(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. lipnja 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom dekorativnog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju su 2. svibnja 2024. podnijela četiri proizvođača dekorativnog papira iz Unije („podnositelji pritužbe”). Pritužbu je podnijela Unijina industrija dekorativnog papira u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2718 („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kineska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike, trgovce i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Održana su saslušanja s podnositeljima pritužbe (Felix Schoeller, Koehler Paper, Malta Decor i Munksjö Paper) te društvima LamiGraf S.A. i Interprint GmbH.

(7)

Kinesko nacionalno udruženje šumarske industrije (CNFPIA), LamiGraf S.A., Kastomonu Italia S.p.a., Kastamonu Romania S.A. i Kastamonu Bulgaria AD (dalje u tekstu „grupa Kastamonu”) i Marburger Tapetenfabrik dostavili su primjedbe na pokretanje postupka. One su se odnosile na stupanj potpore podnositeljima pritužbe, primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe i dokaze o znatnim poremećajima, odabir reprezentativne zemlje u pritužbi, poremećaje povezane sa sirovinama, pokazatelje štete, uzročno-posljedičnu vezu i interes Unije. Sve su te primjedbe razmotrene u nastavku u odgovarajućim odjeljcima ove Uredbe.

(8)

Nakon pokretanja postupka CNFPIA je tvrdio da su Felix Schoeller i Munksjö, dva od četiri podnositelja pritužbe, povezani s kineskim društvima te da je jedan od njih uz to uvozio iz Kine od svojeg povezanog društva. CNFPIA je tvrdio da su, na temelju odredaba članka 4. stavka 1. osnovne uredbe, ta dva društva stoga trebala biti isključena iz industrije Unije. U tom je kontekstu CNFPIA dodao da zahtjevi u pogledu stupnja potpore utvrđeni člankom 5. stavkom 4. osnovne uredbe možda nisu ispunjeni.

(9)

U skladu s tekstom članka 4. stavka 1. podtočke i., kako je potvrdio Sud, na Komisiji je da u izvršavanju svoje diskrecijske ovlasti utvrdi treba li iz „industrije Unije” isključiti proizvođače koji su povezani s izvoznicima ili uvoznicima ili su sami uvoznici proizvoda po dampinškim cijenama. Diskrecijska ovlast mora se izvršavati na pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice (4). S obzirom na to da su oba povezana društva u NRK-u uglavnom opskrbljivala domaće tržište i da su eventualne količine koje su proizvođači iz Unije uvezli od povezanih društava u NRK-u bile zanemarive, Komisija je smatrala da isključivanje društava Felix Schoeller i Munksjö iz definicije industrije Unije nije opravdano. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(10)

CNFPIA je naveo da nisu ispunjeni uvjeti za utvrđivanje štete utvrđeni u članku 3. osnovne uredbe, tvrdeći da tijekom razmatranog razdoblja nije bilo dokaza o materijalnoj šteti nanesenoj industriji Unije.

(11)

Komisija je podsjetila da se u skladu s člankom 5. stavkom 3. osnovne uredbe ispitni postupak pokreće ako pritužba sadržava dostatne dokaze koji opravdavaju pokretanje ispitnog postupka. U pritužbi je podnositelj pritužbe tvrdio da je dampinški uvoz dekorativnog papira iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije. Kako bi potkrijepio svoj argument, podnositelj pritužbe upotrijebio je Tajland kao reprezentativnu zemlju za izračun ponderirane prosječne dampinške marže u rasponu [35 – 45 %] i analizirao potrošnju, profitabilnost, prodaju i tržišni udio, količinu proizvedene robe i trošak proizvodnje industrije Unije. Komisija je smatrala da su to bili relevantni elementi za ocjenu merituma dokumentacije i da su s drugim informacijama koje je podnositelj pritužbe dostavio bili dostatan dokaz, što znači da su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. za pokretanje ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja CNFPIA-a odbačena.

(12)

LamiGraf je dostavio slične argumente o trendu štete, tvrdeći da su širi gospodarski čimbenici, kao što su pandemija bolesti COVID-19, geopolitička nestabilnost i energetska kriza, znatno utjecali na financijske rezultate industrije te se stoga šteta nije mogla pripisati uglavnom uvozu iz Kine. LamiGraf je dodao da se fluktuacije potrošnje u Uniji mogu pripisati stanju gospodarstva uzrokovanom ostankom kod kuće zbog pandemije bolesti COVID-19, nakon čega je uslijedila korekcija tržišta, da se ne mogu pripisati uvozu iz Kine i da su ukupna prodaja i izvozna prodaja podnositeljâ pritužbe ozbiljno pogođene sankcijama protiv Rusije. Uvjeti u 2021. uzrokovali su rast potražnje za dekorativnim papirom, što je uključivalo diversifikaciju koja je rezultirala povećanjem uvoza iz Kine. Konkurentnost kineskih cijena proizlazi iz upotrebe troškovno učinkovite opreme, za razliku od proizvođača koji su podnijeli pritužbu. Međutim, LamiGraf je istodobno tvrdio da velika ulaganja koja su poduzeli podnositelji pritužbe ne upućuju na materijalnu štetu.

(13)

Komisija je smatrala da je pritužba sadržavala dostatne dokaze o šteti uzrokovanoj dampinškim uvozom iz Kine, uključujući procjene učinaka pandemije bolesti COVID-19 na potrošnju u Uniji, učinka energetske krize i rastućih troškova sirovina te ruske invazije na Ukrajinu i trgovinskih sankcija koje su uvedene nakon toga. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju količine proizvedenog i prodanog istovjetnog proizvoda u EU-u od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. i zemljopisne lokacije. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Udio proizvođača iz Unije u uzorku iznosio je 60 % procijenjene ukupne količine proizvedene robe i 61 % prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba na privremeni uzorak. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misije NRK-a pri EU-u zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(19)

Pet proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(20)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(21)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze prima facie o poremećajima povezanima sa sirovinama u NRK-u u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatni upitnik kineskoj vladi.

(22)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije u uzorku, kineskim proizvođačima izvoznicima u uzorku te poznatim uvoznicima i korisnicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (5) na dan pokretanja postupka.

(23)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(24)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(25)

Proizvod iz ispitnog postupka je dekorativni papir sljedećih svojstava:

(26)

Na temelju fizičkih svojstava razlikuje se pet glavnih vrsta proizvoda: dekorativni papir koji služi kao za osnova za tisak, jednobojni papir, stabilizacijski papir, bazni papir za izradu folija i prethodno impregnirani dekorativni papir.

(27)

Dekorativni papir upotrebljava se kao površinski materijal za ukrasne primjene. Dekorativni papir upotrebljava se uglavnom u industriji namještaja, dizajna unutarnjeg prostora te građevinarstva i obnove kao laminat na podlozi.

(28)

Predmetni proizvod je dekorativni papir podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 4802 54 00 , ex 4802 55 , ex 4805 91 00 i ex 4811 60 00 (oznake TARIC 4802 54 00 10, 4802 55 15 10, 4802 55 25 10, 4802 55 30 10, 4802 55 90 10, 4805 91 00 10 i 4811 60 00 10) („proizvod iz ispitnog postupka”).

(29)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(30)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(31)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(32)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju dekorativnog papira. Dva proizvođača izvoznika dostavila su relevantne informacije.

(33)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(34)

Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(35)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(36)

Komisija je 2. listopada 2024. prvom bilješkom („prva bilješka” ili „prva bilješka o čimbenicima proizvodnje”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija, koji se koriste u proizvodnji dekorativnog papira. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje i odabrala Tajland kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju.

(37)

CNFPIA je iznio sljedeće opće primjedbe kao odgovor na prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje: 1. „Ne postoje znatni poremećaji koji se odnose na predmetni proizvod u Kini i Komisija ih nije dokazala u Kini.”; 2. „Trebalo bi zamijeniti samo čimbenike proizvodnje za koje je dokazano da su narušeni.”; 3. „Primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u tom slučaju i metodologija koja iz toga proizlazi nije u skladu s pravilima WTO-a [Sporazumom WTO-a o antidampingu].”. Nijedna druga stranka nije dostavila primjedbe na prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje. Primjedba o postojanju znatnih poremećaja razmotrena je u odjeljku 3.2.1. u nastavku, u kojem je Komisija opisala relevantne znatne poremećaje. Kad je riječ o primjedbi o čimbenicima proizvodnje, Komisija je podsjetila da se, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, nakon što Komisija utvrdi postojanje znatnih poremećaja, mogu upotrijebiti domaći troškovi, ali samo u mjeri u kojoj je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni, na temelju točnih i odgovarajućih dokaza. Naposljetku, u pogledu navodne neusklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u tom predmetu i metodologije koja iz njega proizlazi sa Sporazumom WTO-a o antidampingu, Komisija upućuje na odjeljke 3.2.1.9. i 3.2.1.10. u nastavku.

(38)

Komisija je 6. prosinca 2024. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Tajlandom kao reprezentativnom zemljom. Zainteresirane strane je obavijestila i da će troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju podataka četiriju društava (SIAM KRAFT INDUSTRY CO LTD, DOUBLE A (1991) PUBLIC COMPANY, THAI CONTAINERS GROUP CO LTD i SIG COMBIBLOC CO LTD.). Unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe na drugu bilješku.

(39)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(40)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(41)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(42)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe navodi se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(43)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti.

(44)

Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(45)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe navodi se da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(46)

Na temelju te odredbe Komisija je objavila Izvješće o Kini („Izvješće”) (6), koje sadržava dokaze o postojanju znatnih državnih intervencija na brojnim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga), te u odabranim sektorima (kao što je sektor proizvoda od drva). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće (7) je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi pokretanja postupka. U pritužbi su navedeni i određeni relevantni dokazi koji dopunjuju Izvješće.

(47)

Točnije, podnositelj pritužbe oslonio se na dokaze iz Izvješća kako bi naglasio postojanje sustavnih znatnih poremećaja u gospodarstvu NRK-a, „socijalističkom tržišnom gospodarstvu” u kojem Kineska komunistička partija („KPK”) usmjerava i javni i privatni sektor.

(48)

Podnositelj pritužbe objasnio je da na proizvodnju dekorativnog papira u NRK-u utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe pa nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Konkretno, podnositelji pritužbe tvrdili su da postoje znatni poremećaji u troškovima sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju dekorativnog papira u NRK-u, uglavnom drvne celuloze i titanijeva dioksida, te poremećaji u troškovima energije (8).

(49)

Kako bi potkrijepio to stajalište, podnositelj pritužbe uvelike se oslanjao na dokaze iz Izvješća i na nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka Komisije.

(50)

Podnositelji pritužbe istaknuli su da je industrija dekorativnog papira dio kineskog sektora šumarstva i proizvoda od drva i podsjetili su na sljedeće elemente koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja.

(51)

Prvo, sektor dekorativnog papira izložen je poremećajima troškova osnovnih sirovina koje se koriste u proizvodnji dekorativnog papira, prije svega drvne celuloze i titanijeva dioksida:

(52)

Drugo, sektor dekorativnog papira izložen je poremećajima u troškovima energije:

(53)

Treće, proizvođači u sektoru dekorativnog papira imaju pristup financijskim sredstvima koji odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi:

(54)

Četvrto, baš kao i u drugim sektorima kineskog gospodarstva, sektor dekorativnog papira izložen je poremećajima koji proizlaze iz javnih politika ili mjera kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta (28).

(55)

Peto, sektor dekorativnog papira izložen je poremećajima koji proizlaze iz neprimjenjivanja, diskriminirajuće primjene ili neodgovarajuće provedbe zakona o stečaju, trgovačkim društvima ili vlasništvu (29).

(56)

Šesto, troškovi plaća narušeni su i u sektoru dekorativnog papira (30).

(57)

Zaključno, podnositelj pritužbe tvrdio je da su u sektoru dekorativnog papira prisutni znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(58)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije.

(59)

Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući sektor predmetnog proizvoda. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini.

(60)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika” (31).

(61)

Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva”, a država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (32). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima.

(62)

Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Tolerira se i postojanje drugih oblika vlasništva, kojima zakon dopušta da se razvijaju usporedno s državnim vlasništvom (33).

(63)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju.

(64)

Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava.

(65)

Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine.” ubačena je nova druga rečenica, koja glasi: „glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (34). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom Kine.

(66)

To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(67)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (35). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(68)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti.

(69)

Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje.

(70)

Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.).

(71)

Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zbog toga što su ti planovi obvezujući već i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (36).

(72)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike, umjesto da prvenstveno ocjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (37).

(73)

Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Osim toga, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (38).

(74)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (39).

(75)

Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (40).

(76)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (41).

(77)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(78)

U sektoru predmetnog proizvoda uglavnom posluju privatna društva, kao što su Hangzhou Huawang New Material Technology (poznato i kao „Huawon”) (42), Zhejiang Kingdecor Paper (43), Qifeng New Materials (44) ili Zhejiang Hengda New Materials (45).

(79)

Međutim, ispitnim postupkom utvrđeno je da glavne sirovine za proizvodnju dekorativnog papira, tj. drvnu celulozu i titanijev dioksid, dobavljaju poduzeća u državnom vlasništvu. Na primjer, u sektoru drvne celuloze posluje nekoliko društava pod kontrolom države, kao što su Fujian Qingshan Paper Industry Co. (46) i Shandong Chenming Paper Holding Co. (47)

(80)

Nadalje, u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2024/1923 (48) o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz titanijeva dioksida podrijetlom iz Narodne Republike Kine Komisija je utvrdila da u sektoru titanijeva dioksida posluje i niz društava pod kontrolom države, kao što je Pangang Group Vanadium and Titanium Resources, Ltd. (49) („Pangang”), dio grupe Pangang, društva kćeri grupe u državnom vlasništvu Anshan Iron and Steel Group („Ansteel”) (50), koje je u znatnoj mjeri bilo u državnom vlasništvu (više od 54 %) (51).

(81)

Fujian Qingshan Paper Industry Co. navodi da će „u novoj fazi razvoja društvo voditi Xi Jinpingova misao o socijalizmu s kineskim značajkama za novo doba.” (52) Osim toga, u članku 98. statuta društva navodi se da „partijski odbor društva obavlja svoje dužnosti u skladu sa statutom Partije i drugim propisima Partije: i. osigurava nadzor Partije i državnih politika te provedbu odluka i dogovora Središnjeg odbora Partije, Državnog vijeća, Pokrajinskog partijskog odbora i pokrajinske vlade u trgovačkom društvu” (53). Slično tome, partijski odbor društva Shandong Chenming Paper Holding Co tvrdi da će se „[p]artijska organizacija osnovati gdje god se poduzeće razvije, bez obzira na to gdje su ključne točke proširit će se rad na jačanju Partije kako bi se postigao utjecaj, uzajamna integracija i napredak između jačanja Partije i proizvodnje, poslovanja i upravljanja.” (54)

(82)

Nadalje, intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka nisu postale pravilo samo u poduzećima u državnom vlasništvu nego i u privatnim društvima (55), a KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva zemlje. Naime, utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su gospodarski subjekti pod kontrolom države i nadzorom politike s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture.

(83)

Na sektor dekorativnog papira također se primjenjuje više državnih politika jer je sektor drvne celuloze naveden kao poticana industrija i u Katalogu smjernica za strukturnu prilagodbu industrije iz 2019. (56) i u njegovoj ažuriranoj verziji iz 2024. (57) Slično tome, i kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2024/1923 o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz titanijeva dioksida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (58), u verziji Kataloga smjernica za strukturnu prilagodbu industrije iz 2024. izravno se upućuje na sektor titanijeva dioksida jer se postupak dobivanja titanijeva dioksida od sumporne kiseline navodi kao ograničena industrija, dok se u verziji iz 2019. kloridni postupak dobivanja titanijeva dioksida navodi kao poticana industrija (59).

(84)

Nadalje, u 14. petogodišnjem planu gospodarskog i socijalnog razvoja i perspektivama za 2035. utvrđuje se sljedeći cilj: „transformirati i modernizirati tradicionalne industrije, promicati optimizaciju ustroja i strukturnu prilagodbu industrija sirovina kao što su petrokemikalije, čelik, neželjezni metali i građevinski materijali, proširiti ponudu visokokvalitetnih proizvoda kao što su laka industrija i tekstili, ubrzati transformaciju i modernizaciju ključnih industrija kao što su kemikalije i proizvodnja papira” (60).

(85)

Osim toga, u Smjernicama za promicanje visokokvalitetnog razvoja lake industrije iz 2022. (61) propisuje se „ubrzavanje napretka u ključnim tehnologijama: u pogledu slabih karika u industrijama kao što je proizvodnja papira […] razmotrit će se, izraditi i objaviti brojni planovi tehnoloških inovacija u ključnim područjima […] produbit će se i poticati tehnološka istraživanja i razvoj, inženjerstvo i industrijalizacija, ubrzat će se uspostava ključnih tehnoloških sustava i povećat će se tehnološka razina industrije” (62) te „poticanje niza izvanrednih scenarija pametne proizvodnje u industrijama kao što je […] proizvodnja papira” (63).

(86)

Državna kontrola i politički nadzor mogu se promatrati i na razini relevantnih industrijskih udruženja (64). Na primjer, Kinesko nacionalno udruženje šumarske industrije („CNFPIA”) osnovalo je poseban odbor za dekorativni papir (65). U članku 3. Statuta CNFPIA-a navodi se da organizacija „prihvaća poslovno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (66).

(87)

Hangzhou Huawang New Material Technology član je CNFPIA-a i potpredsjednik posebnog odbora CNFPIA-a za dekorativni papir (67).

(88)

Zhejiang Kingdecor Paper je također član CNFPIA-a i predsjednik posebnog odbora CNFPIA-a za dekorativni papir (68).

(89)

Stoga čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju.

(90)

Kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Naime, ćelije KPK-a u poduzećima, državnima i privatnima, još su jedan važan način na koji država može utjecati na poslovne odluke.

(91)

Pravo trgovačkih društava u Kini nalaže da se u svakom trgovačkom društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Statutu KPK-a (69)) i to društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad partijske organizacije.

(92)

Po svemu sudeći, u prošlosti se taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK kao stvar političkog načela (70) nastoji sve više kontrolirati poslovne odluke u poduzećima, uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (71).

(93)

Već 2018. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 73 % od približno 2,57 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da se organizacijama KPK-a prepusti zadnja riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (72). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(94)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba („Smjernice”) (73), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima.

(95)

U odjeljku II.4. Smjernica navodi se sljedeće: „[m]oramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a odjeljak III.6. glasi: „[m]oramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. U Smjernicama se tako naglašava te nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (74).

(96)

Ovaj ispitni postupak potvrdio je da u sektoru dekorativnog papira postoje preklapanja upravljačkih položaja i članstva ili funkcija u KPK-u. Na primjer, član upravnog odbora društva Xianhe, holding društva poduzeća Kingdecor, ujedno je tajnik Partije u tom društvu (75). Kako je utvrđeno u ispitnom postupku, Xianhe se „odazvao na poziv središnjeg odbora Partije i aktivno se uključio u novi obrazac razvoja” (76).

(97)

Još jedan primjer tog preklapanja upravljačkih položaja i članstva ili funkcija u KPK-u slučaj je društva Qifeng New Material, čiji je predsjednik upravnog odbora član KPK-a (77). U 2023. Qifeng New Material „pridržavao se Xi Jinpingove misli o socijalizmu s kineskim značajkama za novo doba i pod snažnim vodstvom partijskog odbora i upravnog odbora društva aktivno je istraživao i međunarodna i domaća tržišta.” (78)

(98)

Dodatni je primjer društvo Fujian Qingshan Paper Industry Co., u kojem je predsjednik upravnog odbora ujedno i tajnik partijskog odbora (79). U prvoj polovini 2024. to se društvo „pridržavalo Xi Jinpingove misli o socijalizmu s kineskim značajkama za novo doba, sveobuhvatno je ojačalo izgradnju Partije, [i] aktivno promicalo duboku integraciju izgradnje Partije te proizvodnje i poslovanja” (80).

(99)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (81). Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru dekorativnog papira i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(100)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove.

(101)

Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (82).

(102)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora dekorativnog papira.

(103)

Primjerice, u svojem 14. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj i perspektivama za 2035. pokrajina Shandong namjerava „optimizirati i modernizirati tradicionalne industrije: […] optimizirati i usavršiti klasične industrije kao što su tekstilna industrija i proizvodnja odjeće, hrane, papira, […]” (83).

(104)

Nadalje, 14. posebni petogodišnji plan za visokokvalitetni razvoj proizvodne industrije pokrajine Fujian propisuje „usmjeravanje na poboljšanje kvalitete papira za kućanstvo, papira i kartona za pakiranje, posebnog papira i kartona, optimizaciju strukture vrsta, istraživanja i razvoja sveobuhvatne upotrebe resursa celuloze i papirnih vlakana” (84).

(105)

Osim toga, na pokrajinskoj razini u posebnom planu za visokokvalitetni razvoj proizvodne industrije pokrajine Fujian tijekom razdoblja 14. petogodišnjeg plana navodi se da za „proizvodnju papira i papirnate proizvode: [vlada] usmjerava […] društvo Qingshan koje proizvodi papir i druga poduzeća kako bi ojačala izgradnju domaćih inovacijskih kapaciteta, povećala kapacitete za integraciju dizajna i poboljšala razinu proizvodnog procesa, tehnologije i opreme” (85).

(106)

Isto tako, ispitni postupak potvrdio je da u pokrajini Zhejiang postoje povlaštene politike javnih tijela i banaka u državnom vlasništvu prema proizvođačima papira jer pokrajina „usmjerava financijske institucije okruga Longyou da poboljšaju financijsko okruženje ključnih poduzeća, nastavlja optimizirati financijske usluge i povećavati potporu realnom gospodarstvu, posebno industriji papira” (86).

(107)

Nadalje, vladine politike primjenjuju se i na ulazne elemente koji se upotrebljavaju za proizvodnju dekorativnog papira. Konkretno, to je slučaj s drvnom celulozom koja je obuhvaćena 14. petogodišnjim planom NRK-a za razvoj industrije šumarskih i travnjačkih proizvoda (2021. – 2025.) (87) („14. petogodišnji plan za šume”), u kojem se propisuje za „proizvodnju celuloze i papira: ubrzati uklanjanje zastarjelih proizvodnih kapaciteta i smanjiti emisije onečišćujućih tvari [te] promicati tehnološku transformaciju i poboljšati korištenje energije i sirovina”. Ispitni postupak u sektoru titanijeva dioksida otkrio je i da je kineska vlada uvela mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na taj sektor (88).

(108)

Tim i drugim sredstvima kineska vlada stoga usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca.

(109)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na predmetni sektor. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(110)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, obilježje kineskog sustava sustavno nedovoljno izvršenje propisa.

(111)

Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (89).

(112)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (90). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci zemljište stječu besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (91). Osim toga, vlasti pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (92).

(113)

Baš kao i u drugim sektorima kineskoga gospodarstva na proizvođače predmetnog proizvoda primjenjuju se uobičajene odredbe kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo” koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Prema raspoloživim dokazima čini se da ta razmatranja u potpunosti vrijede i za sektor šumarstva i prerade drva, te stoga i sektor dekorativnog papira. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(114)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je u sektoru predmetnog proizvoda došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu.

(115)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (93).

(116)

U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (94). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja.

(117)

Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (95).

(118)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da u sektoru dekorativnog papira ne vrijedi opisani kineski sustav radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava za koja vrijedi isti sustav rada u Kini).

(119)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(120)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (96), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta već i na temelju drugih kriterija. Slično kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu banke su s državom povezane ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (97) i redovito provode javne politike koje je osmislila kineska vlada.

(121)

Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (98). Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(122)

Na primjer, kineska vlada pojasnila je da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da te odluke moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (99). Isto tako, u kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sad se mora posebno uzimati u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a osobito kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (100).

(123)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (101). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (102). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(124)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(125)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (103). Službeni mediji u Kini nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (104). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(126)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći stečaj zbog neispunjavanja obveza, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(127)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(128)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor predmetnog proizvoda ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(129)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u prethodnom tekstu i u dijelu I. Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u prethodnom tekstu i u dijelu II. Izvješća.

(130)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju predmetnog proizvoda potrebni određeni ulazni elementi. Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ti poremećaji detaljno su opisani u prethodnom tekstu, osobito u uvodnim izjavama od 51. do 128. Komisija je istaknula da se regulatorni okvir na kojem se temelje ti poremećaji primjenjuje općenito i da ta pravila jednako vrijede za proizvođače dekorativnog papira kao i za sve druge gospodarske subjekte u Kini. Poremećaji stoga izravno utječu na strukturu troškova predmetnog proizvoda.

(131)

Stoga ne samo da upotreba domaćih prodajnih cijena predmetnog proizvoda nije primjerena u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća.

(132)

Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(133)

Kineska vlada u ovom ispitnom postupku nije predočila nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(134)

Prvo, CNFPIA je zauzeo stajalište da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije primjenjiv jer nije u skladu sa sporazumima WTO-a i odlukom Tijela WTO-a za rješavanje sporova.

(135)

Konkretno, CNFPIA je tvrdio sljedeće:

(136)

Drugo, CNFPIA je tvrdio da navodni poremećaji nisu dovoljno potkrijepljeni dokazima te da, čak i ako postoje, nisu utjecali na predmetni proizvod.

(137)

Nadalje, CNFPIA je naveo sljedeće:

(138)

Kad je riječ o argumentima koje su stranke iznijele u vezi s usklađenošću s pravom WTO-a, Komisija je podsjetila da se u antidampinškim postupcima koji se odnose na proizvode iz Kine dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnog gospodarstva tako i u pogledu primjene metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima.

(139)

Kad je riječ o upućivanju stranaka na predmet DS473, Komisija je podsjetila da se Izvješće Žalbenog tijela u tom predmetu ne odnosi na provedbu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na posebnu odredbu iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Međutim, pravo WTO-a kako ga tumači Žalbeno tijelo u predmetu DS473 dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Naime, ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga se argument koje su iznijele stranke nije mogao prihvatiti.

(140)

Kad je riječ o argumentima stranaka o dostatnosti dokaza o postojanju znatnih poremećaja, Komisija je najprije podsjetila da u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe može pokrenuti ispitni postupak ako smatra da su dokazi o postojanju znatnih poremećaja koje su dostavili podnositelji pritužbe dostatni. Komisija je u tom kontekstu istaknula da se, kako je potvrdio Opći sud u predmetu Viraj Profiles, količina i kvaliteta dokaza potrebnih za ispunjavanje kriterija dostatnosti dokaza za potrebe pokretanja ispitnog postupka razlikuje od količine i kvalitete dokaza potrebnih za privremeno ili konačno utvrđivanje postojanja dampinga, štete ili uzročno-posljedične veze (106). Stoga je pritužba ispunila standarde utvrđene u članku 5. stavku 9. osnovne uredbe, u kombinaciji s člankom 2. stavkom 6.a točkom (d). Naime, kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka (107), Komisija je u fazi pokretanja postupka smatrala da postoji dovoljno dokaza u skladu s člankom 5. stavkom 9. osnovne uredbe koji upućuju na to da zbog znatnih poremećaja koji utječu na cijene i troškove ne bi bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, što je opravdavalo pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(141)

Komisija je stoga nastavila s dokazivanjem takvih poremećaja. U tu je svrhu Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe prikupila podatke potrebne za utvrđivanje postojanja i učinka znatnih poremećaja i posljedičnu primjenu metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Podaci koje je Komisija prikupila i zaključci koji iz njih proizlaze, bilo da je riječ o prisutnosti poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ili o vezama s KPK-om, navedeni su u odjeljku 6.3. ove Uredbe. Stoga se argumenti stranaka o dokazima sadržanima u pritužbi nisu mogli prihvatiti.

(142)

Analiza navedena u ovom odjeljku, koja uključuje ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji Kine u vlastitom gospodarstvu općenito, kao i u sektoru predmetnog proizvoda, pokazala je da cijene i troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina i ulaznih elemenata, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki.

(143)

Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(144)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(145)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(146)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 36. do 38., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje od 2. listopada 2024. („prva bilješka”) i drugu bilješku o čimbenicima proizvodnje od 6. prosinca 2024. („druga bilješka”).

(147)

U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima.

(148)

Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tajland smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(149)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Tajland, Brazil, Indonezija i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(150)

Nisu primljene nikakve primjedbe o zemljama utvrđenima u toj bilješci.

(151)

Komisija je u drugoj bilješci navela da je za zemlje utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, odnosno Tajland, Brazil, Indoneziju i Tursku, potrebno dodatno provjeriti raspoloživost lako dostupnih podataka, a posebno lako dostupnih financijskih podataka proizvođačâ proizvoda iz ispitnog postupka.

(152)

Komisija je proučila prisutnost proizvođača dekorativnog papira u svakoj od četiri potencijalne reprezentativne zemlje i potražila lako dostupne financijske podatke društava koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka. Nije uspjela pronaći takva društva u četirima potencijalnim reprezentativnim zemljama.

(153)

Komisija je zatim razmotrila proizvođače proizvoda iz iste opće kategorije proizvoda iz ispitnog postupka u svakoj od četiri potencijalne reprezentativne zemlje, što uključuje papir za posebne namjene (uglavnom za fleksibilnu ambalažu i etikete) i tiskarski papir. U toj kategoriji nije pronađeno nijedno trgovačko društvo s lako dostupnim financijskim podacima. Podnositelji pritužbe u pritužbi su naveli tajlandsko društvo (Thai Paper Mill) u toj kategoriji i dostavili dokumente, navodno s njegovim financijskim podacima za 2022. Međutim, razdoblje na koje se upućuje nije uključivalo nijedan dio razdoblja ispitnog postupka, a podaci su bili neslužbeni izvaci iz baze podataka u Excelu (109). Stoga Komisija nije mogla potvrditi financijske podatke iz bilo kojeg lako dostupnog izvora.

(154)

Komisija je zatim razmotrila druge proizvode iz iste opće kategorije kao proizvod iz ispitnog postupka („proizvođači papira i ambalaže”) (110) jer se ambalaža spominje i u opisu četiriju predmetnih oznaka HS (111), iz kojeg je isključena drvna celuloza, koja je proizvod na početku proizvodnog lanca / sirovina i po svojstvima se potpuno razlikuje od predmetnog proizvoda. Komisija je u bazi podataka Orbis pronašla lako dostupne financijske podatke za sljedeće tajlandske proizvođače: SIAM KRAFT INDUSTRY CO LTD; DOUBLE A (1991) PUBLIC COMPANY; THAI CONTAINERS GROUP CO LTD i SIG COMBIBLOC CO LTD., koji su navedeni i u odjeljku 3. u nastavku i koji su zabilježili profitabilnost 2023. Tajland je jedina moguća reprezentativna zemlja za koju su pronađeni lako dostupni financijski podaci proizvođača papira i ambalaže. Za druge potencijalne reprezentativne zemlje Komisija je u bazi podataka Orbis pronašla informacije o nekim društvima koja su ili poslovala s gubitkom u financijskoj godini 2023. ili nisu imala dostupne financijske podatke za razdoblje ispitnog postupka.

(155)

Unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe. Jedna stranka, KINGDECOR, dostavila je primjedbe nakon isteka roka koje će se razmotriti u konačnoj fazi.

(156)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da se Tajland može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(157)

S obzirom na prethodnu analizu, Tajland je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i zato ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(158)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(159)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) (112) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada upotrijebiti statističke podatke koje je objavio Nacionalni zavod za statistiku putem tajlandske središnje banke (113), knjižnicu OECD-a (114) i publikaciju „Cost of Doing Business in Thailand 2023.” (115), a za utvrđivanje nenarušenih troškova električne energije statističke podatke o električnoj energiji koje je objavilo tajlandsko tijelo za električnu energiju Metropolitan Electricity Authority Thailand (116).

(160)

Komisija je u drugoj bilješci objasnila da cijenu pare u Tajlandu namjerava izračunati koristeći kao osnovu metodologiju koju je predložilo Ministarstvo energetike SAD-a (117). Tom se metodologijom trošak za paru utvrđuje na temelju toplinskog ulaznog elementa potrebnog za njezinu proizvodnju pomoću prirodnog plina. U tu je svrhu Komisija namjeravala upotrijebiti prirodni plin kao toplinski ulazni element, a time i cijenu prirodnog plina u Tajlandu kako ju je objavilo tajlandsko Ministarstvo energetike (118). Budući da se tom metodologijom izračunava samo trošak goriva za paru, Komisija bi taj trošak prilagodila s obzirom na vodu, potrošni materijal, druge troškove, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(161)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da plin, komprimirani zrak i voda zajedno čine manje od 0,3 % ukupnog troška proizvodnje te će stoga biti spojeni u potrošni materijal. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku ulaznih elemenata i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina.

(162)

Ukupni čimbenici proizvodnje spojeni u potrošni materijal činili su oko 3 % ukupnog troška proizvodnje te se stoga u konačnici oko 4 % ukupnog troška proizvodnje obračunava kao potrošni materijal.

(163)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje dekorativnog papira

(164)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Metodologija je propisno objašnjena u odjeljku „Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi, dobit i amortizacija” u nastavku.

(165)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu (CIF) proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza.

(166)

Kad je riječ o drvnoj celulozi od eukaliptusa (vrste drva koja nije uobičajena u Kini ni susjednim zemljama), koja je druga najvažnija sirovina za proizvodnju dekorativnog papira, dva kineska proizvođača dokazala su tijekom provjere da kupuju samo iz nekineskih izvora od nepovezanih dobavljača. To znači da su njihove uvozne cijene prihvaćene i nisu zamijenjene.

(167)

Kad je riječ o glavnoj sirovini, titanijevu dioksidu, KINGDECOR je tijekom provjere tvrdio i dokazao da je uvezao ograničenu količinu titanijeva dioksida od nepovezanih dobavljača izvan Kine. To se odnosilo na kategorije kvalitete nedostupne u Kini. Za taj dio titanijeva dioksida njegove su uvozne cijene prihvaćene i nisu zamijenjene.

(168)

Za sve ostale sirovine cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (119).

(169)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Preostale količine smatrale su se reprezentativnima.

(170)

Komisija je upotrijebila najnovije dostupne statističke podatke Nacionalnog zavoda za statistiku putem tajlandske središnje banke, knjižnicu OECD-a i publikaciju „Cost of Doing Business in Thailand 2023”, indeksirane u odnosu na razdoblje ispitnog postupka, koristeći prosječni trošak rada u proizvodnom sektoru Tajlanda (120).

(171)

Cijenu električne energije za poduzeća (industrijski korisnici) u Tajlandu objavljuje tajlandsko tijelo za električnu energiju Metropolitan Electricity Authority Thailand (121). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u THB/kWh kako su periodično objavljeni za svaki mjesec razdoblja ispitnog postupka.

(172)

Kako je opisano u odjeljku 3.2.3., Komisija je izračunala cijenu pare u Tajlandu koristeći kao osnovu metodologiju koju je predložilo Ministarstvo energetike SAD-a (122). Tom se metodologijom trošak za paru utvrđuje na temelju toplinskog ulaznog elementa potrebnog za njezinu proizvodnju. U tu je svrhu Komisija upotrijebila prirodni plin kao toplinski ulazni element, a time i cijenu prirodnog plina u Tajlandu kako ju je objavilo tajlandsko Ministarstvo energetike (123). Budući da se tom metodologijom izračunava samo trošak goriva za paru, Komisija je taj trošak prilagodila s obzirom na vodu, potrošni materijal, druge troškove, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Komisija je smatrala da bi ukupna stopa koja pokriva te troškove i dobit bila razumna. Zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe o toj točki u drugoj bilješci.

(173)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(174)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(175)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa režijskih troškova proizvodnje, troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti Komisija se oslonila na financijske podatke četiriju tajlandskih društava: SIAM KRAFT INDUSTRY CO LTD, DOUBLE A (1991) PUBLIC COMPANY, THAI CONTAINERS GROUP CO LTD i SIG COMBIBLOC CO LTD. kako su izdvojeni iz baze podataka Orbis.

(176)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 11,38 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 9,29 %. Komisija je smatrala da bi te stope, primijenjene na nenarušene troškove proizvodnje, dovele do razumnog iznosa dobiti u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, na razini franko tvornica.

(177)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(178)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Komisija je provjerila te stope potrošnje. Komisija je pomnožila stope potrošnje s nenarušenim jediničnim troškovima koji su zabilježeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.4.1.

(179)

Komisija je zatim režijske troškove proizvodnje iz uvodne izjave 173. dodala nenarušenom trošku proizvodnje kako bi se utvrdili nenarušeni troškovi poslovanja.

(180)

Na troškove poslovanja utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila postotke troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti izračunane u uvodnim izjavama 174. i 175.

(181)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(182)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava.

(183)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(184)

Jedan proizvođač izvoznik djelomično je izvozio predmetni proizvod u Uniju preko povezanog korisnika koji djeluje kao uvoznik i koji je dalje prerađivao predmetni proizvod. Taj proizvođač izvoznik nije dostavio detaljne informacije o trošku daljnje prerade i konačnoj prodajnoj cijeni te je Komisija stoga za te transakcije privremeno odlučila upotrijebiti izvoznu cijenu za povezanog korisnika. Komisija je zatražila podatke o trošku prerade i konačnoj prodajnoj cijeni, koji će se zatim upotrijebiti u konačnoj fazi za utvrđivanje izvozne cijene na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

(185)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom je predmetu Komisija odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini trgovine franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(186)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 177., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(187)

Osim prilagodbe PDV-a zbog nepovratnog PDV-a, Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

(188)

Kako bi se neto izvozna cijena smanjila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe u pogledu sljedećeg: carine, ostala uvozna davanja, vozarine, osiguranje, godišnji rabati, manipuliranje, utovar i popratni troškovi te troškovi pakiranja.

(189)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: trošak kredita i bankovne naknade.

(190)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(191)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(192)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, ne uzimajući u obzir marže proizvođača izvoznika s nultim i de minimis dampinškim maržama te marže utvrđene u okolnostima navedenima u članku 18. osnovne uredbe.

(193)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 33,6 %.

(194)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(195)

Razina suradnje u ovom je slučaju bila visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 90 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na osnovi toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini društva u uzorku s najvišom dampinškom maržom.

(196)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(197)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodilo je sedam proizvođača u Uniji (124). Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(198)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 473 000 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što je odgovor podnositelja pritužbe na makroekonomski upitnik koji je Komisija provjerila. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su 60 % procijenjene ukupne proizvodnje u EU-u i 61 % procijenjene ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u.

(199)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri u analizi potrebno uzeti u obzir daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije.

(200)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 27., dekorativni papir upotrebljava se kao površinski materijal za ukrasne primjene. Dekorativni papir upotrebljava se kao međuproizvod koji se zatim laminira na ploče od drva kao što su ploče vlaknatice srednje gustoće ili ploče iverice primjenom visokih temperatura i tlaka ili, alternativno, ljepila. Dekorativni papir upotrebljava se uglavnom u sektoru proizvodnje namještaja, dizajna unutarnjeg prostora ili građevinarstva.

(201)

U razmatranom razdoblju nije bilo ograničene prodaje proizvoda iz ispitnog postupka na tržištu Unije. Jedan od proizvođača iz Unije u uzorku bio je dio velike grupe društava koja su kupovala dekorativni papir od svojeg povezanog društva i upotrebljavala ga za proizvodnju drugih proizvoda na kraju proizvodnog lanca. Komisija je analizirala s tim povezane prodajne transakcije i dokumente te je tu prodaju povezanim društvima smatrala prodajom na slobodnom tržištu jer je ta prodaja zasebnim pravnim subjektima izvršena po približno istoj cijeni kao što je ona naplaćena neovisnim kupcima i jer su ti subjekti mogli slobodno birati dobavljača.

(202)

Proizvođač iz Unije koji nije podnositelj pritužbe također je bio dio veće grupe društava uključenih u daljnju preradu proizvoda iz ispitnog postupka. Međutim, s obzirom na nesuradnju, Komisija nije mogla utvrditi uvjete prodaje povezanim strankama za tog proizvođača. Budući da nisu dostavljene detaljne informacije, u analizi potrošnje u Uniji i prodaje industrije Unije na tržištu Unije Komisija je procijenjenu prodaju u Uniji koju je naveo podnositelj pritužbe smatrala prodajom na slobodnom tržištu.

(203)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda.

(204)

Relevantne oznake KN obuhvaćale su i druge vrste papira za posebne namjene izvan definicije proizvoda iz ispitnog postupka. Kako bi izračunala potrošnju u Uniji, Komisija je usporedila statističke podatke o uvozu nakon razdoblja ispitnog postupka na razini osmeroznamenkaste oznake KN i deseteroznamenkaste oznake TARIC iz baze podataka Surveillance. Oznake TARIC bile su dostupne tek nakon pokretanja ispitnog postupka i odnosile su se isključivo na proizvod iz ispitnog postupka. Usporedba je pokazala da je za razdoblje od srpnja 2024. do studenog 2024. količina dekorativnog papira uvezenog u Uniju na razini oznake TARIC činila oko 30 % ukupne količine uvezene iz Kine pod odgovarajućim oznakama KN. Isključujući Kinu, uvoz dekorativnog papira iz ostatka svijeta na razini oznake TARIC činio je oko 15 % ukupne količine uvezenih proizvoda na razini oznake KN.

(205)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju:

(206)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(207)

Potrošnja u Uniji naglo se povećala za 17 % od 2020. do 2021. Razlog tomu je prije svega povećanje tržišne potražnje za građevinskim materijalima uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19. Pandemija je uzrokovala ograničenja kretanja i potaknula tržište obnove domova, što je povećalo potražnju za dekorativnim papirom jer se taj papir uglavnom upotrebljava u proizvodnji namještaja i laminatnih podnih obloga.

(208)

Nakon 2021. potrošnja u Uniji naglo se smanjila za 17 %, a 2023. i u razdoblju ispitnog postupka za dodatnih 11 %.

(209)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju, za koje se smatralo da im je udio u količini proizvoda uvezenih u Uniju gotovo 90 %.

(210)

Tržišni udio uvoza iz Kine utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i količine potrošnje na tržištu Unije kao što je navedeno u tablici 2.

(211)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(212)

Uvoz iz Kine 2020. bio je ograničen na oko 4 600 tona na početku razmatranog razdoblja, a njegov tržišni udio iznosio je 1 %. Međutim, uvoz se 2021. eksponencijalno povećao za 157 % i taj se nagli uzlazni trend nastavio u ostatku razmatranog razdoblja. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja uvoz se povećao za 437 % na više od 24 000 tona. Uvoz iz Kine povećao se za 6 postotnih bodova u razmatranom razdoblju.

(213)

Tržišni udio povećao se jednako naglo kao i količina proizvoda uvezenih iz Narodne Republike Kine, tj. za 521 % u razmatranom razdoblju. Nadalje, kineski tržišni udio povećao se u godini dana (od 2022. do 2023.) za tri postotna boda, s 4 % na 7 %.

(214)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju, za koje se smatralo da čine gotovo 90 % uvoza u Uniju.

(215)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(216)

Cijene uvoza iz Kine povećale su se 2021. i 2022., slično kao prosječne prodajne cijene industrije Unije prikazane u tablici 8. Međutim, tijekom cijelog razmatranog razdoblja cijene uvoza iz Kine bile su znatno niže od prosječnih prodajnih cijena u Uniji, koje su se u razdoblju ispitnog postupka povećale na 2 220 EUR/tona.

(217)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(218)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 9,3 % do 10,9 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije.

(219)

Osim toga, Komisija je utvrdila sprečavanje rasta cijena od 2022., kad se industrija Unije suočila s povećanim troškovima proizvodnje zbog većih troškova sirovina i energije. Međutim, industrija Unije nije mogla dostatno povećati svoje cijene da bi nadoknadila povećanje troškova proizvodnje uzrokovano sprečavanjem rasta cijena zbog uvoza iz Kine, koje je započelo 2022. i nastavilo se u razmatranom razdoblju.

(220)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(221)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(222)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje koji se odnose na sve proizvođače iz Unije na temelju podataka iz odgovora na makroekonomski upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe, prilagođenih podataka kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju i prilagođenih podataka Eurostata o uvozu proizvoda iz ispitnog postupka iz trećih zemalja, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 204. i bilješkama 126. i 127. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje koji se odnose na proizvođače iz Unije u uzorku na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(223)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže.

(224)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(225)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(226)

Količina proizvedene robe industrije Unije smanjila se za 13 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka, u skladu s kretanjem količine prodanih proizvoda iz tablice 8 u nastavku. Privremeno povećanje količine proizvedene robe 2021. moglo bi se pripisati povećanju potražnje zbog ostanka kod kuće koji je utjecao na gospodarstvo tijekom ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 207. Međutim, od 2022. količina proizvedene robe počela se smanjivati. Do toga je došlo zbog manje tržišne potražnje za dekorativnim papirom u Uniji, koju su dodatno pogoršale visoke razine zaliha nastalih u lancu opskrbe, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 245. i 246. Osim toga, nakon povećanja dampinškog uvoza iz NRK-a koji se uglavnom odnosio na dekorativni papir za komercijalnu upotrebu (npr. bijeli, svijetli i smeđi papir), nekoliko proizvođača iz Unije moralo je usmjeriti proizvodnju na intenzivnije boje kako bi zadržali tržišni udio, što je dovelo do duljih i češćih priprema i održavanja strojeva za proizvodnju papira, a time i do duljih prekida proizvodnje.

(227)

Ukupni kapacitet u Uniji varirao je u razmatranom razdoblju. Prijavljeni proizvodni kapacitet 2021. se povećao zbog duljih razdoblja predviđenih za planirano održavanje strojeva za proizvodnju dekorativnog papira. Od 2022. kapacitet se počeo smanjivati. To je uglavnom posljedica prestanka proizvodnje dekorativnog papira jednog proizvođača iz Unije krajem 2022. i nesolventnosti drugog proizvođača iz Unije od kraja 2023.

(228)

Povećanje iskorištenosti kapaciteta zabilježeno 2021. potaknuto je povećanjem neto količine proizvedene robe zbog veće tržišne potražnje za dekorativnim papirom tijekom pandemije bolesti COVID-19. Količina proizvedene robe i iskorištenost kapaciteta 2022., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka bili su znatno ispod razina prije 2022. zbog ukupnog smanjenja tržišne potražnje za dekorativnim papirom i pojačanog tržišnog natjecanja s dampinškim uvozom iz Kine.

(229)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(230)

Količina prodanih proizvoda industrije Unije 2021. se povećala za 13 postotnih bodova u odnosu na 2020., uglavnom zbog prethodno navedenog povećanja potražnje uzrokovanog ograničenjima kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 (vidjeti uvodnu izjavu 207.). Kako je prethodno objašnjeno, potražnja za dekorativnim papirom počela se nakon visoke potražnje 2021. smanjivati 2022. Budući da se uvoz iz Kine od druge polovine 2021. počeo povećavati i u apsolutnom smislu i u pogledu tržišnog udjela, količina prodanih proizvoda industrije Unije znatno se smanjila.

(231)

Tržišni udio smanjio se s 93 % na 90 % tijekom razmatranog razdoblja. Daljnje smanjenje 2022. na 88 % može se pripisati povećanju tržišnog udjela iz trećih zemalja, koji se smanjio 2023. i u razdoblju ispitnog postupka.

(232)

Kako je prethodno objašnjeno, s obzirom na nagli porast obnove domova zbog ograničenja kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19, industrija Unije profitirala je zbog visoke potražnje i prodajnih cijena viših od troška proizvodnje, što je rezultiralo time da je 2021. bila jedina profitabilna godina u razmatranom razdoblju. Međutim, situacija se preokrenula 2022., kad se industrija Unije suočila s padom potražnje i konkurencijom dampinškog uvoza iz Kine, što je dovelo do određivanja cijena ispod razine troška proizvodnje, kako je prikazano u tablici 8 u nastavku.

(233)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(234)

Nakon blagog povećanja broja zaposlenika 2021. za 2 %, industrija Unije smanjila je radnu snagu od 2021. do razdoblja ispitnog postupka jer su se smanjile njezine količine proizvedenih i prodanih proizvoda. Nadalje, neki proizvođači iz Unije u uzorku morali su pribjeći skraćenom radnom vremenu tijekom pandemije bolesti COVID-19 u 2020. i u razdoblju od kraja 2022. do razdoblja ispitnog postupka zbog manjka narudžbi i posljedičnog čestog prestanka rada strojeva. Međutim, to se nije odrazilo u ukupnom broju zaposlenika jer su pogođeni zaposlenici i dalje bili zaposleni u poduzećima i isplaćivale su im se plaće.

(235)

Produktivnost se kretala u skladu s promjenama u količini proizvedene robe. Smanjila se za 11 % u razmatranom razdoblju, uz privremeno povećanje 2021. zahvaljujući povećanju proizvodnje i prodaje industrije Unije zbog prethodno navedenih iznimno povoljnih uvjeta te godine. Zbog promjene u asortimanu proizvoda i posljedičnog povećanja vremena potrebnog za održavanje i pokretanje strojeva, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 225., od 2022. dodatno se smanjila produktivnost po EPRV-u.

(236)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(237)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(238)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(239)

U razmatranom razdoblju prodajne cijene kretale su se krivuljom u obliku zvona: dosegnule su vrhunac 2022., a smanjivale se 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Jedinična prodajna cijena kretala se isto kao i trošak proizvodnje. U 2020. industrija Unije isprva je bila u nepovoljnom gospodarskom položaju zbog privremenog smanjenja proizvodnje i količine strojeva u radu te nije mogla zadržati prosječnu jediničnu prodajnu cijenu iznad troška proizvodnje. Nakon druge polovine godine potražnja se oporavila jer je ostanak kod kuće koji je utjecao na gospodarstvo tijekom pandemije potaknuo ljude na ulaganje raspoloživog dohotka u obnovu domova. Jedina godina u kojoj je industrija Unije uspjela povećati svoje cijene iznad troška proizvodnje bila je 2021. Taj se trend brzo preokrenuo u idućim godinama, kad industrija Unije nije uspjela zadržati prodajne cijene iznad troška proizvodnje.

(240)

Trošak proizvodnje uglavnom se temeljio na troškovima sirovina i energije. Konkretno, kretanje troška proizvodnje pomno je pratilo kretanje cijena dviju glavnih sirovina, titanijeva dioksida i drvne celuloze. Osim toga, zbog ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu 2022. troškovi energije znatno su se povećali te su nastavili rasti 2023. i u razdoblju ispitnog postupka.

(241)

Nadalje, kako je prikazano u tablici 4, kineske cijene u razmatranom razdoblju stalno su bile niže od troška proizvodnje industrije Unije, uz razliku u cijeni od 9 % na vrhuncu 2021. i oko 25 % u ostatku razmatranog razdoblja, uključujući razdoblje ispitnog postupka. Stoga industrija Unije u većem dijelu razmatranog razdoblja nije mogla dostatno povećati svoje cijene da pokrije troškove proizvodnje, što je upućivalo na to da je dampinški uvoz iz Kine spriječio rast cijena industrije Unije.

(242)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(243)

Prosječni trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za 7 %.

(244)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(245)

Razina zaliha u apsolutnom smislu i kao postotak proizvodnje povećala se za 53 % odnosno 70 %. Vrhunac potražnje potrošača i proizvodnje te povećana potražnja u cijelom lancu opskrbe 2021. prouzročili su efekt biča. Zbog toga su se stvorile zalihe u skladištima proizvođača iz Unije i njihovih kupaca, pri čemu su neki prijavili kašnjenje premještanja proizvedenih količina tijekom razdoblja koje je uslijedilo.

(246)

Poslovanje s dekorativnim papirom uglavnom se temelji na narudžbama i aranžmanima za premještanje dobara. Osim toga, jedan od proizvođača iz Unije u uzorku uveo je sustav koji karakterizira mješavina zaliha izrađenih po narudžbi i žurnih zaliha dostupnih za narudžbe u posljednjem trenutku za najprodavanije vrste dekorativnog papira. Zbog povećanih zaliha i smanjene potražnje i količine proizvodnje došlo je do povećanja završnih zaliha u razmatranom razdoblju, što je dovelo i do povećanja završnih zaliha kao postotka proizvodnje.

(247)

Međutim, s obzirom na to da je industrija Unije većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvela na temelju posebnih narudžbi korisnika, razina zaliha nije se smatrala značajnim pokazateljem štete za tu industriju.

(248)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(249)

Komisija je utvrdila profitabilnost tri proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(250)

U godinama prije razmatranog razdoblja, od 2014. do 2019., industrija Unije bila je profitabilna (vidjeti uvodnu izjavu 281.). Međutim, na početku razmatranog razdoblja rezultati industrije Unije bili su negativni zbog gospodarskog pada 2020. uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 i posljedičnog pada potražnje u prvoj polovini te godine. To smanjenje tržišta dovelo je do pada prodaje i povećanja troškova, uglavnom zbog čestih prekida rada strojeva i skraćenog radnog vremena kojem su pribjegli neki proizvođači iz Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 234. Profitabilnost je 2021. dosegnula vrhunac zbog naglog porasta obnove domova zbog pandemije bolesti COVID-19, a 2022. počela se pogoršavati te je 2023. i u razdoblju ispitnog postupka bila negativna. Kako je prikazano u tablici 11, industrija Unije uspjela je zadržati svoje cijene iznad troška proizvodnje samo 2021.

(251)

Neravnoteža između troška proizvodnje i sniženih cijena rezultirala je smanjenjem profitabilnosti od 2022. nadalje.

(252)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka variralo je u razmatranom razdoblju, pri čemu je 2021. došlo do naglog povećanja zbog ograničenja kretanja koja su povoljno utjecala na industriju dekorativnog papira. Novčani tok vratio se 2022. na istu razinu kao i 2020., a zatim je 2023. došlo do naglog pada. Zbog razlika u razdoblju između godina prije razdoblja ispitnog postupka i ispitnog postupka nije se moglo smatrati da izračun promjena u zalihama pruža pouzdanu sliku o stvarnom stanju novčanog toka jednog od društava iz Unije u uzorku. Stoga se može smatrati da je oporavak vidljiv u razdoblju ispitnog postupka umjetno uvećan. U svakom slučaju, čak i ako se novčani tok za razdoblje ispitnog postupka u cijelosti uzme u obzir, industrija Unije i dalje je zabilježila smanjenje od 37 % u razmatranom razdoblju.

(253)

Ulaganja su se 2021. smanjila za –8 % i 2022. povećala za +42 %, a zatim su se naglo smanjila za –59 % u 2023. te za –21 % u razdoblju ispitnog postupka. Povećanje 2022. može se pripisati određenim ulaganjima nakon visoke tržišne potražnje i profitnih marži 2021.

(254)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Unatoč negativnom povratu ulaganja 2020., on se 2021. više nego učetverostručio, a zatim se 2022. i 2023. ponovno smanjio. U razdoblju ispitnog postupka povrat ulaganja dosegnuo je 6,5 %, što je povećanje od 94 % u odnosu na 2020. Važno je podsjetiti da se povrat ulaganja izračunava na temelju ukupne profitabilnosti proizvoda iz ispitnog postupka, što uključuje i prodaju na izvoznim tržištima. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 239., iako su cijene na tržištu Unije općenito bile niže od troška proizvodnje (osim 2021.), cijene na izvoznom tržištu općenito su bile više i iznad troška proizvodnje, kako će biti prikazano u tablici 13. Premda se povrat ulaganja gotovo udvostručio od 2020. do razdoblja ispitnog postupka, ostali pokazatelji (kao što su ulaganja i novčani tok) i dalje su se kretali negativno u razmatranom razdoblju.

(255)

Stoga se smatralo da je smanjenje profitabilnosti i novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja utjecalo na sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku.

(256)

Većina pokazatelja štete kretala se negativno u razmatranom razdoblju. Iako se stanje industrije Unije privremeno poboljšalo 2021., pokazatelji štete, kao što su količina proizvedene robe, količina prodanih proizvoda na tržištu Unije i profitabilnost, smanjili su se 2022., a zatim se dodatno smanjili u razdoblju ispitnog postupka.

(257)

Količina prodanih proizvoda industrije Unije smanjila se za 16 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. To je smanjenje bilo veće od potrošnje u Uniji, koja se u razmatranom razdoblju smanjila za 14 %. Konkretno, količina prodanih proizvoda industrije Unije na tržištu Unije znatno se smanjila 2022. (9 %) i u razdoblju od 2023. do kraja razdoblja ispitnog postupka (16 %) u usporedbi sa smanjenjem potrošnje (3 % u 2022. i 14 % u razdoblju od 2023. do kraja razdoblja ispitnog postupka).

(258)

Iako je industrija Unije 2020. isprva bila u nepovoljnom gospodarskom stanju zbog čestih prekida rada strojeva i skraćenog radnog vremena kojem je pribjeglo nekoliko proizvođača iz industrije Unije zbog naglog pada potražnje na početku pandemije bolesti COVID-19 (uvodna izjava 250.), uspjela je 2021. poboljšati svoje gospodarsko stanje zahvaljujući povećanoj tržišnoj potražnji za dekorativnim papirom na početku pandemije bolesti COVID-19. Međutim, taj pozitivan trend preokrenut je 2022. i u narednom razdoblju, kad su proizvođači iz Unije zabilježili smanjenu potražnju i suočili se s povećanom konkurencijom brzorastućeg dampinškog uvoza iz Kine.

(259)

Osim toga, kako je već istaknuto u uvodnoj izjavi 219., industrija Unije se od 2022. suočila s povećanjima troška proizvodnje uzrokovanima prije svega većim troškovima sirovina i energije. Međutim, industrija Unije nije mogla dostatno povećati svoje prodajne cijene da nadoknadi ta znatna povećanja troškova uzrokovana sprečavanjem rasta cijena zbog uvoza iz Kine. Razlika između troška proizvodnje i prodajnih cijena u Uniji 2023. i u razdoblju ispitnog postupka iznosila je oko 4 %, što je dovelo do naglog smanjenja profitabilnosti u odnosu na 2021.

(260)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(261)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici: učinci dampinškog uvoza, uvoz iz trećih zemalja, učinci smanjenja potrošnje na tržište Unije te izvozni rezultati industrije Unije.

(262)

Kako je prikazano u tablici 3, uvoz iz Kine stalno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja, s tržišnog udjela od 1 % u 2020. na 7 % u razdoblju ispitnog postupka. Nadalje, količina proizvoda uvezenih iz Kine gotovo se udvostručila u razdoblju od jedne godine, od 2022. do 2023. Kineske cijene pri isporuci u razmatranom razdoblju i dalje su bile niže od cijena industrije Unije, čak i 2021. kad se potražnja za dekorativnim papirom na tržištu Unije znatno povećala. Nadalje, tijekom razmatranog razdoblja kineski tržišni udio naglo se povećao za 521 % (uvodna izjava 213.), s 1 % na 7 %.

(263)

Komisija je utvrdila i da su cijene uvoza iz Kine stalno bile niže od troška proizvodnje industrije Unije, što je spriječilo rast cijena tijekom razmatranog razdoblja. Budući da se potražnja 2022. smanjila, a industrija Unije počela se suočavati s povećanom konkurencijom brzorastućeg dampinškog uvoza iz Kine, industrija Unije nije mogla odrediti svoje cijene iznad razine troška proizvodnje.

(264)

Kineski damping na tržištu Unije spriječio je rast prodajnih cijena industrije Unije.

(265)

Osim toga, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 218., Komisija je utvrdila ponderiranu prosječnu maržu sniženja cijena od 9,3 % do 10,9 % za uvoz od proizvođačâ izvoznikâ u uzorku na tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka, što se vremenski podudara s pogoršanjem stanja industrije Unije.

(266)

Analiza pokazatelja štete pokazuje da se gospodarsko stanje industrije Unije pogoršalo naročito krajem druge polovine razmatranog razdoblja i da se to podudara sa znatnim povećanjem dampinškog uvoza iz predmetne zemlje, za koji je utvrđeno da je tijekom razdoblja ispitnog postupka imao cijene niže od onih industrije Unije. Taj je uvoz u svakom slučaju uzrokovao znatno sprečavanje rasta cijena u razmatranom razdoblju jer industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje i čak je morala smanjiti cijene ispod razine troška proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka.

(267)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Kine u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. Ta je šteta imala učinke i na količinu i na cijene.

(268)

Komisija je ispitala i mogu li drugi poznati čimbenici, pojedinačno ili zajedno, oslabjeti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete na način da takva veza više ne bi bila stvarna i bitna.

(269)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji dosegnula je vrhunac 2021. zahvaljujući povoljnim tržišnim uvjetima u građevinskom sektoru i sektoru obnove koji su nastali zbog pandemije bolesti COVID-19. Nakon ublažavanja mjera povezanih s bolešću COVID-19 u 2022. smanjila se potražnja za primjenama dekorativnog papira. Taj silazni trend započeo je 2022. i trajao je tijekom 2023. i razdoblja ispitnog postupka.

(270)

Međutim, pad potražnje ne može poništiti uzročno-posljedičnu vezu između priljeva dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije jer se količina prodanih proizvoda industrije Unije na tržištu Unije znatno smanjila 2022. (9 %) i u razdoblju od 2023. do kraja razdoblja ispitnog postupka (16 %) u usporedbi sa smanjenjem potrošnje (3 % u 2022. i 14 % u razdoblju od 2023. do kraja razdoblja ispitnog postupka). Osim toga, kako je već istaknuto u tablici 3, kineski izvoznici uspjeli su naglo povećati izvoz u EU tijekom razmatranog razdoblja i gotovo udvostručiti svoj tržišni udio u samo jednoj godini (od 2022. do 2023.). Kretanja potrošnje stoga se moraju promatrati ne samo u kontekstu utvrđenog smanjenja potražnje na tržištu Unije, nego i uzimajući u obzir kretanje uvoza iz Kine, pri čemu je nagli porast dampinškog uvoza negativno utjecao na količinu prodanih proizvoda industrije Unije.

(271)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(272)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 204. i 205., zbog uključivanja raznih proizvoda koji nisu proizvod iz ispitnog postupka u relevantne oznake KN i u nedostatku točnijih izvora informacija Komisija je morala primijeniti omjer na uvoz iz podataka Eurostata na temelju razlike između stvarnog uvoza proizvoda iz ispitnog postupka nakon pokretanja postupka, kako je zabilježen pod odgovarajućim deseteroznamenkastim oznakama TARIC, i ukupnog uvoza u Uniju pod odgovarajućim oznakama KN. Stoga se podaci iz trećih zemalja uglavnom navode kao pokazatelj tržišnih kretanja u smislu količine i tržišnog udjela, a ne u svrhu utvrđivanja uvoznih cijena proizvoda iz ispitnog postupka.

(273)

Komisija je utvrdila da je od svih zemalja koje izvoze dekorativni papir u Uniju samo Ujedinjena Kraljevina imala tržišni udio veći od 1 %. Međutim, na temelju podataka o tržištu koje su prikupili podnositelji pritužbe i Komisija tijekom antidampinškog ispitnog postupka, u Ujedinjenoj Kraljevini nije bilo poznatih proizvođača dekorativnog papira.

(274)

Do povećanja tržišnog udjela trećih zemalja došlo je samo 2021., tj. u razdoblju visoke potražnje i visokih profitnih marži, te 2022., kad je na tržištu i dalje bilo određene potražnje preostale iz prethodne godine. Do 2023. i tijekom razdoblja ispitnog postupka tržišni udio smanjio se za 6 postotnih bodova. U svakom slučaju, ukupni tržišni udio Ujedinjene Kraljevine u Uniji tijekom razmatranog razdoblja bio je prilično stabilan (oko 1 – 2 %), dok se tržišni udio ostalih trećih zemalja smanjio s 5 % na 1 %. Stoga je privremeno zaključeno da uvoz iz drugih zemalja nije pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(275)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(276)

U razmatranom razdoblju industrija Unije smanjila je količinu izvezenih proizvoda za 29 %, slijedeći isti trend kao prodaja na tržištu Unije. Količina izvezenih proizvoda dosegnula je vrhunac 2021., kad su globalna ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 potaknula porast potražnje za dekorativnim papirom u cijelom svijetu. U idućim godinama količina izvezenih proizvoda kontinuirano se smanjivala.

(277)

Prosječne izvozne cijene povećale su se tijekom razmatranog razdoblja za 45 %. Izvozne cijene kretale su se isto kao i prodajne cijene u Uniji, ali bile su određene iznad razine prosječnog troška proizvodnje, osim 2020. To je među ostalim pomoglo industriji Unije da nadoknadi dio gubitaka na tržištu Unije.

(278)

Iako je industrija Unije mogla naplaćivati više cijene za izvoznu prodaju, već ograničena količina njezinih izvezenih proizvoda dodatno se smanjila za 29 % u razmatranom razdoblju. Budući da je količina izvezenih proizvoda bila ograničena, ali još uvijek profitabilna, kretanje izvozne prodaje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu.

(279)

Potražnja na tržištu Unije 2020. smanjila se zbog nesigurnosti koju je na tržištu uzrokovao početak pandemije bolesti COVID-19. To je dovelo do privremenog smanjenja proizvodnje i količine strojeva u radu. Industrija Unije stoga nije mogla zadržati prodajne cijene iznad troškova proizvodnje i pretrpjela je gubitke u tom razdoblju (uvodna izjava 239.). Međutim, tržišna potražnja počela se poboljšavati u drugoj polovini godine, a vrhunac je dosegnula 2021. zbog naglog porasta obnove domova (uvodna izjava 250.). Kako je prethodno prikazano u tablici 11, industrija Unije samo je 2021. uspjela zadržati svoje cijene iznad troška proizvodnje jer se gospodarsko stanje industrije Unije pogoršalo 2022. i u idućim godinama, među ostalim u razdoblju ispitnog postupka.

(280)

Na početku razmatranog razdoblja uvoz iz Kine u Uniju bio je zanemariv u smislu količine i tržišnog udjela, ali industrija Unije ipak se suočila s gospodarskim padom pa se mora smatrati da su smanjenje tržišta i pad profitabilnosti 2020. bili potaknuti neizvjesnošću povezanom s početkom pandemije bolesti COVID-19. Međutim, sve to nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i štete pretrpljene tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(281)

Naime, analiza prethodne profitabilnosti u Uniji za prodaju nepovezanim kupcima pokazala je da je u godinama prije 2020. industrija Unije bila u općenito pozitivnoj financijskoj situaciji, s ponderiranim profitnim maržama u rasponu od 2,3 % do 6,5 % u razdoblju od 2014. do 2019., kad je uvoz dekorativnog papira iz Kine u Uniju bio zanemariv ili ga nije ni bilo.

(282)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 250., smanjenje potražnje već je imalo negativni učinak na industriju Unije. Brzi priljev dampinškog uvoza iz Kine, čiji se tržišni udio udvostručio od 2022. do 2023., prisilio je industriju Unije da svoje prodajne cijene u Uniji odredi ispod razine troška proizvodnje kako bi i dalje mogla konkurirati kineskim cijenama i biti prisutna na tržištu.

(283)

S obzirom na prethodna razmatranja utvrđena je uzročno-posljedična veza između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Kine, koju prethodno navedeni čimbenici nisu umanjili.

(284)

Nakon pokretanja postupka CNFPIA je tvrdio da je šteta prouzročena uvozom iz drugih zemalja i učinkovitošću proizvodnje podnositeljâ pritužbe. CNFPIA je u prilog svojoj tvrdnji upotrijebio podatke Eurostata kako bi pokazao da je cijena uvoza iz Kine viša od cijene uvoza iz drugih zemalja te da je cijena uvoza iz drugih zemalja također niža od cijene uvoza u EU iz država članica EU-a.

(285)

Komisija je smatrala da, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 267. i odjeljku 4.3., oznake KN prijavljene pri pokretanju postupka obuhvaćaju košaricu raznih proizvoda koji nisu predmetni proizvod. Iako su prosječne cijene prikazane u tablici 12 niže od kineskih, podaci iz trećih zemalja uglavnom se navode kao pokazatelj tržišnih kretanja u smislu količine i tržišnog udjela, a ne u svrhu utvrđivanja uvoznih cijena proizvoda iz ispitnog postupka. U svakom slučaju, čak i da su cijene navedene u tablici 12 stvarne uvozne cijene, taj uvoz zbog malih količina i tržišnog udjela ne bi uzrokovao štetu. Konkretno, tržišni udio uvoza iz Ujedinjene Kraljevine bio je prilično ograničen (2 %), a količina uvezenih proizvoda iz ostalih trećih zemalja drastično se smanjila 2023. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(286)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže štete (vidjeti uvodnu izjavu 296. u nastavku).

(287)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(288)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(289)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi na temelju prethodnih rezultata industrije Unije u uobičajenim tržišnim uvjetima trebalo uzeti u obzir razumnu dobit od 10 %. Međutim, ta razina ciljne dobiti nije dokazana ni potkrijepljena nalazima ispitnog postupka.

(290)

Informacije o utvrđivanju uobičajene dobiti dodatno su uključene u upitnik poslan proizvođačima iz Unije u uzorku. To je uključivalo profitabilnost istovjetnog proizvoda u razdoblju od deset godina prije razdoblja ispitnog postupka.

(291)

Komisija je kao prvi korak utvrdila osnovnu dobit kojom su pokriveni puni troškovi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja na temelju ponderiranog prosjeka profitnih marži koje su ostvarila tri proizvođača iz Unije u uzorku 2014., koja je bila profitabilna godina obilježena povoljnim gospodarskim razdobljem u građevinskom sektoru i prije dolaska dampinškog uvoza iz Kine 2020. Ta profitna marža utvrđena je na 6,5 %.

(292)

Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je te informacije provjerila na temelju planova ulaganja i odbijenih i odgođenih projekata, koji dokazuju da su ta ulaganja doista bila planirana. Utvrđeno je da su tvrdnje industrije EU-a opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Takva razlika, izražena kao postotak prometa, utvrđena je u rasponu od 0,5 % do 1,3 % za svako društvo u uzorku.

(293)

Ti su postotci dodani osnovnoj dobiti od 6,5 % navedenoj u uvodnoj izjavi 287., čime se dobila ciljna dobit u rasponu od 7,0 % do 7,8 % na temelju okolnosti svakog društva.

(294)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije od 2 361 EUR/tona primjenjujući spomenutu ciljnu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 291.) na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka, a zatim dodavanjem prilagodbi prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(295)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u NRK-u, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(296)

Marža sniženja ciljnih cijena za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva i uvoz (vidjeti uvodnu izjavu 192.).

(297)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(298)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze da u NRK-u postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe s obzirom na predmetni proizvod. Prema dokazima iz pritužbe na titanijev dioksid i drvnu celulozu, koji pojedinačno čine više od 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda, primjenjuju se zahtjevi za izdavanje izvoznih dozvola u NRK-u.

(299)

Prema tome, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ispitala navodne poremećaje.

(300)

Komisija je prvo utvrdila glavne sirovine koje u proizvodnji predmetnog proizvoda upotrebljava svaki od proizvođača izvoznika u uzorku. Sirovine za koje je vjerojatno da čine najmanje 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda smatrane su glavnim sirovinama. Komisija je utvrdila da su i titanijev dioksid i drvna celuloza činili najmanje 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda. Za potrebe tog izračuna upotrijebljena je nenarušena cijena sirovine kako je utvrđena u Tajlandu. Međutim, u ispitnom postupku utvrđeno je da se drvna celuloza nije nabavljala na domaćem tržištu nego su je uvozili proizvođači izvoznici u uzorku pa nije bilo potrebe za daljnjim istraživanjem te sirovine.

(301)

Komisija je zatim ispitala je li jedna od mjera navedenih u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe uzrokovala poremećaje u vezi s titanijevim dioksidom: sustavi dvostrukih cijena, izvozni porezi, dodatni izvozni porez, izvozna kvota, zabrana izvoza, porez na robu namijenjenu izvozu, zahtjevi za izdavanje dozvola, najniža izvozna cijena, smanjenje ili ukidanje povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV), ograničenje u pogledu mjesta carinjenja za izvoznike, popis kvalificiranih izvoznika, obveza u vezi s domaćim tržištem, vezana rudarska prava. U tu je svrhu Komisija upotrijebila popis robe koja podliježe izvoznim dozvolama koji vodi kineska vlada (Ministarstvo trgovine i njegovi nadležni lokalni odjeli). U popisima za 2023. i 2024. navedeno je da se na titanijev dioksid i druge proizvode povezane s titanijem primjenjuju zahtjevi za izdavanje izvoznih dozvola.

(302)

Komisija je zatim usporedila cijenu titanijeva dioksida s cijenama na reprezentativnim međunarodnim tržištima. Utvrđeno je da je jedinična cijena titanijeva dioksida u NRK-u, kako su je prijavili proizvođači izvoznici u uzorku, bila gotovo polovina jedinične cijene u reprezentativnim zemljama, uključujući Tajland, koji je smatran odgovarajućom reprezentativnom zemljom. To je potvrđeno i prijavljenim uvoznim cijenama titanijeva dioksida jednog od proizvođača izvoznika u uzorku, koji je nabavljao oko 10 % titanijeva dioksida izvan NRK-a.

(303)

Komisija je zaključila da je titanijev dioksid izložen poremećajima u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(304)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni svih relevantnih informacija u ovom ispitnom postupku, uključujući neiskorištene kapacitete u zemlji izvoznici, tržišno natjecanje u pogledu sirovina i učinak na lance opskrbe društava iz Unije. Kako bi provela tu ocjenu, Komisija je analizirala konkretna pitanja iz upitnika koje su dostavili korisnici koji surađuju, organizirala posjete radi provjere kod društava LamiGraf i Interprint i saslušanja s obama korisnicima (uvodna izjava 6.).

(305)

Na temelju informacija koje su dostavili podnositelji pritužbe (129), neiskorišteni kapacitet proizvodnje dekorativnog papira u Kini procijenjen je 2022. na oko [600 000 – 650 000] tona. U skladu s tim informacijama Komisija je utvrdila da su tijekom razdoblja ispitnog postupka dva kineska proizvođača izvoznika u uzorku imala proizvodne kapacitete od [550 000 – 600 000] tona i neiskorištene kapacitete od [40 000 – 60 000] tona. S druge strane, veličina tržišta Unije iznosila je od 2022. do razdoblja ispitnog postupka [370 000 – 420 000] tona. U relativnom smislu neiskorišteni kapaciteti u Kini stoga su vrlo veliki.

(306)

Komisija je stoga zaključila da u Kini postoji znatan neiskorišteni kapacitet i da bi, kad bi se upotrijebio, taj neiskorišteni kapacitet mogao povećati globalnu ponudu proizvoda iz ispitnog postupka, sniziti cijene i posljedično ugroziti učinkovitost mjere ako se ona ne odredi na temelju razine dampinga.

(307)

Kad je riječ o tržišnom natjecanju u pogledu sirovina, Komisija je utvrdila da se na titanijev dioksid, koji čini više od 17 % nenarušenih troškova proizvodnje, primjenjuju zahtjevi za izdavanje izvoznih dozvola i da je jedinična cijena te sirovine u Kini, kako su je prijavili proizvođači izvoznici u uzorku, bila samo oko polovine jedinične cijene u svim mogućim reprezentativnim zemljama koje su razmotrene u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje, odnosno u Brazilu, Indoneziji, Maleziji, Tajlandu i Turskoj.. Kako je prethodno navedeno u odjeljku 6.3., kinesko tržište sirovine titanijeva dioksida smatralo se narušenim.

(308)

Prema zahtjevima za izdavanje izvoznih dozvola za titanijev dioksid u Kini izvozna društva moraju dobiti prethodno odobrenje vlade u obliku dozvola ili dopuštenja za izvoz proizvoda.

(309)

Takvi postupci ne samo da vladi daju kontrolu nad izvoznicima i količinom robe koja se izvozi, nego i mogu povećati transakcijske troškove ili onemogućiti izvoznicima da brzo reagiraju na prilike za prodaju u inozemstvo zbog dugog razdoblja obrade.

(310)

Umjetnim povećanjem ponude sirovina kineska vlada stvara pritisak na sniženje cijena domaćeg titanijeva dioksida. Time se stvara nepovoljan položaj za industriju Unije u usporedbi s proizvođačima izvoznicima u Kini.

(311)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 27., dekorativni papir upotrebljava se uglavnom u industriji namještaja, dizajna unutarnjeg prostora te građevinarstva i obnove kao laminat na podlozi. Glavni korisnici na kraju proizvodnog lanca su tiskare i postrojenja za impregnaciju i laminiranje. Tiskare tiskaju određeni dizajn na dekorativni papir (npr. drveni, zrnati, mramorni uzorak), postrojenja za impregnaciju obično impregniraju dekorativni papir sintetičkom smolom, kao što je melaminska ili urea smola, a postrojenja za laminiranje laminiraju dekorativni papir na ploče od drva kao što su ploče vlaknatice srednje gustoće ili ploče iverice primjenom visokih temperatura i tlaka ili, alternativno, ljepila.

(312)

U ovom ispitnom postupku nije se javio nijedan nepovezani uvoznik ni trgovac. Dva društva prvotno su se javila kao nepovezani uvoznici, ali oba su se smatrala korisnicima zbog stupnja prerade dekorativnog papira u njihovim proizvodnim postupcima.

(313)

U ovom ispitnom postupku sudjelovala su ukupno četiri korisnika koji su se protivili uvođenju pristojbi. Među njima su dvije tiskare dostavile odgovore na upitnik. Ostali su iznijeli primjedbe.

(314)

Oba korisnika koja surađuju tvrdila su da bi u slučaju uvođenja antidampinških pristojbi na uvoz iz Kine korisnici na tržištu Unije mogli imati veće troškove koji bi se prelili i na krajnje potrošače. Oba su korisnika istaknula i da bi tursko tržište u slučaju uvođenja pristojbi postalo konkurentnije, što bi potaknulo neovisne tiskare i postrojenja za impregnaciju da premjeste proizvodnju izvan Unije.

(315)

Jedan je korisnik tvrdio i da će se u slučaju uvođenja visokih antidampinških pristojbi uvoz dekorativnog papira iz Kine u Uniju praktički zaustaviti, čime bi EU ostao jedini održivi dobavljač zbog znatnih prepreka za ulazak novih sudionika u sektoru dekorativnog papira (odnosno velikih ulaganja u greenfield projekte), okolišnih prepreka (jer proizvođačima dekorativnog papira tradicionalno treba pristup izvoru vode) te prepreka znanju i kvaliteti. Ta bi kombinacija zbog nepostojanja tržišnog natjecanja omogućila proizvođačima iz Unije da povećaju cijene.

(316)

Prvo, Komisija je analizirala profitabilnost obaju korisnika koji surađuju i smatrala je da se nalaze u teškom gospodarskom stanju. Međutim, iako bi se korisnicima povećao trošak nabave dekorativnog papira iz Kine, razlika između dampinške marže i marže štete (u prosjeku oko 8 postotnih bodova) nije takva da bi pristojba utvrđena na nižoj razini marže štete dovela do znatnog poboljšanja njihova gospodarskog stanja. Nadalje, s obzirom na to da drugi korisnici nisu surađivali, gospodarsko stanje tih dvaju korisnika možda nije reprezentativno za druge korisnike koji djeluju u drugim segmentima tržišta, primjerice za korisnike koji se bave impregnacijom i laminiranjem. Komisija je podsjetila da se u ovom ispitnom postupku nije javio nijedan korisnik koji se bavi impregnacijom ili laminiranjem.

(317)

Drugo, iako je mogućnost nabave dekorativnog papira iz ostalih trećih zemalja ograničena, industrija Unije još nije poslovala punim kapacitetom i mogla bi zadovoljiti buduću tržišnu potražnju i buduća povećanja potražnje, među ostalim s obzirom na neostvarena ulaganja proizvođača iz Unije u dodatni proizvodni kapacitet nakon razdoblja ispitnog postupka.

(318)

Konkretno, jedan od proizvođača iz Unije u uzorku prijavio je neostvareno ulaganje u ugradnju stroja za proizvodnju prethodno impregniranog papira. Time se ne bi samo ostvario dodatni kapacitet, već bi se i diversificirali izvori prethodno impregniranog dekorativnog papira i povećalo tržišno natjecanje na tržištu Unije. To je važno jer je jedan od korisnika, Interprint, tijekom saslušanja tvrdio da takvu posebnu vrstu dekorativnog papira proizvode samo dva društva u cijelom svijetu.

(319)

Stoga bi uvođenje pristojbi omogućilo industriji Unije da ulaže u širenje kapaciteta i diversifikaciju svojeg asortimana proizvoda, čime bi se i korisnicima pružile veće mogućnosti diversifikacije. Stoga, ako se antidampinške mjere uvedu na razini dampinških marži, učinak na nepovezane uvoznike i trgovce bio bi ograničen i ne bi nadmašio koristi za industriju Unije, kojoj je potrebna ta razina zaštite s obzirom na utvrđenu štetu uzrokovanu dampinškim uvozom iz Kine i prethodno navedene poremećaje povezane sa sirovinama.

(320)

Društvo LamiGraf tvrdilo je da na razlike u troškovima sirovina između Kine i Unije utječu razni čimbenici koje bi trebalo uzeti u obzir pri procjeni razine mjera i da bi se neprimjenom pravila nižeg iznosa koju su zatražili podnositelji pritužbe ograničila konkurentna ponuda dekorativnog papira u Uniji. Grupa Kastamonu tvrdila je da bi se uvođenjem antidampinških mjera na uvoz dekorativnog papira iz Kine ograničila dostupnost odgovarajuće ponude dekorativnog papira kojom bi se zadovoljile potrebe korisnika iz EU-a.

(321)

Komisija je podsjetila da je uvođenje mjera opravdano zbog utvrđene štete uzrokovane dampinškim uvozom iz Kine i uzimajući u obzir prethodno navedene poremećaje povezane sa sirovinama. Suprotno tvrdnji društva LamiGraf, konkurentna ponuda bila bi ograničena bez mjera jer industrija Unije više ne bi mogla zadovoljiti potražnju industrije korisnika koja zahtijeva održivo gospodarsko stanje industrije Unije, koje se ne može ostvariti bez ponovne uspostave ravnopravnih uvjeta.

(322)

Nakon ocjene svih relevantnih informacija u ovom ispitnom postupku Komisija je zaključila da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. S obzirom na prethodno navedenu analizu Komisija je zaključila, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe, da je u interesu Unije da se razina privremenih pristojbi odredi na temelju razine dampinga, podložno daljnjim razmatranjima u kontekstu članka 21. iz odjeljka 7.2. u nastavku.

(323)

Podsjeća se da se industrija Unije sastoji od sedam proizvođača koji su u razdoblju ispitnog postupka zapošljavali više od 2 000 radnika.

(324)

Bez obzira na to što se industrija Unije 2020. suočila s gospodarskim padom zbog smanjenja tržišta uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, nakon čega je uslijedio nagli oporavak profitabilnosti, količine prodanih proizvoda, novčanog toka i povrata ulaganja 2021., prodaja i profitabilnost industrije Unije znatno su se pogoršali u drugoj polovini razmatranog razdoblja, što je imalo negativan učinak na njezinu količinu proizvedene robe, ulaganja i novčani tok. Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje (vidjeti uvodnu izjavu 174.).

(325)

Nepostojanje mjera vjerojatno bi imao znatan negativan učinak na industriju Unije u smislu dodatnog pada cijena, manje prodaje i daljnjeg pogoršanja profitabilnosti. Mjerama će se industriji Unije omogućiti da iskoristi svoj potencijal na tržištu Unije, provede neostvarene investicije i podigne profitabilnost do razine koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(326)

Stoga je Komisija zaključila da je uvođenje mjera u interesu industrije Unije i njezinih dobavljača na početku proizvodnog lanca.

(327)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 312., nijedan nepovezani uvoznik ni trgovac nije se javio za sudjelovanje u ispitnom postupku. Dva društva prvotno su se javila kao nepovezani uvoznici, ali oba su se smatrala korisnicima zbog stupnja prerade dekorativnog papira. Oba su društva poslovala kao tiskare dekorativnog papira. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 316., u ovom ispitnom postupku nije se javio nijedan korisnik koji se bavi impregnacijom ili laminiranjem pa Komisija nije mogla procijeniti učinak pristojbi na te vrste korisnika.

(328)

Komisija je provjerila odgovore na upitnik dvaju korisnika koji surađuju i s njima održala saslušanja (uvodna izjava 6.). Dekorativni papir činio je oko [75 – 85] % njihovih ukupnih troškova sirovina i oko [40 – 50] % njihova ukupnog troška proizvodnje. Obje tiskare u prosjeku su nabavljale [15 – 25] % proizvoda iz ispitnog postupka iz NRK-a, a njihov procijenjeni tržišni udio iznosio je [10 – 20 %] u smislu potrošnje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji. Oba korisnika dokazala su i da su u razdoblju ispitnog postupka poslovala s gubitkom. Ako se pristojbe uvedu na predloženoj razini, a sve ostale stvari ostanu jednake, Komisija je procijenila da bi se njihov trošak proizvodnje povećao za ponderirani prosjek manji od 2 % (130). Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 314., iako je mogućnost nabave dekorativnog papira iz ostalih trećih zemalja ograničena, uvođenje pristojbi ne bi prouzročilo rizik od nestašice proizvoda iz ispitnog postupka na tržištu Unije jer industrija Unije ne posluje punim kapacitetom i mogla bi zadovoljiti povećanu potražnju na tržištu.

(329)

Prema tome, Komisija je potvrdila svoju procjenu da bi učinak pristojbi na korisnike bio ograničen i ne bi nadmašio koristi za industriju Unije (uvodna izjava 319.).

(330)

Učinci mjera na proizvođače iz Unije bili bi pozitivni. Rizici od mogućeg negativnog učinka na korisnike i nepovezane uvoznike/trgovce, posebno u pogledu nabave, ublažili bi se slobodnim raspoloživim kapacitetom industrije Unije i dodatnim proširenjem proizvodnih kapaciteta u budućnosti. Ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja i ravnopravnih uvjeta za sve, bez dampinškog uvoza, pogodovala bi zdravom razvoju cjelokupnog tržišta i omogućila industriji Unije da pokrije troškove koji proizlaze iz obveza Unije i država članica na temelju međunarodnih sporazuma.

(331)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz dekorativnog papira podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

(332)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(333)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz dekorativnog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. Komisija je u uvodnoj izjavi 322. zaključila da bi odgovarajuća razina za uklanjanje štete trebala biti dampinška marža.

(334)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(335)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(336)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a”.

(337)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(338)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(339)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(340)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi ukinuti/obustaviti.

(341)

U ovoj fazi postupka nije donesena/ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(342)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(343)

Društvo Kingdecor iznijelo je primjedbu da Komisija u izračunu ne bi trebala uzeti u obzir dvostruki redak u tablici pojedinačnih transakcija. Nadalje, količinu neispravnih proizvoda za koje su izdana knjižna odobrenja trebalo bi oduzeti od odgovarajućih računa i ponovno izračunati dampinšku maržu. Naposljetku, Komisija bi trebala primijeniti drukčiju referentnu vrijednost za titanijev dioksid i u skladu s time ponovno izračunati dampinšku maržu.

(344)

Komisija potvrđuje da je iz izračuna već isključila dvostruki redak, koji je iznosio 0. Druga i treća primjedba ne odnose se na administrativnu pogrešku i razmotrit će se u konačnoj fazi.

(345)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(346)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,