(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 15. studenog 2023. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom poli(vinil-klorida) („PVC”) podrijetlom iz Egipta i Sjedinjenih Američkih Država („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 2. listopada 2023. podnio Odbor za trgovinu poli(vinil-kloridom) („podnositelji pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije PVC-a u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d) nisu ispunjeni.

(4)

Podnositelji pritužbe nisu zatražili evidentiranje, a Komisija je utvrdila da nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. Osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 32.), nije došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza.

(5)

Zbog razloga navedenih u odjeljku 4.4.1. Komisija je odlučila zbrojiti uvoz iz predmetnih zemalja za potrebe analize opisane u prethodnim uvodnim izjavama. Analiza podataka iz Eurostatove baze podataka Comext i podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju u predmetnim zemljama pokazala je da se kumulativna količina uvoza iz predmetnih zemalja smanjila za 41 % u prva tri puna mjeseca (tj. od prosinca 2023. do veljače 2024.) nakon pokretanja ispitnog postupka u usporedbi s istim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka. Slično tomu, prosječni mjesečni uvoz iz predmetnih zemalja u prva tri mjeseca nakon pokretanja ispitnog postupka iznosio je 19 148 tona u usporedbi s prosječnim mjesečnim uvozom od 27 450 tona u razdoblju ispitnog postupka. Stoga Komisija tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije uvela obvezu evidentiranja uvoza PVC-a na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike, tijela Egipta i Sjedinjenih Američkih Država („SAD”), poznate uvoznike, dobavljače i korisnike te trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje.

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Odabrala ga je na temelju proizvodnje i prodaje. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku imali su udio od 25 % procijenjene proizvodnje istovjetnog proizvoda i 26 % procijenjene prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Komisija nije primila nijednu primjedbu, pa je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(10)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ili pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija stoga nije odabrala uzorak uvoznika.

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Egiptu zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Arapske Republike Egipta pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(12)

Samo je jedan proizvođač izvoznik iz Egipta, TCI Sanmar Chemicals S.A.E („TCI Sanmar”), dostavio zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je u skladu s tim odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(13)

Drugi egipatski proizvođač izvoznik, Egyptian Petrochemical Company („EPC”), javio se 7. prosinca 2023. (15 dana nakon isteka roka za dostavu informacija za odabir uzorka) i zatražio od Komisije da sudjeluje u postupku kao zainteresirana strana. Budući da je utvrdila da sudjelovanje drugog proizvođača izvoznika vjerojatno neće ugroziti pravodobni završetak ispitnog postupka, Komisija je pozitivno odgovorila na zahtjev EPC-a.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Sjedinjenim Američkim Državama zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Sjedinjenih Američkih Država pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(15)

Četiri proizvođača izvoznika u Sjedinjenim Američkim Državama dostavila su zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Nije zaprimljena nijedna primjedba na odabir uzorka.

(16)

Dva američka proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, pokazala su namjeru da zatraže pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. osnovne uredbe. Međutim, nijedan dostavio odgovor na upitnik pa tako ni stvarne zahtjeve.

(17)

Komisija je primila niz primjedbi zainteresiranih strana na pokretanje postupka i reakcija na podneske drugih strana.

(18)

Nakon pokretanja postupka primjedbe su dostavili egipatska vlada, egipatski proizvođač TCI Sanmar Chemicals S.A.E. („TCI Sanmar”), američki proizvođači Oxy Vinyls, LP i Westlake Corporation („Westlake”), proizvođač iz Unije koji nije uključen u uzorak Ercros, i dva korisnika, odnosno Rehau i Foamalite Ltd. („Foamalite”). Primjedbe su dostavili i podnositelji pritužbe, koji su u njima osporili podneske zainteresiranih strana.

(19)

Egipatska vlada i TCI Sanmar tvrdili su da podnositelji pritužbe nisu omogućili pravednu usporedbu izvozne cijene i uobičajene vrijednosti te da pritužba ne sadržava dostatne dokaze o dampingu.

(20)

Komisija se s tim nije složila. Kad je riječ o dampingu, Komisija je smatrala da pritužba sadržava dovoljno relevantnih dokaza za pokretanje ispitnog postupka jer dokazi prima facie upućuju na dampinške marže od 45,2 % za Egipat te od 40,6 % do 59,4 % za SAD. Konkretno, podnositelji pritužbe temeljili su izvoznu cijenu na razumno raspoloživim informacijama, kao što je Eurostatova prosječna cijena CIF uvoza proizvoda podrijetlom iz Egipta u EU, i prilagodili je na razinu franko tvornica primjenom razumnih procjena. Isto tako, podnositelji pritužbe utvrdili su uobičajenu vrijednost na temelju lokalnih cijena evidentiranih u sustavu za praćenje tržišta ChemOrbis primjenom egipatskog lokalnog indeksa cijena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(21)

Egipatska vlada, Oxy Vinyls, LP, TCI Sanmar i Westlake doveli su u pitanje analizu štete u pritužbi jer egipatski i američki uvoz nisu ulazili u Uniju u štetnim količinama ni po štetnim cijenama, a industrija Unije bila je zdrava i ostvarivala je dobre rezultate. Te su strane isto tako smatrale da zabrinutost zbog prijetnje štete nije utemeljena.

(22)

Pritužba je sadržavala informacije o kretanju uvoza iz predmetnih zemalja u smislu količina i cijena. U osnovnoj uredbi propisano je da se u analizi štete uzimaju u obzir apsolutna razina i kretanja tržišnog udjela i cijena tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je smatrala da, iako je industrija Unije možda bila zdrava u početnom dijelu razmatranog razdoblja, pritužba sadržava argumente o tome zašto se stanje pogoršalo od kraja 2022. te je smatrala da nisu dostavljeni dostatni dokazi protiv argumenata iznesenih u prilog mogućoj prijetnji štete, posebno s obzirom na strukturni višak kapaciteta izvoznika iz predmetnih zemalja.

(23)

Egipatska vlada, Oxy Vinyls, LP i TCI Sanmar tvrdili su da uzročno-posljedična veza nije dokazana i da postoje drugi, alternativni uzroci štete. Među drugim uzrocima štete strane su navele troškove energije, višu silu, uvoz iz Meksika i Norveške na koji se ne odnosi predmetna trgovinska mjera, inflaciju te izvozne rezultate industrije Unije. Rehau i Foamalite tvrdili su da su proizvođači iz Unije možda sami bili odgovorni za štetu zbog proglašenja slučajeva više sile koji su ograničili opskrbu proizvodom korisnika iz Unije na količine manje od ugovorenih i zbog kojih su pogođeni korisnici počeli tražiti druge izvore PVC-a izvan Unije.

(24)

Ercros je tvrdio da je uzročno-posljedična veza dokazana te je istaknuo da su pad cijena koji je utjecao na tržište i industriju Unije u velikoj mjeri i nesumnjivo potaknule cijene egipatskog i američkog PVC-a, pri čemu je 2021. naveo kao prekretnicu.

(25)

Komisija je smatrala da pritužba sadržava dovoljno elemenata za utvrđivanje uzročno-posljedične veze u toj fazi i da nisu dostavljeni materijalni dokazi koji bi bili u suprotnosti s argumentacijom iz pritužbe.

(26)

Društvo Oxy Vinyls, LP tvrdilo je da proizvođači iz Unije imaju veće troškove zbog visokih troškova usklađivanja povezanih s brojnim nastojanjima Unije u području okoliša i socijalnih pitanja.

(27)

Komisija je smatrala da bi ta tvrdnja mogla biti utemeljena da je šteta utvrđena tijekom cijelog predmetnog razdoblja, no ti argumenti ne mogu objasniti nagli nastanak štete tijekom razdoblja ispitnog postupka u kojem je došlo do velikog povećanja navodnog dampinškog uvoza.

(28)

Oxy Vinyls, LP i Westlake tvrdili su da podnositelji pritužbe nisu objasnili zašto bi profitna marža za izračun sniženja cijena trebala iznositi 15 %. Ercros je tvrdio da je za zdravu industrija PVC-a u Uniji potrebna profitna marža od 15 %. Iako su podnositelji pritužbe i društvo Ercros tvrdili da je profitna marža od 15 % uobičajena profitna marža za kemijski sektor, Komisija od drugih strana nije dobila dokaze iz kojih bi bila vidljiva razumna profitna marža koja bi se u srednjoročnom razdoblju mogla očekivati u cikličkoj industriji kao što je industrija PVC-a. Isti izvoznici iz SAD-a tvrdili su i da je došlo do pogreške pri pokretanju postupka jer su podnositelji pritužbe greškom upotrijebili EBITDA-u umjesto profitne marže. Komisija je napomenula da je u izračunima korištena profitna marža od 15 % i da je u pritužbi navedeno samo da je riječ o postotku koji je isti kao ciljni postotak EBITDA-e za podnositelje pritužbe. Komisija je smatrala da se iz usporedbe različitih omjera u pritužbi ne može zaključiti da su njezini podnositelji pogrešno upotrijebili EBITDA umjesto profitne marže (3).

(29)

Društvo Foamalite žalilo se da bi Komisijino uvođenje antidampinških pristojbi moglo utjecati na njegovu konkurentnost jer se natječe sa subjektom koji se nalazi u Sjevernoj Irskoj i koji u okviru svojeg uvoza iz SAD-a ne bi morao plaćati te pristojbe. Komisija je utvrdila da je Ujedinjena Kraljevina 8. siječnja 2024. pokrenula antidampinški ispitni postupak o S-PVC-u iz SAD-a te je odbacila tu tvrdnju.

(30)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije u uzorku, dvama egipatskim proizvođačima izvoznicima koji su se javili i proizvođačima izvoznicima iz SAD-a koji su uključeni u uzorak. Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavila upitnik za uvoznike i korisnike. Upitnicima su mogli pristupiti i nepovezani trgovci izvan Unije (vidjeti uvodne izjave 48. i 73.). Ti su upitnici objavljeni i na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(31)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(32)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(33)

Proizvod iz ispitnog postupka je suspenzijski poli(vinil-klorid) („S-PVC”), nepomiješan s drugim tvarima. Predmetni proizvod („proizvod iz ispitnog postupka”) uključuje samo S-PVC, a ne uključuje emulzijski poli(vinil-klorid) („E-PVC”).

(34)

PVC je umjetni termoplastični polimer. Primarna sirovina koja se upotrebljava u proizvodnji PVC smola jest vinil-klorid monomer (VCM) koji nastaje kao rezultat reakcije etilena i klora za dobivanje etilen diklorida (EDC) i zatim se toplinskim krekiranjem pretvara u VCM. S-PVC proizvodi se primjenom tehnologije suspenzije.

(35)

PVC u svojem suspenzijskom obliku (S-PVC) industrijski je proizvod širokog raspona primjene, na primjer u proizvodnji cijevi i pribora, filmova i folija, injekcijskom prešanju i puhanju.

(36)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Egipta i Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) („predmetne zemlje”), trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 3904 10 00 (oznake TARIC 3904100015 i 3904100080) („predmetni proizvod”).

(37)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(38)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(39)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 12. i 13., dva egipatska proizvođača izvoznika, TCI Sanmar i EPC, javila su se tijekom ispitnog postupka i dostavila odgovore na upitnik. EPC je dostavio nepotpun odgovor na upitnik, u kojem su nedostajali ključni dijelovi. Komisija je stoga dopisom od 16. siječnja 2024. obavijestila EPC o namjeri da primijeni članak 18. i da, ondje gdje informacije nedostaju, temelji nalaze na raspoloživim podacima. U istom je dopisu pozvala EPC da dostavi informacije koje nedostaju. Međutim, EPC to nije učinio, čak ni nakon što je Komisija 6. veljače 2024. ponovno podnijela takav zahtjev.

(40)

Tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta koja je obavljena u razdoblju od 3. do 6. ožujka 2024. u prostorima EPC-a Komisija je utvrdila dodatne elemente koji su doveli do primjene članka 18. stavka 1. osnovne uredbe.

(41)

Budući da EPC nije dostavio informacije potrebne za procjenu domaćih cijena, izvoznih cijena i troška proizvodnje, Komisija je u skladu s člankom 18. stavkom 4. osnovne uredbe dopisom od 12. travnja 2024. obavijestila EPC o razlozima zbog kojih namjerava zanemariti informacije koje je dostavio te mu je dala mogućnost da podnese dodatna objašnjenja. Povezani podaci zbog povjerljivosti su poslani samo društvu EPC.

(42)

EPC se 17. travnja 2024. usprotivio primjeni članka 18. Tvrdio je da do 12. prosinca 2023. nije bio upoznat s antidampinškim predmetom i da je Komisija naknadno odbila njegov zahtjev za produljenje roka, što mu je onemogućilo učinkovito sudjelovanje u postupku provjere.

(43)

Dodao je da bi Komisija u svrhu utvrđivanja dampinga trebala (barem) razmotriti informacije povezane s izvoznim cijenama jer je tim Komisije tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta provjerio točnost svih potrebnih dokumenata (kad je riječ o izvoznim cijenama).

(44)

Osim toga, EPC je smatrao da, u okviru svojih mogućnosti, u potpunosti surađuje te se pozvao na članak 15. Antidampinškog sporazuma WTO-a u skladu s kojim razvijene zemlje članice moraju osobitu pozornost posvetiti posebnoj situaciji zemalja članica u razvoju.

(45)

Komisija se nije složila s primjedbama društva EPC. Kad je riječ o njegovoj tvrdnji da do 12. prosinca 2023. nije bio upoznat s ispitnim postupkom, Komisija podsjeća na to da je ovaj ispitni postupak pokrenut 15. studenog 2023. objavljivanjem Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Komisija je istog dana izravno obavijestila EPC i Misiju Arapske Republike Egipta o pokretanju ovog ispitnog postupka i pozvala EPC da sudjeluje u postupku odabira uzorka.

(46)

Kad je riječ o tvrdnji EPC-a da je u potpunosti surađivao u okviru svojih mogućnosti te o njegovu upućivanju na članak 15. Antidampinškog sporazuma WTO-a, Komisija je navela da ograničene mogućnosti bilo koje strane ne mogu biti opravdanje za nedostavljanje informacija koje su potrebne za izračunavanje točne dampinške marže ili nemogućnost unakrsne provjere dostavljenih podataka. Osim toga, Komisija je podsjetila na to da je iznimno prihvatila da EPC sudjeluje u ispitnom postupku unatoč tomu što EPC nije ispunio obrazac za odabir uzorka (vidjeti uvodnu izjavu 13.) i što se prvotno javio izvan redovnog roka.

(47)

Komisija je stoga privremeno zanemarila informacije koje je dostavio EPC i potvrdila upotrebu raspoloživih podataka u vezi s tim proizvođačem izvoznikom na temelju članka 18. stavka 1. osnovne uredbe.

(48)

Prema informacijama iz pritužbe izvoz u Uniju obavljao se preko nepovezanih trgovaca, a proizvođači izvoznici bili su upoznati s konačnim odredištem prodaje preko tih trgovaca. Komisija je od dvaju proizvođača izvoznika zatražila i dobila imena i podatke za kontakt tih trgovaca. Sedam nepovezanih trgovaca, koji su zajedno činili više od 70 % ukupnog uvoza iz Egipta u razdoblju ispitnog postupka, barem je djelomično ispunilo upitnik. Prema dostavljenim informacijama ti su trgovci preprodavali predmetni proizvod kupcima u Uniji ili kupcima u trećim zemljama. Nijedan nije preprodavao predmetni proizvod kupcima u Egiptu.

(49)

Informacije koje su dostavili ti trgovci nisu bile potrebne za utvrđivanje dampinga u odnosu na Egipat, a korištene su samo kako bi se potvrdilo da nijedan nepovezani trgovac nije preprodavao predmetni proizvod na domaćem tržištu u Egiptu. TCI Sanmar u svojoj je evidenciji pokazao konačno odredište tih izvoza, konkretno na temelju dostupnih otpremnih dokumenata.

(50)

Zbog primjene članka 18. stavka 1. osnovne uredbe na EPC, kako je opisano u odjeljku 3.1.1., opis izračuna dampinške marže u nastavku primjenjivao se samo na preostalog egipatskog proizvođača izvoznika, društvo TCI Sanmar.

(51)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna domaća prodaja bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Iz toga slijedi da je ukupna prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(52)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju s reprezentativnom domaćom prodajom.

(53)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svake vrste proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da je domaća prodaja bila reprezentativna jer je činila više od 5 % ukupne prodaje identičnog proizvoda za izvoz u Uniju.

(54)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(55)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(56)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(57)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(58)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je, ovisno o vrsti proizvoda, od 5 % do 97 % domaće prodaje predmetne vrste proizvoda bilo profitabilno i da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s tim uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje ako domaća prodaja čini najviše 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda.

(59)

Društvo TCI Sanmar izvozilo je u Uniju preko nepovezanih trgovaca, koji su predmetni proizvod kupili od tog društva i preprodavali ga nezavisnim kupcima u Uniji. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49., društvo TCI Sanmar u svojoj je evidenciji pokazalo konačno odredište izvozne prodaje nepovezanim trgovcima.

(60)

Izvozna cijena utvrđena na taj način bila je stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao nepovezanim trgovcima u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(61)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(62)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu prema razlikama koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe.

(63)

TCI Sanmar i egipatska vlada tvrdili su da bi u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe uobičajene vrijednosti trebalo smanjiti s obzirom na učinke valutne krize na gospodarstvo Egipta tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kako bi potkrijepilo tu tvrdnju, društvo TCI Sanmar ukazalo je na razvoj takozvanog paralelnog ili crnog tržišta na kojem se čvrstim valutama kao što su američki dolar („USD”) ili euro trguje po stopama koje su znatno više od službenih deviznih tečajeva Egipatske središnje banke („CBE”), što je opisano, na primjer, u izvješću o istraživanju tržišta koje je Ministarstvo trgovine SAD-a objavilo 19. rujna 2023. ili u studiji koju je objavila banka BNP Paribas. TCI Sanmar dodao je da se domaća prodaja predmetnog proizvoda plaća u egipatskim funtama („EGP”). Ta su plaćanja u računovodstvene svrhe pretvorena u USD. Zbog primjenjivih računovodstvenih pravila te su se konverzije morale temeljiti na stopi CBE-a.

(64)

TCI Sanmar ponovio je 22. ožujka 2024. svoju tvrdnju i dodao da je Egipat s Međunarodnim monetarnim fondom („MMF”) sklopio važan sporazum u vrijednosti od 8 milijardi USD. Ključni uvjet sporazuma, sa stajališta MMF-a, bio je taj da CBE omogući tržišnim silama da odrede vrijednost EGP-a kako bi se uklonile razlike između službenog deviznog tečaja i takozvanog paralelnog tržišnog tečaja. Nakon što je CBE pristao na taj uvjet, službeni devizni tečaj promijenio se s približno 31 EGP – 1 USD (5. ožujka 2024.) na približno 49 EGP – 1 USD (6. ožujka 2024.) (smanjenje vrijednosti od približno 60 %).

(65)

Komisija je odbila početnu i ponovljenu tvrdnju. Nijedna od strana koje su iznijele te tvrdnje nije ih mogla potkrijepiti, konkretno zbog toga što povijesne stope na crnom ili paralelnom tržištu nisu zabilježene. Osim toga, računovodstvena politika društva TCI Sanmar propisuje primjenu službenih stopa koje je utvrdio CBE, što potvrđuje stajalište Komisije o primjeni tih stopa.

(66)

Kad je riječ o ponovljenoj tvrdnji, Komisija je pojasnila da se događaji nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne mogu uzeti u obzir za utvrđivanje dampinga. Pri usporedbi izvoznih i domaćih cijena Komisija se mora oslanjati isključivo na službene devizne tečajeve. Znatna promjena deviznog tečaja kakva je nastupila 6. ožujka 2024. ne može se prihvatiti kao ex post dokaz da znatno promijenjeni devizni tečaj upućuje na to da bi se taj tečaj trebao primjenjivati na proteklo razdoblje, u ovom slučaju razdoblje ispitnog postupka.

(67)

Osim toga, TCI Sanmar zatražio je prilagodbu za troškove kredita. Komisija je odbacila taj zahtjev i smatrala da činjenice na koje se poziva TCI Sanmar opravdavaju smanjenje izvozne cijene, a ne njezino povećanje, kako je zatražio TCI Sanmar. Dodatne pojedinosti zbog povjerljivosti su poslane samo društvu TCI Sanmar.

(68)

Prilagodbe na temelju troškova vozarine, osiguranja, manipulativnih troškova, troškova kredita, bankovnih naknada i troškova pakiranja oduzete su od cijena domaće i/ili izvozne prodaje ako su prijavljene i ako je utvrđeno da su opravdane.

(69)

Na temelju toga privremena ponderirana prosječna dampinška marža društva TCI Sanmar izražena u postotku cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 86,1 %.

(70)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 39. do 47., Komisija je za društvo EPC upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Stoga je smatrala primjerenim utvrditi dampinšku maržu za EPC na temelju reprezentativne prodaje najreprezentativnije vrste proizvoda koju društvo TCI Sanmar prodaje u Uniji. Ta je vrsta proizvoda činila više od 90 % ukupnog izvoza društva TCI Sanmar u Uniju, a Komisija je zbog nesuradnje smatrala da ta metodologija na odgovarajući način uzima u obzir potencijal društva za damping, vodeći računa o postupovnom kontekstu u kojem je do takve nesuradnje došlo i o relevantnim dokazima u dokumentaciji. Stoga je izračunana dampinška marža iznosila 109,5 % i primijenjena je na EPC.

(71)

U okviru ovog ispitnog postupka javili su se svi poznati proizvođači izvoznici. Komisija je na temelju toga odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali utvrditi na razini društva s najvišom dampinškom maržom, a to je EPC.

(72)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, stoga iznose:

(73)

Kao i u slučaju Egipta (vidjeti uvodnu izjavu 48.) Komisija je od dvaju proizvođača izvoznika u uzorku zatražila i dobila imena i podatke za kontakt nepovezanih trgovaca preko čijih kanala se, prema informacijama iz pritužbe, odvijao dobar dio njihove izvozne prodaje u Uniju. Komisija je preko proizvođača izvoznika u uzorku izravno stupila u kontakt s trgovcima i pozvala ih da ispune poseban upitnik namijenjen utvrđivanju konačnog odredišta prodaje PVC-a društava Formosa i Westlake. Devet nepovezanih trgovaca dostavilo je Komisiji djelomičan ili potpun odgovor na taj upitnik. Te su informacije obuhvaćale samo ograničenu količinu proizvoda koju su strane u uzorku prodale u EU-u. Međutim, strane u uzorku same su od svojih nepovezanih trgovaca prikupile dodatne informacije na temelju kojih je Komisija mogla utvrditi konačno odredište ukupne izvozne prodaje društva Formosa i 98,5 % izvozne prodaje društva Westlake. Pri izračunu dampinga korištena je ukupna prodaja proizvoda za izvoz za koje se moglo potvrditi da imaju odredište u EU-u.

(74)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda prodanih na domaćem tržištu svakog proizvođača izvoznika u uzorku bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(75)

Komisija je zatim za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(76)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da je domaća prodaja proizvođača izvoznika u uzorku bila reprezentativna jer je činila više od 5 % ukupne prodaje identičnog proizvoda za izvoz u Uniju.

(77)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(78)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(79)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(80)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(81)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je u slučaju oba proizvođača izvoznika, uz iznimku dvije vrste proizvoda društva Westlake, manje od 80 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno. U skladu s tim uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje isključivo za tu prodaju. Kad je riječ o dvije vrste proizvoda proizvođača izvoznika za koje je više od 80 % domaće prodaje bilo profitabilno, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(82)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 73., preko nepovezanih trgovaca u SAD-u.

(83)

U slučaju izravne prodaje nezavisnim kupcima u Uniji izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe. U slučaju neizravne prodaje preko nepovezanih trgovaca u SAD-u izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se predmetni proizvod prodavao tim trgovcima u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(84)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(85)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu prema razlikama koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Prilagodbe za troškove prijevoza, kredita, pakiranja i popusta te za manipulativne troškove i troškove utovara izvršene su ako je to bilo primjenjivo.

(86)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(87)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(88)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu strana u uzorku skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe.

(89)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 63,7 %.

(90)

Kako bi utvrdila metodologiju za izračunavanje preostale dampinške marže, tj. marže koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike iz SAD-a koji se nisu javili tijekom ispitnog postupka, Komisija je najprije razmotrila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je količina izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na osnovi statističkih podataka iz baze Comext. Četiri proizvođača izvoznika koji surađuju činili su 76,5 % (6) izvoza iz SAD-a u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Stoga se razina suradnje u ovom slučaju smatra niskom. Komisija je stoga za sve ostale proizvođače izvoznike iz Sjedinjenih Američkih Država utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Odlučila je preostalu dampinšku maržu utvrditi na razini dampinga utvrđenoj za proizvođača izvoznika u uzorku s najvećom ponderiranom prosječnom dampinškom maržom za najreprezentativniju vrstu proizvoda.

(91)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(92)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodilo je 12 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Podnositelji pritužbe su tri proizvođača iz Unije.

(93)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 3 842 081 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih dostupnih informacija o industriji Unije, kao što su odgovori na makroekonomski upitnik, informacije prikupljene tijekom posjeta proizvođačima u uzorku radi provjere, upitnici koje su dostavili drugi proizvođači koji surađuju i službeni statistički podaci Eurostata. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su 25 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(94)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri u analizi potrebno razmotriti postojanje ugovorâ o preradi i aktivnosti na početku proizvodnog lanca istovjetnog proizvoda u industriji Unije.

(95)

Komisija je utvrdila da dva od tri proizvođača u uzorku posluju na temelju ugovorâ o preradi. U svakom ugovoru o preradi drugi je subjekt iz grupe bio poduzetnik koji je odgovoran za nabavu ulaznih materijala i prodaju proizvedenog istovjetnog proizvoda, pri čemu je proizvođač u uzorku primao naknadu za preradu. Stoga financijski podaci dvaju proizvođača u uzorku nisu bili dovoljni za provedbu analize štete jer bi financijski rezultati bili prilično stabilni, a iz njih bi bila vidljiva naknada za preradu, a ne gospodarski rezultati poduzetnika. Kako bi mogla provjeriti ukupni financijski rezultat proizvodnje istovjetnog proizvoda na lokacijama u uzorku, Komisija je od ta dva proizvođača u uzorku dobila pristup evidenciji poduzetnika i informacijama o ključevima za raspodjelu. To je značilo da je Komisija mogla provjeriti financijske rezultate koje su poduzetnici ostvarili od PVC-a koji su prerađivači proizveli na lokacijama u uzorku.

(96)

S-PVC je umjetni termoplastični polimer koji nastaje polimerizacijom vinil-klorida. Vinil-klorid monomer (VCM) primarna je sirovina koja se proizvodi toplinskim krekiranjem etilen diklorida (EDC), proizvoda koji se dobiva izravnim kloriranjem ili oksikloriranjem etilena. Jedan od proizvođača u uzorku kupuje etilen, klor i/ili EDC od trećih dobavljača. Kad je riječ o druga dva proizvođača u uzorku, njihovi poduzetnici isto tako mogu nabaviti EDC na tržištu (i to redovito čine), ali njihove grupe imaju kapacitete za proizvodnju EDC-a korištenjem klora koji proizvodi zajednički subjekt u kojem svaka grupa ima 50 % udjela. Klor se kupuje po transfernoj cijeni koja je bila stabilna tijekom razmatranog razdoblja i koja je uključena u trgovinski model koji različita porezna tijela unutar Unije prihvaćaju kao utemeljen na cijeni utvrđenoj po načelu nepristrane transakcije.

(97)

Komisija je zaprimila primjedbe društva Westlake u kojima se zagovara uključivanje povezanog poslovanja s kaustičnom sodom u analizu štete. Kaustična soda i klor proizvode se elektrolizom soli. Kaustična soda široko se upotrebljava u kemijskoj industriji kao temeljni materijal. Podnositelji pritužbe naveli su da je kaustična soda suproizvod u proizvodnji klora te da se oba proizvoda proizvode u približno jednakim količinama u okviru procesa klor-alkalne elektrolize (7), čime su osporili tvrdnju da se kaustična soda može smatrati suproizvodom ili nusproizvodom PVC-a. Komisija je napomenula da je, s obzirom na to da nisu svi proizvođači PVC-a uključeni u proizvodnju klora, riječ o vrlo snažnom pokazatelju da se te dvije industrije, iako su obje povezane s procesom klor-alkalne elektrolize, moraju smatrati odvojenim industrijama (8).

(98)

Westlake je tvrdio i da na tržištu S-PVC-a postoje tri različita segmenta proizvoda (S-PVC kao „roba”, „punilo” i „proizvod za posebnu namjenu”) i da ih se u ispitnom postupku nije pravilno razlikovalo. Tvrdio je da je Komisija prethodno prepoznala postojanje ta tri segmenta u kontekstu pitanja tržišnog natjecanja. Komisija je napomenula da je u dokumentu na koji je uputio Westlake navedeno da su tržišta S-PVC-a kao proizvoda za posebnu namjenu i kao punila nišna tržišta (9). Podnositelji pritužbe tvrdili su da S-PVC kao roba, punilo i proizvodu posebne namjene imaju ista osnovna kemijska svojstva i čine samo vrste proizvoda te da su kontrolni brojevi proizvoda koje je predložila Komisija dovoljno precizni da mogu obuhvatiti razlike koje utječu na usporedivost cijena ili na utvrđivanje štete i uzročnosti. Podnositelji pritužbe tvrdili su i da Westlake nije dostavio dokaze za tvrdnju da će na jedan ili više navodnih segmenata dampinški uvoz vjerojatno više utjecati nego na druge segmente, da nisu dostavljeni dokazi koji pokazuju da struktura kontrolnih brojeva proizvoda ne može obuhvatiti razlike u cijenama i da nema dokaza da proizvodi nisu zamjenjivi. Komisija je napomenula da proizvođači iz Unije u uzorku proizvode najuobičajeniji S-PVC opće namjene (koji Westlake naziva „roba”), da je glavna odrednica upotrebe S-PVC-a njegova vrijednost K (10) i da bi se S-PVC koji se smatra robom u ispitnom postupku mogao obuhvatiti kontrolnim brojevima proizvoda B i C. U tom je pogledu Komisija utvrdila da je izraz „proizvod posebne namjene” više odnosi na komercijalnu klasifikaciju ili pojam, nego na industrijski standard (jer proizvod koji jedan proizvođač smatra „proizvodom posebne namjene”, drugi proizvođač može smatrati „robom”).

(99)

Komisija je napomenula da su razlike u proizvodnom postupku male jer je očito da jedan proizvođač u uzorku može upotrebljavati iste linije za proizvodnju određene količine S-PVC-a posebne namjene (11). Komisija je napomenula da Westlake nije iznio primjedbe na predloženi uzorak Unije iako je znao da tri proizvođača iz Unije u uzorku ne posluju u trima navodnim segmentima. Osim toga, Komisija nije pronašla nikakve dokaze o relevantnosti navodnih segmenata u pogledu cijena, troškova ili segmentacije tržišta koji bi premašivali elemente već obuhvaćene strukturom kontrolnih brojeva proizvoda. Stoga je tvrdnja društva Westlake o postojanju tri segmenta odbačena.

(100)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju:

(101)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(102)

Potrošnja istovjetnog proizvoda u Uniji utvrđena je na temelju kombinacije informacija o prodaji u EU-u proizvođača iz Unije (kako je opisano u uvodnoj izjavi 100.) i podataka Eurostata o uvozu. Budući da proizvod iz ispitnog postupka uključuje samo S-PVC, procjenjuje se da uvoz S-PVC-a iznosi 96 % uvoza pod oznakom KN 3904 10 00, a ostatak se odnosi na uvoz E-PVC-a. Podjela uvoza pod oznakom KN 3904 10 00 između dvije vrste PVC-a provedena je na temelju tržišnih podataka sadržanih u pritužbi.

(103)

Ukupna potrošnja u Uniji smanjuje se od 2021., godine u kojoj je zabilježen snažan oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19. Od 2020. ukupna potrošnja u Uniji smanjila se za 18 % pod utjecajem trenutačnog smanjenja u građevinskom sektoru u Uniji.

(104)

Komisija je ispitala treba li uvoz S-PVC-a podrijetlom iz predmetnih zemalja procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(105)

Dampinška marža utvrđena za uvoz iz Egipta i SAD-a bila je iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Količina proizvoda uvezenih iz svake od predmetnih zemalja nije bila zanemariva u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Tržišni udjeli u razdoblju ispitnog postupka iznosili su 1,92 % (Egipat) i 8,30 % (SAD).

(106)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz Egipta i SAD-a te između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda bili su slični. Točnije, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i sa S-PVC-om proizvedenim u Uniji jer industrijski korisnici na sličan način mogu pristupiti prodajnim timovima proizvođača iz Unije i trgovcima, a i jedni i drugi opskrbljuju slične kategorije kupaca.

(107)

Prema tome, ispunjeni su svi kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe te se uvoz iz Egipta i SAD-a ispitivao kumulativno u svrhu utvrđivanja štete.

(108)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju dostupnih statističkih podataka po proizvodima i procjene potrošnje u razdoblju ispitnog postupka na temelju najnovijih dostupnih podataka (2022.).

(109)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 2

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(110)

U razmatranom razdoblju uvoz iz predmetnih zemalja povećao se u smislu apsolutne vrijednosti za 288 405 tona. Istodobno se ukupni tržišni udio uvoza predmetnih zemalja povećao za 9,18 postotnih bodova (uvoz je u razdoblju ispitnog postupka bio osam puta veći nego 2020.). Uvoz iz Egipta u razmatranom se razdoblju povećao za 54 750 tona i dosegnuo tržišni udio od 1,92 %. Uvoz iz SAD-a u razmatranom se razdoblju povećao za 233 653 tone i dosegnuo tržišni udio od 8,30 %. Uvoz iz predmetnih zemalja dosegnuo je u razdoblju ispitnog postupka tržišni udio od 10,22 %.

(111)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju cijena CIF dobivenih od proizvođača izvoznika u uzorku (vidjeti uvodne izjave 69. i 87.).

(112)

Prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 3

Uvozne cijene (EUR/tona)

(113)

Prosječna cijena egipatskog uvoza naglo se povećala 2021. na 1 449 EUR/tona (sa 668 EUR/tona 2020.), a zatim se blago smanjila na 1 353 EUR/tona 2022. te na 926 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Prosječna cijena uvoza iz SAD-a pratila je sličan trend s naglim povećanjem na 1 525 EUR/tona 2021. (s 821 EUR/tona 2020.), a zatim se postupno smanjivala na 1 405 EUR/tona 2022. te na 903 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka.

(114)

Prosječna jedinična cijena dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja povećala se u razmatranom razdoblju za 14 %. Cijene uvoza iz predmetnih zemalja 2020. i 2021. bile su više od zabilježenih prodajnih cijena proizvođača u uzorku u Uniji (za 16 % u 2020. i za 27 % u 2021.), kako je prikazano u tablicama 3 i 7. Međutim, u odnosu na cijene u Uniji, uvozne cijene bile su oko 11 % niže 2022. te 20 % niže u razdoblju ispitnog postupka.

(115)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(116)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak hipotetskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 25 % do 35 % za egipatske proizvođače i od 30 % do 35 % za proizvođače iz SAD-a te kumulativna ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 27 % do 33 % za proizvođače u uzorku iz SAD-a i Egipta zajedno.

(117)

U svakom slučaju, bez obzira na nalaze o sniženju cijena, Komisija je primijetila i da je dampinški uvoz spriječio rast cijena (što potvrđuju marže sniženja ciljnih cijena) u razdoblju ispitnog postupka, u kojem je industrija Unije prodavala po cijeni nižoj od troškova proizvodnje.

(118)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(119)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(120)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz makroekonomskih upitnika koji su dostavili podnositelji pritužbe, a koje je Komisija ažurirala informacijama koje su dostavili drugi proizvođači, informacijama dobivenima tijekom posjeta radi provjere i podacima Eurostata. Podaci za ostale proizvođače iz Unije procijenjeni su na temelju tržišnih podataka i drugih statističkih podataka Eurostata po proizvodima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(121)

Makroekonomski pokazatelji su: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(122)

Mikroekonomski pokazatelji su: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(123)

Ukupna proizvodnja u EU-u procjenjuje se na temelju podataka Eurostata za istovjetni proizvod (oznaka PRODCOM 2016.30.10). Eurostat svake godine objavljuje statističke podatke PRODCOM, a posljednji dostupni podaci odnose se na 2022. Proizvodnja industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka utvrđena je zbrajanjem proizvodnje podnositelja pritužbe i drugih proizvođača koji su Komisiji dostavili detaljne informacije na svim proizvodnim lokacijama u Uniji, uz pretpostavku istih relativnih pondera koji su zabilježeni 2022. za ostale proizvođače.

(124)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(125)

Proizvodnja istovjetnog proizvoda u Uniji smanjila se zbog gospodarskog učinka veće inflacije i viših kamatnih stopa, koje su znatno utjecale na građevinski sektor kao glavnog kupca istovjetnog proizvoda.

(126)

Proizvodni kapacitet bio je relativno stabilan. Zbog okolišnih i sigurnosnih pitanja planiranje i provedba povećanja kapaciteta u kemijskoj industriji zahtijevaju mnogo vremena. Povećanje uočeno 2022. rezultat je reorganizacije radi veće učinkovitosti, kako je objasnio jedan proizvođač u uzorku. Jedna proizvodna lokacija u Uniji zatvorena je prije 2020., a jedna od tri zatvorene proizvodne linije prenesena je na proizvodnu lokaciju koja je ostala otvorena. Zbog vremenskog razmaka između zatvaranja te lokacije i postavljanja nove proizvodne linije zabilježeno je povećanje kapaciteta, iako je proizvođač u uzorku dugoročno smanjio svoj kapacitet.

(127)

Iskorištenost kapaciteta bila je stabilna 2020. i 2021., a od 2022. bilježi se smanjenje. Stopa iskorištenosti kapaciteta od 69 % niska je kad je riječ o kemijskim procesima jer iskorištenost od oko 50 % po liniji predstavlja znatan rizik u smislu pogoršanja kvalitete imovine i sigurnosti. Proizvodne linije u Uniji ili predmetnim zemljama nisu osmišljene tako da njihovi proizvodni tokovi mogu varirati, a gašenje i ponovno pokretanje linije kako bi se odgovorilo na potražnju nije jednostavno za proizvođače. Prema procjenama koje je dobila Komisija gašenje linije na manje od šest mjeseci vjerojatno ne bi bilo ekonomski održivo, a iskustvo stečeno za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 pokazuje da se proizvodne linije u kemijskoj industriji nisu mogle zatvoriti čak i kad je potražnja za predmetnim proizvodom bila niska.

(128)

Prodaja industrije Unije utvrđena je primjenom metodologije slične onoj koja je primijenjena na podatke o proizvodnji. Prodaja tijekom razdoblja ispitnog postupka procjenjuje se na temelju podataka dobivenih od podnositelja pritužbe i drugih proizvođača koji su Komisiji dostavili detaljne informacije te uzimajući u obzir reprezentativnost te podskupine s obzirom na proizvodnju. Prednost tog pristupa je primjena istog načela, ali ne uzima se u obzir učinak mogućih promjena u količinama zaliha. Budući da industrija Unije ima relativno niske razine zaliha (oko 2 – 3 tjedna), Komisija je smatrala da je riječ o razumnoj pretpostavci.

(129)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(130)

Količina prodanih proizvoda na tržištu Unije znatno je varirala tijekom razmatranog razdoblja zbog uzastopnih učinaka pandemije, snažnog gospodarskog oporavka i pojave energetske krize 2022. U tom kontekstu analiza tržišnog udjela industrije Unije pokazuje jasniji obrazac. Ukupno negativno kretanje tržišnog udjela jasno je vidljivo 2022., kad je industrija Unije zabilježila znatan gubitak tržišnog udjela koji je bio dvostruko veći od gubitka iz prethodne godine (indeks se smanjio za 2 boda 2021. te za 4 boda 2022.) te se pogoršao tijekom razdoblja ispitnog postupka (indeks se smanjio za 6 bodova). Tržišni udio industrije Unije ukupno se smanjio za 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

(131)

Gubitak udjela na slabom tržištu pogoršao je učinak uvoza istovjetnog proizvoda iz predmetnih zemalja, čiji se tržišni udio povećao, kako je opisano u uvodnoj izjavi 110.

(132)

U primjedbama koje je Komisija primila od korisnika i proizvođača izvoznika navodi se da je gubitak tržišnog udjela industrije Unije pokazatelj njezina gubitka konkurentnosti i nedovoljnog obraćanja pozornosti na potrebe kupaca. Komisija je utvrdila da nije zabilježeno jednako povećanje tržišnog udjela uvoza iz zemalja koje nisu predmetne zemlje, što, čini se, upućuje na to da je gubitak konkurentnosti mogao nastati samo u odnosu na proizvođače istovjetnog proizvoda koji se nalaze u predmetnim zemljama te da je u okviru svojeg ispitnog postupka trebala ispitati proizlazi li taj gubitak konkurentnosti iz nepoštenih trgovinskih praksi. Kad je riječ o potrebama kupaca, Komisija je napomenula da su se korisnici oslanjali na kupnju istovjetnog proizvoda od proizvođača iz Unije i proizvođača iz predmetnih zemalja, što je snažan pokazatelj toga da industrija Unije svoje kupce i dalje opskrbljuje na sličan i usporediv način.

(133)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije smanjila se za 18 %, dok se količina prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjila za 28 %. Međutim, potrošnja je bila vrlo nestabilna, uz naglo povećanje od 11 % u količinama koje je zabilježeno 2021. zbog snažnog gospodarskog oporavka u Uniji nakon pandemije i manje smanjenje za 13 % u odnosu na 2020. do kojeg je došlo 2022. kad je ponovno zabilježeno uobičajenije gospodarsko ponašanje korisnika i potrošača. Zbog toga je industrija Unije izgubila tržišni udio, za razliku od uvoza iz predmetnih zemalja, čiji se tržišni udio u razmatranom razdoblju povećao za 885 % i dosegnuo 10,22 % u razdoblju ispitnog postupka (u odnosu na 1,04 % u 2020.).

(134)

Broj zaposlenika industrije Unije utvrđen je primjenom metodologije slične onoj koja se primjenjuje na podatke o proizvodnji i prodaji. Podaci o zaposlenosti i produktivnosti utvrđeni su na temelju informacija koje su dostavili podnositelji pritužbe, odgovora drugih proizvođača iz Unije i procjena izvedenih iz podataka Eurostata.

(135)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6

Zaposlenost i produktivnost

(136)

Broj zaposlenika u razmatranom razdoblja i dalje je bio relativno stabilan (smanjenje od 3 %). To je u skladu sa stabilnim proizvodnim kapacitetom jer broj zaposlenika potrebnih za rad postrojenja ne varira u skladu sa stopom iskorištenosti kapaciteta. Slično tomu, postrojenja su osmišljena tako da su u pogonu puno radno vrijeme uz rad u smjenama, a proizvođači pritom nemaju mogućnost da rade manje dana u tjednu kako bi proizvodnju prilagodili potražnji.

(137)

Produktivnost po zaposleniku znatno se smanjila 2022., a stanje se dodatno pogoršalo u razdoblju ispitnog postupka. Nefleksibilnost u pogledu broja zaposlenika, niske razine prodaje, a time i proizvodnje, doveli su do niske produktivnosti. Produktivnost u tonama po zaposleniku ukupno se smanjila za 20 %.

(138)

Kao što je to uobičajeno u kemijskoj industriji, produktivnost po zaposleniku najbolje pokazuju proizvedene količine po zaposleniku. U primjedbama koje je Komisija primila od proizvođača iz SAD-a navodi se da bi produktivnost trebala biti iskazana u vrijednosti po zaposleniku. Komisija napominje da predloženi omjer nije uobičajen u kontekstu nestabilnosti cijena uzrokovane kombinacijom pandemije bolesti COVID-19, snažnog oporavka i energetske krize. Predloženi omjer rezultirao bi mjerom produktivnosti koja bi prikrila stvarno stanje miješanjem količine i cijene te bi otežala analizu namijenjenu utvrđivanju štete nanesene proizvođačima Unije. Komisija je stoga odbacila taj prijedlog.

(139)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja.

(140)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(141)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Prodajne cijene u Uniji

(142)

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji bila je vrlo nestabilna tijekom razmatranog razdoblja. Snažan oporavak nakon pandemije koji je nastupio 2021. doveo je do povećanja cijena koje je premašilo znatno povećanje troškova. Takvo stanje nije potrajalo jer je agresivni rat Rusije protiv Ukrajine pridonio energetskoj krizi u Uniji i posljedičnom znatnom povećanju troškova koje je u velikoj mjeri apsorbiralo povećanje prodajne cijene. Iako je stanje proizvođača iz Unije u uzorku i dalje bilo financijski stabilno, s obzirom na to da su prodajne cijene pokrivale puni trošak proizvodnje, to se stanje brzo pogoršalo već krajem 2022., kad su proizvođači u uzorku teško mogli prodajnim cijenama pokriti sve troškove. U razdoblju ispitnog postupka trošak proizvodnje smanjio se nakon smirivanja energetske krize, ali se prodajna cijena smanjila još više, kako je prikazano u tablici 7 (u razdoblju ispitnog postupka trošak proizvodnje smanjio se za 14 %, ali se prosječna prodajna cijena smanjila za čak 28 %). Zbog toga su proizvođači iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka poslovali s gubitkom, što upućuje na razmjer utjecaja dampinškog uvoza na moć određivanja cijena proizvođača iz Unije u uzorku, koji su postali prihvatitelji cijena na tržištu na koje su utjecale velike količine dampinškog uvoza iz Egipta i SAD-a.

(143)

U razmatranom razdoblju prodajne cijene ukupno su se povećale za 64 %, a troškovi proizvodnje za 72 %.

(144)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(145)

Iz prethodne tablice vidljivo je da su prosječni troškovi rada u razmatranom razdoblju bili relativno stabilni. Proizvođači iz Unije u uzorku objasnili su da su troškovi rada nefleksibilni i da većina njihovih troškova rada nije pod njihovom kontrolom jer su utvrđeni zakonom, radnim sporazumima ili ugovorima. Na primjer, belgijskim pravom propisuje se obvezna indeksacija plaća, pa poslodavci nemaju diskrecijsko pravo da odluče o indeksiranju plaća niti da odrede trenutak te indeksacije. Osim toga, kad je riječ o relativno visokoj razini tih troškova, Komisija je napomenula da je kemijska industrija u svojoj biti opasna te podložna ciklusima rada u smjenama i zahtjevnim obrascima rada, što su sve čimbenici koji pridonose relativno visokim troškovima rada.

(146)

Komisija smatra da uočeno manje povećanje prosječnog troška rada po zaposleniku ne dovodi u pitanje navodnu štetu navedenu u pritužbi.

(147)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9

Zalihe

(148)

Prodaju istovjetnog proizvoda obilježavaju određeni sezonski učinci uobičajeni u građevinskom sektoru, koji je glavni korisnik tog proizvoda. Prodaja je općenito relativno niska u prosincu, a proizvođači se tada u pravilu bave održavanjem. Zbog sezonskog učinka u prosincu usporedba razine zaliha na kraju razdoblja ispitnog postupka u rujnu 2023. sa završnim zalihama u prosincu prethodne tri godine nije relevantna. Kretanje završnih zaliha na kraju godine u razdoblju od 2020. do 2022. pokazalo je povećanje od 30 % u dvije godine.

(149)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(150)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Tijekom prve dvije godine razmatranog razdoblja na profitabilnost su utjecale gospodarske okolnosti nastale zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 početkom 2020. i kasnijeg izvanrednog oporavka nakon uvođenja cjepiva u Uniji te fiskalnih poticaja. Komisija smatra da je taj opći gospodarski kontekst utjecao na razine profitabilnosti ostvarene do 2020. i 2021. Na profitabilnost ostvarenu 2022. utjecala je i energetska kriza do koje je došlo nakon početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Međutim, proizvođači iz Unije u uzorku uspjeli su 2022. prenijeti povećanje troškova na korisnike u Uniji jer se zabilježena prosječna prodajna cijena industrije EU-a povećala za 390 EUR/tona, što je čak i više od povećanja troškova od 387 EUR/tona. Stoga je dobit 2021. i 2022. u EUR/tona bila relativno stabilna (209 EUR po toni 2021. i 212 EUR po toni 2022.). Proizvođači u uzorku zabilježili su smanjenje dobiti 2022. i počeli ostvarivati gubitke (– 2,6 %) u razdoblju ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 142., naglo povećanje dampinškog uvoza dovelo je do toga da su proizvođači iz Unije izgubili moć određivanja cijena proizvoda zbog utjecaja dostupnosti S-PVC-a iz predmetnih zemalja po vrlo niskim cijenama, što je pak spriječilo rast cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(151)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok imao je silaznu tendenciju od 2021. i dosegnuo je značajnu prijelomnu točku u razdoblju ispitnog postupka, kad je novčani tok prvi put u razmatranom razdoblju postao negativan. Tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvođači u uzorku odgodili su određena ulaganja ili održavanje koje nije ključno, ali te mjere nisu bile dovoljne da bi se izbjegao negativan novčani tok.

(152)

Ulaganja su 2020. i 2021. bila relativno stabilna, a 2022. došlo je do porasta. Postoje različiti razlozi za povećanje ulaganja od 2022. Ulaganja koja su izvršena od 2022. nije potaknulo proširenje kapaciteta, nego potreba za smanjenjem ugljičnog otiska i usklađivanjem s drugim propisima o zaštiti okoliša i sigurnosti te učinak nadoknađivanja zaostataka jer 2020. proizvođači u uzorku nisu mogli provesti planirana ulaganja zbog pandemije, a 2021. zbog potražnje koja je uslijedila nakon snažnog gospodarskog oporavka i koja je opteretila poslovanje. Tri proizvođača u uzorku posluju na postojećim lokacijama koje su projektirane u vrijeme blažih propisa pa zahtijevaju znatna ulaganja kako bi držale korak s novim propisima o zaštiti okoliša i sigurnosti. Osim toga, ulaganja u operativna kemijska postrojenja zahtijevaju dugoročno planiranje, tako da su ulaganja zabilježena od 2022. uglavnom bila planirana prije 2020. Naposljetku, razina ulaganja ne može se prilagoditi stvarnim razinama proizvodnje umjesto teorijskih. Proizvođači u uzorku imaju ograničen utjecaj na usklađivanje ulaganja sa stvarnim stopama iskorištenosti kapaciteta.

(153)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretao se negativno od 2021. i bilježi znatan povrat od – 26 % u razdoblju ispitnog postupka. Proizvođačima u uzorku te svim proizvođačima istovjetnog proizvoda potrebna su velika ulaganja da bi mogli poslovati. Proizvođači u uzorku imaju već postojeće lokacije s izvornim postrojenjima koja su u potpunosti amortizirana, ali im se, uz potpuno nova ulaganja, redovito dodaje nova imovina zbog troškova održavanja i prometa. Mogućnost poslovanja proizvođača u uzorku s nižom razinom imovine ograničena je.

(154)

Sposobnost proizvođača iz Unije u uzorku da prikupe kapital u trenutačnom gospodarskom kontekstu upitna je zbog niske profitabilnosti i regulatorne nesigurnosti. Međutim, ta bi sposobnost u svakom slučaju bila hipotetska jer su proizvođači u uzorku dio većih grupa i više se oslanjaju na unutarnje nego na vanjske izvore. Stoga je Komisija razmotrila mogućnost privlačenja sredstava iz njihovih grupa. Svi proizvođači iz Unije u uzorku potvrdili su slične poteškoće pri ostvarivanju koristi od preraspodjele sredstava na razini grupe. Tri proizvođača objasnila su različite učinke tog trenda, kao što su davanje prednosti ulaganjima u drugim regijama svijeta, nepoduzimanje mjera za uklanjanje uskih grla u proizvodnom procesu, izvanredni i kontinuirani proračunski rezovi i drugo. Komisija smatra da se ta situacija može povezati i s drugim čimbenicima, ali napomenula je da je navodni dampinški uvoz iz predmetnih zemalja pridonio tom negativnom ulagačkom okruženju i stvorio nesigurnost kad je riječ o izgledima za budućnost industrije.

(155)

Svi glavni makropokazatelji imali su negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Količina proizvedene robe u Uniji smanjila se za 22 %, iskorištenost kapaciteta za 24 %, količina prodane robe u Uniji za 28 %, a produktivnost za 20 %.

(156)

Kad je riječ o mikropokazateljima, stanje je slično. Profitabilnost prodaje u Uniji bila je pozitivna od 2020. do 2022., ali je industrija u razdoblju ispitnog postupka počela poslovati s gubitkom. Slično tomu, novčani tok je od 2020. do 2022. bio pozitivan, a u razdoblju ispitnog postupka postao je negativan. Završne zalihe na kraju godine kao postotak proizvodnje povećale su se od 2020. do 2022., kad je učinak velikog uvoza iz predmetnih zemalja već bio očit.

(157)

Količine uvezenih proizvoda egipatskih i američkih izvoznika u razmatranom su se razdoblju povećale osam puta. U kontekstu smanjenja godišnje potrošnje za 729 110 tona u razmatranom razdoblju, godišnji uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 288 405 tona, što je dovelo do toga da su izvoznici iz Egipta i SAD-a povećali zajednički tržišni udio s 1 % u 2020. na 10 % u razdoblju ispitnog postupka jer su njihove cijene od 2022., a posebno u razdoblju ispitnog postupka, bile znatno niže od cijena industrije Unije. U okviru ispitnog postupka utvrđeno je da je marža sniženja cijena u prosjeku iznosila 31,7 % za uvoz iz SAD-a i 28,9 % za uvoz iz Egipta, kako je navedeno u odjeljku 4.4.3.

(158)

Dampinški uvoz iz Egipta i SAD-a po niskim cijenama znatno je spriječio rast cijena industrije Unije. Zbog toga industrija Unije nije mogla prodavati po cijenama koje pokrivaju trošak proizvodnje te je u razdoblju ispitnog postupka počela bilježiti gubitke.

(159)

Iako su se neto ulaganja u razmatranom razdoblju povećala za 119 %, povrat ulaganja postao je negativan, odnosno smanjio se s 10,1 % u 2020. na – 26,1 % u razdoblju ispitnog postupka. Novčani tok isto je postao negativan, što je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje. Iako se broj zaposlenika u istom razdoblju smanjio za 3 %, produktivnost se smanjila za 20 %, što je dovelo do većeg troška rada po toni PVC-a.

(160)

Kako je prethodno navedeno, financijski pokazatelji kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja znatno su se pogoršali tijekom razmatranog razdoblja. To je negativno utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje, izvrši potrebna ulaganja i prikupi kapital, čime se ometa njezin rast i čak ugrožava njezin opstanak.

(161)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(162)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici sljedeći: gospodarski pad i slaba tržišna dinamika, utjecaj slučajeva više sile i neprofitabilna izvozna prodaja.

(163)

Količine uvezenih proizvoda iz predmetnih zemalja u razmatranom su se razdoblju povećale osam puta, s 40 989 tona 2020. na 329 904 tona u razdoblju ispitnog postupka. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 157., to se naglo povećanje podudaralo s relativno slabim domaćim tržištem koje je teško moglo apsorbirati dampinški uvoz.

(164)

Zbog toga se u razmatranom razdoblju zajednički tržišni udio predmetnih zemalja povećao s 1 % na 10 %. Osim toga, tržišni udio industrije Unije kontinuirano se smanjivao, s 91 % u 2020. na 80 % u razdoblju ispitnog postupka.

(165)

Iako je na 2020. utjecala pandemija bolesti COVID-19, a na 2021. snažan gospodarski oporavak, učinci dampinškog uvoza postali su zamjetniji od 2022., kad se uvoz iz predmetnih zemalja povećao za 161 %, a tržišni udio tih zemalja za 220 % u odnosu na 2021.

(166)

U 2022., godini u kojoj se povećao uvoz iz predmetnih zemalja, cijene su bile znatno niže od prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku.

(167)

Povećana količina uvoza iz predmetnih zemalja u kombinaciji s njegovim niskim prosječnim prodajnim cijenama negativno je utjecala na financijsku situaciju industrije Unije.

(168)

Utjecaj povećanja količina dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja bio je u potpunosti vidljiv u razdoblju ispitnog postupka, kad se financijsko stanje industrije Unije znatno pogoršalo. Industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi sve veće troškove sirovina (posebno troškove energije) prenijela na kupce jer se suočila s nepoštenim tržišnim natjecanjem zbog uvoza predmetnog proizvoda. Strategija industrije Unije temeljila se na ublažavanju gubitaka u količini proizvedene robe i tržišnom udjelu smanjenjem cijena na štetu profitabilnosti. Doista, industrija Unije, koja je prethodnih godina bila profitabilna, počela je bilježiti gubitke (– 3 %) u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je uvoz po niskim cijenama iz predmetnih zemalja spriječio povećanje cijena industrije Unije u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe te je stoga spriječio rast cijena.

(169)

Osim toga, novčani tok i povrat ulaganja isto su tako postali negativni. U razdoblju ispitnog postupka proizvođači iz Unije u uzorku zabilježili su negativan novčani tok od 14 milijuna EUR i povrat ulaganja od – 26,1 %.

(170)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. Ta je šteta imala učinke na količinu i na cijene.

(171)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 11

Uvoz iz trećih zemalja

(172)

Jedine ostale treće zemlje iz kojih je tijekom razmatranog razdoblja uvezena znatna količina PVC-a u Uniju bile su Meksiko, Norveška, Južna Koreja i Ujedinjena Kraljevina.

(173)

Sve treće zemlje osim predmetnih zemalja općenito su u razdoblju ispitnog postupka zabilježile stabilne količine, s tržišnim udjelom koji se u tom razdoblju i dalje kretao od 8 % do 10 %. Osim toga, njihove su cijene usklađenije s cijenama proizvođača iz Unije u uzorku, s obzirom na to da je njihova prosječna uvozna cijena 2022. iznosila 1 551 EUR/tona, što je praktički jednako cijeni proizvođača iz Unije u uzorku koja je iznosila 1 566 EUR/tona. U razdoblju ispitnog postupka prosječna uvozna cijena od 1 029 EUR/tona niža je od cijene proizvođača iz Unije u uzorku, koja iznosi 1 134 EUR/tona. Međutim, količine proizvoda uvezenih u Uniju smanjile su se za 6 % u razdoblju ispitnog postupka, što upućuje na to da su uvoznici pokušavali očuvati tržišni udio na tržištu koje se smanjuje, umjesto da ga povećaju.

(174)

Komisija napominje da nije bilo porasta uvoza i da je tržišni udio trećih zemalja koje nisu predmetne zemlje bio relativno stabilan. Velike uočene promjene posljedica su preraspodjele u pogledu podrijetla tog drugog uvoza, pri čemu su neke zemlje smanjile svoj izvoz u Uniju zbog strukturnih ili strateških razloga, kao što su Norveška, Rusija i Ujedinjena Kraljevina, dok su druge zemlje, kao što je Južna Koreja, zauzele time stvoren prostor.

(175)

S obzirom na prethodno navedeno i s obzirom na veliku količinu uvoza iz predmetnih zemalja po niskim cijenama u usporedbi s količinom uvoza iz ostalih trećih zemalja, Komisija je privremeno zaključila da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije oslabio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(176)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

(177)

U 2020. izvoz proizvođača iz Unije bio je na najvišoj razini u razmatranom razdoblju, s 1 494 288 tona, dok se 2021. smanjio za 18 %. Izvoz se 2022. nastavio smanjivati, ali po nižoj stopi, da bi u razdoblju ispitnog postupka bio relativno stabilan.

(178)

Prosječna izvozna cijena proizvođača iz Unije bila je vrlo nestabilna, uz znatno povećanje 2021., blago povećanje 2022. i naposljetku nagli pad izvozne cijene u razdoblju ispitnog postupka. Zbog toga je u razdoblju ispitnog postupka industrija Unije izvozila po cijenama koje je Komisija smatrala nižima od procijenjenog troška proizvodnje.

(179)

Nakon tvrdnji društava Westlake, Oxy Vinyls, LP i TCI Sanmar, Komisija je ispitala izvozne rezultate proizvođača iz Unije u uzorku, uspoređujući razliku između izvozne cijene i njihove domaće cijene (obje s nepovezanim kupcima).

(180)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije imala je neiskorišteni kapacitet i izvozila je S-PVC, ali prodaja se nije preusmjeravala iz Unije na izvozna tržišta. U tom je pogledu u razdoblju ispitnog postupka prosječna izvozna cijena proizvođača u uzorku bila nešto viša od prosječne izvozne cijene predmetnih zemalja u Uniju, što ukazuje na određeni stupanj konkurentnosti. Osim toga, proizvođači iz Unije u uzorku izvozili su po cijenama koje su bile niže od punog troška proizvodnje (zbog režijskih troškova), ali više od varijabilnih troškova (uglavnom energije i sirovina). Stoga je zadržavanje izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka pridonijelo ukupnoj marži i pomoglo proizvođačima iz Unije da proizvodnjom koja je veća od minimalne tehničke razine održe sigurnost i osiguraju neometani rad linija.

(181)

Komisija je napomenula da proizvođači iz predmetnih zemalja najčešće koriste usluge trgovaca kako bi prodali svoje proizvode na stranim tržištima. Isti trgovci koji prodaju dampinški S-PVC u Uniji aktivni su na najvećim izvoznim tržištima Unije. U tom pogledu trgovci koji prodaju dampinški PVC u Uniji posluju i na tradicionalnim izvoznim tržištima Unije, što objašnjava i probleme na koje industrija Unije nailazi od 2022. u nastojanju da zadrži izvozna tržišta.

(182)

Izvoz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu smanjio se za 106 528 tona u razdoblju ispitnog postupka (od 2022.), odnosno za 37 %. Usporedba razdoblja ispitnog postupka i prethodnog 12-mjesečnog razdoblja pokazuje smanjenje od 120 668 tona, odnosno 40 %. Ujedinjena Kraljevina najavila je 8. siječnja 2024. pokretanje antidampinškog ispitnog postupka o S-PVC-u podrijetlom iz SAD-a, što je jasan pokazatelj nepoštenih trgovinskih praksi na drugom najvećem izvoznom tržištu Unije. Izvoz u Švicarsku smanjio se za 10 027 tona u razdoblju ispitnog postupka (od 2022.), odnosno za 22 % (usporedba razdoblja ispitnog postupka s prethodnim 12-mjesečnim razdobljem pokazuje smanjenje od 17 460 tona ili 33 %). Komisija je utvrdila i da su trgovci izvozili S-PVC podrijetlom iz SAD-a u Švicarsku po cijenama koje su bile niže od uobičajene vrijednosti.

(183)

Neovisno o učinku tržišnog natjecanja s dampinškim uvozom na istim tržištima, Komisija smatra da rezultati na izvoznim tržištima sami po sebi nisu imali izolirani učinak koji bi mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinških praksi predmetnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Komisija je utvrdila da je izvoz kao postotak domaće prodaje bio sličan 2020. i u razdoblju ispitnog postupka, kad se kretao od 42 % do 43 %. Isto tako, izvoz kao postotak proizvodnje u Uniji bio je vrlo sličan 2020. i u razdoblju ispitnog postupka, a iznosio je oko 30 %.

(184)

Komisija zaključuje da je smanjenje izvoza utjecalo na rezultate proizvođača iz Unije, što se, međutim, ne može promatrati odvojeno od agresivnih cijena za treće zemlje koje određuju trgovci koji surađuju s proizvođačima iz predmetnih zemalja. Proizvođači iz Unije smanjili su svoj izvoz u razmatranom razdoblju, iako je do najvećeg smanjenja došlo 2021., znatno prije razdoblja ispitnog postupka. Stoga se izvozni rezultati proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka ne mogu objasniti samo količinama, nego i cijenama. Taj pritisak na izvozne cijene ne može se promatrati odvojeno od dampinškog izvoza podrijetlom iz Egipta i SAD-a, koji su se također natjecali na tim tržištima.

(185)

PVC je ciklička industrija, kako su u svojim podnescima i primjedbama priznali podnositelji pritužbe, proizvođači iz Unije u uzorku te izvoznici iz Egipta i SAD-a. Prema procjenama koje su dostavili podnositelji pritužbe i tržišnim podacima svjetska industrija PVC-a bilježi znatan višak kapaciteta jer je njezin kapacitet posljednjih godina sustavno premašivao globalnu potražnju.

(186)

Taj je višak kapaciteta strukturne prirode i objašnjava se poteškoćama pri povećanju kapaciteta radi suočavanja s porastom potražnje. Industrija je stoga spremna dugoročno apsorbirati vrhunce potražnje tijekom gospodarskog ciklusa.

(187)

Industrija PVC-a u Uniji u razmatranom razdoblju nije povećala svoj kapacitet, osim u slučaju manjeg proširenja jednog proizvođača iz Unije koji je aktivirao proizvodnu liniju prenesenu s lokacije s tri linije koja je zatvorena prije početka razmatranog razdoblja. Komisija je zaključila da se to navodno povećanje kapaciteta stoga objašnjava učinkom vremenskog okvira jer je zatvaranje provedeno prije početka razmatranog razdoblja. Komisija je zaključila da je taj proizvođač iz Unije dokazao opravdanost te odluke čiji je cilj bio osigurati veću učinkovitost smanjenjem broja proizvodnih lokacija, smanjenjem ukupnog kapaciteta i optimizacijom poslovanja.

(188)

Stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Unije 2020. i 2021. bila je viša od 90 %, a ta se stopa smanjila na 74 % u 2022. i na 69 % u razdoblju ispitnog postupka tek nakon što se dampinški uvoz povećao.

(189)

Komisija je zaključila da mogući strukturni višak kapaciteta industrije PVC-a, na globalnoj razini i u Uniji, može utjecati na tržišnu dinamiku i da može poslužiti kao temelj za dampinški izvoz, ali smatra da nije riječ o čimbeniku koji bi mogao prekinuti ili umanjiti uzročno-posljedičnu vezu. Riječ je o posljedici toga što proizvođači iz Unije tijekom predmetnog razdoblja nisu u znatnoj mjeri povećali kapacitete. U svakom slučaju čini se da je prekomjerni kapacitet uobičajen u kemijskoj industriji, a industrija PVC-a Unije ne odstupa od dinamike koja postoji na drugim tržištima, uključujući ona predmetnih zemalja. Osim toga, relativno visoka razina viška kapaciteta industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka bila je izravna posljedica naglog porasta dampinškog uvoza i privremenog gospodarskog pada koji se razmatra zasebno.

(190)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je smatrala da je postojeća relativno visoka razina viška kapaciteta industrije Unije posljedica nedavnih tržišnih okolnosti i dampinškog uvoza te stoga sama po sebi nije element koji bi mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu. Nedavne tržišne okolnosti ispitane su zasebno.

(191)

Niz zainteresiranih strana tvrdio je da je industrija Unije pretrpjela štetu zbog visokih cijena energije koje su narušile konkurentnost industrije Unije. S obzirom na te primjedbe činilo se da postoji korelacija između troškova sirovina i cijena energije u Europi i rezultata proizvođača iz Unije, koji su tvrdili da su druge zemlje izbjegle te troškove koji se mogu opravdati sukobima u neposrednoj blizini Unije.

(192)

Podnositelji pritužbe potvrdili su da je u razdoblju od sredine 2021. do kraja 2022. Europa doživjela akutnu energetsku krizu, ali su ponovili da ta kriza ne umanjuje niti prekida uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza podrijetlom iz Egipta i SAD-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Podnositelji pritužbe naveli su da je energetska kriza završila krajem 2022. i da činjenica da se stanje industrije Unije unatoč znatnom padu cijena energije otada nije poboljšalo jasno pokazuje da energetska kriza nije imala velik učinak na štetu.

(193)

Komisija je napomenula da su proizvođači iz Unije u uzorku 2021. i 2022., kad su cijene energije bile na najvišim razinama, ostvarili najveću dobit u razmatranom razdoblju. Nadalje, šteta nanesena industriji Unije postala je vidljiva kad je energetska kriza već popustila, a cijene energije se smanjile. Zapravo, prije nego što se u razdoblju ispitnog postupka povećao uvoz po niskim cijenama iz predmetnih zemalja (pri čemu su se utrostručile količine iz prethodnih dvanaest mjeseci), industrija je i dalje mogla prenijeti povećane troškove energije u svoje cijene. No kad je došlo do naglog porasta uvoza po niskim cijenama koji je spriječio rast cijena, to više nije bilo moguće.

(194)

Komisija je zbog toga zaključila da energetska kriza u Uniji nije objašnjenje za kretanja zabilježena u razdoblju ispitnog postupka pa stoga ne prekida niti umanjuje uzročno-posljedičnu vezu.

(195)

Potražnja na tržištu Unije tijekom razmatranog je razdoblja dosegnula najvišu razinu 2021., a odmah nakon toga došlo je do korekcije i ta je potražnja 2022. pala za 18 %. Potražnja je 2022. bila 8 % niža u odnosu na 2020.

(196)

Nastavila se smanjivati tijekom razdoblja ispitnog postupka, kad je procijenjena potražnja dosegnula 3 223 316 tona, odnosno 18 % manje od potražnje iz 2020.

(197)

Glavni razlog slabe potražnje za PVC-om u Uniji nije bila njegova cijena ni prisutnost alternativnih proizvoda. Umjesto toga, relativno niska potražnja objašnjava se kombinacijom visoke inflacije i troškova zaduživanja koji su općenito utjecali na gospodarstvo i ograničili potražnju građevinskog sektora, glavnog tržišta za PVC. To su potvrdili podnositelji pritužbi, ali i izvoznici iz predmetnih zemalja.

(198)

Učinak veće inflacije i kamatnih stopa prenesen je na industriju PVC-a, odnosno na početak proizvodnog lanca, s određenim zakašnjenjem zbog dugih rokova isporuke koji se tradicionalno povezuju s građevinskim sektorom. To je značilo da je bilo potrebno određeno vrijeme da bi se veći troškovi zaduživanja i troškovi gradnje odrazili na proizvodnju u građevinskom sektoru, a još više vremena da bi se odrazili na količine proizvedenog građevinskog materijala, kao što su cijevi, vrata i prozori od PVC-a. Cikličnost građevinskog sektora široko je poznata, a trenutačna niska potražnja vjerojatno neće potrajati nakon smanjenja inflacije i kamatnih stopa te povećanja potražnje za investicijskom imovinom.

(199)

Westlake je tvrdio da ta niska potražnja pokazuje promjenu potrošačkih navika. Komisija je smatrala da je riječ o pukom nagađanju jer nema dokaza da je niska potražnja posljedica promjene potrošačkih navika i da nije riječ o privremenom učinku visokih kamatnih stopa i inflacije. Naprotiv, zahvaljujući politikama povezanima s europskim zelenim planom kojima se podupire energetska obnova postojećih zgrada, kao što su revidirane direktive o energetskim svojstvima zgrada i energetskoj učinkovitosti, povećava se potražnja za prozorima i vratima izrađenima od PVC-a, koji je prirodni izolator.

(200)

Stoga je Komisija zaključila da su gospodarski pad i povezana niska tržišna potražnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka imali ograničen učinak koji ne prekida niti umanjuje uzročno-posljedičnu vezu.

(201)

Komisija je primila primjedbe određenih zainteresiranih strana o utjecaju više sile na stanje industrije Unije.

(202)

Komisija je razmotrila je sve slučajeve više sile koje su proizvođači iz Unije u uzorku proglasili tijekom razmatranog razdoblja te je ispitala odgovornost tih proizvođača i mjere koje su oni poduzeli.

(203)

Komisija je utvrdila da je do većine slučajeva više sile došlo početkom razmatranog razdoblja, odnosno 2020. i 2021., te da ti slučajevi ne mogu poslužiti kao objašnjenje za štetu koja je u razdoblju ispitnog postupka nastala nakon naglog porasta dampinškog uvoza od druge polovine 2022. U tom pogledu nije pronašla argumente koji bi potvrdili da bi bez relativno velikog broja slučajeva više sile 2020. i 2021. industrija tijekom razdoblja ispitnog postupka bila u boljem položaju. Šteta za industriju Unije nastala je tek kad su cijene uvoza iz predmetnih zemalja dovele do znatnog smanjenja cijene Unije, s početkom od sredine 2022.

(204)

Komisija je isto tako pronašla dokaze da proglašavanje slučajeva više sile nije bilo sustavno koordinirano, kako tvrde zainteresirane strane. Na primjer, u godini kad je jedan proizvođač iz Unije u uzorku proglasio višu silu, njegov povezani proizvođač iz Unije povećao je proizvodnju na razinu koja premašuje njegov teoretski kapacitet. Taj je slučaj u suprotnosti s tvrdnjom prema kojoj se proglašenjem željelo izbjeći opskrbljivanje određenih kupaca.

(205)

Komisija je utvrdila i da je u godini u kojoj je na društvo Rehau utjecao slučaj više sile jednog od proizvođača iz Unije u uzorku taj proizvođač ipak uspio opskrbljivati društvo Rehau s više od 100 % ugovorenog iznosa, iako nije uspio dostaviti sve dodatne tražene količine. Čak i ako je riječ o anegdotalnom dokazu, Komisija ponavlja da nije pronašla nikakve dokaze da su proizvođači iz Unije u uzorku namjerno koristili slučajeve više sile kako bi izbjegli dostavljanje preuzetih količina ili ograničili proizvodnju u nastojanju da povećaju domaće cijene.

(206)

Stoga je zaključila da proglašavanje slučajeva više sile nije utjecalo na štetu.

(207)

Utvrđena je uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Egipta i SAD-a te štete koju je pretrpjela industrija Unije. Naglo povećanje količina i tržišnog udjela dampinškog uvoza po nižim cijenama vremenski se podudaralo s pogoršanjem rezultata Unije. Povećanje količine dampinškog uvoza na relativno slabom tržištu smanjilo je sposobnost industrije Unije da odredi cijene kojima bi se nadoknadili njezini troškovi proizvodnje, što jasno ukazuje na sprečavanje rasta cijena. To je dovelo do gubitaka tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(208)

Komisija je ispitala druge čimbenike koji su mogli utjecati na stanje industrije Unije, a to su izvozni rezultati, navodni višak kapaciteta industrije Unije, energetska kriza u Uniji, proglašavanje više sile, gospodarski pad u Uniji i relativno slabo tržište. Komisija je učinke tih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(209)

Izvozni rezultati industrije Unije ne mogu poslužiti kao objašnjenje za uočenu štetu koju je industrija Unije pretrpjela u razdoblju ispitnog postupka. Prvo, kad je riječ o količinama, izvoz iz Unije u razdoblju ispitnog postupka iznosio je 29 % proizvodnje u Uniji, što je gotovo jednako postotku koji je zabilježen 2020., odnosno 30 %. Drugo, najveće smanjenje izvoza zabilježeno je 2021., kad su se izvozne količine smanjile za 18 %, te 2022., kad su se te količine smanjile za dodatnih 9 %. Međutim, profitabilnost industrije Unije bila je na najvišoj razini 2021. i 2022.

(210)

Utvrđeno je da višak kapaciteta industrije PVC-a u Uniji nije prouzročio štetu u razdoblju ispitnog postupka jer je taj kapacitet u razmatranom razdoblju i dalje bio stabilan. Slično tomu, nije utvrđeno da su uočenu štetu u razdoblju ispitnog postupka uzrokovale energetska kriza i povezane više cijene energije jer je u to vrijeme došlo do smirivanja energetske krize.

(211)

Činjenice koje je utvrdila Komisija ne potkrepljuju tvrdnju zainteresiranih strana prema kojoj je šteta prouzročena i proglašavanjem slučajeva više sile unutar industrije Unije.

(212)

Konačno, gospodarski pad i posljedična slaba tržišna potražnja u ograničenoj su mjeri utjecali na industriju Unije, ali nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu. Naprotiv, slaba tržišna potražnja pogoršala je štetu prouzročenu dampinškim uvozom jer industrija Unije nije raspolagala maržom kojom bi mogla apsorbirati veće količine dampinškog uvoza a da ne smanjuje cijene kako bi očuvala određeni tržišni udio.

(213)

Ukratko, Komisija je zaključila da su samo gospodarski pad i posljedična slaba potražnja u razdoblju ispitnog postupka imali ograničen učinak na industriju Unije. Međutim, taj čimbenik nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete nanesene industriji Unije. Dampinški uvoz i dalje je bio glavni uzrok štete zbog sljedećih razloga: kako je navedeno u uvodnoj izjavi 110., tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja povećao se deset puta u razmatranom razdoblju, dok je uvoz iz drugih zemalja ostao stabilan.

(214)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta se sastoji od smanjenja tržišnog udjela, proizvodnje, iskorištenosti proizvodnog kapaciteta, produktivnosti, profitabilnosti, završnih zaliha, novčanog toka i povrata ulaganja. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 117., uvoz iz predmetnih zemalja spriječio je rast cijena industrije Unije.

(215)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

(216)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(217)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razina profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemalja iz ispitnog postupka, razina profitabilnosti potrebna za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razina profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(218)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je utvrdila da je profitabilnost nepovezane prodaje u Uniji 2021., godine koja je prethodila naglom porastu uvoza iz predmetnih zemalja, iznosila 17,7 %. Ta je profitabilnost bila veća od one zabilježene 2020., koja je iznosila 3,5 %. Kad je riječ o utvrđivanju referentne profitne marže, Komisija smatra da ni 2020. ni 2021. nisu bile uobičajene godine. Na 2020. utjecala je pandemija bolesti COVID-19, koja je imala snažan negativan učinak na industriju Unije. Isto tako, 2021. ne može se smatrati uobičajenom referentnom godinom jer je te godine Unija zabilježila snažan gospodarski oporavak.

(219)

Zbog toga je Komisija utvrdila da bi 2022. bila najbolje moguće referentno razdoblje. Na 2022. djelomično je utjecao nagli porast dampinškog uvoza krajem godine, no ti su učinci relativno mali pa korištenje te godine kao referentne vrijednosti predstavlja konzervativan pristup. Komisija je stoga smatrala da bi za svoje izračune trebala upotrijebiti profitnu maržu od 13,1 %.

(220)

Na temelju toga neštetna cijena nalazi se u rasponu od 1 350 do 1 450 EUR/tona, a proizlazi iz primjene te profitne marže od 13,1 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka.

(221)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dokaza dobivenih od proizvođača iz Unije u uzorku, procjene očekivanih stopa iskorištenosti proizvodnje i predviđenih cijena emisijskih jedinica Komisija je izračunala dodatni trošak od 16,44 EUR/tona koji se dodaje troškovima usklađivanja utvrđenima za razdoblje ispitnog postupka. Ta je razlika pribrojena neštetnoj cijeni iz uvodne izjave 220.

(222)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije od 1 405,48 EUR/tona primjenjujući spomenutu ciljnu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 219.) na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka, a zatim dodavanjem prilagodbi prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(223)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnim zemljama, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Kad je riječ o EPC-u, Komisija je upotrijebila raspoložive podatke i utvrdila maržu štete na temelju istih transakcija društva TCI Sanmar koje je upotrijebila za utvrđivanje dampinške marže EPC-a (slično načinu na koji je utvrđena dampinška marža, vidjeti uvodnu izjavu 70.).

(224)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodnu izjavu 71.).

(225)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(226)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(227)

PVC je osnovni industrijski proizvod široke primjene. Zdrava industrija PVC-a ključna je za Uniju zbog njezine povezanosti s nekoliko industrija na kraju proizvodnog lanca. PVC se upotrebljava u širokom rasponu proizvoda, kao što su vodovodne cijevi, prozori, kreditne kartice i električni kablovi.

(228)

Uvoz PVC-a ne može zamijeniti proizvodnju industrije Unije a da to ne uzrokuje kolateralne učinke. Kako je navedeno u pritužbi, industrija PVC-a vrlo je važna u okviru šire kemijske industrije. Ako industrija Unije smanji svoju proizvodnju, to bi podrazumijevalo manju potražnju za ključnim sirovinama kao što su etilen i klor. Oko 30 % klora u Uniji upotrebljava se za proizvodnju PVC-a, a svako smanjenje te proizvodnje odrazit će se na „proces alkalne elektrolize” i može utjecati na dostupnost klora, kaustične sode i vodika.

(229)

Iako je Komisija odbacila tvrdnju društva Westlake prema kojoj bi u procjeni štete trebalo uzeti u obzir prihode i dobit ostvarene prodajom kaustične sode, jer je riječ o dvjema samostalnim industrijama, Komisija je prepoznala važnost PVC-a u široj kemijskoj industriji, a posebno u „procesu alkalne elektrolize”.

(230)

Uvođenjem antidampinških pristojbi na uvoz S-PVC-a iz Egipta i SAD-a industriji Unije pružila bi se sigurnost koja bi dovela do stabilne količine proizvoda prodanih u Uniji. Zbog prethodno navedenih razloga ta bi sigurnost pozitivno utjecala i na širu kemijsku industriju. Osim toga, time bi se eliminirao učinak u obliku smanjenja cijena, pa industrija Unije ne bi imala koristi samo od stabilnijih količina, nego i od smanjenja nesigurnosti u pogledu mogućnosti pokrivanja svojih troškova.

(231)

Industrija PVC-a u Uniji osigurava dobro plaćena kvalificirana radna mjesta u Uniji, a uvođenjem antidampinških pristojbi zaštitilo bi se oko 4 000 izravnih radnih mjesta i brojna neizravna radna mjesta u široj kemijskoj industriji.

(232)

Komisija je zaključila da je uvođenje antidampinških pristojbi u interesu industrije Unije.

(233)

Komisija nije zaprimila odgovore uvoznika iz Unije na posebni upitnik. Određen broj uvoznika dostavio je djelomične informacije kojima su poduprli izvoznike iz Egipta i SAD-a, ali te informacije nisu bile dovoljne za procjenu interesa tih uvoznika.

(234)

Komisija je ipak priznala da bi se uvođenjem antidampinških pristojbi za S-PVC podrijetlom iz Egipta i SAD-a uvoznici tog materijala u ranoj fazi mogli suočiti s manjom prodajom S-PVC-a. Međutim, uvoznici bi i dalje mogli trgovati S-PVC-om i drugim kemijskim proizvodima proizvedenima u drugim zemljama, koji bi mogli postati konkurentniji nakon prestanka dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(235)

Komisija je zaključila da uvođenje antidampinških pristojbi na S-PVC podrijetlom iz Egipta i SAD-a vjerojatno neće trajno utjecati na profitabilnost trgovaca.

(236)

Tri korisnika S-PVC-a u Uniji, Rehau Industries SE & Co (Rehau), Foamalite i Granzplast, stupila su u kontakt s Komisijom i dostavila traženi upitnik. Rehau i Foamalite tvrdili su da uvođenje antidampinških pristojbi nije u interesu korisnika u Uniji jer će vjerojatno dovesti do viših cijena i veće moći industrije Unije.

(237)

Granzplast je dostavio informacije o svojim kupnjama S-PVC-a, što je Komisiji omogućilo da procijeni mogući učinak pristojbi na njegove ukupne troškove.

(238)

Rehau je zatražio saslušanje pred Komisijom, koje je održano 24. travnja 2024. Saslušanje je održano zajedno s povezanim švicarskim trgovcem Meraxis AG.

(239)

Kad je riječ o zabrinutosti korisnikâ, Komisija je napomenula da industrija PVC-a u Uniji obuhvaća 12 proizvođača i da je zbog obilježja proizvoda riječ o iznimno konkurentnom tržištu. Isto kao što su imali koristi od opskrbe S-PVC-om iz Egipta i SAD-a po dampinškim cijenama, korisnici će zbog velikog broja proizvođača iz Unije i dalje moći zamijeniti jednog dobavljača iz Unije drugima kako bi pronašli konkurentnije cijene.

(240)

Komisija je procijenila i da bi ukupni učinak na troškove korisnika bio relativno ograničen jer njihova kupnje S-PVC-a iz predmetnih zemalja čini od 5 % do 10 % njihovih ukupnih troškova. Taj ograničeni učinak na njihove troškove trebalo bi razmotriti zajedno s koristima koje bi donijela zdrava industrija PVC-a u Uniji koja obuhvaća više dobavljača.

(241)

Naposljetku, Komisija je potvrdila da je dostupnost S-PVC-a iz predmetnih zemalja bila povoljna za korisnike zbog učinka smanjenja cijena na tržištu od 2022. Međutim, to je dovelo do situacije u kojoj industrija Unije ostvaruje gubitke, što dugoročno nije u interesu korisnika jer bi moglo ograničiti tržišno natjecanje na tržištu Unije smanjenjem broja proizvođača koji bi mogli nastaviti poslovati u tim okolnostima.

(242)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da u ovoj fazi ispitnog postupka ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz PVC-a podrijetlom iz Egipta i SAD-a nije u interesu Unije.

(243)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(244)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz S-PVC-a podrijetlom iz Egipta i SAD-a u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (vidjeti uvodnu izjavu 225.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(245)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(246)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(247)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(248)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u izjavi i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(249)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(250)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(251)

Egipatski proizvođač izvoznik TCI Sanmar tvrdio je da bi Komisija u relevantnim izračunima trebala upotrijebiti višu cijenu CIF granica Unije, što bi dovelo do niže marže sniženja ciljnih cijena. U istom bi kontekstu izvoznoj cijeni franko tvornica trebalo dodati trgovačku maržu kako bi se dobila točna cijena CIF granica Unije.

(252)

Komisija je ispitala tu tvrdnju, ali je smatrala da se ne odnosi na točnost izračuna. Stoga će je Komisija razmotriti zajedno sa svim ostalim podnescima nakon objave privremenih mjera.

(253)

Američki proizvođač izvoznik Formosa Plastics Corporation dostavio je primjedbe na prethodno objavljivanje, u kojima je od Komisije zatražio da revidira metodologiju za utvrđivanje troškova prodaje i općih i administrativnih troškova.

(254)

Komisija je detaljno ispitala primjedbe. Jedna od primjedbi odnosila se na točnost izračuna te je stoga izmijenjen izračun troškova prodaje i općih i administrativnih troškova, dok se ostale primjedbe nisu odnosile na točnost izračuna. Te će se primjedbe stoga razmotriti zajedno sa svim ostalim podnescima nakon objave privremenih mjera.

(255)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom.

(256)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,