog uvoza ne bi smjela premašiti količinu ulaznih elemenata za proizvodnju izvezenih proizvoda. Postoje različite vrste dozvola, a glavne su opisane u nastavku.

(103)

Prva vrsta dozvola temelji se na SION-ima. Glavna uprava za vanjsku trgovinu objavljuje standardne ulazno-izlazne norme (SION-i) na razini cijelog sektora. SION-om se propisuju količine ulaznog elementa potrebne za proizvodnju jedinice određenog proizvoda. SION-e utvrđuje Odbor za norme, međuministarsko tehničko tijelo koje se sastoji od znanstvenika i tehničkih stručnjaka iz određenog područja. SION-i se utvrđuju na temelju informacija koje dostavljaju vijeća za promicanje izvoza, druga tijela i proizvođači relevantnih proizvoda.

(104)

Druga vrsta dozvola temelji se na osobnoj izjavi ili samoratifikaciji. Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti zahtjev za tu vrstu dozvola ako nisu dostupni ni SION-i ni ad hoc norme ili ako su dostupni SION-i, ali izvoznik u proizvodnom postupku namjerava koristiti dodatne ulazne elemente. U takvim se slučajevima, umjesto na temelju SION-a, dozvole u okviru programa AAS dodjeljuju na temelju normi pojedinačne potrošnje podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva Odboru za norme podnosi zahtjev koji je ovjerio ovlašteni inženjer i u kojem navodi pojedinosti o ulaznim elementima koje želi uvesti i normama potrošnje društva za te ulazne materijale koje je ovjerio ovlašteni računovođa. Nakon što ih Odbor za norme pregleda i odobri, te se norme objavljuju kao ad hoc norme. U slučaju dozvola temeljenih na samoratifikaciji, regionalna tijela mogu izdati dozvole u okviru programa AAS, a Odbor za norme ne mora ratificirati norme. Međutim, takve se dozvole izdaju samo ovlaštenim gospodarskim subjektima („AEO”), koji su obično etablirani izvoznici s dokazanim rezultatima. Zahtjev za dozvolu temeljenu na samoratifikaciji mora sadržavati potvrdu ovlaštenog inženjera.

(105)

U dozvolama u okviru programa AAS navode se uvozna olakšica i izvozna obveza. Uvezeni ulazni materijali ne mogu se prenositi i moraju se upotrijebiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti zahtjev za dozvole ako se izvozna obveza primjenjuje na svaki proizvod naveden u dozvoli. Ako za izvezeni proizvod postoje SION-i ili ad hoc norme, podnositelji zahtjeva mogu podnijeti zahtjev za dozvole ako nositelj može ispuniti izvoznu obvezu izvozom bilo koje kombinacije izvezenih proizvoda navedenih u dozvoli.

(106)

Nositelji dozvole imaju 12 mjeseci za uvoz ulaznih elemenata i 18 mjeseci za izvoz proizvedenih proizvoda. Indijska vlada može odobriti produljenje tih rokova na zahtjev nositelja dozvole.

(107)

Za potrebe provjere koju provode indijska tijela i u skladu s poglavljem 4.51. dokumenta HOP 2023., nositelj dozvole u okviru programa AAS zakonski je obvezan voditi „točnu i pravilnu evidenciju potrošnje i korištenja robe uvezene bez carine / nabavljene lokalno” u određenom formatu (takozvani dodatak 4H). Vanjski ovlašteni računovođa mora potvrditi da su informacije navedene u dodatku 4H istinite i točne.

(108)

Indijskim propisima zabranjeno je primanje koristi u okviru programa RoDTEP ili DDS za izvozne transakcije za koje je podnesen zahtjev u okviru programa AAS.

(109)

Proizvođači izvoznici u uzorku upotrebljavali su dozvole koje se temelje na SION-ima te dozvole koje se temelje na osobnoj izjavi i samoratifikaciji.

(110)

Komisija je dodatno ispitala je li indijska vlada uspostavila i primjenjuje li učinkovit sustav ili postupak provjere kako bi potvrdila koji su ulazni elementi potrošeni u proizvodnji izvezenog proizvoda i u kojoj količini.

(111)

Komisija je za nekoliko dozvola i za nekoliko izvezenih kabela od optičkih vlakana provjerila točnost SION-a i normi pojedinačnih društava radi usporedbe količina ulaznih elemenata s izvezenim proizvedenim proizvodima. Provjera je pokazala da je u nekoliko slučajeva količina optičkih vlakana utvrđena u SION-u ili normama pojedinačnih društava bila u skladu s količinom optičkih vlakana utvrđenom u popisu materijala proizvođača izvoznika. Međutim, u jednom je slučaju koji je uključivao dozvolu koja se temelji na normama društva količina utvrđena u popisu materijala bila oko 89 % veća od količine utvrđene u dozvoli. Za ostale ulazne materijale odstupanja su bila znatna. Na primjer, u jednoj dozvoli koja se temeljila na normama društva količina utvrđena u popisu materijala za ulazni materijal crni spoj HDPE-a bila je gotovo 2 500 % veća od količine utvrđene u dozvoli. Tijekom posjeta radi provjere proizvođači izvoznici objasnili su da su odstupanja koja se odnose na ulazne materijale osim optičkih vlakana posljedica činjenice da su izvezeni proizvodi navedeni u dozvoli zapravo skup velikog broja stvarnih proizvedenih i izvezenih proizvoda.

(112)

Međutim, u ispitnom postupku otkriveno je da su mehanizmi opisani u uvodnoj izjavi 111. namijenjeni usklađivanju količina, a ne fizičkom uključivanju uvezenih ulaznih elemenata u izvezenu robu.

(113)

Nadalje, u ispitnom postupku otkriveno je da su proizvođači izvoznici u uzorku indijskoj vladi podnijeli vrlo malo zahtjeva za zatvaranje dozvola kad su smatrali da su ispunili obveze izvoza. Zahtjev je sadržavao ispunjene dodatke 4H. Svrha je dodatka 4H prikazati konsolidaciju količina uvezenih ulaznih elemenata i količina izvezene robe. Proizvođači izvoznici koji su ispunili te dodatke 4H zabilježili su ulazne elemente koji su uvezeni u okviru programa AAS u registru kupnji, dok su izvoz u okviru svake dozvole zabilježili u internoj dokumentaciji za praćenje. U skladu s programom AAS, nositelj dozvole indijske vlade mora uskladiti količine uvoza s količinama izvoznih proizvoda primjenom normi propisanih u dozvolama, koje su se, kako je navedeno u uvodnim izjavama 103. i 104., mogle temeljiti na SION-u, osobnoj izjavi ili samoratifikaciji. Međutim, indijska vlada još nije obustavila te dozvole i stoga ih nije službeno provjerila. Za sve ostale dozvole proizvođači izvoznici nisu imali dostupne dodatke 4H. Stoga, s obzirom na to da proizvođači izvoznici imaju samo ograničen broj ispunjenih dodataka 4H i da indijska vlada nije provjerila vrlo mali broj dodataka 4H koji su ispunjeni, Komisija nije mogla provjeriti je li indijska vlada uspostavila i primjenjuje li sustav ili postupak kojim se potvrđuje koji su ulazni elementi utrošeni u proizvodnji izvezenog proizvoda i u kojoj količini.

(114)

Nadalje, tijekom posjeta radi provjere jedan proizvođač izvoznik u uzorku objasnio je da se izvezeni proizvodi dodjeljuju određenoj dozvoli ako se naziv proizvoda na izvoznom računu uklapa u skup proizvoda obuhvaćen dozvolom. Drugim riječima, raspodjela se ne provodi na temelju toga koje su stvarne serije uvezenih ulaznih elemenata iskorištene u određenom izvezenom proizvodu. AAS stoga ne može spriječiti proizvođače izvoznike da uvezene ulazne elemente u proizvodnom postupku zamijene ulaznim elementima iz domaće proizvodnje.

(115)

Drugi proizvođač izvoznik u uzorku naveo je da ulazni elementi iz domaće proizvodnje imaju jednaka svojstva kao uvozni ulazni elementi te bi stoga zamjena uvezenih ulaznih elemenata ulaznim elementima iz domaće proizvodnje u izvezenim kabelima od optičkih vlakana bila prihvatljiva praksa. Međutim, ispitni postupak pokazao je da nijedan proizvođač izvoznik u uzorku nije zatražio odobrenje od indijske vlade za provedbu takve prakse zamjene, što bi zahtijevalo da indijska vlada provede procjenu u tom pogledu.

(116)

Ispitni je postupak nadalje pokazao da indijska vlada nije provela provjeru dok tri grupe proizvođača izvoznika u uzorku nisu podnijele posebne zahtjeve za provjeru za potrebe trenutačnog antisubvencijskog ispitnog postupka. Stoga je indijska vlada provjerila jednog proizvođača izvoznika grupe STL i dva proizvođača izvoznika grupe MP Birla. Indijska vlada nije provjerila grupu HFCL.

(117)

Tijekom posjeta radi provjere indijska vlada predočila je svoja izvješća o provjeri triju proizvođača izvoznika navedenih u uvodnoj izjavi 116. Ta izvješća o provjeri nosila su datum 10. prosinca 2024., što je bio jedan od dana Komisijina posjeta radi provjere indijskog vladi u okviru trenutačnog antisubvencijskog ispitnog postupka. Tijekom posjeta radi provjere Komisija je indijsku vladu pitala namjerava li provesti daljnja ispitivanja, na što je indijska vlada odgovorila da nema daljnjih planova.

(118)

Kad je riječ o postupku provjere koji provodi indijska vlada, u jednom slučaju indijska vlada obavijestila je e-poštom predmetnog proizvođača izvoznika o posjetu radi provjere na dan posjeta. Nadalje, dokazi kojima su potkrijepljene relevantne informacije, a koje je indijska vlada trebala provjeriti tijekom posjeta radi provjere, poslani su indijskoj vladi tek nakon što je posjet radi provjere obavljen. U drugom slučaju, iako je indijska vlada Komisiju obavijestila da istražitelj indijske vlade nije komunicirao s društvom nakon posjeta, dokazi koje je indijska vlada koristila za pripremu izvješća o provjeri uključivali su snimke zaslona snimljene od 15 do 17 dana nakon posjeta radi provjere koji je provela indijska vlada.

(119)

Kad je riječ o sadržaju, u izvješćima o provjeri nije upućeno ni na jedan dokaz u prilog tome da su ulazni elementi za koje je otpuštena uvozna carina utrošeni u postupku proizvodnje izvezenih proizvoda niti da su proizvođači izvoznici pratili fizičko ugrađivanje stvarnog uvoza u stvarnu izvezenu robu. Osim toga, nije bilo dokaza da je provjerena zamjena uvezenih ulaznih elemenata ulaznim elementima iz domaće proizvodnje.

(120)

Stoga je očigledno da postupak i sadržaj sustava provjere koje koristi indijska vlada, kako su opisani u uvodnim izjavama 117. do 119., nisu učinkoviti za predviđenu namjenu. Kao prvo, indijska vlada nije obustavila sve dozvole u okviru programa AAS i stoga nije provjerila odgovarajuće uvezene ulazne elemente i izvezene proizvode koliko je to bilo moguće. Kao drugo, indijska vlada nije posjetila sve izvoznike radi provjere, nego samo dva od tri izvoznika, i to tek na izričit zahtjev tih izvoznika u kontekstu postupka koji se vodi u vezi s kompenzacijskim pristojbama. Kao treće, čak su i obavljene provjere pokazale da nema dokaza da je indijska vlada stvarno zatražila i provjerila dokaze na kojima se temelje neobrađeni podaci koje su dostavili izvoznici.

(121)

Komisija je pokušala provjeriti i sposobnost proizvođača izvoznika da u svojim računovodstvenim sustavima pokažu da su stvarni uvezeni ulazni materijali bili fizički uključeni u postupak proizvodnje izvezene robe.

(122)

Jedna grupa proizvođača izvoznika u uzorku nije mogla pratiti fizičko ugrađivanje uvezenih ulaznih elemenata u izvezene kabele od optičkih vlakana putem internog sustava.

(123)

Za druge dvije skupine proizvođača izvoznika u uzorku Komisija je zbog ograničenja internih sustava koje koriste proizvođači izvoznici u uzorku mogla odabrati uzorak tek neznatne količine uvezenih ulaznih elemenata i pokušala ih je pratiti do izvezene robe. Stoga tim postupkom provjere nije dobiven reprezentativan rezultat.

(124)

Na temelju navedenog zaključeno je da sustav provjere koji koristi indijska vlada ne pruža učinkovito i razumno jamstvo da se otpuštena uvozna carina na uvoz ulaznih elemenata u okviru programa AAS stvarno koristi u proizvodnji izvezenog proizvoda. Isto tako, ni proizvođači izvoznici u uzorku nisu mogli dokazati da su uvezeni ulazni elementi korišteni u proizvodnji izvezenih proizvoda. Budući da je indijska vlada navela da ne namjerava provesti daljnje provjere, Komisija je ostala pri svojim zaključcima.

(125)

U skladu s prethodnim slučajevima i s obzirom na nalaze iz prethodnog odjeljka, izuzeće od uvoznih carina u okviru ovog programa subvencija je u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Ono čini financijski doprinos indijske vlade jer se ona odriče prihoda od carina koje bi u suprotnom trebalo platiti, a ispitani izvoznik ostvaruje korist jer mu to poboljšava likvidnost.

(126)

Osim toga, AAS de iure ovisi o realizaciji izvoza pa se smatra da je specifičan i da se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe. Bez preuzimanja izvozne obveze trgovačko društvo ne može ostvariti koristi na temelju tog programa.

(127)

AAS se u ovom predmetu ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. te Priloga II. i III. osnovnoj uredbi. On nije u skladu s pravilima utvrđenima u točki i. Priloga I., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za povrat u slučaju zamjene) osnovnoj uredbi. Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 110. do 124., indijska vlada nije primjenjivala učinkovit i razborit sustav provjere ni postupak za potvrđivanje jesu li i u kojem iznosu ulazni elementi potrošeni u proizvodnji izvezenog proizvoda (točke 4. i 5. Priloga II. osnovnoj uredbi i, u slučaju programa povrata kao zamjene, dio II. točka 2. Priloga III. osnovnoj uredbi). Nadalje, ne dovodeći u pitanje nedostatke navedene u uvodnoj izjavi 111., SION-i i norme pojedinačnih društava namijenjeni su usklađivanju ukupnih količina, ali ne mogu činiti sustav provjere stvarne potrošnje jer se na temelju njih ne može utvrditi jesu li stvarni uvezeni ulazni elementi zamijenjeni domaćim ulaznim elementima u proizvodnji stvarnih izvoznih proizvoda. S obzirom na točku 5. Priloga II. i točku 3. dijela II. Priloga III. osnovnoj uredbi te iako je indijska vlada provjerila dva proizvođača izvoznika, tim provjerama nije potvrđeno da su stvarni uvezeni ulazni elementi korišteni u izvoznoj robi.

(128)

Stoga se protiv tog programa mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(129)

Nakon konačne objave indijska vlada nije se složila sa zaključkom Komisije o učinkovitosti sustava provjere indijske vlade. Naime, indijska vlada tvrdila je da Komisija ne bi trebala izvoditi negativne zaključke na temelju činjenice da je provjeru zatražio proizvođač izvoznik.

(130)

Komisija je napomenula da se u uvodnoj izjavi 116. samo navodi činjenica da indijska vlada nije obavila nikakvu provjeru dok joj proizvođači izvoznici nisu uputili zahtjeve za provjeru za potrebe tog antisubvencijskog ispitnog postupka. Zaključak Komisije o učinkovitosti sustava provjere nije se temeljio na toj činjenici, nego je izveden kako je opisano u uvodnoj izjavi 120. na temelju argumenata iznesenih u uvodnim izjavama od 117. do 119. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(131)

S obzirom na prethodno navedeni zaključak o programu AAS, ukupni iznos otpisanih carina čini subvenciju protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. osnovne uredbe. Odbijene su pristojbe za zahtjeve koje su platili proizvođači izvoznici.

(132)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je te primljene iznose subvencija raspodijelila na ukupan prihod svakog proizvođača izvoznika od izvoza proizvoda iz ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(133)

Nakon konačne objave grupa HFCL i indijska vlada (čije je argumente podržala grupa STL) prvo su tvrdile da u skladu s izvješćem Žalbenog tijela u predmetu EU – PET (Pakistan) (25) Komisija mora utvrditi prekomjerni otpust na temelju evidencije proizvođača izvoznika čak i ako sustav provjere indijske vlade smatra neučinkovitim. Drugo, grupa HFCL pozvala se na Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama tvrdeći da se kompenzacijske mjere mogu uvesti samo protiv prekomjernog otpusta uvoznih davanja i da se uvoz može zamijeniti ulaznim elementima s domaćeg tržišta iste kvalitete i svojstava te je dostavila podatke u prilog tvrdnji da nije bilo prekomjernih otpusta za grupu HFCL. Treće, grupa HFCL također je tvrdila da je na temelju izvješća Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EU – PET (Pakistan) Komisija trebala koristiti raspoložive činjenice za izračun eventualnih prekomjernih otpusta, posebno za analizu sljedivosti provedenu tijekom posjeta radi provjere, popis materijala prikupljen tijekom posjeta radi provjere i podatke koje je grupa HFCL dostavila u odgovoru na drugi dopis za dopunu podataka o minimalnoj potrošnji optičkih vlakana za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka.

(134)

Komisija je napomenula da je svoje zaključke temeljila na činjenicama provjerenima tijekom ispitnog postupka za određivanje iznosa protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Komisija je u skladu s točkom 6. Priloga II. osnovnoj uredbi procijenila jesu li uvezeni ulazni elementi fizički ugrađeni u izvezeni proizvod. U tu je svrhu, kako je opisano u uvodnim izjavama od 110. do 124., među ostalim ocijenila sustav provjere, potencijalnu zamjenu uvezenih proizvoda domaćim proizvodima, specifikacije navedene u dozvolama u odnosu na popise materijala i kapacitete za praćenje u računovodstvenima sustavima proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija je stoga upotrijebila činjenice prikupljene tijekom ispitnog postupka kako bi utvrdila jesu li uvezeni ulazni materijali fizički ugrađeni u izvezene proizvode. Zaključeno je (uvodna izjava 127.) da nema dokaza da su uvezeni proizvodi fizički ugrađeni u izvezeni proizvod, pa je Komisija zaključila da je prekomjerni otpust u ovom slučaju ukupni iznos otpisanih uvoznih carina. Komisija napominje da je sličan zaključak donesen u predmetu SSCR. Osim toga, kako je već objašnjeno u ovoj uvodnoj izjavi, Komisija je uvela kompenzacijske mjere protiv prekomjernog otpusta. Komisija je ispitala i pitanje zamjene iz uvodne izjave 115. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(135)

Nakon konačne objave grupa HFCL tvrdila je da Komisija nije postupala u skladu sa svojim nalazima u prethodnim predmetima nakon izvješća Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EU – PET (Pakistan). Konkretno, grupa HFCL napomenula je da je u predmetu PET (Indija) Komisija izračunala prekomjerne otpuste kao razliku između stvarne potrošnje i SION-a. Grupa HFCL nadalje je tvrdila da Komisijini nalazi u predmetu SSCR nisu relevantni u ovom slučaju jer kod SSCR-a: i. nije postojala bliska veza između uvezenih ulaznih elemenata i izvezenih proizvoda, ii. uvezeni materijali mogli su se iskoristiti i u proizvodima koji nisu hladnovaljani plosnati proizvodi od nehrđajućeg čelika i iii. nisu dostavljeni dokazi o izračunu prekomjernog otpusta.

(136)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kao i slučaju PET-a (Indija) i SSCR-a Komisija je izračunala prekomjerne otpuste kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 134. Slično kao u slučaju SSCR-a, gdje se nije mogla utvrditi veza između uvezenih ulaznih elemenata i izvezenih proizvoda, Komisija na temelju činjenica prikupljenih tijekom ispitnog postupka nije našla dokaze da su uvezeni ulazni elementi bili fizički ugrađeni u izvezene proizvode. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(137)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Program po prethodnom odobrenju

(138)

Komisija je utvrdila da su sve tri grupe u uzorku koristile program DDS tijekom razdoblja ispitnog postupka. Protiv tog programa već su uvedene kompenzacijske mjere u nizu postupaka povezanih s kompenzacijskim pristojbama koji su se odnosili na Indiju, među ostalim u uvodnim izjavama od 92. do 116. Uredbe o sustavima grafitnih elektroda, u uvodnim izjavama od 154. do 173. Uredbe o SSCR-u, u uvodnim izjavama od 103. do 132. Uredbe o sferoidnom grafitnom lijevanom željezu (26) („Uredba o SGCI-ju”), u uvodnim izjavama od 39. do 61. Uredbe o polietilen tereftalatu (27) („Uredba o PET-u”) i u uvodnim izjavama od 61. do 76. Uredbe o šipkama od nehrđajućeg čelika (28) („Uredba o SSBR-u”).

(139)

Pravna osnova koja se primjenjivala tijekom ispitnog postupka revizije bila su Pravila za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. (29) („Pravila o DDS-u iz 1995.”), kako su izmijenjena 2006. (30) i zatim zamijenjena Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 2017. (31) („Pravila o DDS-u iz 2017.”), koja su stupila na snagu 1. listopada 2017.

(140)

Vlada je unijela nekoliko izmjena, među ostalim stopa, u Obavijesti br. 95/2018 i Obavijesti br. 07/2020. Za proizvod iz ispitnog postupka stopa povrata carine u okviru programa DDS tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je 1 % vrijednosti FOB izvezenih kabela od optičkih vlakana.

(141)

Uvjete za taj program ispunjava svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik koji izvozi proizvode koji ispunjavaju uvjete.

(142)

U okviru programa svako društvo koje izvozi proizvode koji ispunjavaju uvjete ostvaruje pravo na iznos koji odgovara postotku deklarirane vrijednosti FOB izvezenog proizvoda.

(143)

Kako je već utvrđeno u uredbama Komisije navedenima u uvodnoj izjavi 138. i kako proizlazi iz odjeljaka 2. i 3. pravila o programu DDS iz 2017., društvo mora izvoziti da bi ispunjavalo uvjete za ostvarivanje koristi od tog programa. Kad na carinskom portalu unosi podatke o pošiljci izvoznik mora navesti da je izvozni proizvod obuhvaćen programom DDS. Iznos povrata carine u okviru programa DDS neopozivo se utvrđuje kad indijska vlada izda otpremnicu, nakon čega se taj iznos isplaćuje izvozniku.

(144)

Indijskim zakonodavstvom nije propisano da izvoznik koji traži DDS mora plaćati carinu na uvoz sirovina potrebnih za proizvodnju izvezenog proizvoda. Iznos povrata carine u okviru programa DDS zapravo se može upotrijebiti u bilo koju svrhu.

(145)

Indijski propisi društvima su omogućavali da ostvaruju koristi u okviru programa DDS i RoDTEP za istu izvoznu transakciju. Međutim, u tom slučaju društva za te izvozne transakcije nisu mogla ostvarivati koristi u okviru programa AAS.

(146)

Tijekom posjeta radi provjere Komisija je indijsku vladu pitala namjerava li provesti daljnja ispitivanja, na što je indijska vlada odgovorila da nema daljnjih planova.

(147)

Programom DDS pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Iznos povrata carine u okviru programa DDS financijski je doprinos indijske vlade jer je riječ o izravnom prijenosu sredstava indijske vlade. Nema ograničenja za upotrebu tih sredstava. Nadalje, iznosom povrata carine izvoznik ostvaruje korist jer se njime poboljšava njegova likvidnost.

(148)

Stopu povrata carine za izvoz u okviru DDS-a određuje indijska vlada za svaki proizvod posebno. Međutim, iako se na subvenciju upućuje kao na povrat carine, program nema sve značajke dopuštenog sustava povrata carine ili sustava povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe niti je program usklađen s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki I., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za povrat u slučaju zamjene) osnovnoj uredbi. Gotovinsko plaćanje izvozniku nije nužno povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nije kredit za carinu namijenjen za nadoknađivanje uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina. Osim toga, nema sustava ni postupka na snazi kojima bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda i u kojim količinama. Na kraju, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarne količine ulaznih elemenata, iako bi se ono trebalo provesti ako nema djelotvorno provedenog sustava provjere (točka 5. Priloga II. i točka 3. dijela II. Priloga III. osnovnoj uredbi).

(149)

Nakon konačne objave indijska vlada (čije je argumente podržala grupa STL) nije se složila sa zaključkom Komisije o sustavu provjere i tvrdila je da DDS nije subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Indijska vlada konkretno je tvrdila da je njihov sustav provjere pouzdan i uputila je na različita pravila na snazi, uključujući pravila o DDS-u iz 1995. i 2017.

(150)

Komisija je napomenula da indijska vlada nije dostavila nove dokaze o sustavu provjere koji bi osporili zaključke Komisije. Ti nalazi (da je DDS subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere i da je sustav provjere indijske vlade neučinkovit) u skladu su s činjeničnim zaključcima koji su doneseni i u prethodnim predmetima kao što su PET i SSCR. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(151)

Uplata indijske vlade nakon što izvoznici obave izvoz ovisi o realizaciji izvoza pa se smatra da je taj program specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe. Budući da je indijska vlada Komisiji odgovorila da ne namjerava provesti daljnja ispitivanja, Komisija je ostala pri svojim zaključcima.

(152)

S obzirom na navedeno, zaključuje se da se protiv programa DDS mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(153)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema koristi koja je dodijeljena primatelju, a za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka. U tom je smislu Komisija utvrdila da primatelj ostvaruje korist u vrijeme izvršavanja izvozne transakcije u okviru navedenog programa. Indijska vlada zasad je odgovorna za plaćanje iznosa povrata carine u okviru programa DDS, koji čini financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos povrata carine u okviru programa DDS koji se treba dodijeliti za tu izvoznu transakciju, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije.

(154)

S obzirom na navedeno, Komisija je smatrala primjerenim procijeniti korist u okviru programa DDS kao zbroj iznosa zarađenih u izvoznim transakcijama izvršenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je uzela u obzir iznose povrata carine u okviru programa DDS zarađene na svim izvoznim transakcijama za proizvod iz ispitnog postupka.

(155)

Nakon konačne objave indijska vlada (čije je argumente podržala grupa STL) prvo je tvrdila da u skladu s izvješćem Žalbenog tijela u predmetu EU – PET (Pakistan) Komisija mora utvrditi prekomjerni otpust na temelju evidencije proizvođača izvoznika čak i ako sustav provjere indijske vlade smatra neučinkovitim. Nadalje, indijska vlada tvrdila je da u tom slučaju nije bilo prekomjernih otpusta.

(156)

Komisija je napomenula da proizvođači izvoznici nisu dostavili dokaze da su platili carine na uvezene ulazne elemente fizički ugrađene u izvozni proizvod za koji je primljen iznos povrata carine. Zato je Komisija smatrala da je primjereno kao prekomjerne otpuste utvrditi ukupni iznos primljenog povrata carina. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(157)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je te iznose subvencija raspodijelila na ukupan prihod svakog proizvođača izvoznika od izvoza proizvoda iz ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(158)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Program povrata carine

(159)

Komisija je utvrdila da su grupe HFCL i STL koristile program EPCGS tijekom razdoblja ispitnog postupka. Protiv tog programa već su uvedene kompenzacijske mjere u nizu postupaka povezanih s kompenzacijskim pristojbama koji su se odnosili na Indiju, među ostalim u uvodnim izjavama od 79. do 90. Uredbe o sustavima grafitnih elektroda, u uvodnim izjavama od 174. do 189. Uredbe o SSCR-u, u uvodnim izjavama od 82. do 93. Uredbe o PET-u i u uvodnim izjavama od 86. do 102. Uredbe o SGCI-ju.

(160)

Program EPCGS detaljno je opisan u poglavlju 5. dokumenta FTP 2015.–2020. i poglavlju 5. dokumenta FTP 2023. te poglavlju 5. dokumenta HOP 2015.–2020. i poglavlju 5. dokumenta HOP 2023.

(161)

Uvjete za tu mjeru ispunjavaju proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga.

(162)

Pod uvjetom da imaju izvoznu obvezu, društva koja ispunjavaju uvjete smiju uvoziti kapitalna dobra (nova i rabljena kapitalna dobra do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Indijska vlada u tu svrhu izdaje, nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe, dozvolu programa EPCGS. Programom je predviđena snižena stopa uvozne carine, koja se primjenjuje na sva kapitalna dobra koja se uvoze u okviru tog programa. U skladu sa stavkom 5.01. točkom (b) i stavkom 5.04. točkom (a) dokumenta FTP 2023. izvozna obveza korisnika obvezuje da u roku od šest godina od datuma izdavanja dozvole izveze proizvedenu robu za koju je izdana dozvola u iznosu koji je jednak šesterostrukom iznosu pristojbi, poreza i davanja ušteđenih na uvezenim kapitalnim dobrima. Prema dokumentima FTP 2015.–2020. i FTP 2023. kapitalna dobra mogu se uvoziti u okviru EPCGS-a po stopi carine od 0 %. Obveza izvoza, koja odgovara šesterostrukom iznosu ušteđene pristojbe, mora se ispuniti u roku od najviše šest godina.

(163)

Programom EPCGS pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos indijske vlade jer se time smanjuje prihod koji bi indijska vlada inače ostvarila naplatom carina. Osim toga, smanjenjem carine izvoznik ostvaruje korist jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju likvidnost društva.

(164)

Nadalje, EPCGS de iure ovisi o realizaciji izvoza s obzirom na to da se takve dozvole ne mogu dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se smatra da je to specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(165)

EPCGS se ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Kapitalna dobra nisu uključena u područje primjene tih dopuštenih sustava, kako je navedeno u točki i. Priloga I. osnovnoj uredbi, jer se ne upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda.

(166)

Iznos subvencije protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom razdoblja koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih kapitalnih dobara u predmetnoj industriji. Tako izračunan iznos, koji se može pripisati razdoblju ispitnog postupka, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa (32) tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(167)

Nakon konačne objave Komisija je zbog tvrdnje grupe MP Birla navedene u uvodnoj izjavi 55. promijenila referentnu vrijednost komercijalne kamatne stope kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56.

(168)

U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) osnovne uredbe naknade koje su ta društva morala platiti radi dobivanja subvencije oduzete su od ukupnog iznosa subvencije ako je subvencija zatražena.

(169)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe taj je iznos subvencije raspodijeljen na prihod od izvoza proizvoda iz ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(170)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Program za poticanje izvoza s povlaštenom carinom na uvoz kapitalnih dobara

(171)

Komisija je utvrdila da su sve tri grupe proizvođača izvoznika u uzorku koristile program IGCRS tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(172)

Program je prvi put uveden 1996. (33) te je znatno izmijenjen 2016. (34), 2017. (35) i 2022. (36) („pravila IGCRS-a iz 2022.”).

(173)

Program je dostupan proizvođačima, pružateljima izlaznih usluga i svakom uvozniku koji relevantnu uvezenu robu upotrebljava za predviđenu krajnju uporabu.

(174)

Uvoz koji ispunjava uvjete i granice za predviđene krajnje uporabe navedeni su u tablici u Obavijesti br. 50/2017 – Customs. Indijska je vlada tijekom tog posjeta spomenula da društva koja uvoze robu za potrebe trgovine neće ispunjavati uvjete.

(175)

Društva koja sudjeluju u programu može se odobriti smanjenje carine na uvezene ulazne elemente i kapitalna dobra. Snižene stope utvrđene su u obavijestima o izuzeću izdanima u skladu s odjeljkom 25. pododjeljkom 1. Zakona o carini iz 1962.

(176)

Društva koja žele ostvariti korist od snižene stope moraju podnijeti zahtjev putem carinskog portala. Ako su podnositelji zahtjeva proizvođači, potrebne informacije u zahtjevu uključuju, među ostalim, proizvedene proizvode i predviđenu uporabu uvezene robe u proizvodnom postupku. Podnositelji zahtjeva moraju dostaviti i financijsko jamstvo u obliku osigurane jednogodišnje carinske obveznice. Kako bi iskoristili sniženu stopu uvozne carine, podnositelji zahtjeva trebali bi navesti svoj identifikacijski broj i pojedinosti o jednogodišnjoj carinskoj obveznici pri podnošenju carinske deklaracije za uvezenu robu.

(177)

Društva koja ispunjavaju uvjete moraju voditi evidenciju o uporabi uvezene robe i carinskim tijelima podnositi mjesečne izvještaje o njenoj potrošnji. Ako se uvezena roba ne koristi kako je navedeno ili ako postoje odstupanja, carinska tijela mogu naplatiti razliku između plaćene smanjene uvozne carine i standardne stope carine.

(178)

Uvezena roba može se koristiti za proizvodnju izvezenih proizvoda i proizvoda namijenjenih potrošnji na domaćem tržištu.

(179)

Programom IGCRS pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Smanjenje carine čini financijski doprinos indijske vlade jer se ona odriče prihoda od carina koje bi u suprotnom trebalo platiti i smatra se dodjelom koristi jer poboljšava likvidnost primatelja.

(180)

IGCRS se također smatra specifičnim jer je ispunjavanje uvjeta za sudjelovanje u tom programu zakonom ograničeno na određene izvoznike, primjerice tablicom u Obavijesti br. 50/2017 – Customs, kako je navedeno u uvodnim izjavama 173. i 174., i stoga se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) osnovne uredbe.

(181)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe na temelju neplaćenih carina na uvezenu robu. Ako je IGCRS korišten za kupnju uvezenih kapitalnih dobara, neplaćena carina na uvezena kapitalna dobra raspoređena je na razdoblje koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih kapitalnih dobara u predmetnoj industriji. Tako izračunan iznos, koji se može pripisati razdoblju ispitnog postupka, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa (37) tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(182)

Nakon konačne objave Komisija je zbog tvrdnje grupe MP Birla navedene u uvodnoj izjavi 55. promijenila referentnu vrijednost komercijalne kamatne stope kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56.

(183)

Nakon konačne objave grupa MP Birla iznijela je tvrdnju iz uvodne izjave 59. i u pogledu IGCRS-a. Komisija ju je odbacila zbog istih razloga koji su u uvodnim izjavama od 60. do 62. navedeni za M-SIPS.

(184)

Grupe STL i MP Birla taj su program koristile i za potporu proizvodnji ulaznih materijala. Stoga je Komisija raspodijelila odgovarajući iznos koristi na proizvođače kabela od optičkih vlakana, što je zatim upotrijebljeno za izračun iznosa subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju metode opisane u uvodnoj izjavi 181.

(185)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je te iznose subvencije raspodijelila na ukupan promet predmetnog proizvoda relevantnih proizvođača izvoznika u razdoblju ispitnog postupka kao primjereni nazivnik.

(186)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Program uvoza robe po koncesijskoj pristojbi

(187)

Komisija je utvrdila da je grupa STL u razdoblju ispitnog postupka koristila programe potpore savezne države Maharashtre.

(188)

Pravna osnova koja se primjenjivala u razdoblju ispitnog postupka bila je Politika savezne države Maharashtre za elektroniku iz 2016. i Program poticaja savezne države Maharashtre iz 2019. (38)

(189)

Uvjete ispunjavaju proizvodna poduzeća, velike industrije, megaprojekti i ultra megaprojekti. Programi su otvoreni za određene sektore, uključujući projektiranje i proizvodnju elektroničkih sustava te proizvodnju poluvodiča. Ulaganja koja je predložila grupa STL mogu se smatrati megaprojektima.

(190)

Politika savezne države Maharashtre za elektroniku iz 2016. uključuje nekoliko programa potpore, kao što su subvencije za tarife za energiju, subvencije za ulaganja, povrat doprinosa poslodavca državnom osiguranju zaposlenika ili povrat različitih carina i poreza.

(191)

Prije ulaganja društva moraju podnijeti zahtjev saveznoj državi Maharashtri.

(192)

Ako se zahtjev odobri, savezna država Maharashtra podnositelju zahtjeva šalje dopis pod nazivom „potvrda o ispunjavanju uvjeta” u kojem se navode programi za koje su ispunjeni uvjeti i iznosi koje podnositelj zahtjeva može tražiti. Za megaprojekte savezna država Maharashtra može podnositelju zahtjeva ponuditi prilagođene subvencije na temelju programa potpore navedenih u uvodnoj izjavi 190.

(193)

Nakon što savezna država Maharashtra podnositelju zahtjeva pošalje potvrdu o ispunjavanju uvjeta, podnositelj zahtjeva mora podnijeti pojedinačne zahtjeve za plaćanje za svaki ponuđeni program subvencija, ali ne nužno za sve njih.

(194)

Programi savezne države Maharashtre čine subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Isplate su financijski doprinosi savezne države Maharashtre jer ona korisniku izravno prenosi sredstva. Osim toga, korisnik tim plaćanjima ostvaruje korist jer prima naknadu za dio ulaganja koje je proveo.

(195)

Ti se programi usto smatraju specifičnima jer, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 189., u njima mogu sudjelovati samo društva koja ulažu u saveznoj državi Maharashtri te se stoga protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s člankom 4. stavkom 3. osnovne uredbe. Nadalje, u odjeljku 2.3. Programa poticaja savezne države Maharashtre iz 2019. navodi se da je vlada te savezne države utvrdila 15 „pokretačkih” sektora kako bi industrijski razvoj usmjerila prema novim visokotehnološkim sektorima. Uz to, vrlo veliki projekti, kao što su oni koje se može smatrati „megaprojektima”, ostvaruju korist od prilagođenih poticaja savezne države Maharashtre. Komisija je stoga utvrdila da se protiv tog programa mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe.

(196)

Nakon konačne objave grupa STL tvrdila je da program nije specifičan. Grupa STL tvrdila je da je to zato što je tijelo nadležno za dodjelu subvencija bila savezna država Maharashtra i poticaji su bili dostupni gotovo svim proizvodnim društvima u toj saveznoj državi koja su ispunjavala objektivne ekonomske kriterije koji su se horizontalno primjenjivali, u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) osnovne uredbe. Grupa STL precizirala je da se dosezanjem određenih pragova za ulaganja u saveznoj državi Maharashtri automatski ispunjavaju uvjeti za financiranje po podnošenju zahtjeva. Grupa STL na kraju se nije prijavila za programe za koje nije dosegnula potrebni prag za ulaganja.

(197)

Komisija je napomenula da se, neovisno o tome je li specifičan na temelju zemljopisnog područja primjene, program svejedno smatra specifičnim jer nije dostupan svim industrijama. Komisija je napomenula da je s popisa industrija na koje se primjenjuje program primjerice isključen cijeli primarni sektor poljoprivrede (samo je prerada poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ispunjavala uvjete (39)). Nadalje, Komisija je napomenula da dodijeljene koristi nisu bile ni automatske ni unaprijed određene. Naime, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 192., za megaprojekte savezna država Maharashtra „može razmotriti mogućnost pružanja prilagođenog paketa poticaja na pojedinačnoj osnovi ako to smatra potrebnim” (40), a ulaganje grupe STL klasificirano je kao megaprojekt. Tijekom Komisijina posjeta radi provjere grupa STL potvrdila je da je njezin projekt klasificiran kao megaprojekt i da joj je ponuđena takva prilagođena korist. Stoga činjenica da su poticaji bili prilagođeni megaprojektima, kao što je projekt grupe STL, potvrđuje da je korist bila podložna diskrecijskoj odluci, a ne automatska kako je tvrdilo društvo. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(198)

Ispitni postupak pokazao je da je grupa STL ostvarila korist od subvencija za tarife za energiju, subvencija za ulaganja i povrata doprinosa poslodavca državnom osiguranju zaposlenika za ulaganja u proizvodnju kabela od optičkih vlakana, predoblika stakla (ulazni element na početku proizvodnog lanca za optička vlakna) i optičkih vlakana (ulazni element na početku proizvodnog lanca za kabele od optičkih vlakana).

(199)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju iznosa koji je savezna država Maharashtra dodijelila korisnicima. Za subvencije koje su se sastojale od subvencija za ulaganja ukupan iznos raspoređen je na razdoblje koje odražava uobičajeno razdoblje amortizacije takvih kapitalnih dobara u predmetnoj industriji. Komisija je utvrdila da je primatelj ostvario korist u trenutku kad su korisnici obračunali iznose koji proizlaze iz potvrda o ispunjavanju uvjeta primljenih od savezne države Maharashtre. Za subvencije za ulaganja izračunan iznos, koji se može pripisati razdoblju ispitnog postupka, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa (41) tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(200)

Nakon konačne objave Komisija je zbog tvrdnje grupe MP Birla navedene u uvodnoj izjavi 55. promijenila referentnu vrijednost komercijalne kamatne stope kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56.

(201)

Grupa STL taj je program koristila i za potporu proizvodnji ulaznih materijala. Stoga je Komisija raspodijelila odgovarajući iznos koristi proizvođačima kabela od optičkih vlakana, što je zatim upotrijebljeno za izračun iznosa subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju metode opisane u uvodnoj izjavi 199.

(202)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe taj je iznos subvencije raspodijeljen na promet proizvoda iz ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka jer su društva imovinu koristila samo za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka i jer subvencija nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(203)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Programi savezne države Maharashtre

(204)

Komisija je utvrdila da je grupa HFCL u razdoblju ispitnog postupka koristila programe potpore savezne države Telangane.

(205)

Pravna osnova koja se primjenjivala u razdoblju ispitnog postupka bila je Politika države Telangane u području elektronike iz 2016. (42)

(206)

U skladu s odjeljkom 6.2. Politike savezne države Telangane u području elektronike iz 2016. uvjete za sudjelovanje ispunjava samo elektronička industrija u Telangani. Na stranici 11. istog dokumenta elektronička industrija definirana je kao elektronički proizvodi, usluge elektroničke proizvodnje, projektiranje poluvodiča i VLSI-ja te elektroničke komponente.

(207)

Politika savezne države Telangane u području elektronike iz 2016. uključuje nekoliko programa potpore, kao što su subvencije za ulaganja, subvencije za kamate, subvencije za energiju, subvencije za prijevoz ili povrat raznih vrsta poreza i pristojbi.

(208)

Prije ulaganja društva moraju podnijeti zahtjev saveznoj državi Telangani.

(209)

Ako se zahtjev odobri, savezna država Telangana podnositelju zahtjeva šalje dopis pod nazivom „odobrenje ili ponuda” u kojem se navode programi za koje su ispunjeni uvjeti i iznosi koje podnositelj zahtjeva može tražiti. Za megaprojekte savezna država Telangana može podnositelju zahtjeva ponuditi prilagođene subvencije na temelju programa potpore navedenih u uvodnoj izjavi 207.

(210)

Nakon što savezna država Telangana podnositelju zahtjeva pošalje dopis odobrenja ili ponude, podnositelj zahtjeva mora podnijeti pojedinačne zahtjeve za plaćanje za svaki ponuđeni program subvencija, ali ne nužno za sve njih.

(211)

Programi savezne države Telangane čine subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Isplate su financijski doprinosi savezne države Telangane jer ona korisniku izravno prenosi sredstva. Osim toga, korisnik tim isplatama ostvaruje korist jer savezna država pokriva dio ulaganja koje je korisnik proveo.

(212)

Ti se programi smatraju specifičnima jer, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 206., u njima mogu sudjelovati samo društva koja ulažu u saveznoj državi Telangani, zbog čega se protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s člankom 4. stavkom 3. osnovne uredbe. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 206., uvjeti za sudjelovanje u programu dodatno su ograničeni na proizvođače koji posluju u elektroničkoj industriji. Uz to, vrlo veliki projekti, kao što su oni koji se kvalificiraju kao „megaprojekti”, ostvaruju korist od prilagođenih poticaja savezne države Telangane. Komisija je stoga utvrdila da se protiv tog programa mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe.

(213)

Ispitni postupak pokazao je da je grupa HFCL imala koristi od subvencija za ulaganja, subvencija za kamate, povrata administrativnih pristojbi i subvencija za energiju.

(214)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju iznosa koji je savezna država Telangana dodijelila korisnicima. Komisija je utvrdila da je primatelj ostvario korist u trenutku kad su korisnici obračunali iznose koji proizlaze iz dopisa primljenog od savezne države Telangane.

(215)

Za subvencije koje su se sastojale od subvencija za ulaganja ukupan iznos raspoređen je na razdoblje koje odražava uobičajeno razdoblje amortizacije takvih kapitalnih dobara u predmetnoj industriji. Tako izračunan iznos, koji se može pripisati razdoblju ispitnog postupka, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa (43) tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(216)

Nakon konačne objave Komisija je zbog tvrdnje grupe MP Birla navedene u uvodnoj izjavi 55. promijenila referentnu vrijednost komercijalne kamatne stope kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56.

(217)

Osim toga, Komisija je utvrdila i ispravila administrativnu pogrešku u izračunu.

(218)

Grupa HFCL taj je program koristila i za potporu proizvodnji ulaznih materijala. Stoga je Komisija raspodijelila odgovarajući iznos koristi na proizvođače kabela od optičkih vlakana, što je zatim upotrijebljeno za izračun iznosa subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju metode opisane u uvodnoj izjavi 214.

(219)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Programi savezne države Telangane

(220)

Komisija je utvrdila da je grupa MP Birla u razdoblju ispitnog postupka koristila programe potpore savezne države Madhya Pradesh.

(221)

Pravna osnova koja se primjenjivala u razdoblju ispitnog postupka bila je Politika promicanja industrije iz 2014., kako je izmijenjena u listopadu 2019. (44) Svrha te politike bila je potaknuti industrijska ulaganja i otvaranje radnih mjesta u saveznoj državi Madhya Pradesh povratom poreza, a istodobno ubirati dodatne poreze na dio prihoda ostvarenih ulaganjima.

(222)

Uvjete ispunjavaju društva koja posluju u sektorima koji nisu navedeni u odjeljku 5.2.1. Politike promicanja industrije iz 2014. i koja će u saveznoj državi Madhya Pradesh ulagati u izgradnju novih proizvodnih jedinica, povećanje kapaciteta, diversifikaciju proizvodnje ili nadogradnju tehničke opreme.

(223)

Društva moraju podnijeti zahtjev saveznoj državi Madhya Pradesh. Ako se zahtjev odobri, savezna država Madhya Pradesh podnositelju zahtjeva šalje dopis pod nazivom „odobrenje” u kojem se navode programi za koje su ispunjeni uvjeti i iznosi koje podnositelj zahtjeva može dobiti.

(224)

Politika promicanja industrije iz 2014. uključuje nekoliko programa potpore ovisno o vrijednosti ulaganja i sektoru djelatnosti, a društva mogu imati koristi od različitih mjera potpore.

(225)

Projekti povećanja kapaciteta grupe MP Birla klasificirani su kao velike industrijske jedinice koje su ostvarivale korist od plaćanja savezne države Madhya Pradesh u obliku povrata raznih vrsta poreza.

(226)

Programi savezne države Madhya Pradesh čine subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Isplate su financijski doprinosi savezne države Madhya Pradesh jer ona korisniku izravno prenosi sredstva. Osim toga, korisnik tim isplatama ostvaruje korist jer savezna država pokriva dio ulaganja koje je korisnik proveo.

(227)

Program se smatra specifičnim jer savezna država odabire projekte ulaganja iz svih industrija, ali su neke isključene, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 222., pa program nije općenito dostupan. Stoga se i protiv tog programa mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe. Osim toga, uvjete za sudjelovanje ispunjavaju samo društva koja ulažu u saveznoj državi Madhya Pradesh, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 222., te se stoga protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 3. osnovne uredbe.

(228)

Nakon konačne objave grupa MP Birla tvrdila je da su kriteriji za sudjelovanje u tom programu bili opći i primjenjivali su se na sve ulagače koji su ih ispunjavali, a isključene industrije nisu ispunjavale uvjete za poticaje u okviru programa zbog razloga povezanih s javnim poretkom, kao što su zaštita okoliša, javno zdravstvo i javni moral. Prema grupi MP Birla ta isključenja nisu bila nasumična nego utemeljena na legitimnim ciljevima javne politike propisanima člankom XX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini.

(229)

Komisija je prvo napomenula da su industrije isključene iz programa obavljale i „djelatnosti povezane s trgovinom i uslugama”. To je bio dokaz da razlog za isključenje nekih industrija nisu bila pitanja javnog poretka, kao što su zaštita okoliša, javno zdravstvo i javni moral. Drugo, Komisija je napomenula da su na popisu industrija koje nisu ispunjavale uvjete za program iz točke 19. Priloga B Politici promicanja industrije iz 2014. bile „sve industrije koje s vremena na vrijeme odredi vlada”. To je bio dokaz da je odluke o isključenju industrija iz programa, pa tako i o njihovu ispunjavanju uvjeta, diskrecijski donosila savezna država Madhya Pradesh. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(230)

Ispitni postupak pokazao je da su BCL i VTL ostvarili korist od povrata poreza opisanog u uvodnoj izjavi 225.

(231)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju iznosa koji je savezna država Madhya Pradesh dodijelila korisnicima. Za subvencije koje su se sastojale od subvencija za ulaganja ukupan iznos raspoređen je na razdoblje koje odražava uobičajeno razdoblje amortizacije takvih kapitalnih dobara u predmetnoj industriji. Grupa MP Birla obračunala bi iznos tek nakon primitka svakog godišnjeg obroka i nije bila prethodno obaviještena o iznosu godišnjih obroka osim ukupnog iznosa koji je odobrila savezna država Madhya Pradesh. Stoga je Komisija utvrdila da grupa MP Birla ostvaruje korist u trenutku kada korisnici prime iznose koji proizlaze iz dopisa o odobrenju primljenog od savezne države Madhya Pradesh. Za subvencije za ulaganja izračunan iznos, koji se može pripisati razdoblju ispitnog postupka, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa (45) tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(232)

Nakon konačne objave Komisija je zbog tvrdnje grupe MP Birla navedene u uvodnoj izjavi 55. promijenila referentnu vrijednost komercijalne kamatne stope kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56.

(233)

Nakon konačne objave grupa MP Birla tvrdila je da korist izračunana za društvo VTL u okviru tog programa uključuje subvencije povezane s prvim širenjem tog društva, koje su u potpunosti amortizirane do razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, grupa MP Birla tvrdila je da je na subvencije primljene u vezi sa zgradama primijenjeno pogrešno razdoblje amortizacije. Na kraju, grupa MP Birla tvrdila je da je Komisija uzela u obzir neke iznose koji nisu trebali biti dio izračuna.

(234)

Komisija je sve tri tvrdnje smatrala opravdanima te je u skladu s tim prilagodila izračune. Nakon što je u skladu s prvim dvjema tvrdnjama uklonila iznose povezane s prvim širenjem društva i primijenila pravilno razdoblje amortizacije za zgrade, izračun koristi više nije bilo potrebno prilagoditi u skladu s trećom tvrdnjom.

(235)

Nadalje, Komisija je utvrdila i ispravila administrativnu pogrešku u izračunu stope subvencije za društvo BCL u okviru tog programa.

(236)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe taj je iznos subvencije raspodijeljen na promet proizvoda iz ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka jer su društva dobila subvencije za imovinu samo za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka i jer subvencija nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(237)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na prethodno opisani program tijekom razdoblja ispitnog postupka za skupine društava u uzorku iznosila je:

Programi savezne države Madhya Pradesh

(238)

Iako se službeni statistički podaci o uvozu iskazuju u kilogramima, Komisija je smatrala da ta jedinica nije prikladna za pravilno mjerenje predmetnih količina. Ispitni postupak pokazuje da industrija obično ne upotrebljava masu nego duljinu kao glavni pokazatelj obujma. Time bi se mogla izmjeriti duljina kabela (km kabela) ili ukupna duljina vlakana koja se u njemu nalaze (km vlakana). Tijekom antidampinškog ispitnog postupka o uvozu kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Kine (46) te u zasebnom antidampinškom ispitnom postupku o uvozu kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije Komisija je smatrala da su km kabela najprikladnija mjerna jedinica. Isti je pristup primijenjen u ovom ispitnom postupku.

(239)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodilo je 14 proizvođača ili skupina proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. osnovne uredbe.

(240)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka iznosila oko 1,7 milijuna kilometara kabela. Komisija je tu brojku izračunala na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što su izravne informacije tri proizvođača iz Unije u uzorku, pet drugih proizvođača iz Unije koji podupiru pritužbu i tržišni podaci za preostale proizvođače. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., udio tri proizvođača iz Unije u uzorku u procijenjenoj ukupnoj proizvodnji istovjetnog proizvoda iznosio je 50 %.

(241)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri u analizi potrebno uzeti u obzir daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije (ograničena upotreba).

(242)

Komisija je utvrdila da je u razmatranom razdoblju od 9 % do 13 % proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku bilo namijenjeno ograničenoj upotrebi. Kabeli su u tom slučaju isporučeni unutar istog društva ili grupa društava za daljnju obradu na kraju proizvodnog lanca, osobito za proizvodnju kabela s konektorima.

(243)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda.

(244)

Kako bi dobila što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu proizvodnju optičkih kabela i utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

(245)

Komisija je ispitala određene gospodarske pokazatelje povezane s industrijom Unije na temelju podataka o slobodnom tržištu. To su sljedeći pokazatelji: količina prodanih proizvoda i prodajne cijene na tržištu Unije, tržišni udio, rast, količina izvezenih proizvoda i izvozne cijene, profitabilnost, povrat ulaganja, i novčani tok. Gdje je to bilo moguće i opravdano, nalazi ispitivanja uspoređeni su s podacima o ograničenom tržištu kako bi se osigurala potpuna slika stanja industrije Unije.

(246)

Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo razmatranjem cjelokupne djelatnosti, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije (47). To su: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, zalihe, zaposlenost, produktivnost, plaće, i sposobnost prikupljanja kapitala. Oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili prodaji na slobodnom tržištu.

(247)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju prodaje koju je industrija Unije ostvarila na tržištu Unije kako je utvrdio podnositelj pritužbe, a u obzir je uzela i podatke o uvozu iz Indije izračunane u skladu s metodologijom opisanom u odjeljku 4.5.1.

(248)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja utvrđen je na temelju podataka Eurostata. Budući da Eurostat uvoz predmetnog proizvoda iskazuje u kilogramima, u skladu s uvodnom izjavom 238. uvoz je pretvoren u kilometre kabela na temelju istog čimbenika konverzije koji je primijenjen na proizvođače izvoznike iz Indije.

(249)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1

Potrošnja u Uniji (u km kabela)

(250)

Od 2020. do 2021. ukupna potrošnja u Uniji na slobodnom i na ograničenom tržištu povećala se za 16 % s oko 2,4 milijuna km kabela u 2020. na oko 2,7 milijuna km kabela u 2021. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka smanjila se za oko 4 %, na oko 2,5 milijuna km kabela. Povećanje potrošnje 2021. može se objasniti učinkom nadoknađivanja zaostatka nakon poremećaja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19.

(251)

Ograničeno tržište obuhvaća primjenu kabela od optičkih vlakana u rješenjima za povezivost koja nude društva, uključujući kabele opremljene konektorima. U razdoblju ispitnog postupka činilo je 9 % ukupne potrošnje u Uniji. U razmatranom razdoblju ograničena prodaja povećala se za 45 %.

(252)

Potrošnja na slobodnom tržištu kretala se u skladu s ukupnom potrošnjom u Uniji. U 2021. povećala se za 15 %, nakon čega je uslijedilo smanjenje od 9,5 % u 2022. i povećanje za 5,7 % u razdoblju ispitnog postupka. Od 2020. do razdoblja ispitnog postupka došlo je do povećanja od 1 %.

(253)

Komisija je količinu proizvoda uvezenih iz Indije utvrdila na temelju provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku i informacija koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 238., kao mjerna jedinica koristili su se kilometri kabela. Na temelju navedenog količina proizvoda uvezenih iz Indije u razdoblju ispitnog postupka činila je 113 % ukupnog uvoza prema podacima Eurostata za isto razdoblje.

(254)

Tržišni udio ukupnog uvoza iz Indije utvrđen je na temelju količine uvezenih proizvoda u usporedbi s ukupnom potrošnjom na slobodnom tržištu koja je prikazana u tablici 1.

(255)

Subvencionirani uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2

Količina uvezenih proizvoda (km kabela) i tržišni udio

(256)

U razmatranom razdoblju subvencionirani uvoz iz Indije znatno se povećao s 64 155 km kabela u 2020. na 222 575 km kabela u razdoblju ispitnog postupka. To povećanje od 247 % znatno premašuje kretanje potrošnje i pokazuje razmjer prodora indijskog uvoza na tržište.

(257)

Zbog toga je tržišni udio subvencioniranog uvoza porastao u razmatranom razdoblju s 2,9 % na 9,8 %, tj. povećao se za znatnih 243 %. Potrebno je napomenuti da se količina subvencioniranog uvoza iz Indije posebno povećala u razdoblju 2020. – 2022.

(258)

Komisija je cijene subvencioniranog uvoza utvrdila na temelju provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku i informacija koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju cijena CIF za proizvođače izvoznike u uzorku i provjerenih odgovora na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(259)

Ponderirana prosječna cijena subvencioniranog uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3

Uvozne cijene (EUR/km kabela)

(260)

Cijene subvencioniranog uvoza iz Indije smanjile su se u razmatranom razdoblju s 857 na 447 EUR/km kabela, odnosno za 48 %. Osim 2020., cijene subvencioniranog uvoza cijene dosljedno su bile niže od cijena industrije Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti tablicu 8.).

(261)

S obzirom na to, Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(262)

Kada je ostvarena prodaja povezanim uvoznicima u Uniji, za izračun marže sniženja cijena izvozna cijena („izračunana cijena CIF”) izračunana je na temelju vrijednosti računa za prvog nezavisnog kupca, od koje su oduzete prilagodbe povezane s uvozom na razinu CIF, kao i troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit povezanog uvoznika, primjenjujući analogijom članak 2. stavak 9. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (48).

(263)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka i kao ukupni ponderirani prosjek iznosio je 38,2 %.

(264)

U svakom slučaju, neovisno o razini sniženja cijena, Komisija je utvrdila da je subvencionirani uvoz znatno smanjio i spriječio rast cijena Unije, koje su se smanjile tijekom razmatranog razdoblja, dok se trošak proizvodnje stalno povećavao. Stoga industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene do razina koje su potrebne za ostvarivanje značajne dobiti.

(265)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja subvencioniranog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(266)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe i obuhvaća podatke koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(267)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(268)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(269)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(270)

U razmatranom razdoblju količina proizvedenih proizvoda u industriji Unije povećala se s približno 1,4 milijuna km kabela na približno 1,7 milijuna km kabela, tj. ukupno za 20 %. Detaljnija analiza pokazala je da je najveće povećanje proizvodnje zabilježeno od 2020. do 2021., kad je porasla za 18 %, u 2022. dodatno se blago povećala za 4 %, a u razdoblju ispitnog postupka ponovno se smanjila za 2 %.

(271)

U razmatranom razdoblju proizvodni kapacitet povećao se za 13 % zbog ulaganja određenih proizvođača iz Unije. Unatoč povećanju, razine ulaganja općenito su ostale vrlo niske, tj. najmanje potrebne da se održi tržišna prisutnost industrije Unije.

(272)

Iskorištenost kapaciteta povećala se u razdoblju od 2020. do 2022. za 13 %, nakon čega je uslijedilo smanjenje za 4 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka, što je posljedica smanjene proizvodnje u istom razdoblju.

(273)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(274)

U razmatranom razdoblju ukupna količina prodanih proizvoda industrije Unije na slobodnom i ograničenom tržištu u Uniji povećala se s približno 1 milijun km kabela u 2020. na više od 1,2 milijuna km kabela u razdoblju ispitnog postupka, tj. za 22 %.

(275)

Količina prodanih proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji povećala se s približno 880 000 km kabela u 2020. na oko 1 040 000 km kabela u razdoblju ispitnog postupka, tj. za 17 % u razmatranom razdoblju. To je dovelo do povećanja tržišnog udjela s 39,3 % u 2020. na 45,6 % u razdoblju ispitnog postupka.

(276)

Povećanje tržišnog udjela industrije Unije u razmatranom razdoblju mora se pripisati dva glavna čimbenika: i. sprečavanju rasta cijena proizvođača iz Unije (vidjeti odjeljak 4.5.2.) i ii. uvođenju antidampinških mjera na uvoz kabela od optičkih vlakana iz Kine u studenom 2021. U razdoblju gotovo stabilne potrošnje tržišni udio proizvođača iz Unije ponovno se povećao gotovo isključivo u odnosu na dampinški uvoz iz Kine. Kako je objašnjeno u odjeljku 4.6.2.3., industrija Unije nije uspjela u potpunosti iskoristiti korektivan učinak antidampinških pristojbi nametnutih Kini jer je velik dio kineske prodaje zamijenio subvencionirani uvoz iz Indije.

(277)

Ograničeno tržište industrije Unije (iskazano kao postotak potrošnje na slobodnom tržištu) u razmatranom razdoblju zabilježilo je porast sa 6,2 % u 2020. na 9,0 % u razdoblju ispitnog postupka. Ograničeno tržište odnosi se na kabele od optičkih vlakana koji se koriste u svrhu povezivosti (priključni kabeli, kabeli unutar objekata i kabeli podatkovnih centara). Potražnja na tržištu konektorima je porasla, što dovodi do povećanja ograničene upotrebe kabela od optičkih vlakana. S obzirom na više cijene tih proizvoda i raspoloživi rezervni kapacitet, industrija Unije odlučila je zadržati dio poslovanja koji se odnosi na ograničenu upotrebu jer omogućuje diferenciranje proizvoda, povećanje iskorištenosti kapaciteta i smanjenje jediničnog troška, a pozitivno je utjecalo i na ukupnu profitabilnost industrije Unije. Stoga to nije negativno utjecalo na ukupno gospodarsko stanje industrije Unije.

(278)

Unatoč antidampinškim mjerama na snazi za uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Kine industrija Unije nije uspjela ponovno steći znatan tržišni udio jer je velik dio tržišnog udjela koji su prethodno imali kineski proizvođači izvoznici preuzeo indijski subvencionirani uvoz. Industrija Unije zato nije uspjela u potpunosti ostvariti korist od uspostave ravnopravnih uvjeta u odnosu na kineski uvoz i stoga nije uspjela povećati količinu proizvedenih i prodanih proizvoda.

(279)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6

Zaposlenost i produktivnost

(280)

Zaposlenost u industriji Unije u ekvivalentu punog radnog vremena porasla je od 2020. do razdoblja ispitnog postupka za 13 %. To kretanje uvelike prati trend obujma proizvodnje prikazan u tablici 4.

(281)

Budući da su se podaci za proizvodnju i zaposlenost blisko pratili, produktivnost izražena u kilometrima kabela po zaposleniku ostala je relativno stabilna.

(282)

Sve subvencijske marže bile su znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih subvencijskih marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(283)

U prvoj polovini razmatranog razdoblja na stanje industrije Unije, uključujući njezinu razinu profitabilnosti, i dalje je utjecao dampinški i subvencionirani uvoz iz Kine, kako je opisano u odjeljku 5. Industrija Unije nije uspjela u potpunosti iskoristiti korektivni učinak pristojbi na uvoz iz Kine zbog znatnog povećanja subvencioniranog uvoza iz Indije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 278. u nastavku.

(284)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Prodajne cijene u Uniji

(285)

Prodajne cijene na tržištu Unije nepovezanim stranama (slobodno tržište) smanjile su se od 2020. do 2021. za 5 %, a iako su se sljedećih godina neznatno povećale, nisu dosegnule razine iz 2020.

(286)

Iako se jedinični trošak proizvodnje u razdoblju 2020. – 2021. smanjio za 5 % u skladu s prosječnim cijenama na slobodnom tržištu Unije, od 2021. do razdoblja ispitnog postupka zabilježio je povećanje (za 14,5 %), dok su se prodajne cijene povećale za samo 2 %. Povećanje troškova od 2021. do razdoblja ispitnog postupka uglavnom je posljedica povećanja cijena sirovina i troškova zapošljavanja u skladu s kretanjem inflacije.

(287)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(288)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju stalno su rasli. To je u skladu s dodatnim troškovima radne snage, uključujući prilagodbe inflaciji.

(289)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9

Zalihe

(290)

Zalihe proizvođača iz Unije u uzorku fluktuirale su, ali su se u razmatranom razdoblju ukupno povećale za 21 %. Budući da se većina proizvodnje odvija na temelju narudžbi i specifikacija kupaca, zalihe nisu važan pokazatelj štete.

(291)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(292)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(293)

Profitabilnost se u razmatranom razdoblju kontinuirano smanjivala i pala s 12,7 % u 2020. na 3,4 % u razdoblju ispitnog postupka. Najveće smanjenje profitabilnosti dogodilo se 2022. usporedno sa znatnim povećanjem tržišnog udjela subvencioniranog uvoza iz Indije s [2 – 4] % na [8 – 12] %. U razmatranom razdoblju trošak industrije Unije povećao se za 9 %, dok su se prodajne cijene smanjile za 2 %, što je posljedica pritiska subvencioniranog uvoza iz Indije na cijene.

(294)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka pratilo je kretanje profitabilnosti te se u razmatranom razdoblju uvelike smanjio, za oko 50 %.

(295)

Ulaganja su se u razdoblju 2020. 2021. također znatno smanjila, za oko 50 %. U razmatranom razdoblju razina ulaganja uspjela se oporaviti i čak se povećala za 44 % u odnosu na 2020. Međutim, ulaganja su od početka razmatranog razdoblja općenito ostala na niskim razinama i uglavnom su bila usmjerena na povećanje učinkovitosti, održavanje postojećih postrojenja i aktivnosti istraživanja i razvoja. Kao izravna posljedica pritiska subvencioniranog uvoza industrija Unije morala je odgoditi ulaganja.

(296)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. U razmatranom razdoblju povrat ulaganja kretao se negativno te je pao za 43 %. To negativno kretanje pokazuje da, iako se nastavilo ulagati kako bi se održale i poboljšale učinkovitost i konkurentnost, povrati na ta ulaganja znatno su pali tijekom razmatranog razdoblja jer industrija Unije nije mogla poboljšati stopu profitabilnosti.

(297)

S obzirom na tako brzi pad povrata ulaganja sposobnost za prikupljanje kapitala u budućnosti očito je ugrožena ako se situacija i dalje ne bude poboljšavala.

(298)

Većina kabela od optičkih vlakana prodaje se putem natječajnih postupaka. Kako bi dobila potreban uvid u taj aspekt tržišta, Komisija je od indijskih proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođača iz Unije u uzorku, uvoznika i korisnika zatražila detaljne informacije o natječajima. Zatražene su informacije o postupku, vremenskom okviru i drugim relevantnim značajkama natječaja. Nijedan naručitelj ni telekomunikacijski operator nije sudjelovao u ispitnom postupku niti je dostavio informacije.

(299)

Ispitni postupak pokazao je fragmentiranu sliku natječaja, među ostalim kad je riječ o postupku, opsegu i ishodima. Mogu ih organizirati javni ili privatni subjekti kao što su veliki telekomunikacijski operatori. Natječaji se mogu provoditi u raznim oblicima, kao što su e-dražbe ili izravno nadmetanje. Natječajni postupak obično traje od tri do šest mjeseci od objave natječaja do njegova zaključenja. U roku od jednog do dva mjeseca nakon zaključenja natječaja kupac izdaje narudžbenice, a isporuke se obavljaju u skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru. Ispitnim postupkom potvrđeno je da je cijena najvažniji kriterij pri odlučivanju jer se natječaji objavljuju za proizvode čija su tehnička svojstva detaljno navedena (49).

(300)

Natječajni postupak pojačao je tržišno natjecanje jer je prisutnost proizvođača izvoznika iz Indije koji nude vrlo niske cijene potaknula industriju Unije da snizi svoje cijene na neodržive razine kako bi mogla konkurirati indijskim ponudama i tako onemogućila da povećanje svojih troškova prenese na kupce. Uvjeti natječaja obično ne uključuju ugovornu obvezu kupca da kupi ponuđenu količinu, ali uključuju ugovornu obvezu dobavljača da isporuči ponuđenu količinu po ponuđenoj cijeni.

(301)

Budući da se najveći dio tržišta opskrbljuje putem natječaja, cijene na tržištu određuje natječajni mehanizam. Zbog toga indijski izvoznici koji nude znatno niže cijene u odnosu na industriju Unije određuju referentnu cijenu kojoj bi industrija Unije trebala konkurirati unatoč tome što i dalje prodaju relativno male količine robe. To potvrđuju i znatne razine sniženja cijena utvrđene u ispitnom postupku.

(302)

S obzirom na prirodu natječaja potrebno je uzeti u obzir odgođeni učinak. Naknadna isporuka kabela od optičkih vlakana (i izdavanje računa za njih) nakon dodjele ugovora u okviru natječaja izvršava se u mjesecima ili godinama nakon zaključenja natječaja. U razmatranom razdoblju industrija Unije trpjela je štetu jer se količina prodanih proizvoda smanjila zbog kineskih izvoznika prije uvođenja mjera, dok je s druge strane bila izložena tržišnom natjecanju sa subvencioniranim izvozom iz Indije, čiji će se učinci na količinu prodanih proizvoda osjećati i nakon razdoblja ispitnog postupka. Tijek događaja na natječajima stoga je općenito potvrdio da su i dalje prisutni učinci sprečavanja rasta cijena. Povećana prisutnost indijskih proizvođača izvoznika spriječila je oporavak industrije Unije od utjecaja kineskog uvoza, a ako se ne uvedu mjere, očekuje se da će i dalje imati negativan učinak.

(303)

Za nekoliko pokazatelja, kao što su proizvodnja, kapacitet, količina prodanih proizvoda i tržišni udio te zaposlenost, zabilježeno je pozitivno kretanje. Međutim, povećanje tržišnog udjela industrije Unije može se povezati sa smanjenjem tržišnog udjela uvoza iz Kine, do kojeg je došlo nakon uvođenja mjera u studenom 2021. i siječnju 2022., kad je industrija Unije uspjela vratiti dio tržišnog udjela koji je prethodno izgubila zbog kineskog uvoza. Ipak, industrija Unije ujedno se suočila s povećanim troškovima proizvodnje, dok je za prosječne prodajne cijene u Uniji zabilježen silazan trend. Iako se očekivalo da će mjere protiv uvoza iz Kine olakšati situaciju proizvođačima iz Unije, znatno povećanje tržišnog udjela za indijski uvoz pokazalo je da je indijski subvencionirani izvoz stvarao stalan pritisak na cijene te je doveo do znatnog sniženja cijena i u svakom slučaju sprečavao rast cijena u cijelom razmatranom razdoblju. To je postalo jasno zbog znatnog pada profitabilnosti i novčanog toka te vrlo niskih razina ulaganja.

(304)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 8. stavka 4. osnovne uredbe.

(305)

Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 5. osnovne uredbe ispitala je li zbog subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se subvencioniranom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu subvencionirani uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici bili uvoz iz Kine, uvoz iz ostalih trećih zemalja i ograničena prodaja.

(306)

Pogoršanje stanja industrije Unije podudaralo se s brzim povećanjem subvencioniranog uvoza iz Indije, koji je prodro na tržište Unije u znatnim količinama, pri čemu je znatno snizio cijene industrije Unije i u svakom slučaju uvelike spriječio rast cijena prodaje u Uniji.

(307)

Količina subvencioniranog uvoza iz Indije povećala se (kako je prikazano u tablici 2) s [59 300 – 72 500] km kabela u 2020. na [203 700 – 248 400] km kabela u razdoblju ispitnog postupka, što je povećanje od 247 %. Njegov tržišni udio povećao se u istom razdoblju trostruko (za 243 %), s [2 – 4] % na [8 – 12] %. U istom je razdoblju (kako je prikazano u tablici 5) za udio industrije Unije na slobodnom tržištu zabilježen manje izražen porast s 40,4 % na 47,2 %, što je povećanje od 17 % (6,8 postotnih bodova). Stoga se može zaključiti da je smanjenje uvoza iz Kine išlo u prilog subvencioniranom uvozu iz Indije.

(308)

U razmatranom razdoblju prosječna cijena subvencioniranog uvoza smanjila se za znatnih 48 %, kako je prikazano u tablici 3, što je dovelo do sniženja prodajnih cijena industrije Unije u prosjeku za 38,2 %. Na temelju analize iz tablice 7 prodajne cijene industrije Unije na slobodnom tržištu Unije prema nepovezanim stranama snizile su se u tom razdoblju za ukupno 3 %.

(309)

Razina sniženja cijena u kombinaciji s niskom profitabilnošću industrije Unije pokazuje da su cijene subvencioniranog uvoza bile znatno niže od troška proizvodnje u industriji Unije i u okviru natječaja i u okviru prodaje na promptnom tržištu. Ta politika određivanja cijena onemogućila je da Unija u potpunosti vrati tržišni udio koji je prethodno izgubila zbog dampinškog uvoza iz Kine te joj je od početka razmatranog uzrokovala smanjenje razine dobiti. Spriječila je rast cijena i nanijela financijsku štetu u smislu pada profitabilnosti i slabijih ulaganja, čime je ugrozila egzistenciju industrije Unije.

(310)

Industrija Unije nastojala je konkurirati niskim subvencioniranim cijenama koje su odredili indijski proizvođači i održati količinu prodanih proizvoda u razdoblju povećanja troškova, zbog čega nije mogla povećavati svoje cijene brzinom kojom su se povećavali troškovi. To je dovelo do velikog pada profitabilnosti za sve proizvođače iz Unije u uzorku.

(311)

Iako je industrija Unije u razmatranom razdoblju uspjela povećati svoj tržišni udio, to je učinjeno nauštrb cijena i dovelo je do znatnog smanjenja dobiti (sprečavanje rasta cijena).

(312)

Kao što je opisano u uvodnoj izjavi 295., postojali su i dokazi da su zbog povećanja subvencioniranog uvoza iz Indije određena planirana ulaganja i projekti širenja industrije Unije otkazani ili obustavljeni.

(313)

Iz navedenog proizlazi da je povećanje subvencioniranog uvoza iz Indije spriječilo industriju Unije u vraćanju tržišnih udjela i postizanju održivih razina dobiti.

(314)

Komisija je stoga zaključila da postoji uzročno-posljedična veza između subvencioniranog uvoza iz Indije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(315)

Količina proizvoda uvezenih iz Kine u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 11

Uvoz iz Kine

(316)

Uvoz iz Kine smanjio se u razmatranom razdoblju s približno 843 000 km kabela 2020. na približno 514 000 km kabela u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s tim tržišni udio smanjio se s 37,5 % na 22,6 %. To se kretanje može povezati s antidampinškim i kompenzacijskim mjerama za kabele od optičkih vlakana iz Kine, koje su uvedene u studenom 2021. odnosno siječnju 2022. nakon kineskih ispitnih postupaka spomenutih u uvodnoj izjavi 6. i povećanja antidampinških pristojbi u kolovozu 2023., nakon antiapsorpcijskog ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 278., zbog još uvijek izražene prisutnosti uvoza iz Kine po cijenama koje apsorbiraju antidampinške pristojbe industrija Unije u razmatranom razdoblju nije bila potpuno zaštićena od dampinške prakse kineskih proizvođača izvoznika. Komisija je stoga zaključila da je uvoz iz Kine možda negativno utjecao na stanje industrije Unije i pridonio pretrpljenoj šteti. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja zabilježeno je i znatno silazno kretanje uvoza iz Kine u smislu apsolutne i relativne vrijednosti. Osim toga, zabilježen je trend povećanja cijena u okviru kojeg su prosječne cijene bile više od prosječnih cijena subvencioniranog uvoza iz Indije.

(317)

Komisija je na temelju navedenog zaključila da, čak i ako je kineski uvoz u razmatranom razdoblju možda negativno utjecao na stanje industrije Unije, on ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza iz Indije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(318)

Količina proizvoda uvezenih iz trećih zemalja osim Kine u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12

Uvoz iz trećih zemalja

(319)

Proizvodi uvezeni iz ostalih trećih zemalja potjecali su iz raznih izvora. Zemlje s najvećom količinom uvezenih proizvoda i tržišnim udjelom bile su Maroko i Ujedinjena Kraljevina.

(320)

Uvoz iz Maroka povećao se s oko 26 000 km kabela 2020. na oko 103 000 km kabela u razdoblju ispitnog postupka. Njegov se tržišni udio povećao s 1,2 % 2020. na 4,6 % u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, kao što je prikazano, kretanja prosječnih cijena povećala su se u istom razdoblju za oko 20 % i bila su znatno viša u odnosu na kretanja cijena subvencioniranog uvoza iz Indije te viša od cijena industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je stoga zaključila da uvoz iz Maroka nije prouzročio materijalnu štetu industriji Unije.

(321)

Statistički podaci o uvozu za Ujedinjenu Kraljevinu 2020. zbog Brexita se nisu smatrali pouzdanom osnovom za utvrđivanje količina i vrijednosti uvezenih proizvoda za Ujedinjenu Kraljevinu za tu godinu. Komisija je zbog toga procijenila da je razina uvoza za 2020. bila slična razini u 2021. Na temelju toga zabilježen je prilično stabilan trend uvoza iz Ujedinjene Kraljevine, koji je općenito pokazao neznatno smanjenje od 3 %, s oko 80 000 km kabela 2020. na oko 78 000 km kabela u razdoblju ispitnog postupka. Njegov se tržišni udio u skladu s tim smanjio s 3,6 % na 3,4 % u istom razdoblju. Budući da je prosječna cijena uvoza iz Ujedinjene Kraljevine bila znatno viša od prosječne cijene u Uniji, Komisija je smatrala da taj uvoz nije prouzročio nikakvu materijalnu štetu industriji Unije.

(322)

Uvoz iz Turske bio je stabilan 2020. i 2021., u 2022. povećao se za 5 %, a u razdoblju ispitnog postupka smanjio se za 16 %. Dakle, od 2020. do razdoblja ispitnog postupka uvoz se općenito smanjio za 11 %. U smislu apsolutne vrijednosti uvoz se smanjio s približno 56 800 km kabela 2020. na približno 50 000 km kabela u razdoblju ispitnog postupka. Tržišni udio ostao je relativno stabilan i u razmatranom se razdoblju blago smanjio s 2,5 % na 2,2 %. Iako je razina cijena bila niža od razine proizvođača iz Unije, nije bilo moguće steći dodatan tržišni udio. Unatoč tome što Komisija nije mogla isključiti mogućnost da je taj uvoz pridonio šteti nanesenoj industriji Unije, njegov se učinak smatrao ograničenim i Komisija je stoga zaključila da on ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(323)

Komisija je smatrala da je u razmatranom razdoblju uvoz iz Južne Koreje, Indonezije, Tunisa, Meksika i Švicarske bio na vrlo niskim razinama. Te su zemlje, osim Tunisa i Meksika, zabilježile izražena silazna kretanja. Količina proizvoda uvezenih iz Tunisa i Meksika smanjivala se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Prosječne cijene uvoza iz tih zemalja bile su visoke, više od prosječnih prodajnih cijena industrije Unije. Na temelju toga Komisija je zaključila da taj uvoz nije prouzročio materijalnu štetu industriji Unije.

(324)

U razmatranom razdoblju umjereno se smanjio uvoz iz ostalih trećih zemalja u apsolutnoj vrijednosti, s oko 110 000 km kabela 2020. na oko 100 000 km kabela u razdoblju ispitnog postupka. Tržišni udio smanjio se s 4,9 % na 4,4 %. Za taj uvoz zabilježene su visoke i rastuće razine cijena te stoga nema naznaka da je prouzročio materijalnu štetu industriji Unije.

(325)

Kako je prikazano u tablici 5, u razmatranom razdoblju ograničena prodaja industrije Unija povećala se za 47 %.

(326)

Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 277., Komisija nije pronašla dokaze da je ograničena prodaja znatno utjecala na kretanje pokazatelja štete. Zbog toga je zaključila da ograničena upotreba nije prouzročila materijalnu štetu industriji Unije.

(327)

Komisija je utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i subvencioniranog uvoza iz Indije. Povećanje subvencioniranog uvoza iz Indije podudaralo se s pogoršanjem stanja u industriji Unije. Naglo povećanje subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje ostvareno je po cijenama koje su dovele do znatnog sniženja prodajnih cijena industrije Unije na razine koje su čak i niže od troška proizvodnje industrije Unije. Time je industriji Unije onemogućeno da odredi održive cijene potrebne za postizanje razumnih profitnih marži. Naprotiv, razine cijena nisu se mogle prilagoditi povećanju troškova, što je iznimno negativno utjecalo na profitabilnost i razine ulaganja industrije Unije.

(328)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka subvencioniranog uvoza. Komisija je zaključila da su drugi čimbenici, kao što su uvoz iz Kine i uvoz iz Turske, možda doprinijeli materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije, ali s obzirom na kretanje njihovih količina uvoza i/ili kretanje cijena, nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza iz Indije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Nijednim drugim poznatim čimbenikom nisu se mogla objasniti negativna kretanja industrije Unije u smislu sprečavanja rasta cijena i profitabilnosti, niske razine ulaganja i negativna kretanja u smislu povrata ulaganja.

(329)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je subvencionirani uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza i materijalne štete.

(330)

U skladu s člankom 31. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđeno štetno subvencioniranje. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(331)

Industrija Unije sastoji se od 14 proizvođača ili grupa proizvođača koji zapošljavaju približno 5 140 radnika (u ekvivalentu punog radnog vremena). Proizvođači postoje na cijelom području Unije.

(332)

Uvođenjem kompenzacijskih mjera povećale bi se razine cijena u Uniji, pa bi industrija Unije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje. Time će se postići održivije razine dobiti koje će industriji Unije omogućiti da poveća ulaganja i nastavi ulagati u inovacije koje su joj potrebne kako bi zadržala konkurentan položaj na tržištu i tržišnu prisutnost te vratila tržišni udio koji je u prošlosti izgubila zbog dampinškog i subvencioniranog uvoza iz Kine.

(333)

Neuvođenje mjera vjerojatno će iznimno negativno utjecati na industriju Unije u smislu daljnjeg sprečavanja rasta i mogućeg pada cijena. Daljnji pad cijena značio bi da će industrija Unije u kratkoročnom razdoblju bilježiti gubitke. Kako bi se izbjeglo pogoršanje profitabilnosti, industrija Unije može odlučiti zadržati postojeće razine cijena, koje su, međutim, već neodržive, ili povećati cijene nauštrb prodaje. To će dovesti do trenutačnog smanjenja količine proizvedenih proizvoda. Nadalje, u toj situaciji industrija Unije neće moći povećati razinu ulaganja, što je potrebno kako bi nudila inovativna rješenja i razvoj proizvoda te tako zaštitila svoju prisutnost na tržištu. Zbog toga će se dodatno pogoršati financijsko stanje Unije u smislu profitabilnosti i ulaganja, što će ugroziti njezinu budućnost. Ako se ne uvedu mjere, može se očekivati da će se subvencionirani uvoz iz Indije nastaviti povećavati, pa čak i znatno porasti s obzirom na velike marže sniženja cijena i prirodu tržišta, na koju utječu natječaji s dugoročnim učincima. U tom se slučaju industrija Unije ne bi mogla oporaviti od štetnih učinaka.

(334)

Stoga se zaključuje da je uvođenje kompenzacijskih mjera u interesu industrije Unije.

(335)

Na datum pokretanja postupka Komisija se obratila 51 uvozniku i korisniku te ih pozvala da surađuju u ispitnom postupku. U ispitnom postupku nije surađivao nijedan nepovezani uvoznik.

(336)

Budući da nepovezani uvoznici nisu surađivali, Komisija nije mogla utvrditi točan učinak kompenzacijskih pristojbi na njihovo poslovanje. U kineskom ispitnom postupku Komisija je utvrdila da uvoznici ostvaruju profitne marže od [15 do 20 %] i da bi se pristojbe mogle apsorbirati ili barem djelomično prenijeti na njihove kupce (50). U aktualnom ispitnom postupku nisu otkrivene činjenice ni dokazi koji bi te nalaze opovrgnuli.

(337)

Iako će kompenzacijske mjere vjerojatno imati određeni negativan učinak na uvoznike i možda smanjiti njihovu profitabilnost, Komisija je smatrala da će uvoznici dio povećanja troškova uzrokovanog pristojbom moći apsorbirati i/ili prenijeti na svoje kupce. Komisija je stoga zaključila da uvođenje mjera neće nerazmjerno utjecati na nepovezane uvoznike.

(338)

Proizvod iz ispitnog postupka nabavlja više sektora, uglavnom telekomunikacijski operatori, tijela javnog sektora (kao što su općine) koja posjeduju ili nadziru svjetlovodne mreže, instalateri i distributeri. Nijedna od tih strana nije surađivala.

(339)

Samo je jedan korisnik aktivan u telekomunikacijskoj industriji surađivao u ispitnom postupku. Njegov odgovor na upitnik nije sadržavao argumente ni informacije o aspektima interesa Unije. Taj korisnik nije uvozio kabele od optičkih vlakana iz Indije i nije izrazio ni potporu ni protivljenje mjerama.

(340)

Komisija je smatrala i da kabeli od optičkih vlakana čine samo manji dio ukupnih troškova korisnik jer pri uvođenju svjetlovodne mreže najveći dio troškova proizlazi iz građevinskih radova. Komisija podsjeća da kabeli od optičkih vlakana čine vrlo mali dio kapitalnih rashoda telekomunikacijskih operatora u EU-u, koji su prema podacima ETNO-a 2022. iznosili 59,1 milijardu EUR (51). Uzimajući u obzir ukupnu potrošnju u Uniji od približno 2,5 milijuna km kabela (52) i prosječnu cijenu od 756 EUR po kilometru kabela (53), na troškove povezane s kabelima od optičkih vlakana otpadalo bi približno 3 % ulaganja telekomunikacijskih operatora.

(341)

Stoga je zaključeno da mjere ne bi nerazmjerno utjecale na korisnike.

(342)

Kabeli od optičkih vlakana potrebni su za izgradnju brzih širokopojasnih mreža. Stoga su iznimno važni za građane, poduzeća i javna tijela u cijeloj Uniji, koji ovise o tim mrežama kad je riječ o radu od kuće, učenju kod kuće, vođenju poduzeća ili pružanju usluga. Ulaganja u okviru programa NextGenerationEU (54) jedan su od glavnih prioriteta Europske unije, a među ciljevima programa je i uvođenje širokopojasne infrastrukture visoke tehnologije do svakog kutka EU-a. Kabeli od optičkih vlakana stoga su ključni za digitalno desetljeće (55) i digitalnu suverenost EU-a, a održavanje zdrave industrije kabela od optičkih vlakana u Uniji može doprinijeti tim ciljevima.

(343)

Uvođenjem mjera industrija Unija oslobodila bi se pritiska na cijene na tržištu Unije uzrokovanog subvencioniranim uvozom iz Indije i omogućilo joj da poveća svoje cijene u skladu s povećanjem troškova. To bi pozitivno utjecalo na njezinu profitabilnost i razinu ulaganja te bi joj omogućilo da zaštiti svoj položaj na tržištu i ulaže u nove tehnologije. Naposljetku, opstanak proizvođača iz Unije ključan je za digitalnu suverenost EU-a.

(344)

S druge strane, mjere ne bi spriječile pošteno natjecanje uvoza iz ostalih trećih zemalja na tržištu Unije. Ispitni postupak nije pokazao da bi mjere imale nerazmjerno negativan učinak na uvoznike i industrije na kraju proizvodnog lanca.

(345)

Komisija je stoga općenito zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(346)

S obzirom na zaključke donesene u pogledu subvencioniranja, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 15. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačnu kompenzacijsku pristojbu.

(347)

Člankom 15. stavkom 1. trećim podstavkom osnovne uredbe propisano je da konačna kompenzacijska pristojba ne smije prijeći utvrđeni iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(348)

Zatim se u članku 15. stavku 1. četvrtom podstavku navodi da „ako Komisija na osnovi svih podnesenih podataka može jasno zaključiti da nije u interesu Unije odrediti iznos mjera u skladu sa stavkom 1. trećim podstavkom, iznos kompenzacijske pristojbe niži je ako bi takva manja pristojba bila dostatna za uklanjanje štete nanesene industriji Unije”.

(349)

Komisiji nisu podneseni takvi podaci pa će se razina kompenzacijskih mjera utvrditi u skladu s člankom 15. stavkom 1. trećim podstavkom.

(350)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne kompenzacijske pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(351)

Antisubvencijski ispitni postupak proveden je usporedno sa zasebnim antidampinškim ispitnim postupkom u pogledu istog predmetnog proizvoda podrijetlom iz Indije, u kojem je Komisija uvela antidampinške mjere na razini dampinške marže. Komisija je osigurala da uvođenje kumulativne pristojbe koja odražava razinu subvencioniranja i ukupnu razinu dampinga ne dovede do dvostrukog prijeboja učinaka subvencioniranja („dvostruko računanje”) u skladu s člankom 24. stavkom 1. i člankom 15. stavkom 2. osnovne uredbe.

(352)

Komisija je razmotrila uključuju li neki programi subvencija i subvencije koje ovise o izvozu, čiji je učinak smanjenje izvoznih cijena, a time i povećanje dampinških marži, kako bi odlučila je li potrebno smanjiti dampinšku maržu za iznose subvencija utvrđene u pogledu subvencija koje ovise o izvozu u skladu s člankom 24. stavkom 1. osnovne uredbe.

(353)

S obzirom na to da je Komisija uvela kompenzacijske mjere za neke programe subvencija koje ovise o izvozu, u skladu s člankom 24. stavkom 1. osnovne uredbe i kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, Komisija je prvo uvela konačnu kompenzacijsku pristojbu na razini utvrđenog konačnog iznosa subvencioniranja. Zatim je Komisija uvela preostalu konačnu antidampinšku pristojbu, koja odgovara relevantnoj dampinškoj marži umanjenoj za iznos subvencija koje ovise o izvozu i do relevantne razine otklanjanja štete utvrđene u zasebnom antidampinškom ispitnom postupku. Budući da je Komisija smanjila dampinšku maržu koja je utvrđena na temelju ukupnog iznosa subvencioniranja povezanog s izvoznim subvencijama, nije došlo do dvostrukog računanja u smislu članka 24. stavka 1. osnovne uredbe.

(354)

Ako je iznos koji proizlazi iz oduzimanja iznosa izvoznog subvencioniranja od dampinške marže veći od marže štete, Komisija je antidampinšku pristojbu ograničila na maržu štete. Ako je iznos koji proizlazi iz oduzimanja iznosa izvoznog subvencioniranja od dampinške marže manji od marže štete, Komisija je utvrdila razinu antidampinške pristojbe na temelju nižeg iznosa.

(355)

S obzirom na visoku stopu suradnje proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji, Komisija je utvrdila da bi najviša pristojba uvedena društvima u uzorku bila reprezentativna kao stopa za „sva ostala društva”. Pristojba za „sva ostala društva” primjenjivat će se na ona društva koja nisu surađivala u ovom ispitnom postupku.

(356)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. osnovne uredbe ukupan iznos subvencije za proizvođače izvoznike koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak, izračunan je na temelju ukupnog ponderiranog prosječnog iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a koje su utvrđene za proizvođače izvoznike koji surađuju u uzorku.

(357)

Na temelju prethodno navedenog, stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

(358)

Stope pojedinačne kompenzacijske pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa kompenzacijske pristojbe.

(359)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih kompenzacijskih pristojbi. Pojedinačne kompenzacijske pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi se trebala primjenjivati kompenzacijska pristojba koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije”.

(360)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(361)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(362)

Statistički podaci o kabelima od optičkih vlakana često se iskazuju u kilometrima kabela. Međutim, u kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (56) o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi nije navedena takva dodatna jedinica. Stoga je potrebno odrediti da se za uvoz predmetnog proizvoda u deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet moraju navesti ne samo podaci o masi u kilogramima ili tonama, već i kilometri kabela. Kilometri kabela trebali bi se navesti za oznake KN i TARIC.

(363)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (57), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(364)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1037,