POSLOVNIK ODBORA REGIJA

UVOD

Odbor regija donio je 5. srpnja 2023. ovaj Poslovnik na temelju članka 306. drugog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

GLAVA I.

ČLANOVI I TIJELA ODBORA

POGLAVLJE 1.

TIJELA ODBORA

Pravilo 1. – Tijela Odbora

Tijela Odbora su Plenarna skupština, predsjednik, Predsjedništvo, Konferencija predsjednika i povjerenstva.

Pravilo 2. – Rodna raznolikost

1.

Rodna raznolikost Odbora regija trebala bi se u što većoj mjeri odražavati u sastavu njegovih tijela.

2.

Predsjedništvo usvaja akcijski plan za rodnu ravnopravnost u cilju uključivanja rodne perspektive u sve aktivnosti Odbora. Akcijski plan za rodnu ravnopravnost prati se na godišnjoj osnovi i preispituje barem svakih pet godina.

POGLAVLJE 2.

ČLANOVI ODBORA

Pravilo 3. – Položaj članova i zamjenika

U skladu s člankom 300. Ugovora o funkcioniranju Europske unije članovi i zamjenici predstavnici su regionalnih i lokalnih tijela. Imaju izborni mandat regionalnog ili lokalnog tijela ili su politički odgovorni izabranoj skupštini. Nisu vezani nikakvim obvezujućim napucima i posve su neovisni u obavljanju svojih dužnosti u općem interesu Unije.

Pravilo 4. – Mandat

1.

Mandat člana ili zamjenika počinje na dan stupanja na snagu njegova imenovanja od strane Vijeća.

2.

Mandat člana ili zamjenika prestaje podnošenjem ostavke, istekom izbornog mandata na temelju kojega je imenovan ili smrću.

3.

Član ili zamjenik koji podnosi ostavku o svojoj namjeri pisanim putem obavještava predsjednika Odbora i navodi datum od kojega ostavka stupa na snagu. Predsjednik obavještava Vijeće, koje potvrđuje slobodno mjesto i provodi postupak zamjene.

4.

Član ili zamjenik čiji mandat u Odboru prestaje zbog isteka izbornog mandata na temelju kojega je imenovan o tome odmah pisanim putem obavještava predsjednika Odbora

5.

U slučajevima iz pravila 4. stavka 2. Vijeće imenuje zamjenu za ostatak mandata.

Pravilo 5. – Povlastice i imuniteti

Članovi i njihovi propisno ovlašteni zamjenici uživaju povlastice i imunitete u skladu s Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Pravilo 6. – Sudjelovanje članova i zamjenika

1.

Člana koji je spriječen sudjelovati na plenarnom zasjedanju može predstavljati zamjenik iz njegova nacionalnog izaslanstva. Može ga predstavljati i tijekom razdoblja ograničenog na pojedine dane plenarnog zasjedanja. Svi članovi i njihovi propisno ovlašteni zamjenici potpisuju se na popis prisutnih.

2.

Člana koji je spriječen sudjelovati na sastanku povjerenstva ili bilo kojem drugom sastanku koji je odobrilo Predsjedništvo može predstavljati drugi član ili zamjenik iz njegova nacionalnog izaslanstva ili političkog kluba. Svi članovi i njihovi propisno ovlašteni zamjenici potpisuju se na popis prisutnih.

3.

Član ili zamjenik uvršten na popis zamjenika članova radne skupine osnovane na temelju pravila 37. ili 61. Poslovnika može zamijeniti svakog člana te radne skupine koji pripada istom političkom klubu.

4.

Zamjenik ili član koji obnaša dužnost zamjenika može zamijeniti samo jednog člana. On na dotičnom sastanku ili zasjedanju ima iste ovlasti kao član. Glavno tajništvo obavještava se u skladu s postupkom dostavljanja obavijesti o prijenosu prava glasa koja se mora zaprimiti najkasnije dan prije sastanka.

5.

Povrat troškova za plenarna zasjedanja odobrava se samo ili članu ili zamjeniku. Pojedinosti utvrđuje Predsjedništvo provedbenim odredbama koje se odnose na putne troškove i troškove boravka.

6.

Zamjenik imenovan izvjestiteljem može nacrt mišljenja za koje je zadužen predstaviti na plenarnom zasjedanju na čijem se dnevnom redu taj nacrt mišljenja nalazi. Član zamjeniku može pravo glasa prenijeti i tijekom rasprave o dotičnom nacrtu mišljenja. Prije relevantnog zasjedanja glavni tajnik pisanim se putem obavještava o prijenosu prava glasa.

7.

Ne dovodeći u pitanje pravilo 24. stavak 1. svaki prijenos prava glasa prestaje vrijediti u trenutku kada član koji ne može prisustvovati sastanku ili zasjedanju prestane biti članom Odbora regija.

Pravilo 7. – Prijenos prava glasa

Prijenos prava glasa dopušten je isključivo u slučajevima utvrđenima pravilima 6. i 32.

Pravilo 8. – Nacionalna izaslanstva i politički klubovi

Nacionalna izaslanstva i politički klubovi na uravnotežen način doprinose organizaciji rada Odbora.

Pravilo 9. – Nacionalna izaslanstva

1.

Članovi i zamjenici iz svake države članice čine nacionalno izaslanstvo. Svako nacionalno izaslanstvo donosi svoja interna pravila i bira predsjednika. Predsjednik Odbora službeno se obavještava o imenu izabrane osobe.

2.

Glavni tajnik određuje oblike pomoći koje administracija Odbora pruža nacionalnim izaslanstvima. Među ostalim, članovima se omogućava da primaju informacije i pomoć na svojim službenim jezicima. Pomoć nudi posebna služba koja se sastoji od dužnosnika ili drugih službenika Odbora regija i osigurava da se nacionalna izaslanstva na odgovarajući način mogu služiti prostorijama i opremom Odbora. Konkretno, glavni tajnik nacionalnim izaslanstvima stavlja na raspolaganje odgovarajuće resurse za održavanje sastanaka neposredno prije ili tijekom plenarnih zasjedanja.

3.

Nacionalnim izaslanstvima pomažu i nacionalni koordinatori, koji nisu dio osoblja Glavnog tajništva. Oni članovima Odbora pomažu da na što učinkovitiji način obavljaju svoje dužnosti.

Pravilo 10. – Politički klubovi i nezavisni članovi

1.

Članovi i zamjenici mogu osnivati klubove koji odražavaju njihovu političku pripadnost. Kriteriji za članstvo utvrđuju se internim pravilima svakog političkog kluba.

2.

Za osnivanje političkog kluba potrebno je najmanje osamnaest članova/zamjenika, od kojih najmanje polovina moraju biti članovi i predstavljati najmanje jednu petinu država članica. Član/zamjenik može pripadati samo jednom političkom klubu. Politički klub raspušta se ako broj njegovih članova padne ispod potrebnog broja.

3.

Predsjednik Odbora obavještava se pisanim putem o osnivanju i raspuštanju političkog kluba, kao i o svim ostalim promjenama u vezi s klubom. U izjavi o osnivanju političkog kluba navodi se naziv političkog kluba, imena njegovih članova i sastav njegova predsjedništva.

4.

Svakom političkom klubu pomaže tajništvo u kojemu radi osoblje Glavnog tajništva. Politički klubovi mogu tijelu za imenovanja podnositi prijedloge za odabir, imenovanje i napredovanje tog osoblja te za produljenje ugovora o radu. Tijelo za imenovanja donosi odluku nakon savjetovanja s predsjednikom dotičnog političkog kluba.

5.

Glavni tajnik političkim klubovima i njihovim tijelima osigurava odgovarajuće resurse za sastanke, aktivnosti i publikacije te za rad njihovih tajništava. Resursi za svaki politički klub predviđeni su proračunom. Politički klubovi i njihova tajništva mogu se na odgovarajući način služiti prostorijama i opremom Odbora.

6.

Politički klubovi i njihova predsjedništva mogu se sastajati neposredno prije ili tijekom plenarnih zasjedanja. Dva puta godišnje mogu održavati izvanredne sastanke. Zamjenik koji prisustvuje tim sastancima ima pravo na povrat putnih troškova i troškova boravka samo ako zastupa člana iz svojeg političkog kluba.

7.

Nezavisnim članovima pruža se administrativna pomoć. Pojedinosti utvrđuje Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika.

Pravilo 11. – Međuregionalne skupine

Članovi i zamjenici mogu osnivati međuregionalne skupine. O tome obavještavaju predsjednika Odbora. Međuregionalna skupina osniva se odlukom Predsjedništva.

GLAVA II.

ORGANIZACIJA I RAD ODBORA

POGLAVLJE 1.

PRVO SAZIVANJE I KONSTITUIRANJE ODBORA

Pravilo 12. – Sazivanje prve sjednice

Nakon obnove sastava svakih pet godina predsjednik na odlasku ili, ako to nije moguće, prvi potpredsjednik na odlasku ili, ako to nije moguće, najstariji potpredsjednik na odlasku ili, ako to nije moguće, najstariji član saziva sjednicu Odbora, koji se sastaje najkasnije mjesec dana nakon što Vijeće imenuje njegove članove.

Član koji obnaša dužnost privremenog predsjednika iz prvog stavka ovog pravila također predstavlja Odbor tijekom tog razdoblja, nastavlja rješavati tekuća pitanja i predsjeda prvom sjednicom u svojstvu privremenog predsjednika.

Zajedno s četiri najmlađa prisutna člana i glavnim tajnikom Odbora čini privremeno Predsjedništvo.

Pravilo 13. – Konstituiranje Odbora i provjera valjanosti mandata

1.

Na prvoj sjednici privremeni predsjednik obavještava Odbor o priopćenju Vijeća o imenovanju članova Odbora te izvještava o svojim aktivnostima u vezi s predstavljanjem Odbora i rješavanjem tekućih pitanja. Na zahtjev, privremeni predsjednik može provjeriti imenovanja i valjanost mandata članova nakon čega proglašava da je Odbor konstituiran za novo mandatno razdoblje.

2.

Privremeno Predsjedništvo ostaje na funkciji sve dok se ne proglase rezultati izbora za članove Predsjedništva.

POGLAVLJE 2.

PLENARNA SKUPŠTINA

Pravilo 14. – Zadaće Plenarne skupštine

Odbor se sastaje kao Plenarna skupština. Njezine osnovne zadaće jesu:

(a)	donošenje mišljenja, izvješća i rezolucija;

(b)	donošenje nacrta projekcije prihoda i rashoda Odbora;

(c)	donošenje političkih prioriteta Odbora;

(d)	biranje predsjednika, prvog potpredsjednika i ostalih članova Predsjedništva;

(e)	osnivanje povjerenstava;

(f)	donošenje i revizija Poslovnika Odbora;

(g)	donošenje i revizija kodeksâ ponašanja članova;

(h)

nakon provjere kvoruma u skladu s prvom rečenicom pravila 22. stavka 1. Poslovnika, donošenje odluke većinom danih glasova o prijedlogu predsjednika Odbora ili nadležnog povjerenstva koji postupaju u skladu s pravilima 57. i 58. o pokretanju tužbenog postupka ili o prijedlogu za uključenje u postupak pred Sudom Europske unije. Nakon donošenja takve odluke predsjednik u ime Odbora pokreće postupak.

Pravilo 15. – Sazivanje Plenarne skupštine

1.

Predsjednik Odbora saziva Plenarnu skupštinu najmanje jedanput svaka tri mjeseca. Datume plenarnih zasjedanja određuje Predsjedništvo tijekom prve polovine prethodne godine. Plenarno zasjedanje može trajati jedan ili više dana.

2.

Na pisani zahtjev najmanje jedne četvrtine članova predsjednik je obvezan sazvati izvanredno plenarno zasjedanje, koje se održava najranije tjedan dana, a najkasnije mjesec dana nakon datuma zahtjeva. U pisanom zahtjevu navodi se tema koja će biti predmet rasprave na izvanrednom plenarnom zasjedanju. O drugim se temama ne raspravlja.

Pravilo 16. – Dnevni red plenarnog zasjedanja

1.

Predsjedništvo priprema preliminarni prijedlog dnevnog reda, koji sadržava privremeni popis nacrta mišljenja, izvješća i rezolucija o kojima će se raspravljati na plenarnom zasjedanju nakon prvog sljedećeg, kao i svih ostalih dokumenata o kojima treba donijeti odluku.

2.

Najmanje dvadeset jedan radni dan prije početka plenarnog zasjedanja članovima i zamjenicima dostavlja se prijedlog dnevnog reda – u elektroničkom obliku i na svim službenim jezicima – zajedno sa svima u njemu navedenim dokumentima o kojima treba donijeti odluku.

3.

Prijedlog dnevnog reda priprema predsjednik nakon savjetovanja s Konferencijom predsjednika.

4.

U iznimnim i propisno obrazloženim slučajevima kad nije moguće poštovati rok iz stavka 2., predsjednik može donijeti odluku da se dokument o kojem treba donijeti odluku uvrsti u prijedlog dnevnog reda, pod uvjetom da su članovi i zamjenici primili relevantni dokument na svojem službenom jeziku najkasnije tjedan dana prije početka plenarnog zasjedanja. Razlog primjene ovog postupka predsjednik naznačuje na naslovnoj stranici predmetnog dokumenta.

5.

Amandmani na prijedlog dnevnog reda podnose se glavnom tajniku pisanim putem najkasnije tri radna dana prije početka plenarnog zasjedanja.

6.

Na sastanku neposredno prije početka plenarnog zasjedanja Predsjedništvo donosi konačan prijedlog dnevnog reda. Na tom sastanku Predsjedništvo može dvotrećinskom većinom danih glasova odlučiti da na dnevni red uvrsti hitna ili aktualna pitanja čije se razmatranje ne može odgoditi do sljedećeg plenarnog zasjedanja.

7.

Predsjedništvo ili Plenarna skupština mogu – na prijedlog predsjednika, političkog kluba ili 32 člana – prije glasanja o amandmanima odlučiti da raspravu o predmetnom dokumentu odgode za neko buduće plenarno zasjedanje. Ova se odredba ne primjenjuje u slučajevima kada zbog roka koji je postavilo Vijeće, Komisija ili Europski parlament nije moguće odgoditi usvajanje dokumenta o kojem treba donijeti odluku. Ako je odlučivanje o dokumentu odgođeno za neko buduće zasjedanje Plenarne skupštine, prilažu se i svi s njim povezani i propisno podneseni amandmani. Odgoda glasanja podrazumijeva i postavljanje novog roka za podnošenje amandmana.

Pravilo 17. – Otvaranje plenarnog zasjedanja

Predsjednik otvara plenarno zasjedanje i poziva na usvajanje konačnog prijedloga dnevnog reda.

Pravilo 18. – Prisutnost javnosti, gostiju i gostujućih govornika

1.

Plenarna zasjedanja otvorena su za javnost, osim ako Plenarna skupština ne odluči drukčije za cijelo zasjedanje ili određenu točku dnevnog reda.

2.

Na plenarnim zasjedanjima mogu sudjelovati i predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, koje se može pozvati da uzmu riječ.

3.

Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Predsjedništva predsjednik može pozvati i druge ugledne goste da se obrate Plenarnoj skupštini.

Pravilo 19. – Norme ponašanja i trajanje izlaganja

1.

Ne dovodeći u pitanje slobodu govora, članovi se međusobno poštuju i ponašaju u skladu s vrijednostima i načelima iz osnovnih tekstova na kojima se temelji Europska unija, poštuju dostojanstvo Odbora, ne ugrožavaju nesmetani rad njegovih tijela niti remete red i mir u njegovim prostorijama.

2.

Plenarna skupština na početku svog zasjedanja i na prijedlog Predsjedništva određuje trajanje izlaganja za svaku točku dnevnog reda. Tijekom plenarnog zasjedanja predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev člana donosi odluku o ograničavanju trajanja izlaganja.

3.

Predsjednik Plenarnoj skupštini može predložiti da se tijekom rasprava o općim ili posebnim pitanjima trajanje izlaganja podijeli između političkih klubova i nacionalnih izaslanstava.

4.

U pravilu je trajanje izlaganja ograničeno na jednu minutu za primjedbe na zapisnik, pitanja o pridržavanju Poslovnika i primjedbe na izmjene dnevnog reda ili konačnog prijedloga dnevnog reda.

5.

Ako govornik premaši dopušteno trajanje izlaganja, predsjednik mu može oduzeti riječ.

6.

Predsjednik stavlja na glasanje svaki zahtjev člana za okončanje rasprave.

Pravilo 20. – Govornici na zasjedanju Plenarne skupštine

1.

Imena članova koji se jave za riječ upisuju se na popis redoslijedom kojim se njihovi zahtjevi zaprimaju. Predsjednik članovima daje riječ na temelju tog popisa, osiguravajući što veću raznolikost govornika.

2.

Međutim, prednost se može dati izvjestitelju nadležnog povjerenstva i predstavnicima političkih klubova i nacionalnih izaslanstava koji žele govoriti u ime svog kluba ili izaslanstva.

3.

Nitko ne može preuzeti riječ više od dva puta na istu temu, osim uz dopuštenje predsjednika Odbora. Međutim, predsjednik i izvjestitelj nadležnog povjerenstva mogu, ako zatraže, dobiti riječ, a trajanje njihova izlaganja određuje predsjednik Odbora.

Pravilo 21. – Pitanja o pridržavanju Poslovnika

1.

Članu je dopušteno uzeti riječ ako želi postaviti pitanje o pridržavanju Poslovnika ili skrenuti pozornost predsjednika na povredu Poslovnika. Pitanje o pridržavanju Poslovnika mora se odnositi na dnevni red ili temu o kojoj se raspravlja.

2.

Zahtjev za postavljanje pitanja o pridržavanju Poslovnika ima prednost pred svim ostalim zahtjevima za dobivanje riječi.

3.

U skladu s odredbama Poslovnika, predsjednik odmah nakon pozivanja na Poslovnik odlučuje o pitanjima o pridržavanju Poslovnika i proglašava svoju odluku. O odluci predsjednika se ne glasa.

Pravilo 22. – Kvorum

1.

Na plenarnom zasjedanju postoji kvorum ako je prisutna većina članova. Kvorum se provjerava na zahtjev člana ako najmanje šesnaest članova glasa za taj zahtjev. Ako se ne traži provjera kvoruma, valjani su svi glasovi, bez obzira na broj prisutnih članova. Predsjednik može prekinuti plenarno zasjedanje na najviše deset minuta prije nego što se nastavi provjera kvoruma. Članovi koji su zatražili provjeru kvoruma, a više nisu prisutni u dvorani u kojoj se održava plenarno zasjedanje smatraju se prisutnima u svrhu brojanja glasova. Ako je prisutno manje od šesnaest članova, predsjednik može odlučiti da kvoruma nema.

2.

Ako se utvrdi da kvoruma nema, sve točke dnevnog reda o kojima treba glasati odgađaju se do sljedećeg dana zasjedanja kada Plenarna skupština može održati valjano glasanje o tim točkama dnevnog reda, bez obzira na broj prisutnih članova. Sve što je na sjednici odlučeno ili izglasano prije provjere kvoruma ostaje valjano.

Pravilo 23. – Glasanje

1.

Plenarna skupština donosi odluku većinom danih glasova, osim ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

2.

Valjani oblici glasova su „za”, „protiv” i „suzdržan”. Za izračun većine u obzir se uzimaju samo glasovi „za” i „protiv”. U slučaju izjednačenog broja glasova smatra se da su tekst ili prijedlog odbijeni.

3.

Pravo glasa je osobno pravo. Članovi glasaju isključivo pojedinačno i osobno.

4.

Ako se rezultat brojenja glasova dovede u pitanje, predsjednik može pozvati na novo glasanje ili se ono može održati na zahtjev člana, pod uvjetom da najmanje šesnaest članova taj zahtjev podrži.

5.

Na prijedlog predsjednika, političkog kluba ili 32 člana, podnesen prije usvajanja konačnog dnevnog reda, Plenarna skupština može donijeti odluku o održavanju poimeničnog glasanja o jednoj ili više točaka dnevnog reda, što se bilježi u zapisnik s plenarnog zasjedanja. Osim ako Plenarna skupština ne odluči drukčije, poimenično glasanje ne primjenjuje se na amandmane.

6.

Na prijedlog predsjednika, političkog kluba ili 32 člana o odluci se može glasati tajno ako se ta odluka odnosi na osobe.

7.

Predsjednik može u svakom trenutku donijeti odluku o održavanju elektroničkog glasanja. Zapis brojčanog rezultata elektroničkog glasanja dostupan je javnosti nakon plenarnog zasjedanja.

Pravilo 24. – Podnošenje amandmana

1.

Samo članovi i propisno ovlašteni zamjenici te, kad je riječ o vlastitom mišljenju, bilo koji neovlašteni zamjenik imenovan izvjestiteljem mogu podnositi amandmane na dokumente o kojima se odlučuje, i to u skladu s pravilima o podnošenju amandmana. Pravo na podnošenje amandmana na plenarnom zasjedanju ima član ili njegov propisno ovlašteni zamjenik. Ako član zamjenika ovlasti za cijelo plenarno zasjedanje ili za jedan njegov dio, samo jedan od njih može podnositi amandmane. Ako član u bilo kojem trenutku tijekom plenarnog zasjedanja podnese jedan ili više amandmana, njegov ih zamjenik nakon toga više ne može podnositi. Isto tako, ako je zamjenik ovlašten za cijelo plenarno zasjedanje ili za jedan njegov dio i ako amandmane na mišljenje podnese prije nego što ih podnese član, član na tom zasjedanju više ne može podnositi amandmane. Amandmani koje su član ili zamjenik valjano podnijeli prije gubitka svoje funkcije ili prije odobrenja ili povlačenja prijenosa prava ostaju na snazi.

2.

Ne dovodeći u pitanje odredbe pravila 28., amandmane na dokumente o kojima se odlučuje podnosi ili politički klub ili najmanje šest članova ili propisno ovlaštenih zamjenika, uz navođenje svojih imena. Nacionalna izaslanstva s manje od šest članova mogu podnositi amandmane pod uvjetom da ih podnose svi članovi izaslanstva ili njihovi propisno ovlašteni zamjenici, uz navođenje svojih imena.

3.

Amandmani se podnose do 15:00 sati jedanaestog radnog dana prije prvog dana plenarnog zasjedanja. Amandmani su dostupni u elektroničkom obliku čim se prevedu, a najkasnije četiri radna dana prije plenarnog zasjedanja. Amandmani se prevode po hitnom postupku i dostavljaju izvjestitelju kako bi se izvjestiteljevi amandmani mogli podnijeti Glavnom tajništvu najmanje tri radna dana prije početka plenarnog zasjedanja. Ti izvjestiteljevi amandmani izravno se odnose na jedan ili više amandmana iz stavka 1. koje izvjestitelj mora navesti. Izvjestiteljevi amandmani dostupni su dan prije prvog dana plenarnog zasjedanja. U slučajevima kad se primjenjuje pravilo 16. stavak 4., predsjednik rok za podnošenje amandmana može skratiti na najmanje tri radna dana. Rok se ne primjenjuje ni na amandmane na hitna pitanja u skladu s pravilom 16. stavkom 6.

4.

Svi amandmani dostavljaju se članovima prije početka plenarnog zasjedanja.

Pravilo 25. – Postupak za amandmane

1.

Pri glasanju se primjenjuje sljedeći postupak: (a) Najprije se glasa o svim amandmanima na nacrt dokumenta. Amandmani imaju prednost u odnosu na tekst na koji se odnose. (b) Potom se glasa o tekstu u cjelini, bilo da je izmijenjen ili ne.

2.

Načela glasanja: (a) Kompromisni amandmani predstavljeni na sastanku Ako je na neki dio teksta podnesen jedan ili više amandmana, predsjednik Odbora, izvjestitelj ili autori amandmana mogu u iznimnim slučajevima predložiti kompromisne amandmane. Tim kompromisnim amandmanima daje se prednost pri glasanju. Ako izvjestitelj ili bilo koji od autora izvornog amandmana uloži prigovor na predloženi kompromisni amandman, o njemu se ne glasa. (b) Zajedničko glasanje Prije usvajanja ili odbijanja pojedinog amandmana predsjednik Odbora može odlučiti da se nekoliko drugih amandmana sličnog sadržaja ili svrhe stavi na skupno glasanje (zajedničko glasanje). Ti se amandmani mogu odnositi na različite dijelove izvornog teksta. (c) Glasanje u paketu Izvjestitelj može sastaviti popis amandmana na njegov nacrt mišljenja čije usvajanje preporučuje (preporuka za glasanje). Ako izvjestitelj iznese preporuku za glasanje, predsjednik Odbora može odlučiti da se o nekim amandmanima obuhvaćenima tom preporukom glasa zajedno (glasanje u paketu). Međutim, svaki se član može usprotiviti preporuci za glasanje, navodeći o kojim amandmanima bi trebalo glasati zasebno. (d) Glasanje po dijelovima Kada tekst o kojem se glasa sadrži dvije ili više odredbi ili upućuje na dvije ili više točaka, ili se može podijeliti na dva ili više dijelova koji se mogu jasno značenjski razlikovati i/ili imaju različitu normativnu vrijednost, tada izvjestitelj, politički klub, nacionalno izaslanstvo ili jedan od članova koji su podnijeli amandman mogu zatražiti da se glasa po dijelovima. Zahtjev se podnosi najmanje sat vremena prije početka plenarnog zasjedanja, osim ako predsjednik Odbora ne odredi neki drugi rok. O zahtjevu odlučuje predsjednik Odbora. Glasanje po dijelovima ne dopušta se za kompromisne amandmane i izvjestiteljeve amandmane.

3.

Glasanje o amandmanima: Glasanje o amandmanima obavlja se redoslijedom točaka u tekstu i prema sljedećim prioritetima: — kompromisni amandmani, osim ako se tome ne protivi jedan od autora izvornog amandmana, — izvjestiteljevi amandmani, — ostale vrste amandmana. — Kad se izvjestiteljevi amandmani i kompromisni amandmani usvoje, zamjenjuju amandmane iz kojih su proizašli. — Kad različiti autori podnesu dva ili više amandmana istovjetnog sadržaja, o njima se glasa kao o jednom amandmanu. — O amandmanima jezične prirode ne glasa se.

4.

Ako su na isti dio teksta podnesena dva ili više amandmana koji se međusobno isključuju, prednost ima onaj amandman koji se najviše razlikuje od izvornog teksta i o njemu se najprije glasa.

5.

Predsjednik Odbora prije glasanja napominje bi li usvajanjem određenog amandmana jedan ili više drugih amandmana postalo bespredmetno, bilo zbog toga što se amandmani međusobno isključuju ako se odnose na isti dio teksta, bilo zbog toga što su proturječni. Amandman se smatra bespredmetnim ako nije u skladu s prethodnim glasanjem o istome mišljenju. Ako autori amandmana ospore predsjednikovu odluku u tom pogledu, Plenarna skupština odlučuje hoće li osporeni amandman staviti na glasanje.

6.

Ako tekst kao cjelina ne dobije većinu danih glasova u konačnom glasanju, Plenarna skupština odlučuje hoće li se nacrt mišljenja vratiti nadležnom povjerenstvu ili će se od njega odustati. Ako međuinstitucijski kalendar ne dopušta daljnju raspravu, mišljenje se više ne razmatra, a predsjednik Odbora o tome obavještava instituciju iz koje je zahtjev potekao. Ako se nacrt mišljenja vrati nadležnom povjerenstvu, ono odlučuje hoće li: — nacrt mišljenja izmijenjen amandmanima usvojenima na plenarnom zasjedanju ponovo podnijeti na raspravu i usvajanje, — imenovati novog izvjestitelja i tako ponovno pokrenuti proces izrade nacrta mišljenja, — odustati od izrade mišljenja.

Pravilo 26. – Koherentnost konačnog teksta

Ako je usvajanjem amandmana – koji u skladu s pravilom 25. stavkom 5. nisu proglašeni bespredmetnima ili zbog kojih je potrebna izmjena drugih relevantnih dijelova teksta – ugrožena koherentnost konačnog teksta, administracija nakon savjetovanja s političkim klubovima, izvjestiteljem i autorom dotičnih amandmana unosi izmjene kako bi osigurala koherentnost konačnog teksta. Sve izmjene teksta moraju biti minimalne i nužne za postizanje koherentnosti. Članovi se obavještavaju o svim izmjenama.

Pravilo 27. – Hitna mišljenja

U hitnim slučajevima, kad u redovnom postupku nije moguće poštovati rok koji su postavili Vijeće, Komisija ili Europski parlament, a nadležno je povjerenstvo jednoglasno usvojilo nacrt mišljenja, predsjednik taj nacrt mišljenja dostavlja Vijeću, Komisiji i Europskom parlamentu radi obavijesti. Nacrt mišljenja na sljedećem se plenarnom zasjedanju podnosi na usvajanje bez amandmana. Iz svih dokumenata koji se na njega odnose mora biti razvidno da se radi o hitnom mišljenju.

Pravilo 28. – Pojednostavljeni postupci

Nacrti mišljenja ili izvješća koje povjerenstvo donese jednoglasno podnose se Plenarnoj skupštini na usvajanje bez izmjena, osim ako najmanje 32 člana ili propisno ovlaštena zamjenika ili politički klub ne podnesu amandman u skladu s prvom rečenicom pravila 24. stavka 3. U tom slučaju amandman razmatra Plenarna skupština. Na plenarnom zasjedanju izvjestitelj predstavlja nacrt mišljenja ili izvješća o kojem se može provesti rasprava. Taj se nacrt prosljeđuje članovima zajedno s prijedlogom dnevnog reda.

Pravilo 29. – Zaključivanje plenarnog zasjedanja

Prije zaključivanja plenarnog zasjedanja predsjednik objavljuje vrijeme i mjesto sljedećeg plenarnog zasjedanja, kao i sve točke već uvrštene u dnevni red.

Pravilo 30. – Simboli

1.

Odbor priznaje i prihvaća sljedeće simbole Unije: (a) zastavu na kojoj se nalazi krug od dvanaest zlatnih zvijezda na plavoj podlozi; (b) himnu „Oda radosti” iz Beethovenove Devete simfonije; (c) moto „Ujedinjena u raznolikosti”.

2.

Odbor obilježava Dan Europe 9. svibnja, na što potiče i članove.

3.

Zastava je izvješena u zgradama Odbora i prigodom službenih događanja.

4.

Himna se izvodi na otvaranju svake konstituirajuće sjednice na početku mandatnog razdoblja i prilikom drugih komemorativnih sjednica, primjerice kao znak dobrodošlice čelnicima država ili vlada ili novim članovima nakon proširenja.

POGLAVLJE 3.

PREDSJEDNIŠTVO I PREDSJEDNIK

Pravilo 31. – Sastav Predsjedništva

Predsjedništvo se sastoji od:

(a)	predsjednika;

(b)	prvog potpredsjednika;

(c)	jednog potpredsjednika po državi članici;

(d)	dvadeset i šest drugih članova;

(e)	predsjednikâ političkih klubova.

Mjesta u Predsjedništvu (osim mjesta predsjednika, prvog potpredsjednika i predsjednikâ političkih klubova) dijele se među nacionalnim izaslanstvima na sljedeći način:

—	3 mjesta: Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Poljska,

—	2 mjesta: Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Grčka, Irska, Litva, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Finska, Švedska,

—	1 mjesto: Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Malta, Slovenija.

Pravilo 32. – Zamjene na sjednicama Predsjedništva

1.

Nacionalna izaslanstva imenuju člana ili zamjenika iz izaslanstva kao zamjenu za svakog od svojih članova Predsjedništva, osim predsjednika i prvog potpredsjednika.

2.

Svi politički klubovi imenuju jednog od svojih članova ili zamjenika kao zamjenu za svog predsjednika.

3.

Zamjena ima pravo sudjelovati na sjednicama s pravom izlaganja i glasanja samo kada zamjenjuje dotičnog člana Predsjedništva. U skladu s obaveznim postupkom obavješćivanja, glavni tajnik se prije relevantnog sastanka obavještava o prijenosu prava glasa člana koji je spriječen sudjelovati na sjednici Predsjedništva.

Pravilo 33. – Izborna pravila

1.

Predsjedništvo bira Plenarna skupština na razdoblje od dvije i pol godine.

2.

Izbori se održavaju pod predsjedanjem privremenog predsjednika u skladu s pravilima 12. i 13. Sve se kandidature glavnom tajniku podnose pisanim putem najmanje sat vremena prije početka plenarnog zasjedanja. Izbori se održavaju tek nakon provjere kvoruma u skladu s prvom rečenicom pravila 22. stavka 1.

Pravilo 34. – Izbor predsjednika i prvog potpredsjednika

1.

Prije izbora kandidati za položaj predsjednika i prvog potpredsjednika mogu dati kratku izjavu pred Plenarnom skupštinom. Trajanje izlaganja jednako je za sve kandidate i određuje ga privremeni predsjednik.

2.

Izbori za predsjednika i prvog potpredsjednika odvijaju se zasebno. Izabran je kandidat koji dobije većinu danih glasova.

3.

Valjani oblici glasova su „za” i „suzdržan”. Za izračun većine u obzir se uzimaju samo glasovi „za”.

4.

Ako u prvom krugu izbora nijedan kandidat ne dobije većinu, održava se drugi krug u kojemu se izabranim smatra kandidat koji dobije najveći broj glasova. U slučaju izjednačenog broja glasova odluka se donosi ždrijebom.

Pravilo 35. – Izbor članova Predsjedništva i njihovih zamjena

1.

Može se sastaviti zajednička lista kandidata onih nacionalnih izaslanstava koja imenuju samo jednog kandidata za svako od njima dodijeljenih mjesta u Predsjedništvu. Lista može biti prihvaćena samo jednim glasanjem ako dobije većinu danih glasova. Kada zajednička lista kandidata nije prihvaćena ili kada broj kandidata premašuje broj mjesta određenog nacionalnog izaslanstva u Predsjedništvu, o svakome od tih mjesta odlučuje se zasebnim glasanjem. U tom se slučaju primjenjuju odredbe o izboru predsjednika i prvog potpredsjednika u skladu s pravilom 33. i pravilom 34. stavcima od 2. do 4.

2.

Ista se pravila primjenjuju na izbor zamjena članova, koji se mogu birati istodobno s članovima Predsjedništva.

3.

Predsjednici političkih klubova izabrani u svakome od klubova članovi su Predsjedništva po službenoj dužnosti.

Pravilo 36. – Naknadni izbori za slobodna mjesta u Predsjedništvu

U slučaju prestanka članstva u Odboru ili ostavke na mjesto u Predsjedništvu član Predsjedništva ili njegova zamjena zamjenjuju se tijekom preostalog trajanja mandatnog razdoblja u skladu s postupcima iz pravila od 31. do 35. Naknadni izbori za slobodno mjesto člana ili zamjenika u Predsjedništvu održavaju se na plenarnom zasjedanju pod predsjedanjem predsjednika Odbora ili njegovog predstavnika u skladu s pravilom 39. stavkom 3.

Pravilo 37. – Zadaće Predsjedništva

Zadaće Predsjedništva jesu:

(a)	pripremanje i podnošenje svojih političkih prioriteta Plenarnoj skupštini na početku mandatnog razdoblja i praćenje njihove provedbe te podnošenje izvješća o provedbi političkih prioriteta Plenarnoj skupštini na kraju mandatnog razdoblja;

(b)	organizacija i koordinacija rada Plenarne skupštine i povjerenstava;

(c)	izrada i podnošenje kodeksa ponašanja Plenarnoj skupštini;

(d)	opća odgovornost za financijska, organizacijska i administrativna pitanja koja se tiču članova i zamjenika te za unutarnju organizaciju Odbora, njegova Glavnog tajništva, uključujući plan radnih mjesta, kao i tijela Odbora;

(e)

Predsjedništvo može: — osnivati radne skupine koje čine članovi Predsjedništva ili Odbora, a čija je zadaća savjetovati Predsjedništvo o pitanjima u posebnim područjima; te radne skupine mogu imati do trinaest članova, — pozivati druge članove Odbora koji posjeduju stručna znanja ili imaju odgovarajući mandat te osobe koje nisu članovi Odbora da sudjeluju na njegovim sastancima;

(f)	nadziranje praćenja mišljenja, izvješća i rezolucija te godišnje analize učinka Odbora, kao i savjetovanje predsjednika o provedbi rezultata;

(g)	zapošljavanje glavnog tajnika te dužnosnika i ostalih službenika iz pravila 71.;

(h)	podnošenje nacrta projekcije prihoda i rashoda Plenarnoj skupštini u skladu s pravilom 73.;

(i)	odobravanje održavanja sastanaka izvan uobičajenog mjesta rada;

(j)

sastavljanje odredbi o članstvu i radnim metodama radnih skupina, zajedničkih odbora koje osniva s državama podnositeljicama zahtjeva za članstvo i drugih političkih tijela u kojima sudjeluju članovi Odbora. Zajednički savjetodavni odbori uspostavljaju se zajedno s lokalnim i regionalnim predstavnicima država podnositeljica zahtjeva na temelju odredbi utvrđenih sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Članove zajedničkih savjetodavnih odbora iz država podnositeljica zahtjeva službeno imenuju njihove vlade kako bi predstavljali lokalne i regionalne vlasti svojih država. U zajedničkim savjetodavnim odborima odluke se donose zajednički s predstavnicima zemlje partnera, u okviru supredsjedanja Odbora regija i države podnositeljice zahtjeva. Zajednički savjetodavni odbori usvajaju izvješća i preporuke usmjerene na područja od važnosti za lokalne vlasti u procesu proširenja. Izvješća se mogu upućivati i vijeću za pridruživanje.

(k)

donošenje odluke o pokretanju postupka ili prijedlogu za uključenje u postupak pred Sudom Europske unije kad Plenarna skupština odluku ne može donijeti unutar roka; to čini nakon provjere kvoruma u skladu s prvom rečenicom pravila 38. stavka 2. te većinom danih glasova, a na prijedlog predsjednika Odbora ili nadležnog povjerenstva koji postupaju u skladu s pravilima 57. i 58. Kad se donese takva odluka, predsjednik u ime Odbora pokreće postupak i od Plenarne skupštine traži da na svojoj sljedećoj sjednici odluči hoće li ga nastaviti. Ako se nakon provjere postojanja kvoruma iz prve rečenice pravila 22. stavka 1. Plenarna skupština većinom glasova potrebnom na osnovi pravila 14. točke (h) odluči protiv tužbenog postupka, predsjednik obustavlja postupak.

Pravilo 38. – Sazivanje sjednice Predsjedništva, kvorum i odlučivanje

1.

Sjednicu Predsjedništva saziva predsjednik, koji u dogovoru s prvim potpredsjednikom određuje datum sjednice i dnevni red. Predsjedništvo se sastaje najmanje jedanput svaka tri mjeseca ili u roku od 14 dana nakon primitka pisanog zahtjeva najmanje četvrtine svojih članova.

2.

Kvorum na sjednici Predsjedništva postoji ako je prisutna najmanje polovina njegovih članova. Kvorum se provjerava na zahtjev člana ako najmanje šest članova glasa za taj zahtjev. Ako se ne traži provjera kvoruma, valjani su svi glasovi, bez obzira na broj prisutnih članova. Ako se utvrdi da nema kvoruma, Predsjedništvo može nastaviti s raspravom, ali se glasanje održava na sljedećoj sjednici.

3.

Predsjedništvo odluku donosi većinom danih glasova, osim ako Poslovnikom nije određeno drukčije. Primjenjuje se pravilo 23. stavci 2. i 6.

4.

Ne dovodeći u pitanje pravilo 40. stavak 4. točku (b), tijekom pripreme za odluke Predsjedništva predsjednik od glavnog tajnika može zatražiti da pripremi dokumente za raspravu i preporuke za odlučivanje o svakoj točki dnevnog reda o kojoj će se raspravljati. Ti se dokumenti i preporuke prilažu prijedlogu dnevnog reda.

5.

Elektronički pristup dokumentima članovima se omogućava najmanje deset dana prije dana održavanja sjednice. Amandmane na dokumente Predsjedništva glavni tajnik zaprima najmanje dva radna dana prije početka sjednice Predsjedništva, u skladu s mjerodavnim pravilima, i oni su dostupni u elektroničkom obliku čim se prevedu. Kad god je to moguće, dokumenti pripremljeni za Predsjedništvo sadržavaju razne opcije među kojima Predsjedništvo može birati, a neposredno po njihovu objavljivanju na njih se mogu podnositi amandmani.

6.

U iznimnim okolnostima i pod uvjetom da se odluka ne odnosi na osobe predsjednik može za donošenje odluke koristiti pisani postupak. Predsjednik članovima šalje predloženu odluku i traži da ga u roku od tri radna dana pisanim putem obavijeste o eventualnim prigovorima. Odluka se smatra donesenom ako nije primljen prigovor najmanje šest članova.

Pravilo 39. – Predsjednik

1.

Predsjednik upravlja radom Odbora.

2.

Predsjednik je predstavnik Odbora i te ovlasti može prenijeti na druge.

3.

Ako je predsjednik odsutan, predstavlja ga prvi potpredsjednik, a ako je odsutan i prvi potpredsjednik, predsjednika predstavlja jedan od ostalih potpredsjednika.

4.

Predsjednik je odgovoran za sigurnost i nepovredivost prostorija Odbora.

Pravilo 40. – Povjerenstvo za financijske i administrativne poslove

1.

U skladu s pravilom 37., Predsjedništvo osniva savjetodavno Povjerenstvo za financijske i administrativne poslove (CFAA), kojim predsjeda član Predsjedništva.

2.

Datume održavanja sastanaka i dnevni red određuje predsjednik Povjerenstva u dogovoru s prvim potpredsjednikom.

3.

Povjerenstvo CFAA može iz redova svojih članova imenovati izvjestitelja koji će mu pomagati u pripremi izvješćâ o dužnostima Povjerenstva, koji se podnose Predsjedništvu. Taj član po potrebi i u dogovoru s predsjednikom izvješćuje Povjerenstvo i Predsjedništvo o temama u svojoj nadležnosti. Svoja izvješća Povjerenstvu podnosi u pisanom ili usmenom obliku.

4.

Zadaće Povjerenstva CFAA jesu: (a) savjetovanje o prednacrtu projekcije prihoda i rashoda Odbora koji podnosi glavni tajnik te njegovo usvajanje, u skladu s pravilom 73.; (b) izrada nacrta provedbenih odredbi i odluka Predsjedništva u financijskom, organizacijskom i administrativnom području, među ostalim i onih koje se odnose na članove i zamjenike. Ti se dokumenti, zajedno sa sažetkom odluka Povjerenstva za financijske i administrativne poslove, šalju članovima Predsjedništva u skladu s pravilom 38. stavcima 4. i 5.; (c) savjetovanje o važnim pitanjima koja bi mogla ugroziti dobro upravljanje odobrenim sredstvima ili spriječiti postizanje zadanih ciljeva, osobito kad se radi o predviđanju uporabe odobrenih sredstava, a posebno ocjenjivanjem izvršenja tekućeg proračuna, prijenosa odobrenih sredstava, postupaka povezanih s planom radnih mjesta, odobrenih administrativnih sredstava i poslova povezanih s projektima koji se odnose na zgrade.

5.

U iznimnim okolnostima predsjednik Odbora može za donošenje odluke koristiti pisani postupak. Predsjednik članovima šalje predloženu odluku i traži da ga u roku od tri radna dana pisanim putem obavijeste o eventualnim prigovorima. Odluka se smatra donesenom ako nije primljen prigovor najmanje tri člana.

6.

Predsjednik povjerenstva CFAA predstavlja Odbor u odnosima s proračunskim tijelima Unije. Mišljenja, izvješća i rezolucije – Postupci u Predsjedništvu

Pravilo 41. – Mišljenja – Pravne osnove

Odbor svoja mišljenja donosi na osnovi članka 307. Ugovora o funkcioniranju Europske unije:

(a)	ako od njega savjetovanje traže Europski parlament, Vijeće ili Komisija kad je to određeno Ugovorima te u svim ostalim slučajevima, posebno u slučajevima u kojima jedna od tih institucija to smatra primjerenim, a posebno kada je posrijedi prekogranična suradnja;

(b)

na vlastitu inicijativu, kad to smatra potrebnim: i. na temelju komunikacije, izvješća ili zakonodavnog prijedloga koje neka druga institucija Europske unije Odboru dostavi za informaciju ili na temelju zahtjeva države članice koja predsjeda ili će sljedeća predsjedati Vijećem; ili ii. u svim drugim slučajevima na potpuno vlastitu inicijativu te, u skladu s pravilom 14., na temelju političkih prioriteta Odbora;

(c)	ako se na osnovi članka 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije savjetovanje traži od Gospodarskog i socijalnog odbora, a Odbor regija smatra da postoje posebni regionalni interesi.

Pravilo 42. – Mišljenja – Određivanje povjerenstva

1.

Predsjednik dokumente koje primi od Europskog parlamenta, Europskog vijeća, Vijeća ili Komisije dodjeljuje nadležnom povjerenstvu, o čemu se Predsjedništvo obavještava na sljedećoj sjednici.

2.

Ako je tema mišljenja u nadležnosti više od jednog povjerenstva, predsjednik Odbora najprije se savjetuje s predsjednicima dotičnih povjerenstava, a zatim određuje nadležno povjerenstvo. Prije nego što se predsjednik savjetuje s predsjednicima tih povjerenstava, glavni tajnik osigurava provedbu detaljne analize objektivnih razloga zbog kojih je predmetni dokument u nadležnosti više od jednog povjerenstva. Ako tema nedvojbeno ulazi u nadležnost više povjerenstava, na prijedlog predsjednika Odbora može se osnovati privremena radna skupina sastavljena od jednakog broja predstavnika dotičnih povjerenstava. Ta radna skupina može odrediti izvjestitelja koji će raditi na mišljenju ili rezoluciji koja se podnosi Plenarnoj skupštini.

3.

Povjerenstvo koje se ne složi s odlukom predsjednika Odbora donesenom na osnovi pravila 42. stavaka 1. i 2. može posredstvom svojeg predsjednika zatražiti da odluku o tome donese Predsjedništvo.

Pravilo 43. – Imenovanje glavnog izvjestitelja

1.

Ako nadležno povjerenstvo nacrt mišljenja ne može sastaviti u traženom roku, Predsjedništvo može predložiti da Plenarna skupština imenuje glavnog izvjestitelja, koji će nacrt mišljenja podnijeti izravno Plenarnoj skupštini.

2.

Kada traženi rok Plenarnoj skupštini ne omogućuje dovoljno vremena za imenovanje glavnog izvjestitelja, imenovanje može izvršiti i predsjednik Odbora. U tom se slučaju Plenarna skupština o tome obavještava na sljedećoj sjednici.

3.

Glavni izvjestitelj imenuje se iz redova članova nadležnog povjerenstva.

4.

U oba se slučaja nadležno povjerenstvo po mogućnosti sastaje kako bi održalo opću razmatračku raspravu o toj temi.

Pravilo 44. – Samoinicijativna mišljenja

1.

Prijedloge za izradu samoinicijativnih mišljenja u skladu s pravilom 41. točkom (b) podtočkom ii. Predsjedništvu mogu podnijeti četiri njegova člana, povjerenstvo posredstvom svojeg predsjednika ili 32 člana Odbora. Prijedlozima se prilažu obrazloženja i svi ostali dokumenti za raspravu, u skladu s pravilom 38. stavkom 4., po mogućnosti prije usvajanja godišnjeg programa rada.

2.

Povjerenstva odluku o prijedlozima za izradu samoinicijativnih mišljenja u skladu s pravilom 41. točkom (b) podtočkom ii. donose dvotrećinskom većinom danih glasova. Predsjedništvo odluku o prijedlozima za izradu samoinicijativnih mišljenja u skladu s pravilom 41. točkom (b) podtočkom ii. donosi većinom danih glasova. Mišljenja se dostavljaju nadležnim povjerenstvima u skladu s pravilom 42. Predsjednik obavještava Plenarnu skupštinu o svim odlukama Predsjedništva o odobravanju i dodjeli tih samoinicijativnih mišljenja.

Pravilo 45. – Podnošenje rezolucija

1.

Rezolucije se mogu stavljati na dnevni red samo ako se odnose na aktivnosti Europske unije ili na pitanja od važnosti za regionalne i lokalne vlasti ili na neku aktualnu temu.

2.

Nacrte rezolucija ili zahtjeve za izradu rezolucija Odboru mogu podnijeti najmanje 32 člana ili politički klub. Svi nacrti ili zahtjevi s naznakom imena članova ili političkog kluba koji ih podržavaju podnose se Predsjedništvu u pisanom obliku. Glavnom tajniku dostavljaju se najkasnije pet radnih dana prije početka sjednice Predsjedništva. Članovima su dostupni na svim jezicima najkasnije tri dana prije sjednice Predsjedništva. Nacrti amandmana mogu se podnijeti elektroničkim putem od trenutka kad nacrt rezolucije postane dostupan. Nacrti amandmana o kojima Predsjedništvo donese pozitivnu odluku automatski se podnose kao amandmani. Nacrti amandmana o kojima Predsjedništvo donese negativnu odluku automatski se uklanjaju iz sustava.

3.

Ako Predsjedništvo odluči da Odbor treba raspravljati o nacrtu rezolucije ili o zahtjevu za izradu rezolucije, može: (a) staviti nacrt rezolucije na preliminarni prijedlog dnevnog reda plenarnog zasjedanja na osnovi pravila 16. stavka 1.; (b) na osnovi druge rečenice pravila 16. stavka 6. staviti nacrt rezolucije na dnevni red sljedećeg plenarnog zasjedanja. Ti se nacrti rezolucija razmatraju drugog dana zasjedanja.

4.

Nacrti rezolucija koji se odnose na nepredvidivi događaj do kojeg je došlo nakon isteka roka iz pravila 45. stavka 2. (hitne rezolucije) i koji su sukladni s odredbama pravila 45. stavka 1. mogu se podnijeti na početku sjednice Predsjedništva. Ako Predsjedništvo smatra da se prijedlog odnosi na ključne zadaće Odbora, prijedlog se razmatra prema pravilu 45. stavku 3. točki (b). Amandmane na hitne rezolucije može podnijeti bilo koji član tijekom plenarnog zasjedanja.

POGLAVLJE 4.

KONFERENCIJA PREDSJEDNIKA

Pravilo 46. – Sastav

Konferencija predsjednika sastoji se od predsjednika Odbora, prvog potpredsjednika Odbora i predsjednikâ političkih klubova. Predsjednike političkih klubova mogu predstavljati drugi članovi njihovog kluba.

Pravilo 47. – Ovlasti

Konferencija predsjednika raspravlja o svim pitanjima koje joj predsjednik podnese kako bi se pripremilo i olakšalo postizanje političkog konsenzusa o odlukama koje trebaju donijeti druga tijela Odbora.

Predsjednik svojim izvješćima Predsjedništvo izvješćuje o raspravama održanima na sastancima Konferencije predsjednika.

POGLAVLJE 5.

POVJERENSTVA

Pravilo 48. – Sastav i ovlasti

1.

Na početku svakog petogodišnjeg mandatnog razdoblja Plenarna skupština osniva povjerenstva koja pripremaju njezin rad. Ona odlučuje o njihovu sastavu i ovlastima na prijedlog Predsjedništva.

2.

Sastav povjerenstava odražava brojčanu zastupljenost nacionalnih izaslanstava u Odboru.

3.

Članovi Odbora dužni su pripadati najmanje jednom, a najviše dvama povjerenstvima. Predsjedništvo može učiniti iznimke u slučaju članova koji pripadaju nacionalnim izaslanstvima s manjim brojem članova od broja povjerenstava.

Pravilo 49. – Predsjednici i potpredsjednici

1.

Svako povjerenstvo iz redova svojih članova bira predsjednika, prvog potpredsjednika i najviše dva druga potpredsjednika. Oni se biraju na razdoblje od dvije i pol godine.

2.

Kada broj kandidata odgovara broju mjesta koja treba popuniti, izbori se mogu održati i aklamacijom. Kada to nije slučaj ili kada to zatraži jedna šestina članova povjerenstva, izbori se održavaju u skladu s odredbama pravila 34. stavaka od 2. do 4. o izboru predsjednika i prvog potpredsjednika Odbora.

3.

Ako predsjednik ili potpredsjednik nekog povjerenstva prekine svoje članstvo u Odboru ili podnese ostavku na mjesto predsjednika ili potpredsjednika povjerenstva, slobodno mjesto popunjava se u skladu s odredbama ovog pravila.

Pravilo 50. – Zadaće povjerenstava

1.

U skladu s ovlastima koje im na temelju pravila 48. dodjeljuje Plenarna skupština povjerenstva raspravljaju o politikama Unije. Također sastavljaju nacrte mišljenja, izvješća i rezolucija koji se podnose Plenarnoj skupštini na usvajanje.

2.

Povjerenstva odlučuju o pripremi mišljenja u skladu s: — pravilom 41. točkom (a), — pravilom 41. točkom (b) podtočkom i., — pravilom 41. točkom (c).

3.

Povjerenstva sastavljaju svoje godišnje programe rada u skladu s političkim prioritetima Odbora i podnose ih Predsjedništvu na znanje.

Pravilo 51. – Sazivanje sastanaka povjerenstava i njihov dnevni red

1.

Datume održavanja sastanaka i dnevni red određuje predsjednik povjerenstva u dogovoru s prvim potpredsjednikom.

2.

Sastanak povjerenstva saziva njegov predsjednik. Poziv na redovni sastanak zajedno s dnevnim redom dostavlja se članovima najkasnije četiri tjedna prije datuma sastanka.

3.

Na pisani zahtjev najmanje jedne četvrtine članova povjerenstva predsjednik je obvezan sazvati izvanredni sastanak povjerenstva, koji se održava najkasnije četiri tjedna nakon podnošenja zahtjeva. Dnevni red izvanrednog sastanka određuju članovi koji podnose zahtjev za njegovo sazivanje. Taj se dnevni red članovima prosljeđuje zajedno s pozivom na sastanak.

4.

Svi nacrti mišljenja i ostali dokumenti za raspravu koje treba prevesti šalju se tajništvu dotičnog povjerenstva najkasnije pet tjedana prije datuma održavanja sastanka. Elektronički pristup tim dokumentima članovima se omogućava najkasnije četrnaest radnih dana prije datuma održavanja sastanka. U iznimnim slučajevima predsjednik može promijeniti gore navedene rokove.

5.

Dokumenti se tajništvu podnose elektroničkom poštom u skladu sa standardnim formatom koji je usvojilo Predsjedništvo. Političke preporuke sadržane u dokumentu ne smiju premašiti ukupno 10 stranica (15 000 slovnih mjesta) s odstupanjem do 10 % iz jezičnih razloga. Međutim, predsjednik povjerenstva može u iznimnim slučajevima odobriti izuzeća kada tema opravdava opsežnije razmatranje.

Pravilo 52. – Prisustvovanje sastancima i pristup javnosti

1.

Svi članovi i zamjenici koji sudjeluju na sastanku svakog se dana sastanka potpisuju na popis prisutnih.

2.

Sastanci povjerenstava otvoreni su za javnost, osim ako povjerenstvo ne odluči drukčije za cijeli sastanak ili određenu točku dnevnog reda.

3.

Predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije kao i drugi posjetitelji mogu biti pozvani da sudjeluju na sastancima povjerenstava i odgovaraju na pitanja članova.

Pravilo 53. – Rokovi za izradu mišljenja

1.

Povjerenstva predstavljaju svoje nacrte mišljenja u rokovima utvrđenima međuinstitucijskim kalendarom. Za raspravu o nacrtu mišljenja nisu potrebna više od dva sastanka, ne računajući prvi sastanak posvećen organizaciji rada.

2.

U iznimnim slučajevima Predsjedništvo može odobriti daljnje sastanke za raspravu o nacrtu mišljenja ili produljiti rok za predstavljanje nacrta.

Pravilo 54. – Sadržaj mišljenja

1.

U mišljenju Odbora iznose se stajališta i preporuke Odbora o pitanjima koja se razmatraju.

2.

Mišljenja Odbora o prijedlozima pravnih akata u područjima koja nisu u isključivoj nadležnosti Unije služe za izražavanje stavova o tome je li prijedlog sukladan s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. U ostalim mišljenjima Odbora može se prema potrebi upućivati na primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

3.

Kad god je to moguće, u mišljenjima se razmatraju i očekivani učinci na upravljanje te na regionalne i lokalne financije.

4.

Mišljenja Odbora o zakonodavnim aktima trebala bi sadržavati i preporuke za izmjenu teksta Europske komisije.

5.

Prema potrebi sastavlja se obrazloženje za koje je nadležan izvjestitelj i o kojem se ne glasa, no obrazloženje se mora slagati s tekstom mišljenja o kojem se glasa.

6.

Nacrt mišljenja kojim se predlaže nova aktivnost Odbora koja ima financijske posljedice mora sadržavati prilog s procjenom troškova te aktivnosti.

Pravilo 55. – Praćenje mišljenja, izvješća i rezolucija Odbora

U razdoblju nakon usvajanja mišljenja, izvješća ili rezolucije izvjestitelj i/ili predsjednik povjerenstva zaduženog za izradu nacrta dotičnog dokumenta, uz pomoć Glavnog tajništva, prate tijek postupka u okviru kojega je bilo zatraženo savjetovanje s Odborom i poduzimaju sve odgovarajuće aktivnosti za promicanje stavova Odbora usvojenih u dotičnom dokumentu vodeći računa o institucijskom kalendaru.

Pravilo 56. – Revizija mišljenja

1.

Ako povjerenstvo to smatra potrebnim, može izraditi revidirani nacrt mišljenja o istoj temi i, po mogućnosti, s istim izvjestiteljem, kako bi se u obzir uzeo daljnji tijek zakonodavnog postupka u međuinstitucijskom kontekstu te kako bi se na njega reagiralo.

2.

Povjerenstvo se po mogućnosti sastaje kako bi održalo rasprave i usvojilo nacrt mišljenja, koji se šalje na sljedeće plenarno zasjedanje.

3.

U slučaju da tijek postupka u okviru kojega je bilo zatraženo savjetovanje s Odborom ne omogućuje dovoljno vremena povjerenstvu da usvoji nacrt revidiranog mišljenja, predsjednik povjerenstva o tome smjesta obavještava predsjednika Odbora kako bi se mogao pokrenuti postupak imenovanja glavnog izvjestitelja prema pravilu 43.

Pravilo 57. – Postupak zbog povrede načela supsidijarnosti

1.

Predsjednik Odbora ili povjerenstvo nadležno za izradu nacrta mišljenja mogu predložiti pokretanje postupka ili uključenje u postupak pred Sudom Europske unije zbog povrede načela supsidijarnosti zakonodavnim aktom za koji Ugovor o funkcioniranju Europske unije predviđa savjetovanje s Odborom.

2.

Povjerenstvo odluku donosi većinom danih glasova nakon što se uvjeri da postoji kvorum iz pravila 63. stavka 1. Prijedlog povjerenstva šalje se na odlučivanje Plenarnoj skupštini u skladu s pravilom 14. točkom (h) ili Predsjedništvu u slučajevima iz pravila 37. točke (k). Povjerenstvo u detaljnom izvješću navodi razloge za svoj prijedlog, uključujući po potrebi i razloge za donošenje hitne odluke na temelju pravila 37. točke (k).

Pravilo 58. – Nepoštovanje obveze savjetovanja s Odborom

1.

Ako Odbor ne primi zahtjev za savjetovanje predviđeno Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, predsjednik Odbora ili povjerenstvo mogu predložiti Plenarnoj skupštini, u skladu s pravilom 14. točkom (h), ili Predsjedništvu u slučajevima iz pravila 37. točke (k), da se pred Sudom Europske unije pokrene tužbeni postupak ili podnese prijedlog za uključenje u postupak.

2.

Povjerenstvo odluku donosi većinom danih glasova nakon što se uvjeri da postoji kvorum iz pravila 63. stavka 1. Povjerenstvo u detaljnom izvješću navodi razloge za svoj prijedlog, uključujući po potrebi i razloge za donošenje hitne odluke na temelju pravila 37. točke (k).

Pravilo 59. – Izvješće o učinku mišljenja

Najmanje jednom godišnje Glavno tajništvo Plenarnoj skupštini podnosi izvješće o učinku mišljenja Odbora na temelju, među ostalim, doprinosa koje mu u tu svrhu dostavlja svako nadležno povjerenstvo i informacija prikupljenih iz relevantnih institucija.

Pravilo 60. – Izvjestitelji

1.

Za izradu nacrta mišljenja svako povjerenstvo na prijedlog svog predsjednika imenuje izvjestitelja ili, u propisno obrazloženim slučajevima, dva izvjestitelja iz redova svojih članova ili ovlaštenih zamjenika.

2.

Prilikom imenovanja izvjestitelja svako povjerenstvo brine se za pravednu i uravnoteženu raspodjelu mišljenja.

3.

U hitnim slučajevima predsjednik povjerenstva može primijeniti pisani postupak imenovanja izvjestitelja. Predsjednik od članova povjerenstva traži da u roku od tri radna dana pisanim putem podnesu eventualne prigovore na imenovanje predloženog izvjestitelja. U slučaju prigovora predsjednik i prvi potpredsjednik odluku donose sporazumno.

4.

Ako je izvjestiteljem imenovan predsjednik ili jedan od potpredsjednika, on tijekom rasprave o svom nacrtu mišljenja predsjedanje sastankom prepušta potpredsjedniku ili nekom drugom prisutnom članu.

5.

Ako izvjestitelj prestane biti članom ili zamjenikom člana Odbora, unutar povjerenstva imenuje se novi izvjestitelj iz istog političkog kluba, po potrebi i prema postupku predviđenom u stavku 3.

Pravilo 61. – Radne skupine povjerenstava

1.

U propisno obrazloženim slučajevima povjerenstvo može osnivati radne skupine uz odobrenje Predsjedništva. Članovi radnih skupina mogu biti članovi i drugih povjerenstava.

2.

Člana radne skupine koji nije u mogućnosti prisustvovati sastanku može zamijeniti član ili zamjenik iz njegovog političkog kluba s popisa zamjenika za tu radnu skupinu. Kad nijedan zamjenik s popisa nije na raspolaganju, člana može zamijeniti bilo koji član ili zamjenik iz njegovog političkog kluba.

3.

Svaka radna skupina može imenovati predsjednika i potpredsjednika iz redova svojih članova.

4.

Radne skupine mogu donositi zaključke i o njima izvješćivati svoja povjerenstva.

Pravilo 62. – Izvjestiteljevi stručnjaci

1.

Svaki izvjestitelj može zatražiti usluge stručnjaka.

2.

Izvjestiteljevi stručnjaci i stručnjaci koje pozove povjerenstvo imaju pravo na povrat putnih troškova i troškova boravka.

3.

Stručnjaci ne predstavljaju Odbor i ne govore u njegovo ime.

Pravilo 63. – Kvorum

1.

Kvorum na sastanku povjerenstva postoji ako je prisutno više od polovine njegovih članova.

2.

Kvorum se provjerava na zahtjev člana ako najmanje deset članova glasa za taj zahtjev. Ako se ne traži provjera kvoruma, valjani su svi glasovi, bez obzira na broj prisutnih članova. Predsjednik povjerenstva može prekinuti sastanak na najviše deset minuta prije nego što se nastavi provjera kvoruma. Članovi koji su zatražili provjeru kvoruma, a više nisu prisutni u dvorani u kojoj se održava plenarno zasjedanje smatraju se prisutnima u svrhu brojanja glasova. Ako je prisutno manje od deset članova, predsjednik povjerenstva može odlučiti da kvoruma nema.

3.

Ako se ustanovi da kvoruma nema, povjerenstvo se može baviti preostalim pitanjima na dnevnom redu za koje glasanje nije potrebno, a raspravu i glasanje o odgođenim točkama dnevnog reda zakazati za sljedeći sastanak. Sve što je na sastanku odlučeno ili izglasano prije provjere kvoruma ostaje valjano.

Pravilo 64. – Amandmani

1.

Amandmani se podnose do 15:00 sati devetog radnog dana prije početka sastanka. U iznimnim slučajevima predsjednik može promijeniti taj rok. Amandmane povjerenstva mogu podnositi samo članovi dotičnog povjerenstva, ili članovi ili propisno ovlašteni zamjenici pod uvjetima iz pravila 6. stavka 2., a za vlastito mišljenje bilo koji neovlašteni zamjenik imenovan izvjestiteljem ili politički klub. Pravo na podnošenje amandmana povjerenstva ima samo član dotičnog povjerenstva ili neki drugi propisno ovlašteni član ili zamjenik. Ako član zamjenika ovlasti za cijeli sastanak povjerenstva ili za jedan njegov dio, samo jedan od njih može podnositi amandmane. Ako član u bilo kojem trenutku tijekom sastanka povjerenstva podnese jedan ili više amandmana, njegov ih zamjenik nakon toga više ne može podnositi. Isto tako, ako je zamjenik ovlašten za cijeli sastanak povjerenstva ili za jedan njegov dio i ako amandmane na mišljenje podnese prije nego što ih podnese član, član na tom sastanku više ne može podnositi amandmane. Amandmani koje su član ili zamjenik valjano podnijeli prije gubitka svoje funkcije ili prije odobrenja ili povlačenja prijenosa prava ostaju na snazi. Amandmani se prevode po hitnom postupku i dostavljaju izvjestitelju kako bi se izvjestiteljevi amandmani mogli podnijeti Glavnom tajništvu u elektroničkom obliku najmanje tri radna dana prije datuma održavanja sastanka. Ti izvjestiteljevi amandmani izravno se odnose na jedan ili više amandmana iz stavka 1. Čim se prevedu, dostupni su u elektroničkom obliku i moraju se distribuirati u pisanom obliku najkasnije na početku sastanka. Odredbe pravila 25. stavaka od 1. do 6. primjenjuju se mutatis mutandis.

2.

Prilikom glasanja o amandmanima prati se redoslijed točaka u nacrtu mišljenja o kojem se raspravlja.

3.

Konačno glasanje odnosi se na tekst u cjelini, bilo da je izmijenjen ili ne. Ako mišljenje ne dobije većinu danih glasova, povjerenstvo odlučuje da: — nacrt mišljenja izmijenjen amandmanima koje je usvojilo povjerenstvo ponovno podnese na raspravu i usvajanje, vodeći računa o odredbama pravila 53., ili — imenuje novog izvjestitelja i tako ponovno pokrene proces izrade nacrta mišljenja, ili — odustane od izrade mišljenja.

4.

Kada povjerenstvo usvoji nacrt mišljenja, predsjednik povjerenstva prosljeđuje ga predsjedniku Odbora.

Pravilo 65. – Odluka da se mišljenje ne izradi

1.

Kada nadležno povjerenstvo smatra da zahtjev za savjetovanje koji mu je upućen na osnovi pravila 41. točke (a) nije od regionalnog ili lokalnog interesa ili od političkog značaja, može donijeti odluku da neće izraditi mišljenje. Glavni tajnik o toj odluci obavještava relevantne europske institucije.

2.

Kada smatra da je savjetovanje koje je od njega zatraženo na temelju pravila 41. točke (a) važno, ali da novo mišljenje iz razloga hitnosti i/ili zbog toga što su relevantna mišljenja nedavno već usvojena nije nužno, nadležno povjerenstvo može odlučiti da neće izraditi mišljenje. U tom slučaju Odbor može institucijama Europske unije odgovoriti obrazloženim odricanjem.

Pravilo 66. – Pisani postupak

1.

U iznimnim okolnostima predsjednik povjerenstva može koristiti pisani postupak pri donošenju odluka u vezi s funkcioniranjem tog povjerenstva.

2.

Predsjednik prosljeđuje prijedlog na odluku članovima uz zahtjev da mu u roku od tri radna dana dostave eventualne prigovore u pisanom obliku.

3.

Odluka se smatra donesenom ako nije primljen prigovor najmanje šest članova.

Pravilo 67. – Odredbe koje se primjenjuju na povjerenstva

Pravilo 12. – Sazivanje prve sjednice

pravilo 13. stavak 2. – Konstituiranje Odbora i provjera valjanosti mandata

pravilo 16. stavak 7. – Dnevni red plenarnog zasjedanja

pravilo 18. – Prisutnost javnosti, gostiju i gostujućih govornika

pravilo 21. – Pitanja o pridržavanju Poslovnika

pravilo 23. – Glasanje i

pravilo 26. – Koherentnost konačnog teksta primjenjuju se mutatis mutandis na povjerenstva.

POGLAVLJE 6.

UPRAVLJANJE ODBOROM

Pravilo 68. – Glavno tajništvo

1.

Odboru pomaže Glavno tajništvo.

2.

Na čelu Glavnog tajništva je glavni tajnik.

3.

Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika organizira Glavno tajništvo na takav način da ono može osigurati učinkovito funkcioniranje Odbora i njegovih tijela, a članovima Odbora pomagati u izvršavanju njihovih dužnosti. Pritom se utvrđuju usluge koje Glavno tajništvo treba pružati članovima, nacionalnim izaslanstvima, političkim klubovima i nezavisnim članovima.

4.

Glavno tajništvo sastavlja zapisnike sa sjednica tijela Odbora.

Pravilo 69. – Glavni tajnik

1.

Glavni tajnik snosi administrativnu odgovornost za provedbu odluka koje donesu Predsjedništvo ili predsjednik u skladu s ovim Poslovnikom i važećim pravnim odredbama. Glavni tajnik prisustvuje sastancima Predsjedništva u savjetodavnom svojstvu i vodi zapisnike s tih sastanaka. Glavni tajnik predsjedniku pomaže zajamčiti sigurnost i nepovredivost prostorija Odbora.

2.

Glavni tajnik obavlja svoje dužnosti prema smjernicama predsjednika, koji predstavlja Predsjedništvo. Glavni tajnik svečano priseže pred Predsjedništvom da će svoje dužnosti obnašati savjesno i u potpunosti nepristrano. On ne smije politički zastupati Odbor bez prethodnog odobrenja predsjednika. Svake godine glavni tajnik Predsjedništvu podnosi godišnje izvješće o radu u kojem navodi poslove koje je izvršio u svojstvu dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja te sažetak tog izvješća podnosi na moguću raspravu.

Pravilo 70. – Zapošljavanje glavnog tajnika

1.

Predsjedništvo zapošljava glavnog tajnika na temelju odluke koja se donosi dvotrećinskom većinom danih glasova, nakon što se uvjeri da postoji kvorum u skladu s prvom rečenicom pravila 38. stavka 2.

2.

Glavni tajnik zapošljava se na pet godina. Detaljne odredbe njegova ugovora o radu određuje Predsjedništvo, u skladu s člankom 2. i povezanim odredbama Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije. Mandat glavnog tajnika može se produljiti samo jednom, i to na najviše pet godina. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti glavnog tajnika, njegove funkcije obavlja jedan od direktora kojeg odredi Predsjedništvo.

3.

Ovlasti koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije prenose na tijelo nadležno za sklapanje ugovora u slučaju glavnog tajnika obnaša Predsjedništvo.

Pravilo 71. – Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika

1.

Ovlasti koje se Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije prenose na tijelo nadležno za imenovanja obnašaju se na sljedeći način: — za dužnosnike u razredima od 5 do 12 funkcijske grupe AD i za dužnosnike funkcijskih grupa AST i AST-SC obnaša ih glavni tajnik, — za druge dužnosnike obnaša ih Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika.

2.

Ovlasti tijela nadležnog za sklapanje ugovora o radu iz Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije obnašaju se na sljedeći način: — za privremeno osoblje u razredima od 5 do 12 funkcijske grupe AD i za privremeno osoblje funkcijskih grupa AST i AST-SC obnaša ih glavni tajnik, — za ostalo privremeno osoblje obnaša ih Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika, — za privremeno osoblje u kabinetu predsjednika ili prvog potpredsjednika: — za razrede od 5 do 12 funkcijske grupe AD i za funkcijske grupe AST i AST-SC obnaša ih glavni tajnik na prijedlog predsjednika, — za ostale razrede funkcijske grupe AD obnaša ih Predsjedništvo na prijedlog predsjednika. Privremeno osoblje kabineta predsjednika ili prvog potpredsjednika zaposleno je do kraja mandata predsjednika ili prvog potpredsjednika: — za ugovorno osoblje, posebne savjetnike i lokalno osoblje dotične ovlasti obnaša glavni tajnik u skladu s uvjetima navedenima u Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije.

3.

Predsjedništvo i glavni tajnik mogu prenijeti ovlasti koje su im dodijeljene ovim pravilom. U odluci o prijenosu ovlasti utvrđuje se opseg prenesenih ovlasti, njihovo ograničenje i rok važenja te se utvrđuje mogu li se one dalje prenositi.

Pravilo 72. – Sjednice zatvorene za javnost

Predsjedništvo se sastaje na sjednicama zatvorenima za javnost kada donosi odluke o osobama iz pravila 70. i 71.

Pravilo 73. – Proračun

1.

Povjerenstvo za financijske i administrativne poslove Predsjedništvu podnosi prednacrt projekcije prihoda i rashoda Odbora za sljedeću financijsku godinu. Predsjedništvo podnosi nacrt Plenarnoj skupštini na usvajanje. Predsjednik, nakon savjetovanja s Konferencijom predsjednika, Predsjedništvu dostavlja općenite strateške smjernice koje se prosljeđuju Povjerenstvu za financijske i administrativne poslove radi pripreme proračuna za godinu n+2.

2.

Plenarna skupština usvaja projekciju prihoda i rashoda Odbora i pravodobno ih prosljeđuje Komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu kako bi se osiguralo poštovanje rokova utvrđenih financijskim odredbama.

3.

Predsjednik Odbora, nakon savjetovanja s Povjerenstvom za financijske i administrativne poslove, sastavlja ili daje sastaviti izjavu o prihodima i rashodima, u skladu s internim financijskim pravilima koja usvaja Predsjedništvo. Te funkcije predsjednik obnaša u skladu s odredbama Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europske unije.

4.

Prema Financijskoj uredbi i internim financijskim pravilima, ovlasti predsjednika u pogledu provedbe proračuna prenose se na glavnog tajnika, koji činom imenovanja postaje dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja.

GLAVA III.

OPĆE ODREDBE

POGLAVLJE 1.

SURADNJA, PROSLJEĐIVANJE I OBJAVLJIVANJE

Pravilo 74. – Sporazumi o suradnji

Predsjedništvo, na prijedlog glavnog tajnika, može sklapati ugovore o suradnji koji za cilj imaju olakšati Odboru izvršavanje njegovih ovlasti povezanih s primjenom Ugovorâ ili poboljšati njegovu političku suradnju.

Pravilo 75. – Prosljeđivanje i objavljivanje mišljenja i rezolucija

1.

Mišljenja Odbora, kao i sva priopćenja povezana s pojednostavljenim postupkom iz pravila 28. ili s odlukom na osnovi pravila 65. da se mišljenje ne izradi, upućuju se Vijeću, Komisiji i Europskom parlamentu. Kao i u slučaju rezolucija, prosljeđuje ih predsjednik.

2.

Mišljenja i rezolucije Odbora objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

POGLAVLJE 2.

OTVORENOST PREMA JAVNOSTI, TRASPARENTNOST I OBJAVA FINANCIJSKIH INTERESA ČLANOVA

Pravilo 76. – Javni pristup dokumentima

1.

Svi građani Unije i sve fizičke ili pravne osobe s boravištem ili poslovnim nastanom u nekoj državi članici imaju pravo pristupa dokumentima Odbora regija u skladu s člankom 15. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te načelima, uvjetima i ograničenjima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (1) i mjerama koje utvrđuje Predsjedništvo Odbora. Pristup dokumentima Odbora na isti se način, u okviru mogućnosti, dopušta i ostalim fizičkim ili pravnim osobama.

2.

Odbor uspostavlja registar dokumenata Odbora. Predsjedništvo usvaja interna pravila kojima se uređuje pristup i sastavlja popis dokumenata kojima se može izravno pristupiti.

Pravilo 77. – Izjava o financijskim interesima članova i Kodeks ponašanja u vezi s financijskim interesima i sukobom interesa

Kada preuzimaju dužnost u Odboru, članovi u skladu s modelom koji je usvojilo Predsjedništvo ispunjavaju izjavu o financijskim interesima koju su dužni kontinuirano ažurirati i koja je dostupna javnosti. U obavljanju svojih dužnosti članovi su dužni pridržavati se i Kodeksa ponašanja u vezi s financijskim interesima i sukobom interesa.

POGLAVLJE 3.

UPORABA JEZIKA

Pravilo 78. – Organizacija usmenog prevođenja

Pri organizaciji usmenog prevođenja u što većoj mjeri poštuju se sljedeća načela:

(a)	rasprave Odbora dostupne su na službenim jezicima osim ako Predsjedništvo ne odluči drukčije;

(b)

svi članovi imaju pravo govoriti na plenarnom zasjedanju na bilo kojem službenom jeziku koji odaberu. Izjave na jednom od službenih jezika usmeno se prevode na druge službene jezike i na sve ostale jezike koje Predsjedništvo smatra potrebnima. To se odnosi i na jezike za koje je takva mogućnost predviđena administrativnim sporazumima između Odbora i raznih država članica;

(c)	na sjednicama Predsjedništva, povjerenstava i radnih skupina usmeno je prevođenje dostupno s jezika i na jezike kojima se služe članovi koji su potvrdili sudjelovanje na sjednici.

POGLAVLJE 4.

PROMATRAČI

Pravilo 79. – Promatrači

1.

Ako je potpisan ugovor o pristupanju neke države Europskoj uniji, predsjednik, nakon što dobije dopuštenje Predsjedništva, može pozvati vladu države pristupnice da imenuje broj promatrača koji odgovara budućem broju mjesta u Odboru dodijeljenih toj državi.

2.

Ti promatrači sudjeluju u cjelokupnom radu ili dijelu rada Odbora do stupanja na snagu ugovora o pristupanju te imaju pravo govoriti u njegovim tijelima. Nemaju ni pravo glasa ni pravo kandidiranja za položaje unutar Odbora. Njihovo sudjelovanje nema nikakvog pravnog učinka na rad Odbora.

3.

Prema njima se postupa jednako kao prema članovima kada je u pitanju upotreba prostorija i opreme Odbora te povrat troškova nastalih njihovim aktivnostima u svojstvu promatrača, unutar ograničenja financijskih sredstava dodijeljenih odgovarajućoj proračunskoj liniji za tu svrhu.

POGLAVLJE 5.

ORGANIZACIJSKE ODREDBE

Pravilo 80. – Održavanje sastanaka

1.

Propisani sastanci sljedećih tijela i struktura organiziraju se u fizičkoj prisutnosti: (a) zasjedanja Plenarne skupštine, (b) sjednice Predsjedništva, (c) sjednice Konferencije predsjednika, (d) sastanci povjerenstava, (e) sastanci Povjerenstva za financijske i administrativne poslove, (f) sastanci ad hoc povjerenstva za reviziju Poslovnika, (g) sastanci zajedničkih savjetodavnih odbora, radnih skupina i drugih političkih tijela koje je osnovalo Predsjedništvo u skladu s pravilom 37. točkom (e) i pravilom 37. točkom (j) i koja se bave odnosima s trećim zemljama, (h) sastanci političkih klubova.

2.

Podložno dostupnosti proračunskih i tehničkih sredstava, predsjednici gore navedenih tijela i struktura mogu iznimno dopustiti digitalno sudjelovanje izvjestitelja koji ne može osobno prisustvovati sastanku, ali može sudjelovati na daljinu, ako vremenski okvir za izradu mišljenja nije moguće prilagoditi zbog zakonodavnih vremenskih ograničenja.

3.

Drugi sastanci mogu se održavati u hibridnom obliku ili na daljinu u skladu s postupcima za sazivanje predmetnog sastanka predviđenima Poslovnikom. U obzir se uzimaju proračunski, okolišni i organizacijski razlozi, a po potrebi se provodi savjetovanje i s Povjerenstvom za financijske i administrativne poslove.

POGLAVLJE 6.

IZVANREDNE OKOLNOSTI

Pravilo 81. – Izvanredne mjere

1.

Ako je Odbor regija zbog iznimnih i nepredvidivih okolnosti izvan svoje kontrole spriječen obavljati dužnosti i izvršavati ovlasti koje su mu dodijeljene Ugovorima, može se primijeniti privremeno odstupanje od nekih pravila Odbora kako bi mu se omogućilo da nastavi obavljati te dužnosti i izvršavati te ovlasti. Smatra se da takve okolnosti postoje ako predsjednik zaključi, na temelju pouzdanih dokaza koje je dostavio glavni tajnik, da je iz razloga sigurnosti i zaštite ili zbog nedostupnosti tehničkih sredstava nemoguće ili opasno da se Odbor sazove ili djeluje u skladu sa svojim uobičajenim pravilima i postupcima.

2.

Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1., predsjednik može odlučiti, uz suglasnost Konferencije predsjednika i, po mogućnosti, nakon savjetovanja s predsjednicima relevantnih tijela, da će se primijeniti jedna ili više sljedećih izvanrednih mjera: (a) otkazivanje ili odgađanje zakazanog plenarnog zasjedanja, sastanka nekog drugog tijela Odbora ili bilo koje druge aktivnosti; (b) održavanje plenarnog zasjedanja, sastanka nekog drugog tijela Odbora ili bilo koje druge aktivnosti u skladu sa sustavom sudjelovanja na daljinu iz pravila 82.; (c) druge primjerene i nužne mjere, uzimajući u obzir posebne i iznimne okolnosti.

3.

Sve izvanredne mjere donesene u skladu sa stavkom 2. ograničene su u svom trajanju, na obnovljivo razdoblje od najviše četiri mjeseca, i opsegu u mjeri potrebnoj za prevladavanje posebnih i izvanrednih okolnosti. Odluka o donošenju izvanrednih mjera stupa na snagu nakon objave na internetskoj stranici Odbora ili, ako to okolnosti onemogućuju, najboljim dostupnim sredstvima, a u njoj se navode razlozi na kojima se temelji. Svi članovi obavješćuju se o odluci bez odgode. Predsjednik mora opozvati sve mjere donesene u skladu s ovim pravilom čim prestanu postojati izvanredne okolnosti iz stavka 1. koje su dovele do njihova donošenja.

Pravilo 82. – Sustav sudjelovanja na daljinu

1.

Ako predsjednik Odbora u skladu s pravilom 81. stavkom 2. točkom (b) odluči primijeniti sustav sudjelovanja na daljinu, Odbor može obavljati svoje poslove na daljinu, pri čemu se, među ostalim, članovima omogućuje da neka od svojih prava ostvaruju elektroničkim putem.

2.

Sustavom sudjelovanja na daljinu članovima se u najvećoj mogućoj mjeri osigurava da mogu obavljati svoje dužnosti, a posebno: — ostvarivanje prava da govore i slušaju na plenarnim zasjedanjima i sastancima drugih tijela, među ostalim i u skladu s odredbama pravila 78.; — ostvarivanje prava da glasaju pojedinačno i prava da provjere jesu li njihovi glasovi ubrojeni.

3.

Prilikom donošenja odluke iz stavka 1. predsjednik utvrđuje primjenjuje li se taj sustav samo na plenarna zasjedanja ili i na sastanke drugih tijela i na sve druge aktivnosti Odbora.

4.

Za potrebe primjene pravila koja se odnose na utvrđivanje kvoruma i glasanje u tijelima, članovi koji sudjeluju na daljinu smatraju se fizički prisutnima. Predsjednik, prema potrebi, utvrđuje način i opseg u kojem članovi mogu upotrebljavati prostoriju za sastanke tijekom primjene sustava sudjelovanja na daljinu te u prvom redu najveći broj članova koji mogu biti fizički prisutni.

POGLAVLJE 7.

POSLOVNIK

Pravilo 83. – Revizija Poslovnika

1.

Plenarna skupština većinom danih glasova donosi odluku o tome postoji li potreba za izmjenom ovog Poslovnika, bilo djelomice bilo u cijelosti. Predsjedništvo sredinom svakog mandatnog razdoblja Odbora Plenarnoj skupštini iznosi preporuku o tome treba li revidirati Poslovnik.

2.

Skupština imenuje ad hoc povjerenstvo za izradu izvješća i nacrta teksta kao osnove za usvajanje novih odredbi glasovima većine članova. Nove odredbe stupaju na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Pravilo 84. – Upute Predsjedništva

U skladu s Poslovnikom Predsjedništvo može izdavati upute kojima se određuje postupak provedbe odredbi Poslovnika.

Pravilo 85. – Stupanje Poslovnika na snagu

Ovaj Poslovnik stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).